REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U GOSPIĆU
STALNA SLUŽBA U OTOČCU
PREKRŠAJNI ODJEL
Bartola Kašića 7, 53200 Otočac
Posl. broj: Pp-1628/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Gospiću, Stalna služba u Otočcu, Prekršajni odjel, po sutkinji Ljiljani Popović-Crnić, uz sudjelovanje zapisničarke Tanje Dujmović, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice MJ, a zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("NN" 70/17, 126/19 , 84/21, 114/22,36/24) u daljnjem tekstu: Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, po optužnom prijedlogu Policijske postaje Otočac Klasa: 211-07/25-5/26807 Urbroj: 511-04-06-25-1 od 11. listopada 2025. godine, nakon provedenog žurnog postupka u prisutnosti okrivljenice i predstavnika ovlaštenog tužitelja, dana 13. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
OKRIVLJENICA: MJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći ČJ i SJ, rođena **.**.1997. u [adresa], prebivalište [adresa], državljanka RH, pismena, završila osnovnu školu, bez zanimanja i zaposlena, udata, majka dvoje djece, uzdržava se od sakupljanja sekundarnih sirovina, slabog imovnog stanja, prekršajno nekažnjavana, kazneno neosuđivana, ne vodi se drugi prekršajni postupak, ne vodi se kazneni postupak,
k r i v j e
što je dana 10. listopada 2025. godine oko 21,40 sati u mjestu Vrhovine, Otočka ulica kbr. 7, u dvorištu obiteljske kuće, nakon kraće rasprave počinila nasilje u obitelji na način da je s obje ruke snažno odgurnula u predjelu prsa sestru OJ kojom prilikom nije nastala tjelesna ozljeda dok je daljnje nasilje u obitelji spriječeno od strane njihovih roditelja SJ i UJ te šogorice ŠJ,
d a k l e, kao član obitelji primijenila fizičku silu pri kojoj nije nastala ozljeda, pa je time počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,
zbog čega se na temelju istog propisa
k a ž n j a v a
NOVČANOM KAZNOM U IZNOSU OD 300,00 EURA (TRISTOEURA).
Temeljem odredbe čl. 40. st. 1. Prekršajnog zakona ("NN"107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22) okrivljenici se u izrečenu novčanu kaznu uračunava vrijeme za koje je bila zadržana kao 79,64 eura novčane kazne pa se utvrđenom smatra novčana kazna u iznosu od 220,36 eura (dvjestodvadeseteuraitridesetšestcenti).
Okrivljenica je dužna platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku presude. Temeljem odredbe čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenica plati dvije trećine (146,91 eura /stočetrdesetšesteuraidevedesetjedancent/) izrečene novčane kazne u navedenom roku.
O d b i j a s e prijedlog ovlaštenog tužitelja da se okrivljenici primijeni zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana, kao nesvrsishodna.
Temeljem odredbe čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona okrivljenica se oslobađa od plaćanja troškova postupka u cijelosti.
Obrazloženje
1. Policijska postaja Otočac podnijela je optužni prijedlog Klasa: 211-07/25- 5/26807 Urbroj: 511-04-06-25-1 od 11. listopada 2025. godine, protiv okrivljenice MJ, a zbog prekršaja činjenično i pravno označenog u izreci.
2. Okrivljenica MJ, dovedena sudu u zakonskom roku nakon uhićenja, pozvana da se očituje o optužbi i krivnji, izjavila je da se smatra djelomično krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret. U obrani je navela da je navečer 10. listopada 2025. godine došla u posjetu svome ocu ĆJ u mjesto Vrhovine, Otočka 7. Na navedenoj adresi stanuje otac na katu obiteljske kuće, u prizemlju stanuju okrivljeničin brat i bratova supruga. Okrivljeničini roditelji su se razveli, majka živi u [adresa] i povremeno dođe na navedenu adresu i tada odsjedne kod sina u prizemlju obiteljske kuće, okrivljeničina sestra OJ stanuje u odvojenom objektu pored očeve kuće, imaju zajedničko dvorište. Na upit suda kako je došlo do rasprave i kojim povodom, okrivljenica je izjavila da je nazvala oca i najavila da će doći s djecom i suprugom u posjetu. Bilo je to oko 20 sati. Otac je rekao neka dođu da bi ju nakon par minuta nazvao i rekao bolje neka ne dolaze jer da se OJ protivi i da je rekla da će zvati policiju. Prekinuo je vezu, a ona ga je ponovno nazvla i rekla da će doći i da obje imaju jednaka prava i tako je odlučila da neće povesti djecu ali su s njome bili muž i prijatelj. Otišli su k ocu, nakon kraćeg vremena došla je sestra OJ koja ju je pitala "Čemu se ti bahatiš?". Odgovorila je da se ne bahati ali da ima onoliko prava koliko i ona. OJ se okrenula i izašla van iz kuće, a onda je čula da galami u dvorištu. Iz tog razloga istrčala je van i tada ju je odgurnula i to ne u predjelu prsa kako se tereti nego ju je odgurnula rukom u ruku, a tada su se između njih još umiješale majka i šogorica da bi spriječile daljnji sukob. Sigurna je da sestru nije odgurnula u predjelu prsa tim više što je sestra trudnica, moguće ju je , prilikom miješanja između njih dvije ili majka ili šogorica slučajno odgurnule.
3. U dokaznom je postupku pročitan zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, zapisnici o ispitivanju svjedoka OJ, ZJ, OJ, ĆJ, izvješće o uhićenju, zapisnici o ispitivanju prisutnosti alkohola te je izvršen uvid u potvrdu Odjela za prekršajne evidencije MPUDT RH /list 4. -22. i 25. - 26. spisa/ .
Nadalje je u dokaznom postupku ispitana svjedokinja LJ.
3.1. Svjedokinja OJ, okrivljeničina sestra, iskazala je da je dana 10. listopada 2025. godine u večernjim satima bila u prizemlju obiteljske kuće u [adresa] u kojem stanuju brat i snaha dok otac stanuje na katu kuće, roditelji su razvedeni no u konkretnom slučaju majka je bila kod brata. Došla je sestra MJ u društvu svog muža i prijatelja i otišli su na kat u stan koji koristi otac. Kada je svjedokinja krenula u WC koji je na katu, čula je kako okrivljeničin muž govori da su ona – svjedokinja i svjedokinjin muž uzimali novce na kamate. Nije ulazila u očev stan nego je iz dvorišta pitala o kakvim to novcima govori kada je iz kuće na dvorište izašla sestra – okrivljenica i rekla joj je da će ona svoga muža zastupati uvijek i svugdje, a da ga ona nema pravo "uzimati u usta". Odgovorila joj je da je lijepo pitala i u tom trenutku okrivljenica ju je odgurnula ispruženim rukama – otvorenim dlanovima u predjelu prsa. Nije pala, umiješale su se majka, otac i snaha i spriječile okrivljenicu da ju dalje napada. Strahuje da bi okrivljenica na nju mogla napadati verbalno pa i fizički, a sve zbog nerazjašnjenih imovinsko pravnih odnosa. Na primjedbu okrivljenice da ju je odgurnula rukom u ruku, a ne rukama u prsa, svjedokinja je ostala pri svojem iskazu. Isključuje mogućnost da bi ju netko drugi mogao tako odgurnuti, sigurna je da je to učinila okrivljenica i to je razlog zašto su se umiješali ostali članovi obitelji.
4. Na temelju provedenog dokaznog postupka sud je smatrao dokazanim okrivljeničino djelo kako je opisano u izreci. Sud nije prihvatio obranu okrivljenice ocjenjujući da je neuvjerljiva i usmjerena ka ublažavanju odgovornosti za počinjeni prekršaj. Nasuprot tomu, iskaz svjedokinje OJ sud je ocijenio okolnosnim, uvjerljivim i sigurnim, dosljednim iskazu koji je dala policiji neposredno nakon događaja, a svjedokinju osobom koja je iskazala iskreno, bez namjere da okrivljenici naudi. Konačno, iskazu svjedokinje OJ – žrtve nasilja podudarni su u potpunosti iskazi svjedoka ZJ (majke okrivljenice i oštećenice) i ŠJ /list 9. – 14. spisa/.
5. U odredbi čl. 10. st. 1. toč. 1. propisano je: "Nasilje u obitelji je: 1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda". Nesporno je da je okrivljenica, kako je opisano u izreci, prema sestri primijenila fizičku silu uslijed koje nije nastupila ozljeda. Stoga je u djelu okrivljenice MJ sud našao obilježja prekršaja iz citirane odredbe navedenog propisa ga ju proglasio krivom i izrekao joj odgovarajuću kaznu.
6. Pri određivanju vrste i mjere sankcije uzete su u obzir sve okolnosti iz čl. 36. st. 2. Prekršajnog zakona koje utječu da kazna po vrsti mjere bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počiniteljice, njezino ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja. Naročito otegotne okolnosti u postupku nisu utvrđene dok je kao naročito olakotnu okolnost sud cijenio okrivljeničino dosadašnje nekažnjavanje te obiteljske prilike i imovno stanja (slabo imovno stanje, uzdržava dvoje djece) pa joj je izrečena minimalna propisana kazna za ovakav prekršaj.
7. Temeljem odredbe čl. 40. st. 1. Prekršajnog zakona okrivljenici je u izrečenu kaznu uračunato vrijeme za koje joj je bila oduzeta sloboda računajući započeti dan oduzete slobode kao 39,82 eura.
8. Sud nije prihvatio prijedlog ovlaštenog tužitelja da se okrivljenici primjeni mjera obveznog psihosocijalnog tretmana ocjenjujući da će se s obzirom na težinu prekršaja, okolnosti pod kojima je došlo do izvršenja prekršaja i držanju okrivljenice nakon počinjenog prekršaja, svrha kažnjavanja moći postići i bez primjene te zaštitne mjere.
9. U izreci je ispušten dio činjeničnog optuženja u kojem se okrivljenicu tereti da je kod sestre prouzročila uznemirenost i povredu dostojanstva obzirom da optuženje ne sadrži konstitutivni element prekršaja – ne navodi se da je počinila psihičko nasilje, a pravna kvalifikacija sud ne obvezuje. Opreza radi sud ističe da je nedvojbeno kako se radi o primjeni fizičke sile koja se ne može tumačiti tako ekstenzivno da se podrazumijeva psihičko nasilje. U protivnom zakonodavac (kada bi se podrazumijevalo da je svaka primjena fizičke sile prouzročila uznemirenost i povredu dostojanstva , a što su obilježja psihičkog nasilja), između ostaloga, ne bi propisivao kao vrste nasilja primjenu fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda (čl. 10. st. 1. toč. 1. citiranog Zakona) odnosno psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost (čl. 10. st. 1. toč. 3. istog Zakona).
10. Odluka o troškovima postupka utemeljena je na odredbi čl. 139. st.6. Prekršajnog zakona jer bi, po ocjeni suda obzirom na slabo imovno stanje, njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje uzdržavanje okrivljenice i maloljetne djece koje je dužna uzdržavati.
U Otočcu 13. listopada 2025.
ZAPISNIČARKA
SUTKINJA
Tanja Dujmović,v.r.
Ljiljana Popović-Crnić,v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom prekršajnom sudu RH u Zagrebu u roku od 8 (osam) dana po primitku presude. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u dva istovjetna primjerka.
Dostaviti: 1. okrivljenici,
2. PP Otočac na broj gornji,
3. oštećenici OJ
4. referada za izvršenje,
5. spis.
