REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-261/2025-18

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji Petri Hertelendi Lovrić, u pravnoj stvari tužiteljice ČR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Marija Jukić Jurišić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 9. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice Marije Jukić Jurišić, odvjetnice i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 13. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d. Zagreb, V.Jagića 33 (OIB: 26187994862) isplatiti tužiteljici ČR iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete daljnji iznos od 1.006,00 eura skupa s zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 23.12.2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.01., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01.07. te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku tužiteljici nadoknaditi parnični trošak od 1.050,00 eura skupa sa zateznim kamatama tekućim od 13.10.2025. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

III/ Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za isplatom zateznih kamata na nesporno plaćeni iznos od 892,00 eura te zahtjev za naknadom parničnog troška za daljnji iznos preko dosuđenog.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 20.11.2024. zadobila ozljedu na radu kod poslodavca BELJE PLUS d.o.o. PC Govedarstvo, Farma Čeminac, kada se prilikom tjeranja teladi iz staje prema utovarnoj rampi okliznula na stajski gnoj i pri tom osjetila bol u desnom skočnom zglobu. Sukladno zakonskim odredbama poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. Kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta, jer se je tužiteljica kretala uz upotrebu dužne pažnje, tužiteljica je stradala na radnom mjestu i kako je tužiteljici priznata ozljeda na radu, postoji odgovornost poslodavca pa samim time i tuženika kod kojega je poslodavac tužiteljice osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima, za naknadu štete. Tužiteljica se liječila na KBC Osijek, gdje joj je utvrđena dijagnoza: Distorsio art TC dex. Tužiteljici je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje jer je zbog ozljeda trpjela intenzivne bolove i strah, a posljedice od ozljeda osjeća i dalje. Tužiteljica je morala mirovati, stavljati hladne obloge, koristiti nesteroidne antireumatike. Sve to kod tužiteljice je izazvalo jaku nelagodu i strah tijekom liječenja i za ishod liječenja. Unatoč provedenom liječenju kod tužiteljice su zaostali bolni i ograničeni pokreti u desnom skočnom zglobu, zbog čega joj je smanjena životna aktivnost pa trpi duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti. Tužiteljici je tijekom liječenja trebala tuđa pomoć za obavljanje svakodnevnih poslova. Slijedom navedenog, kod tužiteljice je došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, pa na ime naknade neimovinske i imovinske štete tužbenim zahtjevom preciziranim u podnesku od 9.6.2025. potražuje kako slijedi: za pretrpljene bolove 1.000,00 eura, za pretrpljeni strah 800,00 eura, za tuđu pomoć 98,00 eura, ukupno 1.898,00 eura, umanjeno za plaćeni iznos od 892,00 eura = 1.006,00 eura, sa zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 23.12.2024. do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje činjenicu nastanka štetnog događaja kao i činjenicu da je u vrijeme nastanka štetnog događaja trgovačko društvo BELJE PLUS d.o.o. bilo osigurano kod tuženika po polici osiguranja broj [broj police osiguranja], kojom policom je pokrivena odgovornost prema djelatnicima. U odnosu na visinu postavljenog tužbenog zahtjeva, tuženik istu osporava te se očituje kako slijedi. Naime, nesporno je kako se tužitelj obratio tuženiku s odštetnim zahtjevom te je tuženik u mirnom postupku temeljem dostavljene dokumentacije, a vodeći računa o svim okolnostima konkretnog slučaja kao i orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda utvrdio visinu štete u iznosu od 892,00 EUR, koji iznos je u cijelosti isplatio, a od čega s osnova neimovinske štete 850,00 eura, a s osnova imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 42,00 eura. Isplatom navedenog iznosa, tuženik smatra kako je u cijelosti ispunio svoju obvezu prema tužiteljici, u svezi s predmetnim štetnim događajem, slijedom čega osporava i tijek zateznih kamata na neimovinsku štetu, sve iz razloga što je tuženik isplatom u mirnom postupku u potpunosti ispunio svoju obvezu pa samim time nije ni pao u zakašnjenje. Naposljetku, tuženik osporava zatraženi tijek zateznih kamata, a posebno tijek zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužitelj potražuje na ime tuđe pomoći i njege, a sve budući da se radi o nerepariranoj šteti pa se zakonske zatezne kamate se na istu mogu računati jedino od dana kada njezina visina bude utvrđena odnosno od dana presuđenja. Zaključno, tuženik predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev u cijelosti te obveže tužitelja da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka zajedno sa pripadajućom zateznom kamatom.

3. U tijeku postupka sud je proveo dokaz uvidom u svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis, te je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Igoru Stipančiću.

4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u pretežnom dijelu osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kao radnice osiguranika tuženika za isplatom naknade neimovinske i imovinske štete pretrpljene povodom štetnog događaja od 20.11.2024. kada je tužiteljica zadobila ozljedu na radu prilikom tjeranja teladi iz staje.

6. U ovom stadiju postupka među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika i odgovornost tuženika. Nije sporno da je tuženik tijekom mirnog postupka 17.1.2025. isplatio tužiteljici iznos od 892,00 eura s osnova neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Nije sporno da je tužiteljici priznata ozljeda na radu od strane HZZO na osnovu predmetnog štetnog događaja. Sporna je visina tužbenog zahtjeva u preostalom iznosu kojeg tužiteljica potražuje od tuženika.

7. Kako je odgovornost osiguratelja i poslodavca solidarna, podredno se na odgovornost tuženika za štetu primjenjuje odredba čl. 111. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19, dalje: ZR), koja propisuje da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

8. Također se primjenjuje odredba čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ br. 71/14, dalje: ZZR) kojom je propisana odgovornost poslodavca radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu i profesionalnom bolešću po načelu objektivne odgovornosti.

9. Na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Igoru Stipančiću iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da da je tužiteljica u štetnom događaju 20.11.2024. zadobila ozljedu uganuće desnog gležnja. Ova joj je ozljeda utvrđena na dan štetnog događaja. Prema njenom zdravstvenom kartonu se vidi da je nakon predmetnog događaja imala i bolove u donjem dijelu leđa, tako da je izvjesno da je zadobila i natučenje križa, zbog čega je upućena na dodatnu RTG dijagnostiku kojom je isključen prijelom. Nakon predmetnog ozljeđivanja nije provodila kontrolne specijalističke preglede već kontrole svoje liječnice. Završetak liječenja se smatra 15.12.2024. kad je prekinuto bolovanje na kojem je bila od 21.11. do 15.12.2024. Postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja kako ga opisuje tužiteljica, zadobivene ozljede te provedenog liječenja. Trajnih posljedica zadobivenih ozljeda nema. Smanjenje životne aktivnosti zbog ozljeđivanja u ovom događaju nema. Tužiteljica je zbog zadobivene ozljede trpila bol i strah te trebala tuđu pomoć zbog privremene nesposobnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti kako slijedi. Bol jakog intenziteta je trpila do 2 dana, srednjeg do 4 dana, a manjeg još do 2 tjedana sveukupno. Strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta je imala 1 dan, srednjeg 3 dana i manjeg do 10 dana sveukupno. Tuđa pomoć joj je bila potrebna u trajanju od 2 tjedna 2 h na dan zbog mirovanja tj. otežanog hoda, stajanja i obavljanja osnovnih životnih aktivnosti (nabava i pripremanje hrane..). Naruženja kao posljedica zadobivenih ozljeda u ovom događaju nema.

10. Stranke nisu imale prigovora na vještačenje niti su tražile da vještak usmeno iznese svoj nalaz i mišljenje te je sud prihvatio provedeno medicinsko vještačenje kao stručno, razumljivo i objektivno.

11. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je tužiteljici uslijed štetnog događaja, povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a čime joj je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u vezi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 155/23, dalje: ZOO)). Po mišljenju ovog suda, utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100. st. 1. ZOO). Sud je pri tome raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužiteljica navela u tužbi i koje je utvrdio vještak i to fizičke boli i strah. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Na dosuđenje naknade štete utječe okolnost da stopa inflacije od 2020. godine kada je VSRH povećao orijentacijske kriterije za 50% iznosi 28,4 %.

12. Imajući u vidu zadobivene ozljede, obzirom na trajanje i intenzitet pretrpljenih fizičkih bolova i straha, kako to sve proizlazi iz prihvaćenog nalaza i mišljenja vještaka, sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu za nastalu neimovinsku štetu u iznosu od 1.800,00 eura i to po kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova 1.000,00 eura i po kriteriju pretrpljenog straha 800,00 eura.

13. Na temelju odredbe čl. 1095. st. 1. i čl. 1089. st. 2. ZOO tužiteljici za 28 sati nestručne tuđe pomoći pripada pravična novčana naknada. Nije sporno među strankama da su tužiteljici tuđu pomoć pružali ukućani. O cijeni sata tuđe pomoći sud je odlučio prema slobodnoj ocjeni sukladno odredbi čl. 223. ZPP u iznosu od 3,50 eura po satu, pa ista ukupno iznosi 98,00 eura.

14. S obzirom da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužiteljici na ime naknade štete 892,00 eura, dosuđen joj je daljnji iznos naknade štete od 1.006,00 eura.

15. Sukladno odredbi čl. 29. st. 1. ZOO tužiteljica ostvaruje pravo na zatezne kamate, koje na temelju čl. 1103. ZOO na neimovinsku štetu i imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu teku od dana podnošenja odštetnog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. S obzirom da je tužiteljica podnijela odštetni zahtjev 23.12.2024., pored činjenice da je liječenje tužiteljice završeno prije toga 15.12.2024. (nalaz vještaka), to kamate teku od podnošenja odštetnog zahtjeva kako je tužiteljica to i tražila.

16. Na imovinsku štetu za tuđu pomoć i njegu uobičajeno zatezne kamate teku od presuđenja budući da ista nije reparirana te dospijeva tek donošenjem prvostupanjske presude kada je tuženiku poznata visina štete. Međutim, u ovom slučaju kad je tuženik u mirnom postupku isplatio dio naknade štete i na ime tuđe pomoći i njege, i zatezne kamate na tuđu pomoć i njegu teku od podnošenja tužbe.

17. Tužiteljica je podnijela odštetni zahtjev tuženiku 23.12.2024., a do isplate nespornog iznosa odštete došlo je 17.1.2025. Odredba čl. 943. st. 1. ZOO propisuje da je osiguratelj dužan isplatiti naknadu štete/osigurninu u roku koji ne može biti dulji od 14 dana, računajući od dana kada je osiguratelj dobio obavijest da se dogodio osigurani slučaj. Ukoliko je za utvrđivanja postojanja osigurateljeve obveze potrebno stanovito vrijeme, osiguratelj je dužan platiti osigurninu u roku od 30 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u navedenom roku obavijestiti da odštetni zahtjev nije osnovan (čl. 943. st. 2. ZOO). Obzirom da je tuženik isplatio tužiteljici nesporni iznos u roku od 30 dana od dana zaprimanja odštetnog zahtjeva, tužiteljica nema pravo na zatezne kamate na isplaćeni nesporni iznos pa je sa tim zahtjevom odbijena kao neosnovanim.

18. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev je u cijelosti prihvaćen za ukupan iznos od 1.006,00 eura sa pripadajućim zateznim kamatama, a odbijen za isplatu zateznih kamata na nesporno plaćeni iznos od 892,00 eura.

19. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 5. i čl. 155. ZPP te je trošak u cijelosti dosuđen tužiteljici jer sa neznatnim dijelom nije uspjela.

20. Tužiteljici su odmjereni troškovi sukladno Tbr. 52. st. 1. u vezi s Tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023) prema vrijednosti konačno postavljenog tužbenog zahtjeva. Tužiteljici je priznat trošak:

- sastava odštetnog zahtjeva od 150,00 eura (Tbr.32),

- sastava tužbe od 150,00 eura (Tbr. 7/1),

- sastava podneska od 9.6.2025. od 150,00 eura (Tbr.8/1),

- pristupa na ročište 9.9.2025. od 150,00 eura (Tbr. 9/1),

što ukupno iznosi 600,00 eura, a uvećano za trošak PDV-a od 25% (Tbr. 46) i troškove vještačenja od 300,00 eura, trošak tužiteljice sve ukupno iznosi 1.050,00 eura.

21. Tužiteljica nema pravo na naknadu troška za sastav podneska kojim dostavlja dokaz o plaćanju predujma što sud utvrđuje iz e-spisa, niti podneska kojim dostavlja zdravstveni karton jer za to nije bilo potrebno sastaviti podnesak.

22. Odluka o zateznim kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP po stopi propisanoj odredbom čl. 29. st. 2. ZOO.

23. Na temelju odredbe čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18) tužiteljica je oslobođena obveze plaćanja sudskih pristojbi u ovoj pravnoj stvari.

U Zagrebu, 13. listopada 2025.

Sutkinja:

Petra Hertelendi Lovrić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi e-komunikacijom ili pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.

DNA:

1. tužiteljici po punomoćnici

2. tuženiku