Republika Hrvatska
Općinski sud u Slavonskom Brodu - Stalna služba u Novoj Gradiški
Nova Gradiška
Poslovni broj: Povrv-81/2023-22
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A I R J E Š E N J E
Općinski sud u Slavonskom Brodu - Stalna služba u Novoj Gradiški u ime Republike Hrvatske po sucu Željki Paunović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja HOK- osiguranje d.d. Zagreb, Capraška 6, OIB 00432869176 zastupanog po OD Olujić, Pezić & partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika GN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Dubravki Očić odvjetnici iz Zagreba, radi isplate, nakon održane glavne javne rasprave 1. rujna 2025., održane u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i punomoćnice tuženika a u nenazočnosti uredno pozvanog tuženika osobno, te nakon objave presude dana 10. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužitelj HOK-osiguranje d.d. Zagreb, Capraška 6, OIB 00432869176, sa tužbenim zahtjevom koji glasi:
"I Platni nalog sadržan u Rješenju o ovrsi, od strane javnog bilježnika Anice Hukelj iz Zagreba, Mrazovićeva 6, posl. br. Ovrv-9671/14 od 26. studenog 2014.g. održava se na snazi, te se nalaže tuženiku HN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da isplati tužitelju HOK-OSIGURANJE d.d., Zagreb, OIB 00432869176, iznos od 2.627,91 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 7.11.2014.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu, uvećane za 5% poena do 31.7.2015., a od 1.8.2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31.12.2022.g., a od 1.1.2023. do 29.12.2023.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke te troškove ovršnog postupka u iznosu od 399,90 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja Rješenja o ovrsi 26. studenog 2014.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena do 31.7.2015., a od 1.8.2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31.12.2022.g., a od 1.1.2023. a od 01.01.2023.g. do 29.12.2023.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023.g. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.
II Nalaže se tuženiku HN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da tužitelju HOK-osiguranje d.d. Zagreb, Capraška 6, OIB 00432869176 naknadi troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke."
II Nalaže se tužitelju HOK-osiguranje d.d. Zagreb, Capraška 6, OIB 00432869176 da tuženiku HN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.703,09€ sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja presude 10. listopada 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.
III Odbija se punomoćnica tuženika odvjetnica Dubravka Očić iz Odvjetničkog ureda Očić iz Zagreba, Lašćinska cesta 77/A sa zahtjevom za naknadu troškova zbog delegacije mjesne nadležnosti spisa Povrv-81/2023 u zatraženom iznosu od 1.633,76€ na teret Državnog proračuna Republike Hrvatske.
R i j e š i o j e
I Utvrđuje se povlačenje dijela tužbenog zahtjeva za iznos od 696,46€ sa zakonskim zateznim kamatama na isti iznos koje teku od 26. studenog 2014. a za koji iznos je tužitelj snizio platni nalog sadržan u Rješenju o ovrsi, izdanog od strane javnog bilježnika Anice Hukelj iz Zagreba, Mrazovićeva 6, posl. br. Ovrv-9671/14 od 26. studenog 2014.g.
Obrazloženje
1. Ovrhovoditelj Hrvatske osiguravajuća kuća d.d. Zagreb podnio je kod javnog bilježnika Ankice Hukelj iz Zagreba, prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, protiv ovršenika GN, radi naplate novčane tražbine u ukupnom iznosu od 25.047,50kn / 3.324,37€, te je po prijedlogu ovrhovoditelja, javni bilježnik donio rješenje o ovrsi posl. broj Ovr-9671/14 od 26.11.2014.
U prijedlogu je ovrhovoditelj naveo da je temeljem ovjerenog izvoda iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja, kartica regresa broj 1400382, ovršenik temeljem regresne obveze dužan ovrhovoditelju iznos od 25.047,50 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na isti iznos od 7. 11. 2014. do isplate. Ovršenik da nije ispunio svoju dospjelu novčanu obvezu pa ovrhovoditelj predlaže da javni bilježnik temeljem vjerodostojne isprave i to odredbi čl. 31., 39., 41., 279. i 280. Ovršnog zakona a u pogledu troškova ovrhe na osnovu čl. 14. st. 4. Ovršnog zakona donese rješenje o ovrsi radi naplate tražbine u navedenom iznosu od 25.047,50 kn te troškova ovršnog postupka.
2. Protiv navedenog rješenja o ovrsi ovršenik HN je izjavio prigovor u kojem navodi da osporava visinu nastale štete u cijelosti. U prigovoru navodi da je student, bez stalnih primanja, da živi sa bakom od 2.800,00 kn njene mirovine a da su mu roditelji rastavljeni. Ponovo navodi što je već i ranije ovrhovoditelju isticao da u vrijeme sudara nije upravljao vozilom koje je udarilo u zaustavljeno vozilo marke Mercedes reg. oznake [registarska oznaka] koje je stajalo pred raskrižjem a kojim je upravljao ZN, no da to nitko nije uzeo u obzir. Procijenjene štete sudskih vještaka da su 3.500,00 kn za štetu na vozilu, a sada se od njega traži 25.000,00 kn kojih nema i koje nema odakle platiti. Krivac za štetni događaj da je ŽN koji je upravljao automobilom dana 5.4.2009. u kojem se nalazio HN, a da ŽN nije dužan podmiriti nikakve troškove već se troškovi traže od njega. U postupku pred Zagrebačkim sudom u predmetu Pn-7882/2009 ovršenik je predložio svjedoke MN i ČN koji su potvrdili da HN nije vozio automobil taj dan 5 4. 2009.g. kada je u prometnoj nezgodi oštećen automobil marke Mercedes kojim je upravljao ZN već da je vozio ŽN a od kojeg događaja je prošlo već pet godina. Osiguravatelj ne može naći ŽN koji je vozio automobil iako je zagrebački sud zatražio da se nabavi njegova adresa od policijske uprave no ista nije dostavljena sudu u navedenom predmetu. Podnositelj prigovora navodi da je on poslije oštećenja automobila Mercedesa kojim je upravljao ZN na raskrižju sjeo na mjesto vozača umjesto EN u osobnom vozilu marke Renault 19, reg. oznake [registarska oznaka] i da je nastavio voziti. Policija da ga je poslije uhvatila u autu od pokojnog djeda. Voljan je podmiriti troškove za koje je odgovoran i što je skrivio ali ne može podmirivati tuđe troškove jer je jedva u mogućnosti podmiriti i svoje.
3. Rješenjem ovoga suda Povrv-1070/15-7 od 17. 9. 2015. koje je pravomoćno sa 16. 11. 2015. stavljeno je izvan snage rješenje o ovrsi javnog bilježnika br. Ovrv- 967/14 od 26. 11. 2016., ukinute su provedene radnje, te je određeno da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.
4. Tužitelj se na prigovor tuženika očituje te navodi da je isti u cijelosti neosnovan jer da nisu pruženi nikakvi dokazi kojima bi argumentirao svoje paušalne navode te da je prigovor podnesen radi odgode podmirivanja potraživanja tužitelja. Tužitelj navodi da je njegovo potraživanje proizašlo iz prometne nezgode koja se desila 5. 4. 2009. u Zagrebu kada je tuženik upravljao osobnim automobilom marke Renault 19, reg. oznake [registarska oznaka] krećući se ulicom Grgura Ninskog u smjeru sjevera trakom za ravno i za skretanje ulijevo a dolaskom južnije od križanja sa Mihanovićevom ulicom nije prilagodio brzinu kretanja gustoći gradskog prometa da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred svakom zaprekom pa je prednjim dijelom vozila naletio na stražnji dio automobila marke Mercedes 200 reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ZN a koji se u tom trenutku nalazio zaustavljen pred raskrižjem zbog upaljenog crvenog svjetla na semaforu. Nakon prometne nezgode tuženik da je napustio mjesto događaja a da sa drugim vozačem nije razmijenio osobne podatke i podatke o vozilu niti je popunio europsko izvješće, a istog je dana u 1,05 sati policija zatekla na kolniku u Ul. kneza Branimira kod kbr. 4 i tom prilikom je kod tuženika utvrđeno da upravlja motornim vozilom pod utjecajem alkohola i to 2,24 g/kg. Protiv tuženika je podnesen optužni prijedlog prekršajnom sudu u Zagrebu.
Oštećeni ZN je kao tužitelj protiv ondje tuženika a sada tužitelja Hrvatske osiguravajuće kuće 17. 12. 2009. ustao tužbom za naknadu štete koja se vodila pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod brojem Pn-7882/09. Tužitelj HOK kao tuženik i oštećeni ZN kao tužitelj su 7. 10. 2014. sklopili izvansudski sporazum o namirenju te je HOK kao tuženik ondje tužitelju ZN na račun njegovog punomoćnika Azimira Cerića odvjetnika iz Zagreba isplatio iznos od 16.850,00kn/2.236,38€.
U tijeku parničnog postupka pred Zagrebačkim sudom Pn-7882/09 tužitelj HOK je ondje kao tuženik platio 2.200,00kn troška vještačenja te daljih 500,00kn troška za pristup vještaka te 250,00kn troška dopunskog vještačenja koji trošak tužitelj HOK također potražuje od tuženika u ovoj regresnoj tužbi. U odnosu na preostali dio potraživanja od 5.247,50kn / 696,46 eura tužitelj je povukao tužbeni zahtjev pa je iznos iz rješenja o ovrsi od 25.047,50kn/3.324,37 eura sada snižen i iznosi 2.627,91 euro/19.800,00kn sa zakonskom zateznom kamatom od 7.11.2014. a tužitelj potražuje i troškove ovršnog postupka od 3.013,08 kn sa kamatama od dana izdavanja ovršnog rješenja 26. 11. 2014. Tužitelj je uz podnesak dostavio zapisnik o očevidu od 5. 4. 2019. PP Zagrebačke a vezano za sudionike prometne nezgode od istoga dana i to GN, ZN kao vozača automobila Mercedes 200 i trećeg sudionika G H kao vozača putničkog vozila Renault Twingo reg. oznake [registarska oznaka]. U zapisniku policije se navodi da je na mjestu događaja u Palmotićevoj ulici kod kbr. 64/A zatečen osobni automobil [registarska oznaka] parkiran na parkirališnom mjestu okrenut prednjim dijelom u smjeru juga. Sa zapadne strane kolnika Palmotićeve ulice na desnoj strani prometne trake i parkirališnom prostoru pronađeni su tragovi krhotina stakla, laka i plastike vozila sudionika. Mjesto događaja je izmijenjeno do dolaska ekipe utoliko što je vozač osobnog automobila [registarska oznaka] uklonio vozilo s kolnika dok je vozač osobnog automobila [registarska oznaka] sa vozilom napustio mjesto događaja.
Mjesto događaja na kolniku Ul. Grgura Ninskog kod raskrižja sa Mihanovićevom ulicom je izmijenjeno utoliko što je vozač osobnog automobila [registarska oznaka] sa vozilom napustio mjesto događaja a na mjestu događaja nisu pronađeni tragovi vezani uz prometnu nesreću. U nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba.
U zapisniku o očevidu u podacima o putnicima navode se UN, RN, ime četvrtog putnika nije vidljivo zbog loše preslike zapisnika, te peti putnik VN, svi putnici u osobnom automobilu [registarska oznaka] Mercedes 200, te DN kao putnik u osobnom vozilu [registarska oznaka].
Punomoćnik tužitelja HOK-a je u Povrv-1070_2015 dostavio fotografije oštećenja na automobilu reg. oznake [registarska oznaka] (str. 27 spisa) te presliku tužbe po tužbi tužitelja PN protiv HOK-a podnesenog Općinskom građanskom sudu u Zagrebu sa 17. 12. 2009. radi naknade štete u iznosu od 25.000,00kn a za naknadu neimovinske štete u iznosu od 24.000,00 kn te imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći u iznosu od 1.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom na utuženi iznos od 24. 8 .2009. kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate. Dostavljen je i izvansudski sporazum o namirenju (str. 48 spisa) sklopljen sa 7. 10. 2014. između HOK-a i PN kojim se HOK obvezao isplatiti PN kao oštećeniku iznos od 16.850,00 kn/2.236,38eura i to iznos od 12.000,00 kn na ime neimovinske i imovinske štete (pretrpljene ozljede, tuđa pomoć i njega i troškovi liječenja, troškovi zastupanja po odvjetniku u iznosu od 3.750,00 kn u kojem iznosu je uračunat i PDV te trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 1.100,00kn). Iznos od 16.850,00 kn isplaćen je oštećeniku PN po njegovom odvjetniku Cerić Azimiru sa 22. 10. 2014. (str. 50 spisa). Tužitelj je dostavio dokaze o uplatama iznosa od 2.200,00 kn na ime plaćenog predujma za vještaka u predmetu Pn-7882/09, iznosa od 500,00 kn na ime pristupa vještaka na ročište u istom predmetu te iznosa od 250,00 kn na ime troška dopunskog vještačenja, što ukupno iznosi još iznos od 2.950,00kn/391,53eura što zbrojeno sa iznosom iz sporazuma o namirenju od 16.850,00kn/2.236,38eura daje iznos od preostalo utuženog iznosa od 2.627,91€ (str. 51 do 53 spisa). Tužitelj je snizio tužbeni zahtjev za iznos od 696,46€/5.247,50kn u odnosu na iznos iz izdanog rješenja o ovrsi od 25.047,50kn na koje je HN uložio prigovor.
5. U ranije provedenom prvostupanjskom postupku sud je nakon provedenog dokaznog postupka donio presudu sa 1. travnja 2021. kojim je djelomično održao na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi od 26.11.2014. kojim je naloženo tuženiku HN da tužitelju HOK osiguranje isplati iznos od 4.329,00kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 7. studenog 2014. pa do isplate a platni nalog je ukinut za preostali iznos od 15.471,00kn i z.z.k. na isti tekućim od 7.11.2014. te u dijelu troška ovršnog postupka od 3.013,08kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na isti počevši od 26.11.2014. do isplate. Na istu presudu obje strane su uložile žalbu pa je Županijski sud u Sisku u predmetu Gž-612/2021 rješenjem od 9. ožujka 2023. iste uvažio i ukinuo prvostupanjsku presudu sa naputcima za dalje provođenje dokaza a ukazujući na bitne i relativne povrede parničnog postupka pri donošenju iste presude.
6. U daljem postupku nakon donošenja II stupanjske presude provedeni su dokazi uvidom u prijedlog za ovrhu i izdano rješenje o ovrsi, u karticu regresa tužitelja za tuženika u iznosu od 25.047,50kn, u uvjerenje o prebivalištu za tuženika, u prigovor tuženika od 9.12.2014., u rješenje ovog suda od 17. rujna 2015., u podneske stranaka, u zapisnik o očevidu od 5.4.2009., u podatke o prometnoj nezgodi od 5.4.2009., u preslike fotografija, u tužbu podnesenu od strane tužitelja ŠN protiv HOK-a sa 17.9.2009., u medicinsku dokumentaciju za ŠN, u djelomičnu presliku medicinskog kartona, u sporazum o namirenju sklopljen između HOK-a i ŠN **.**.2014., u pismeni nalaz medicinskog vještaka dr. Marcela Marcikić od 28.8.2018., u podneske stranaka koji se očituju na pismeni nalaz medicinskog vještaka, u nalaz vještaka Borisa Božić od 1.3.2014. priložen od strane tužitelja uz podnesak od 28.9.2018., u pismeni nalaz prometnog vještaka Maria Lovrića, u podnesak tuženika od 28.1.2019., u zapisnik od 8.4.2011. iz predmeta Pn- 7882/09 u kojem su saslušani svjedoci DN, MN, odgovor na tužbu iz istog predmeta te nalaz i mišljenje prometnog vještaka Ivana Bedeniković napravljen u istom predmetu, u pismeni nalaz vještaka Josipa Škavić u istome predmetu te u prijedlog za ovrhu temeljem vjerodostojne isprave, u priklopljeni spis Pn-7882/09 Općinskog građanskog suda u Zagrebu, u iskaz saslušanog tuženika GN, u usmeno očitovanje medicinskog vještaka dr. Marcela Marcikića, u podneske stranaka nakon dostave II stupanjske odluke, u kasnije dostavljene fotografije (str. 239 do 243), u pismeni nalaz prometnog vještaka Darka Konjevića zaprimljen 13.1.2025., u pismeni nalaz dr. Hrvoja Mitrovića od 11.3.2025., u usmeno očitovanje vještaka Darka Konjević i vještaka Hrvoja Mitrović, u iskaz saslušanih svjedoka FN i ĐN
7. Uvidom u priklopljeni spis Pn-7882/2009 Općinskog građanskog suda u Zagrebu vidljivo je da je ondje tužitelj ZN utužio HOK osiguranje d.d. radi naknade štete u iznosu od 25.000,00 kn tužbom od 17. 12. 2009. te da je u istom predmetu na strani tuženika bio i umješač HN kojeg je predložio tuženik HOK osiguranje d.d. u tijeku postupka.
O prihvaćanju umješača na strani tuženika je doneseno raspravno rješenje sa 18. siječnja 2011. kojim se dozvoljava HN biti umješač na strani tuženika. Isti nije uredno pozivan na neka ročišta 3.10.2012. niti mu je ikada dostavljen nalaz od medicinskog vještaka Borisa Božić od 19.3.2014. Istome predloženom umješaču HN nije dostavljena izvansudska nagodba, sporazum o namirenju od 7.10.2014. (str. 48 spisa Povrv-81/2023, ranija oznaka Povrv-1070/15) a koja izvansudska nagodba nije niti dostavljena u spisu Pn-7882/2009 koji je vođen pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu i koji je priklopljen na spis Povrv-81/2023. U priklopljenom spisu Pn-7882/2009 HN je pozvan na ročište od 5.6.2013. no iz povratnica nije vidljivo da je istome dostavljena tužba podnesena u istom predmetu kao niti podnesci stranaka u tijeku postupka a niti zapisnici sa ročišta u istom predmetu. Ročište od 5.6.2013. održano je u njegovoj nenazočnosti a isti se niti ne spominje na zapisniku. Na istom ročištu se određuje prometno vještačenje po novom medicinskom vještaku dr. Borisu Božić neurokirurgu za kojeg je trošak predujmio tuženik HOK osiguranje i koji vještak je svoj nalaz od 1.3.2014. dostavio u spis sa 19.3.2014. (str. 152 priklopljenog spisa). Isti nalaz je dostavljen na očitovanje punomoćnicima tužitelja i tuženika no ne i GN predloženom umješaču na strani tuženika i tužitelj nije imao primjedbi na nalaz istog vještaka a o čemu se i očitovao podneskom od 23.4.2014. Nadalje uvidom u priklopljeni spis vidljivo je da je sa 7.10.2014. sklopljen izvansudski sporazum o namirenju a koji nije dostavljen u spis Pn-7882/2009 već je ondje tužitelj ZN podneskom od 9.12.2014. (str. 157 priklopljenog spisa) izvijestio sud da povlači tužbu jer je s tuženikom sklopio izvansudsku nagodbu. Sud je obavijest od 15.12.2014. o povlačenju tužbe te dopis o odgađanju ročišta koje je bilo zakazano za 16.1.2015. dostavio punomoćnicima tužitelja i tuženika te HN te u spisu postoje povratnice o dostavi podneska tužitelja od 9.12.2014., obavijesti od 15.12.2014. i dopisa suda od 15.12.2014. koje je primio HN sa **.**.2014. bez dostave bilo kakvog sporazuma o namirenju.
Sud je sa 16.2.2015. donio rješenje kojim se konstatira da je tužba povučena u ovoj pravnoj stvari te iz istog rješenja nije vidljivo iz kojeg razloga se tužba povlači. To rješenje HN je uredno primio i na isto se nije žalio. U to vrijeme isti nije imao saznanja na koji način su ondje stranke riješile spor vezano za potraživanje naknade neimovinske i imovinske štete niti koji je sadržaj sklopljene izvansudske nagodbe od 7.10.2014.
U tijeku postupka po regresnoj tužbi gdje je saslušan tuženik HN isti je iskazao da je o iznosu koji je isplaćen ZN saznao tek nakon dostave rješenja o ovrsi koji je izdala javna bilježnica Anica Hukelj u predmetu Ovrv-9671/14 od 26.11.2014.
8. U priklopljenom spisu Pn-7882/09 Općinskog građanskog suda u Zagrebu u tužbi se navodi da je 5. 4. 2009. oko 00,30 sati u Zagrebu ondje tužitelj ZN upravljao osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] marke Mercedes 200 te je u trenutku kada je došao do križanja Heinzelove i Mihanovićeve ul. stao zbog crvenog svjetla a na njegov stražnji dio naletio je drugi osobni automobil marke Rrenault 19, reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao HN. U toj prometnoj nezgodi tužitelj ZN je kao vozač osobnog automobila koji je udaren zadobio tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji koje su dovele do povrede prava osobnosti tužitelja. Vozilo reg. oznake [registarska oznaka] koje ga je udarilo odostraga je osigurano kod tuženika HOK osiguranja. Tužitelj zbog pretrpljenih tjelesnih ozljede koje su dovele do povrede prava osobnosti potražuje na ime pravične naknade za neimovinsku štetu i to za pretrpljene fizičke bolove 8.000,00 kn, za pretrpljeni strah 6.000,00kn, za duševne boli zbog smanjenja opće životne i radne sposobnosti 10.000,00kn te imovinsku štetu u iznosu od 1.000,00kn za tuđu pomoć i njegu a što zbrojeno daje utuženi iznos od 25.000,00kn sa z.z.k. od 24. 8. 2008.
Uz tužbu je dostavljena medicinska dokumentacija za ondje tužitelja ZN i to nalaz od 6 .4 .2009. a što je dan nakon štetnog događaja od 5. 4. 2009. (str. 13 priklopljenog spisa). U jedino dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji neposredno nakon štetnog događaja navodi se da je tužitelj stradao kao vozač osobnog automobila u noći subota na nedjelju a uslijed naleta drugog vozila na njegovo sa stražnje strane. Tužitelj je naveo da je trznuo vratom i udario glavom, ostalo negira a žali se na bolove u vratu i laganu vrtoglavicu. Svijest nije gubio, mučnine nema niti je povraćao a događaj rekonstruira u cijelosti. Liječnik navodi da su ekstremiteti bez znakova svježe traume, NC status uredan, LS obostrano negativna. U zaključku se preporuča mirovanje, analgetik po potrebi te kontrola dalje izabranog liječnika. U slučaju pogoršanja kontrola kirurga odmah.
U razdoblju iza štetnog događaja 5. 4. 2009. dalja medicinska dokumentacija je povijest bolesti pisana sa 16. 6. 2009. gdje se navodi da je tužitelj stradao u prometnoj nezgodi 6.4. 2009. kao vozač te da je udario glavom po volanu. Navodi se da nije bio u nesvijesti i nije povraćao (str. 10 priklopljenog spisa). Dostavljen je radiološki nalaz od 3. 6. 2009. (str. 11 i 14 priklopljenog spisa), te dokumentacija Klinike za traumatologiju Zagreb povijest bolesti do 3. 7. 2009. gdje se u anamnezi navodi da je dostavljena dokumentacija iz KB Dubrave u prilogu, da je donesen rtg te da se preporuča pregled neurologa EEG te funkcijske snimke vratne kralježnice uz preporučenu terapiju brufenima i normabelom te uz izbjegavanje opterećenja na vratnu kralježnicu.
U pismenom odgovoru na tužbu HOK je zastupan po punomoćniku Željku Olujić odvj. iz Zagreba koji u odgovoru (str. 17 priklopljenog spisa) priznaje nastanak štetnog događaja 5. 4. 2009., pasivnu legitimaciju i odgovornost osiguranika tuženika za sam nastanak nezgode u kojoj je vozilo kojim je upravljao tužitelj ZN zadobilo neznatna oštećenja te je vlasniku vozila za cjelokupnu imovinsku štetu na vozilu isplaćen iznos od 2.500,00 kn (prema sporazumu o izvansudskom namirenju od 21.5.2009. str. 25 spisa). Prema priloženom izvidu štete tuženika na automobilu marke Mercedes 200 D reg. oznake [registarska oznaka], godina proizvodnje 1985., u vlasništvu ĆN isplaćen je iznos od 2.500,00 kn na ime imovinske štete a kao naknada cjelokupne totalne štete nastale na vozilu sa 18. 6. 2009. (str. 24 priklopljenog spisa).
Tuženik HOK osiguranje u priklopljenom spisu osporava uzročno posljedičnu vezu između kasnije medicinske dokumentacije tužitelja PN dostavljene u privitku tužbe i same prometne nezgode od 5.4.2009. u kojoj prema zapisniku o očevidu nije bilo ozlijeđenih osoba jer se radilo o dodiru dva vozila pri čemu nisu mogle nastati povrede navedene u kasnijoj medicinskoj dokumentaciji. Na istu okolnost ondje tuženik je dostavio slike vozila u kojem se nalazio tužitelj ZN marke Mercedes iz kojih je vidljivo da je automobil kojim je upravljao tužitelj bio neznatno oštećen (str. 21 i 22 priklopljenog spisa). HOK ondje smatra da između oštećenja nastalih na vozilu kojim je upravljao tužitelj ZN i povreda koje se nalaze u medicinskoj dokumentaciji ne proizlazi uzročno posljedična veza. Oštećenja na vozilu kojim je upravljao ZN da upućuju na zaključak da je promjena brzine bila manja od 10 km/h pri čemu ne postoji mogućnost nastanka tzv. trzajne ozljede a na što upućuje i inicijalni nalaz kirurga izrađen dan nakon nastanka nezgode iz kojeg je vidljivo da nema objektivnog kliničkog nalaza ozljeđivanja (str. 13 spisa). U priklopljenom predmetu ondje tuženik HOK predlaže saslušati sudionike te izvršiti uvid u cjelokupnu dokumentaciju te zatražiti od tužitelja ovjereni preslik zdravstvenog kartona radi uvida u premorbidno stanje jer tuženik raspolaže podacima da je tužitelj već sudjelovao u prometnoj nezgodi 29.1.2009. Tuženik je predložio provođenje kombiniranog sudsko medicinskog i prometnog vještačenja uz poseban osvrt na tužiteljevo ranije ozljeđivanje te je predložio saslušanje sudionika prometne nezgode, tužitelja te svjedoka GN. Tuženik je osporavao i visinu svih kvalifikatornih okolnosti po kojima tužitelj potražuje novčanu naknadu neimovinske štete od 24.000,00 kn te 1.000,00kn na ime naknade za tuđu pomoć i njegu smatrajući da je ista neusklađena sa orijentacijskim kriterijima VSRH i postojećom medicinskom dokumentacijom. Predložio je da se tužitelj izjasni da li je liječenje završeno te da li uz tužbu postoji sva medicinska dokumentacija te da se dostavi ovjerena preslika zdravstvenog kartona tužitelja te da se dostavi izvornik FSVK snimki na uvid vještacima prije određivanja istog. Tek nakon provođenja prednjih dokaza tuženik predlaže da se provede medicinsko vještačenje po jednom vještaku jer se ne radi o složenom vještačenju. Tuženik je osporavao i tijek zatezne kamate za imovinsku štetu tuđe pomoći i njege jer nereparirana šteta nastaje trenom presuđenja kada nenovčana imovinska šteta bila pretočena u određeni broj novčanih jedinica pa kamata na istu može teći tek od presuđenja.
Na ročištu od 11.6.2010. tužitelj je dostavio u spis još medicinsku dokumentaciju od okuliste a vezano za blaže suženje vidnog polja koje isključuje slijepu pjegu (str. 34 priklopljenog spisa) a koju je ponovo dostavio podneskom od 3.3.2011.. Na ročište od 8.11.2010. nije pristupio pozvani svjedok HN pa je istome izrečena kazna od 1.000,00kn o čemu je doneseno rješenje sa 8.11.2010. a koje rješenje je naknadno ukinuto a obzirom da je isti bio pozvan na adresi na kojoj nije prijavljen a što je utvrđeno naknadnim uvidom u adresne podatke za fizičke osobe. HN podneskom od 8.11.2010. je opravdao nemogućnost dolaska na ročište 8.11.2010. zbog bolesti te je predložio da se pozovu svjedoci DN za kojeg je adresu dostavio te svjedoci MN i ŽN za koje nije dostavio adrese i u kojem podnesku je rekao da je automobilom upravljao ŽN koji je odgovoran za navedenu štetu koja je nastala kada je automobil u kojem se nalazio HN udario odostraga u automobil koji je stajao pred semaforom a kojim je upravljao ZN.
Podneskom od **.**.2010. HN je izjavio da stupa u parnicu kao umješač na strani tuženika a na što ga je sud pozvao dopisom od 16.11.2010. a vezano za davanje izjave o eventualnom stupanju u parnicu na strani tuženika. Na ročištu od 8.4.2011. saslušani su predloženi svjedoci DN i MN koji su suglasno iskazali da je vozilom u trenutku nezgode 5.4.2009. kada je automobil u kojem su se oni nalazili udario na semaforu u automobil ispred kojim je upravljao ZN, upravljao ŽN a ne HN. Potvrdili su da je HN bio pod utjecajem alkohola te da se zbog toga ŽN ponudio voziti automobil koji je bio vlasništvo djeda GN te da se HN nalazio na mjestu suvozača u trenutku kada je automobil u kojem su se isti nalazili udario u automobil ispred njih koji je stajao zbog upaljenog crvenog svjetla na semaforu.
Svjedok MN je potvrdio da su on i ŽN izašli iz automobila i pogledali oštećenje te da su na automobilu vidjeli ogrebotinu na braniku u gornjem dijelu za koju misli da nije mogla nastati u ovom sudaru jer je bila dosta visoko pa je pretpostavljao da je to od ranije. U automobilu PN je bilo još osoba te ih je bilo četvero kao i u automobilu kojim se vozio HN. Svjedok je potvrdio da nisu razmjenjivani podaci niti se crtali skicu niti popunjavali europsko izvješće o nezgodi. Toga se nisu ni sjetili i tužitelj je od njih tražio da mu odmah daju novac i time naknade štetu. Nisu razgovarali o zvanju policije već je tužitelj zvao policiju kada su već otišli. Na automobilu GN nije bilo nikakvih oštećenja. Svjedok TN ne zna kojom brzinom je ŽN vozio no zna da je usporavao zbog dolaska na semafor. Nakon toga su on i ŽN potrčali i otišli sa mjesta nezgode a HN i DN su se odvezli automobilom dalje a kasnije su se našli kod kina Cinestar. Nitko nije bio ozlijeđen niti u jednom vozilu. Smatra da ŽN nije vozio brzinom većom od 5 km/h a nakon udarca tužitelj je izašao iz auta i nije bio ozlijeđen no bio je preplašen i u strahu što će mu reći otac. Svjedok je iskazao da mu je HN rekao za drugu nesreću koju je HN prouzročio kada je sa mjesta suvozača prešao na mjesto vozača te se odvezao sa automobilom dalje nakon što se desilo to na semaforu. Rekao je da je u toj drugoj nesreći šteta preko 1.000,00kn i da je palo neko staklo retrovizora.
Svjedok DN pri saslušanju je iskazao da je HN bio pod utjecajem alkohola u travnju 2009. pa se ŽN ponudio da će voziti iako tada nije imao vozačku dozvolu a HN mu je dao da vozi auto. U jednom trenutku udario je u automobil tužitelja koji je stajao ispred semafora a HN je
- 1 0 -
sjedio na mjestu suvozača. Dok su bili na licu mjesta poslije udarca u automobil ispred nije dolazila policija ni hitna i svjedok ne zna adresu ŽN već mu je poznat samo broj njegovog mobitela. Poslije je HN sjeo na mjesto vozača a on na mjesto suvozača te su krenuli dalje a MN i ŽN su ostali i nisu više ulazili u auto.
Općinski građanski sud u Zagrebu je pokušao pronaći adresu ŽN a koja adresa je dostavljena u spis od strane PU Zagrebačke te je navedeno da ŽN rođen **.**.1991. ima prijavljeno prebivalište i boravište u [adresa].
Od Prekršajnog suda u Zagrebu zatražen je predmet koji se vodi povodom prometne nezgode koja se dogodila 5.4.2009. oko 00,30 sati u Zagrebu na križanju Heinzelove i Mihanovićeve a u kojoj su sudjelovali ZN koji je upravljao osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] i umješač HN za kojeg sud navodi da je upravljao osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka]. Prekršajni sud u Zagrebu je dostavio svoj predmet pod brojem XXIII-P-14124/08 te je odvjetnicima tužitelja i tuženika poslana obavijest da mogu izvršiti uvid u isti u Pn pisarnici Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Obavijest o mogućnosti uvida u prekršajni spis nije dostavljena HN koji je prihvatio biti umješač na strani tuženika. Navedeni prekršajni spis se ne nalazi u predmetu Pn-7882/2009 koji je priklopljen predmetu sadašnje oznake Povrv-82/2023 jer je vjerojatno vraćen na Prekršajni sud nakon pravomoćnog okončanja priklopljenog spisa.
U spis je dostavljena djelomična preslika zdravstvenog kartona tužitelja a u koji karton su se upisivale posjete tužitelja PN u razdoblju od 2.2.1989. do 24.1.2001. ručno i za koje razdoblje je preslika kartona dostavljena. Kompjuterski ispis kartona dostavljen je za razdoblje od 29.9.2008. do 6.4.2011. (str. 82-89 priklopljenog spisa).
HOK koji je tuženik u priklopljenom spisu u podnesku od 1.7.2011. (str. 97 priklopljenog spisa) osporava uzročno posljedične veze između kasnije medicinske dokumentacije dostavljene u spis i same prometne nezgode u kojoj nije bilo ozlijeđenih osoba jer se radilo o dodiru dva vozila. Tužitelj da se prvi puta javio svom liječniku tek sa 25.5.2009. a prometna nezgoda je bila sa 5.4.2009. Liječniku se javio radi izdavanja uputnica i pribavljanja medicinske dokumentacije. U prvom nalazu kirurga sutradan poslije prometne nezgode ne proizlazi niti jedan objektivni klinički znak ozljeđivanja koji bi se mogao dovesti u vezu s predmetnim događajem. U prilog tome govore i iskazi svjedoka koji su sudjelovali u štetnom događaju koji kažu da nije bilo ozlijeđenih osoba jer se radilo o maloj promjeni brzine. Sudionici nisu pozvali policiju niti sastavili europsko izvješće o prometnoj nezgodi. Pri promjeni brzine do 10 km/h nije moguće zadobiti trzajnu ozljedu vratne kralježnice a pri promjeni brzine od 10 do 15 km/h granično je moguće zadobiti trzajnu ozljedu vratne kralježnice samo ako se radi o osobi s teškim degenerativnim promjenama i teškim oštećenjima vratne kralježnice ili visokoj životnoj dobi. Tek pri promjeni brzine iznad 15 km/h zadovoljena je uzročno posljedična veza između trzajne ozljede i bio mehaničkog opterećenja. Predlažu medicinsko vještačenje na okolnost visine samo ako se kombiniranim vještačenjem ukaže na mogućnost zadobivanja ozljeda u predmetnom štetnom događaju.
Prometni vještak Ivan Bedeniković u svom pismenom nalazu od 6.6.2011. (str. 91 do 98 priklopljenog spisa) navodi da je prema izvidu štete za vozilo tužitelja PN na kojem su oštećeni PVC obloga stražnjeg branika te blenda u braniku da je promjena brzine vozila tužitelja naletom vozila osiguranika tuženika iznosila oko Vpb2 10,4km/h.
- 1 1 -
Medicinski vještak Josip Škavić u nalazu od 6.6.2011. (str. 94 priklopljenog spisa) navodi da je ondje tužitelj ZN u štetnom događaju od 5.4.2009. kao vozač osobnog automobila naletom drugog vozila straga zadobio natučenje glave te istegnuće mišića vrata što je utvrđeno tijekom kontrolnog pregleda. Prema prometnom vještaku u štetnom događaju da je ostvarena promjena brzine vozila tužitelja oko 10,4 km/h. Pri utvrđenoj dinamici odigravanja prometne nesreće i ostvarenoj promjeni brzine vozila od 10,4km/h tužitelj je mogao zadobiti bezazleno natučenje glave a trzajnu ozljedu vratne kralježnice je mogao zadobiti isključivo u slučaju od ranije postojećeg oštećenja vratne kralježnice. Ozljede koje je zadobio nastale bi bez obzira na vezivanje ili ne vezivanje sigurnosnim pojasom. Dinamika odigravanja prometne nesreće odgovara mehanizmu nastanka trzajne ozljede vrata te promjena brzine vozila u rasponu od 10 do 15 km/h ne može dovesti do trzajne ozljede vrata kod osobe sa zdravom vratnom kralježnicom. Trzajna ozljeda vrata medicinski je dokazana. Velik broj ljudi sa smetnjama od strane vratne kralježnice zbog toga nikada ne zatraže medicinsku pomoć pa se podaci o smetnjama za vratnu kralježnicu ni ne nalaze u zdravstvenom kartonu. Vještak smatra da je trzajna ozljeda vrata kod tužitelja rezultat ranije postojećeg oštećenja vratne kralježnice s jedne strane i ozljeđivanja u štetnom događaju s druge strane.
HOK se kao tuženik očitovao nakon dostavljenih nalaza u provedenom kombiniranom medicinsko prometnom vještačenju i istim nalazima je prigovarao u cijelosti. Prometni vještak da je promjenu brzine vozila tužitelja izračunao sa 10,4km/h no da prema navedenom izračunu iz nalaza da se radi o puno manjoj promjeni brzine pri kojoj nije moglo doći do trzajne ozljede vratne kralježnice. Ne postoji objektivna metoda utvrđivanja navedenog omjera od 10km/h već se radi o proizvoljnom zaključku samog vještaka koji pogoduje tužitelju a čiji automobil je neznatno oštećen a o čemu govori i izvid štete dostavljen u privitku odgovora na tužbu. Navedeni omjer vještak navodi kao približan te nema fotografija oštećenja na vozilu tužitelja ZN. Tužiteljska strana nije imala primjedbe na dostavljene nalaze.
Na ročištu od 3.10.2012. a koje je održano u nenazočnosti GN umješača na strani tuženika koji nije bio uredno pozvan (str. 115 spisa vraćena dostava), prometni vještak Ivan Bedeniković i medicinski vještak Josip Škavić očitovali su se na primjedbe ondje tuženika HOK-a. Prometni vještak je naveo da je procijenjena EES1 brzina procijenjena prema opisu oštećenja i da u spisu nema fotografija oštećenja prednjeg branika vozila osiguranika tuženika te intenzitet oštećenja prednjeg branika nije poznat. Postoji samo zapisnik o očevidu gdje se navodi da je na vozilu oštećenika tuženika bio oštećen prednji branik. Moguće je da je EES1 brzina mogla biti i niža od procijenjenih 10 km/h i ako bi ta brzina iznosila 9km/h promjena brzine tužitelja iznosila bi 10,1km/h. Ako je brzina EES1 iznosila 8km/h promjena brzine vozila tužitelja bi bila oko 9,7 km/h. Smanjivanjem EES1 brzine dobiva se manja promjena brzine tužitelja.
Nakon usmenog očitovanja prometnog vještaka na primjedbe tuženika HOK-a medicinski vještak dr. Josip Škavić je naveo da u zajedničkom pismenom nalazu da je naveo mogućnost nastanka natučenja glave i trzajne ozljede vrata na temelju ocjene veličine vrijednosti promjene brzine vozila od 10,4km/h. Ova mogućnost nastanka trzajne ozljede vrata uz ranije oštećenje vratne kralježnice moguće je u rasponu vrijednosti promjene brzine vozila od 10 do 15 km/h pri čemu se pod izrazom od 10km/h podrazumijeva vrijednost promjene brzine vozila veće od 9,5km/h. Iz usmene dopune prometnog vještaka proizlazi da on dopušta i manje promjene brzine vozila u predmetnom štetnom događaju te medicinski vještak
- 1 2 -
isključivo naglašava da pri promjenama brzine vozila manjim od 10km/h ne može nastati trzajna ozljeda vrata.
Prometni i medicinski vještak su za pismeni nalaz potraživali svaki iznos od 1.100,00kn a za pristup na ročište svaki je potraživao nadalje iznos od 250,00kn u priklopljenom spisu Pn-7882/09 Općinskog građanskog suda u Zagrebu u kojem spisu su vještačenja i provedena.
Sud je od PU Zagrebačke I Policijske postaje za potrebe postupka zatražio na uvid foto elaborat i skicu lica mjesta za prometnu nezgodu od 5.4.2009. oko 00,30 sati u Zagrebu na križanju Heinzelove i Mihanovićeve a gdje su sudjelovala vozila reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao HN a koji je naletio na vozilo kojim je upravljao ZN reg. oznake [registarska oznaka]. Sa 19.10.2012. (str. 125 priklopljenog spisa) u spis je dostavljena skica mjesta događaja i CD medij s fotografijama mjesta događaja u vezi prometne nesreće od 5.4.2009. na kolniku Ul. Grgura Ninskog kod raskrižja sa Mihanovićevom i Haulikovom ulicom u Zagrebu a koja prometna nesreća se vodi pod brojem Policijske uprave Zagrebačke I Postaja prometne policije Zagreb broj 511-19-44/3-P-1697/09. U spis je CD zatražen i dostavljen nakon provedenog prometnog i medicinskog vještačenja. Prometni i medicinski vještak su pozvani da preuzmu spis radi izrade dopunskog nalaza i mišljenja a obzirom na dostavljeni foto elaborat. Prometni vještak Ivan Bedeniković je nakon uvida u CD na kojem su fotografije koje prikazuju vozilo tužitelja PN i vozilo osiguranika tuženika naveo da su oštećenja na prednjem dijelu vozila osiguranika nastala pri EES brzinom od oko 10km/h te da ostaje kod svog pismenog nalaza da je promjena brzine vozila tužitelja naletom vozila osiguranika tuženika iznosila 10,4km/h. U dopuni nalaza su dostavljene fotografije vozila u kojem se nalazio HN reg. [registarska oznaka] te fotografije vozila Mercedes 200 kojim je upravljao ZN te oštećenja branika na istome (str. 133 do 137 priklopljenog spisa). Fotografije na str. 138 i 139 nisu fotografije vozila koja su učestvovala u štetnom događaju dana 5.4.2009. već informativno pokazuju oštećenja automobila iz EES kataloga za vozila Mercedes i Opel radi usporedbe oštećenja sa oštećenjima na predmetnim vozilima a pri promjeni brzine vozila tužitelja od 10 km/h. Vještak je za dopunu nalaza potraživao iznos od 250,00kn.
Ročište od 5.6.2013. održano je u nenazočnosti HN umješača na strani tuženika koji je uredno pozvan te je punomoćnik tužitelja predložio novo medicinsko vještačenje a nije imao primjedbe na nalaz prometnog vještaka. Tužena strana je ostala kod danih prigovora te je predložila prometnog vještaka na novo usmeno očitovanje ili provođenje novog kombiniranog vještačenja a podredno je preložila novo kombinirano vještačenje.
Sud je donio rješenje o provođenju novog medicinskog vještačenja a po sudskom medicinskom vještaku Borisu Božić na okolnost zadobivenih povreda tužitelja u štetnom događaju te da li je zbog istog trpio fizičke bolove, strah, duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti te da li mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega i u kojem opsegu i trajanju.
U pismenom nalazu medicinskog vještaka Borisa Božić neurokirurga (str. 152 spisa) od 19.3.2014. navedeno je da je tužitelj dana 5.4.2009. kao suputnik u osobnom automobilu stradao u prometnoj nesreći pri čemu je zadobio natučenje glave i trzajnu ozljedu vratne kralježnice. Inicijalno je obrađen u KB Dubrava gdje su evidentirane gore opisane ozljede. Žalio se na glavobolju, bolove u vratu i vrtoglavicu te je vrat bio bolan na palpaciju. Učinjen je kraniogram i rtg vratne kralježnice koji nije ukazivao na znakove svježe koštane traume. Preporučeno je mirovanje i analgetici. Navodi da je tužitelj sam zbog bolova u vratu nabavio okovratnik za vratnu
- 1 3 -
kralježnicu za koji kaže da je nosio tri tjedna. 3.6.2009. u KBC Zagreb učinio punkcijske snimke vratne kralježnice koje su ukazivale na instabilitet vertebralnog dinamičnog segmenta C3-C4 uz dorzalni pomak trupa C3 prema C4 uz prekid stražnje interkorpularne linije te ograničene kretnje dinamičnih segmenata C4-C5, C5-C6, C6 - C7. Sa 3.7.2009. pregledan po traumatologu u Draškovićevoj koji evidentira glavobolju, napetu peravertrebralnu muskulaturu te ograničene kretnje vrata. Provodio fizikalnu terapiju. Zbog glavobolje učinjen EEG koji je uredan sa 10.7.2009. Sa 22.9.2009. pregledan po neurokirurgu KB Zagreb koji evidentira instabilitet vratne kralježnice opisan u funkcijskim snimkama te preporuča kontrolu fizijatra. U nastavku liječenja zbog smetnji vida gledan po okulisti. 28.10.2009. učinjeno vidno polje ukazuje na blaže suženje izoptera. Po provedenom liječenju žali se na zatiljne glavobolje, vrtoglavice, bolove u vratu, trnce u rukama. Pri pregledu tužitelja dobiven usmeni podatak da je tužitelj i prije štetnog događaja od 5.4.2009. imao manju prometnu nesreću 29.1.2009. kada ga je kraće vrijeme bolio vrat i bolovi su prestali za dva tjedna nakon uzimanja analgetika. Zbog gore opisanog nije išao liječniku a iz preslike zdravstvenog kartona tužitelja na str. 82-89 (priklopljenog spisa) vidi se trag liječenja vezan za gore opisanu ozljedu vratne kralježnice od 5.4.2009. te opis uputnica koje je tužitelj dobio za fizikalnu terapiju, RTG obradu, za EEG, za obradu neurologa, kirurga, okuliste. Pri kliničkom pregledu vještaka evidentirano je da je vratna kralježnica bolna na dodir i aksijalnu kompresiju te da su kretnje vrata dijelom bolne i limitirane. Retrofleksija izvediva u opsegu od 40 st., terminalno limitirane kretnje inklinacije izvedive u opsegu od 45 st., dijelom limitirane kretnje laterofleksije lijevo i desno u opsegu od 35 st. te dijelom limitirane kretnje rotacija lijevo i desno izvediva u opsegu od 70 st. javlja parestezije u projekciji dermatoma C5 obostrano. Indeks sagitalne gibljivosti vratne kralježnice iznosi 5. S psihičke strane dijelom naglašene neurotske smetnje te prisutna nelagoda pri vožnji automobila bilo kao vozač ili suvozač. Mišljenje vještaka Borisa Božić da je tužitelj ZN kao putnik u osobnom automobilu stradao u prometnoj nesreći u srazu dva prometala u prometu. U nalazu se kao ozljede navode natučenje glave i trzajna ozljeda vratne kralježnice. Navodi se da je mirovao, uzimao analgetike, nosio okovratnik za vratnu kralježnicu, provodio fizikalnu terapiju. Učinjene snimke vratne kralježnice su ukazale na instabilitet dinamičnog segmenta C3-C4 uz dorzalni pomak trupa C3 prema C4 uz prekid stražnje interkporalne linije što je indirektni znak doživljene ligamentne lezije vratnog dijela kralježnice uz ograničenje kretnje inklinacije u segmentu C4 do C7. Pri pregledu pacijenta dobiven podatak da je tužitelj doživio prometnu nesreću 29.1.2009. nakon koje nije išao liječniku. Iskazuje da ga je kraće vrijeme bolio vrat i bolovi su prestali za dva tjedna nakon uzimanja analgetika. Ozljeda vrata od 29.1.2009. se po Quebec ljestvici evidentira kao ST I ili II koje ne zaostaju trajne tjelesne posljedice niti post traumatski instabilitet. U drugoj prometnoj nesreći učinjene fukncijske snimke su ukazale na oštećenje dinamičke funkcije dinamičkog segmenta C3-C4 uz prekid kontinuiteta stražnje interkorpolarne linije kao indirektni znak ligamentarne lezije vratnog dijela kralježnice gdje se takva ozljeda vratne kralježnice u štetnom događaju od 5.4.2009. po Quebec ljestvici stupnjuje kao stupanj III. Po provedenom kombiniranom vještačenju prometnog i medicinskog vještaka izračunata je naletna brzina od 10,4km/h te je moglo doći do opisane ozljede vratne kralježnice ako je ranije imao ozljedu. Opisana ozljeda vrata tužitelja u nezgodi od 29.1.2009. je bila u stupnju I ili II Quebec ljestvice i nije rezultirala umanjenjem opće životne aktivnosti a trzajna ozljeda vratne kralježnice stupnjevana kao ST III Quebec ljestvice iz štetnog događaja od 5.4.2014. (ispravno treba stajati 5.4.2009.) a iza koje je zaostao posttraumatski instabilitet kao posredni znak
- 1 4 -
oštećenja ligamentarnog aparata vratnog dijela kralježnice zbog čega za tužitelja zaostaju trajne tjelesne posljedice u opsegu od3% trajno za koliko se umanjuje opća životna i radna aktivnost tužitelja. Tužitelj je trpio bolove jačeg intenziteta u trajanju od 4 dana, srednjeg tjedan dana, manje bolove 3 tjedna a nakon toga se manji bolovi očituju kao zatiljna glavobolja, bolovi u vratu, trnci u ramenima i rukama a koji se uvrštavaju u pojačane napore. Tužitelj je pretrpio primarni strah u vrijeme ozljeđivanja, sekundarni strah uslijed tjelesnih ozljeda jačeg intenziteta i trajanja 2 dana, srednjeg 5 dana pa se javlja kasni strah u trajanju od 2 tjedna potenciran bojazni za ishod liječenja i bojazni učešću u prometu kao vozač ili suputnik. Tuđa pomoć i skrb tužitelju da je trebala 2 sata dnevno dok su bili prisutni bolovi jakog i srednjeg intenziteta a potom dva puta po 2 sata tjedno dva tjedna. Pomoć je bila potrebna za održavanje osobne higijene te nabavu i pripremu jela. Vještak je za nalaz potraživao iznos od 1.100,00kn.
Tužitelj na nalaz medicinskog vještaka Borisa Božića nije imao primjedbi a isti nalaz i mišljenje vještaka Borisa Božića nije dostavljen na očitovanje HN umješaču na strani tuženika već samo punomoćnicima stranaka. U priklopljenom predmetu zakazano je ročište za 16.1.2015. no tužitelj je podneskom od 9.12.2014. povukao tužbu iz razloga što je sa tuženikom sklopio izvansudsku nagodbu. Sud je stranke i umješača na strani tuženika obavijestio o povlačenju tužbe a iste se nisu protivile povlačenju tužbe pa je sa 16.2.2015. doneseno rješenje o povlačenju tužbe (str. 160). Tuženik HOK nije tražio naknadu parničnog troška a u priklopljeni spis Pn-7882/2009 nije niti dostavljena izvansudska nagodba odnosno sporazum o namirenju od 7.10.2014.sklopljen između HOK-a kao tuženika i PN kao tužitelja koji sporazum je dostavljen u spisu Povrv-81/2023 (str. 48 spisa) a kojim je PN ZN isplaćen iznos od ukupno 16.850,00kn od čega iznos od 12.000,00kn je isplaćen na ime neimovinske i imovinske štete, pretrpljenih ozljeda, tuđe pomoći i njege, troškova liječenja, 3.750,00kn troškova zastupanja po odvjetniku sa uračunatim PDV-om te troška medicinskog vještačenja u iznosu od 1.100,00kn a ZN se obvezao odreći tužbenog zahtjeva u predmetu Pn- 7882/2009. U istom predmetu pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu ondje tužitelj ZN je povukao tužbeni zahtjev te niti jedna strana nije tražila naknadu sudskih troškova.
9. Uvidom u sadržaj cjelokupnog priklopljenog spisa Pn-7882/2009 vidljivo je da su ondje stranke sklopile izvansudsku nagodbu te da je tužitelj povukao tužbu a da nalaz drugog medicinskog vještaka Borisa Božić nikada nije dostavljen na očitovanje HN umješaču na strani tuženika već samo punomoćnicima stranaka, te nije izvršeno suočenje medicinskih vještaka Škavića i Božića a čiji nalazi su u bitnom različiti i u pogledu opsega i visine pretrpljenih bolova, straha, potrebe za tuđom pomoći i njegom, u pogledu smanjenja životnih aktivnosti povrijeđenog. U suprotnosti su i u pogledu izvještačenih ozljeda koje je tužitelj ZN mogao zadobiti uslijed prometne nezgode kako se ista odvijala a gdje je tužitelj bio vozač u automobilu koji je stajao pred semaforom zbog upaljenog crvenog svjetla a u zadnji dio ga je udario automobil u kojem se nalazio HN. Prometno vještačenje u priklopljenom spisu je provedeno bez uvida u fotografije oštećenja automobila pa je naknadno po dostavi fotografija i to zadnjeg dijela Mercedesa 200 proizveden 1985.g. kojim je upravljao ZN te vozila marke Renault Twingo 19 plave boje. Naknadno je prometni vještak dostavio dodatno vještačenje pri čemu je dopustio mogućnost da je vozilo osiguranika tuženika moglo imati i manju naletnu brzinu od 10km/h prilikom kontakta no ostao je kod ranijeg pismenog nalaza. Drugi
- 1 5 -
medicinski vještak Boris Božić je u svom vještačenju pogrešno naveo datum prometne nezgode navodeći da se ista desila 2014. a ne 2009. te da je ondje tužitelj ZN u trenutku udara bio na mjestu suvozača a isti je bio vozač u automobilu koji je u zadnji dio udario automobil u kojem se nalazio HN. Iako je sud pred kojim se vodi predmet Povrv-1070/2015 zatražio priklapanje spisa Pn-7882/09 isti je dostavljen no bez prekršajnog spisa koji je bio priklopljen tom Zagrebačkom spisu no nakon povlačenja tužbe i vraćen Prekršajnom sudu u Zagrebu. U predmetu koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu saslušana su dva svjedoka DN i MN koji su suglasno iskazali da u vrijeme kada je automobil udario u automobil kojim je upravljao ZN nije vozio HN već ŽN čiju adresu HN nije mogao reći policiji kada je nakon prometne nezgode bio odveden u policijsku postaju na trežnjenje. Iz iskaza saslušanog tuženika GN proizlazi da isti nije mogao reći adresu ŽN jer istu nije znao pa je na kraju pod pritiskom i da izađe iz policijske postaje priznao da je vozio automobil i u slučaju kada je udaren automobil kojim je upravljao ZN. Nakon toga je pušten iz policije kući. U spisu zagrebačkog suda dostavljena je adresa predloženog svjedoka ŽN koji nije pozivan kao svjedok iako je ondje umješač HN to predlagao. Također sud nije odbio taj prijedlog za saslušanje tog svjedoka. Tužitelj ZN i tuženik HOK osiguranje su sklopili izvansudsku nagodbu – sporazum o namirenju od 7.10.2014. a bez da su u spis dostavili presliku iste tako da HN ondje umješač na strani tuženika HOK osiguranja nije imao saznanja o kojem iznosu se radi niti sa kojim iznosom je ondje tuženik HOK obeštetio ondje tužitelja ZN.
Tek podnošenjem prijedloga za ovrhu pred javnim bilježnikom te dostavom izdanog rješenja o ovrsi Ovrv-9671/14 od 26.11.2014. a radi plaćanja iznosa od 25.047,50kn a temeljem kartice regresa ovrhovoditelja 1400382 ondje ovršenik HN ima uvid koji iznos HOK potražuje od njega. Na dostavljeno rješenje o ovrsi je uložen prigovor od strane ovršenika GN a koji osporava u cijelosti iznos iz rješenja o ovrsi te ponovo ističe da nije krivac za štetni događaj u kojem je ZN oštećen jer da je automobil njegovog pok. djeda vozio ŽN koji je krivac za isti štetni događaj a ne podmiruje nikakve troškove. Tužitelj HOK osiguranje je po prijedlogu za ovrhu od tuženika HN potraživao iznos od ukupno 25.047,50kn no u tijeku postupka snižava tužbeni zahtjev na iznos od ukupno 19.800,00kn sa zakonskom zateznom kamatom na isti iznos od 7.11.2014. U tom iznosu sadržana je isplaćena naknada neimovinske i imovinske štete u iznosu od 12.000,00kn, troškovi zastupanja po odvjetniku u iznosu od 3.750,00kn te trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 1.100,00kn ili ukupno 16.850,00kn po sklopljenom sporazumu o namirenju od 7.10.2014. (str. 48 spisa) a koji iznos je isplaćen odvjetniku Cerić Azimiru punomoćniku ZN. Tužitelj u iznosu od 19.800,00kn potražuje i troškove plaćenog prometnog vještačenja i dva medicinska vještačenja u predmetu Pn-7882/09 a koje troškove je tužitelj mogao potraživati jedino u sudskom postupku Pn-7882/09 koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu a koje nije potraživao jer je tužitelj povukao tužbu zbog sklopljenog izvansudskog sporazuma o namirenju kojim je HOK isplatio ondje tužitelju nesporan iznos od 16.850,00kn/2.236,38€ u kojem iznosu su sadržani i trošak zastupanja po odvjetniku i trošak medicinskog vještačenja. Tužitelj HOK ne može od tuženika potraživati naknadu parničnog troška koji nije potraživao u sudskom postupku Pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu Pn-7882/2009 koji
- 1 6 -
je pravomoćno okončan povlačenjem tužbe pa je tužitelj u cijelosti odbijen sa tim dijelom zatraženog parničnog troška u ukupnom iznosu od 2.950,00 kn.
10. Iz iskaza saslušanog tuženika HN proizlazi da da je do nezgode došlo 5.4.2009. pri povratku sa društvom iz grada. Navodi da se vozio u automobilu svoga djeda i sjedio je na mjestu suvozača a vozilom je upravljao ŽN. Do kontakta auta kojim je upravljao ŽN i automobila ispred kojim je upravljao KN je došlo jer ŽN nije znao izbaciti iz brzine, zakočio je i auto se polako pomicao prema naprijed. Auto ispred je stajao i kada je došlo do kontakta samo je na braniku Mercedesa od kontakta napukla plastika a što je vidljivo na fotografijama oštećenja koja postoje u prometnom vještačenju u predmetu Zagrebačkog suda. Tuženiku je prilikom saslušanja predočeno očitovanje prometnog vještaka Ivana Bedeniković odnosno fotografije oštećenja prednjeg branika vozila Renault 19 u kojem se vozio tuženik te Mercedesa kojeg je vozio KN, te tuženik potvrđuje da su na str. 133 do str. 137. priklopljenog spisa fotografije tih vozila te da se na automobilu Mercedesu koji je bio ispred gotovo i ne vidi oštećenje a koji automobil je slikan i slike su na str. 136 i 137. Fotografije na str. 138 i 139 nisu fotografije ni jednog automobila iz te nezgode. Tuženik priznaje da je pobjegao sa mjesta nezgode a u autu sa njim su bila još četiri prijatelja. Kada su se vraćali iz grada svi su bili pod utjecajem alkohola a i on sam. On je nakon nezgode i udara u automobil ispred na semaforu sa mjesta suvozača sjeo na mjesto vozača te je sa FN pobjegao sa lica mjesta a ostala dvojica prijatelja su istrčali iz automobila i pobjegli. Nikome iz njihovog auta nije bilo ništa. U autu ispred su bili petorica ljudi a samo je vozač ZN poslije rekao da je bio ozlijeđen. U zapisniku o očevidu je naznačeno da nitko nije bio ozlijeđen a ZN je poslije rekao da je ozlijeđen no on je studirao pravo pa je vjerojatno htio to iskoristiti u svoju korist. Saniranje štete na Mercedesu je bilo procijenjeno u servisu na 2.500,00kn i nije mogla nastati trzajna ozljeda kod vozača na način kako je to isti tvrdio.
U vrijeme prometne nezgode 5.4.2009. tuženik je imao 18 godina i 5 mjeseci. Smatra da ga je policija prisilila da prizna da je on vozio automobilu u trenutku kada je udaren Mercedes ispred. Iako je tvrdio da nije on vozio automobil već ŽN tražili su da on dođe no tuženik nije mogao reći gdje on stanuje jer nije znao i nije ga mogao pozvati, znao je samo koju školu pohađa. Policija je rekla da će ga zadržati u pritvoru dok ne dođe ŽN i onda je on rekao da je vozio iako stvarno nije vozio automobil. Tuženik je prekršajno osuđen a na to rješenje se nije žalio jer je kazna bila 2.600,00kn i godinu dana bez vozačke dozvole. Kaznu je mogao platiti u ratama što je i učinio a nije se žalio da ne pravi nove troškove. Tuženik navodi da je bio pozvan kao umješač na strani tuženika HOK osiguranje u predmetu u sudu u Zagrebu no tamo je tužitelj ZN povukao tužbu jer se mimo suda dogovorio sa HOK-om o visini naknade a za koji sporazum tuženik nije znao niti ga je itko obavijestio o tom dogovoru. Nije imao odvjetnika i nije se žalio na rješenje o povlačenju tužbe jer nije znao da se na to može žaliti.
11. U pismenom nalazu prometnog vještaka Maria Lovrića od 5.12.2018. (str. 88 spisa) navodi se da je dana 5.4.2009. do prometne nezgode došlo na način da je na kolniku Ul. Grgura Ninskog u Zagrebu gdje je došlo do sudara automobil marke Renault 19 reg. oznake [registarska oznaka] udario u zadnji dio vozila marke Mercedes 200 D reg. oznake [registarska oznaka] a koje vozilo je bilo zaustavljeno zbog crvenog znaka na semaforu. Oštećenja na automobilu Renault u vezi sa sudarom s osobnim
- 1 7 -
automobilom Mercedes se odnose samo na oštećenje prednjeg branika Renaulta dok su na Mercedesu oštećeni stražnji branik i vezni lim. Prema izvidu štete HOK osiguranja na vozilu je oštećenja PVC obloga stražnjeg branika koju je potrebno zamijeniti te blenda u braniku L za koju je predviđen popravak. Do sudara je došlo na način da je osobni automobil Renault 19 krećući se Ulicom Grgura Ninskog na prometnoj traci za ravno uslijed nepredviđene brzine kretanja svojim prednjim dijelom naletio na stražnji dio osobnog automobila Mercedes 200 D koji se nalazio zaustavljen na istoj prometnoj traci ispred Renaulta 19 a zbog upaljenog crvenog svjetla na semaforu. Prema oštećenjima vozila u trenutku naleta Renaulta prednjim dijelom na stražnji dio Mercedes razlika brzine vozila mogla je iznositi 20,52km/h. Kako je Mercedes bio zaustavljen to je veličina sudarne brzine. Zaustavljeni Mercedes je nakon sudara mogao ostvariti promjenu brzine od oko 11,20km/h (3,11m/s). Na nalaz prometnog vještaka Maria Lovrića stranke nisu imale primjedbi.
12. Iz pismenog nalaza medicinskog vještaka dr. Marcela Marcikić od 28.8.2018. (str. 74 spisa) proizlazi da je tužitelj ZN u prometnoj nezgodi od 5.4.2009. nastradao kao vozač kada je njegovo vozilo udareno straga dok je stajalo na semaforu zbog crvenog svjetla. ZN se nakon nezgode sutradan 6.4.2009. javio na pregled kirurgu traumatologu u KB Dubrava te su nakon RTG obrade utvrđene ozljede natučenje glave i trzajna ozljeda vrata. Pri pregledu ZN se žalio na glavobolju i bol u vratu te je učinjena radiološka obrada kojoj je isključen prijelom ili dislokacija vratne kralježnice. Pregledom je utvrđena bolnost vratne muskulature na dodir i pritisak, kretnje vratom su bile uredne bez povišene napetosti muskulature. Kralježnica je bila bezbolna na perpusiju trnastih nastavaka. Preporučeni su analgetici prema potrebi i mirovanje te kontrola liječnika obiteljske medicine a kontrola kirurga u slučaju pogoršanja uz usmenu uputu. ZN se nije javio svome liječniku obiteljske medicine sve do 25.5.2009. tj. 7 tjedana kasnije a tada se navodi da je ograničena pokretljivost vratom te bolnost na palpaciju (pritisak i dodir) uz napetu muskulaturu vrata. Tom prilikom su izdane uputnice za dodatne pretrage: EMNG gornjih udova, funkcijske snimke vratne kralježnice, kontrolni pregled kirurga, pregled okuliste i pregled vidnog polja po Z. Potom je imenovani učinio funkcijske snimke vratne kralježnice te se u nalazu od 3.6.2009. navodi nestabilnost segmenata C2-C3 i C3-C4 pri savijanju vrata prema naprijed i prema dolje a ne mjeri se koliko je instabilitet u milimetrima. ZN se 16.6.2009. javio na pregled okulisti koji nije utvrdio poremećaj vida niti druge patološke promjene. Sa 3.7.2009. javio se na pregled kirurgu traumatologu u Kliniku za traumatologiju koji u svom nalazu navodi da se pri pregledu žalio na glavobolje, bolove u vratu i trnjenje ruku. Kretnje u vratu su bile ograničene i bolne a muskulatura vrata je bila napeta. Preporučeno je učiniti pregled kod neurologa, zatim EEG i ponovo funkcijske snimke vratne kralježnice te izbjegavati opterećenja na vratnu kralježnicu uz terapiju brufena i normabel. ZN se sa 10.7.2009. javio liječniku obiteljske medicine koji izdaje uputnice za EEG, neurologa i ponovo uputnicu za funkcijske snimke vratne kralježnice. Isti dan je učinjen EEG koji je bio uredan. Kod neurologa na pregledu 12.8.2009. zaključuje se da i dalje trpi ranije navedene tegobe a neurološki status je u granicama normale. Obzirom na dugotrajnost tegoba preporučen je CT mozga i pregled fizijatra za koje uputnice sa 17.8.2009. izdaje liječnik obiteljske medicine i to za CT mozga i fizikalnu terapiju. Nakon toga se imenovani više nije javio specijalistima i nema podataka da li je učinio CT mozga i pregled fizijatra a 29.12.2009. je učinjeno VP Goldman. Uvidom u zdravstveni karton koji datira od 1989. – 2001. te od 2008. – 2011. godine vještak je
- 1 8 -
utvrdio da se ZN liječio zbog tegoba i bolesti koje nisu od značaja za predmetnu ozljedu niti u svezi sa njom. Navedeni su podaci o posjetima zbog predmetne ozljede. Vještak navodi da liječenje imenovanog nije provedeno prema pravilima struke, nije poduzeta fizikalna terapija kao neizostavni dio liječenja ozbiljno ozlijeđenih osoba. Liječenje karakterizira veliki vremenski odmak između ozljede i prvog pregleda te slijedećeg pregleda koji datira 7 tjedana kasnije kada se ovakve ozljede spontano izliječe i prolaze bez pomoći liječnika. Također su vidljivi nepotpuni nalazi dijagnostičkih pretraga kao i izostanak dijela liječenja (fizikalna terapija). Imenovani nije nosio shanzov ovratnik. Prema mišljenju prometnog vještaka Maria Lovrić utvrđena je promjena brzine 11,20 km/h što znači da postoje osnovni elementi za nastanak trzajne ozljede vrata.
U svom mišljenju vještak navodi da je tijekom liječenja i nakon ozljeđivanja u prometnoj nesreći od **.**.2009. ZN zadobio laku tjelesnu ozljedu natučenje glave i trzajnu ozljedu vrata.
Trpio je bolove jakog intenziteta do 24 sata nakon nesreće a iako o tome ne postoji medicinska dokumentacija mogao je trpjeti bolove srednjeg intenziteta do tri dana i slabog intenziteta 15 do 20 dana. Kasnije opisivani bolovi se ne mogu uzročno posljedično povezati s predmetnom prometnom nezgodom. Procjenu trajanja bolova vještak je donio na osnovu vlastitog iskustva svakodnevnog liječenja ovakvih ozljeđenika u proteklih 20 godina rada.
BN je trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta jer je njegov automobil bio odgurnut, sekundarni strah jakog intenziteta do 12 sati nakon nesreće a mogao je trpjeti i strah srednjeg intenziteta do 24 sata te slabog intenziteta do 5 dana u smislu zabrinutosti za svoje zdravstveno stanje i moguće komplikacije. Oštećenom je tuđa pomoć bila potrebna 2 sata dnevno kroz 10 dana u fazi potrebe za mirovanjem i pri trpljenju bolova zbog izvršavanja svakodnevnih obveza u kući. Tuđa pomoć mu nije bila potrebna zbog odlaska na kontrolne preglede jer na iste nije išao pa je uobičajena potreba za tuđom pomoći bila ona koja postoji kod ovako ozlijeđenih osoba.
Kod tužitelja nije došlo do umanjenja opće životne aktivnosti.
U usmenom očitovanju vještak dr. Marcel Marcikić na primjedbe tužitelja HOK osiguranja vještak iskazuje da ostaje kod svog nalaz i mišljenja uz obrazloženje kako su dva prometna vještaka (Lovrić i Bedeniković) izvještačili delta V viši od 10km/h pa time postoji uzročno posljedična sveza za nastanak trzajne ozljede. Izmjerena brzina od delta V od 7 km/h je učinjena u sklopu nagodbe sa tadašnjim tužiteljem ZN i za vještaka u ovom slučaju nije relevantna. Vještak Božić je vještačio u predmetu pred sudom u Zagrebu na osnovu prvog nalaza kirurga i dao je vidove štete koji obuhvaćaju period od mjesec do mjesec i pol dana liječenja za što nema podlogu u spisu pa time medicinski vještak dr. Marcel Marcikić ne može prihvatiti njegov nalaz i mišljenje. Vještak navodi da je točno je da se ZN počeo liječiti 7 tjedana nakon nesreće iako ima prvi nalaz kirurga od 6.4.2009. a u tom nalazu stoji da je bio ozlijeđen. Po svemu sudeći se radilo o lakšim ozljedama pa je vještak shodno tome uzeo u obzir da je oštećeni mogao trpjeti kratkotrajno bolove i strah te da nisu zaostale trajne posljedice. Temeljem istoga je dano mišljenje i zaključak o navedenoj dužini trajanja bolova i straha. Vještak navodi da nije trebao pregledati ozlijeđenog ŠN jer se radi o lakoj tjelesnoj ozljedi nakon koje ne zaostaju trajne posljedice pa ih nije potrebno niti provjeravati. Oporavak od takve ozljede može trajati od mjesec do dva ovisno o težini ozljede.
Na primjedbu tužitelja da nije pregledao oštećenog kako ga je pregledao vještak Božić vještak dr. Marcel Marcikić iskazuje da nakon 9 godina nikakav pregled
- 1 9 -
nema smisla niti je tada imao smisla obzirom da se radilo o lakoj tjelesnoj ozljedi. U nalazima se ne opisuje koji je temelj navodne ograničene pokretljivosti vratne kralježnice pa nema mjesta niti umanjenju opće životne aktivnosti. Vještak Marcikić iskazao je da ne može uvažiti nalaz vještaka Božića jer se nalaz ne može temeljiti na nečemu čega nema a to je 7 tjedana neliječenja oštećenika nakon štetnog događaja. Vještak Božić procjenjuje 32 dana trajanja bolova i 21 dan trajanja straha za što nema nikakav dokument u medicinskoj dokumentaciji. Vještak dr. Marcikić navodi da je svoj nalaz dao temeljeći na činjenici da je osiguranik tužitelja ipak bio ozlijeđen o čemu govori prvi nalaz kirurga od 6.4.2009. a na temelju vlastitog iskustva u radu s takvim pacijentima.
13. U pismenom očitovanju nakon provedenih vještačenja tuženik ponavlja svoju tvrdnju da nije upravljao vozilom u trenutku kada je ispred semafora udareno vozilo kojim je upravljao ZN te da je tim vozilom upravljao ŽN a što su i potvrdili svjedoci MN i DN koji su saslušani kao svjedoci u predmetu koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu Pn-7882/2009. Priznaje da se udaljio sa mjesta nezgode te da se premjestio sa mjesta suvozača na mjesto vozača jer su ŽN i MN izašli iz vozila i oni su razgovarali sa ZN u čiji automboil je ŽN udario. Tuženik navodi da su se on i DN automobilom udaljili sa mjesta događaja i da je u policijskom zapisniku navedeno da nema povrijeđenih osoba a šteta na autombilima je bila uslijed dodira branicima dva vozila kod usporavanja na semaforu. Tuženik je priznao krivicu na prekršajnom sudu za sporni događaj jer nije znao adresu stanovanja od ON koji je upravljao automobilom u kojem je na mjestu suvozača sjedio tuženik a kada je djedov automobil na raskrižju pri zaustavljanju udario automobil kojim je upravljao ZN. Policijski službenik koji je ispitivao HN rekao je da mu prijeti zadržavanje u protvoru do 30 dana dok se ne pronađe ŽN za kojeg je rekao da je bio vozač u djedovom automobilu. Sugerirano mu je da prizna krivicu za oba prometna događaja za dan 5.4.2009. i za ovaj na raskrižju kada je udaren automobil PN kada je vozio ŽN i za onaj koji je poslije prouzročio tuženik HN upravljajući dalje vozilom te noći. Navodi da se s autombilom udaljio s mjesta događaja zbog straha od oca koji nije znao da mu je djed dao automobil za izlazak u grad bez dogovora sa njim. Osporava nalaz medicinskog vještaka u cijelosti te navodi da nema uzročno posljedične veze između dostavljene medicinske dokumentacije i same prometne nezgode u kojoj nije bilo ozlijeđenih osoba. Poziva se na nalaz vještaka Josipa Škavić koji navodi da se uslijed dodira dva vozila na način kako se to desilo sa vozilom PN ne mogu nastati ozljede na koje se poziva ZN. Slike vozila od policije i osiguranja i oštećenja na istima da mogu potvrditi brzinu kretanja vozila i oštećenja koja su nastala uslijed kontatka a gdje je vještak Bedeniković brzinu kretanja vozila prema postojećim oštećenjima ocijenio sa oko 10km/h. Oštećenja na prednjem branku vozila Renault 19 da su oštećenja od ranije jer se radi o autu starom 19 godina koji je od ranije bio oštećen na parkingu od nepoznatih počinitelja. Automobil Mercedes kojim je upravljao ZN da je bio star 24 godine te je nemoguće da su sva oštećenja nastala od dodira sa vozilom u kojem se nalazio tuženik. Isti oštećeni objektivno nikako nije mogao imati nikakve strahove izazvane kod tako malog intenziteta dodira vozila. Smatra da ozljede PN nisu posljedica dodira dvaju automobila te da postoji mogućnost da je navedena ozljeda nastala prije. Tužitelj HOK osiguranje je od tuženika putem ovrhe naplatilo više od 25.000,00kn pa se predlaže utvrditi
- 2 0 -
stvarne činjenice vezano za sporni događaj, da se preispitaju svi dokazi i donese pravedno rješenje ovoga spora te da tuženik ne snosi posljedice i plaća za nešto za što nije kriv. Predložio je da se sasluša svjedok ŽN iz [adresa], koji će potvrditi navode tužitelja o tome što se desilo te noći. Tuženik navodi da nema stalni posao te da iz tog razloga nije uzeo stručnu osobu za zastupanje te da su već provedena vještačenja u sudu u Zagrebu tako da je dalje provođenje novih vještačenja nepotreban dalji trošak.
14. Na temelju odredbe čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - dalje ZPP), sud je dužan postupak provesti bez odugovlačenja, slijedom čega je sud prije donošenja ranije prvostupanjske presude od 1.4.2021. odbio tužiteljsku stranu sa prijedlogom za dodjelu roka za očitovanje na dodatno očitovanje medicinskog vještaka te sa prijedlogom za provođenje novog medicinskog vještačenja, te sa prijedlogom za saslušanje svjedoka PN, SN, RN, JN kao u podnesku od 8.1.2016., te je odbijen tuženik sa prijedlogom za saslušanje svjedoka EN, FN i MN.
Prijedlog za ovrhu podnesen je sa 14.11.2014. kod javnog bilježnika u Zagrebu te je nakon izdanog rješenja o ovrsi i uloženog prigovora na isto rješenje po ondje ovršeniku HN a ovdje tuženiku spis sa Općinskog građanskog suda u Zagrebu ustupljen Općinskom sudu u Novoj Gradišci kao drugom stvarno nadležnom sudu a sve temeljem rješenja predsjednika Vrhovnog suda RH Su-14- 47/15-5 od 11.2.2015.
15. Među strankama je sporan osnov i visina tužbenog zahtjeva.
Sporno je da li je kod PN oštećenika iz štetnog događaja od 5.4.2009. došlo do ozljeda za koje je dobio obeštećenje temeljem izvansudske nagodbe od 7.10.2014. odnosno da li se iste ozljede mogu uzročno posljedično povezati sa štetnim događajem od 5.4.2009. obzirom da se isti nakon sedam tjedana obratio liječniku opće medicine kada je dobio uputnice za provođenje pojedinih pretraga od čega dio pretraga nije proveo niti je išao na fizikalne terapije.
Sporno je da li postoji intervencijski učinak u smislu čl. 208/A st. 1 ZPP-a u odnosu na HN umješača na strani tuženika u priklopljenom predmetu Pn- 7882/2009 a gdje je upravo HOK osiguranje nakon medicinskog vještačenja po medicinskom vještaku Borisu Božiću, a koji nalaz nije dostavljen umješaču HN, po izvansudskoj nagodbi i sporazumu o namirenju isplatio iznos od ukupno 2.236,38€ / 16.850,00kn. Na taj način je upravo ondje umješač doveden u neravnopravan položaj kao sudionik navedenog postupka te sada u regresnoj tužbi HOK osiguranje d.o.o. potražuje od tuženika HN namirenje iznosa koji je isplaćen ZN a sa kojim iznosom HN kao umješač nije bio upoznat niti je mogao utjecati na iznos istoga.
Sporno je da li je tuženik HN vozio automobil marke Renault 19 koje je na raskrižju u Zagrebu udario automobil marke Mercedes kojim je upravljao ZN iako je protiv HN pravomoćno okončan prekršajni postupak u kojem je isti proglašen krivim i na koje prekršajno rješenje se nije žalio radi izbjegavanja daljih troškova.
16. Među strankama je nesporno da je HOK osiguranje d.d. u izvansudskoj nagodbi sklopio sporazum o namirenju sa 7.10.2014. sa oštećenikom ZN te
- 2 1 -
je na račun odvjetnika Azmira Cerić isplaćen iznos od ukupno 16.850,00kn a o kojem sporazumu HN umješač na strani tuženika u predmetu Pn-7882/2009 koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu nije imao saznanja.
17. Nakon ukidanja prvostupanjske presude sud je po naputku II stupanjskog suda proveo dokaze i to novo medicinsko vještačenje po prijedlogu tužitelja a obzirom da je isti tužitelj prigovarao nalazu medicinskog vještaka Marcela Marcikića pa je provedeno novo kombinirano prometno medicinsko vještačenje po sudskom vještaku prometne struke Darku Konjeviću i medicinskom vještaku dr. AN a na okolnost dinamike nastajanja prometne nezgode koja se dogodila dana 05. travnja 2009. godine u Zagrebu kojom prilikom je tuženik upravljao osobnim vozilom marke Renault 19, reg. oznake [registarska oznaka], a ZN osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] marke Mercedes, te na okolnost da li je postojala uzročno posljedična veza između nastanka štete na vozilima sudionika prometne nezgode i nastanka ozljeda kod ZN a o kojoj uzročno posljedično vezi ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva u pogledu naknade neimovinske štete odnosno opsega i visine iste te zadobivenih povreda kod ZN.
Predmet medicinskog vještačenja je utvrditi nastale povrede kod vozača PN a sve prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji za PN iz [adresa], odnosno da li je isti mogao zadobiti ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji i da li postoji uzročno posljedična veza između zadobivenih povreda a sve prema nastalim oštećenjima na vozilima sudionika prometne nezgode a napose na zadnjem dijelu automobila vozača PN koji je stajao na raskrižju na semaforu a u koje je udarilo vozilo u kojem se nalazio tuženik HN.
18. Provedeno je nadalje saslušanje predloženih svjedoka FN i ĐN a nije provedeno saslušanje svjedoka ŽN obzirom da je za istu osobu navedena adresa [adresa], no radi se o osobi sa istim imenom i prezimenom koja nije bila sudionik navedene prometne nezgode iz 2009. o čemu je isti telefonski izvijestio sud te je naveo da postoji još jedna osoba sa istim imenom i prezimenom koja stanuje u [adresa] a o čemu pozvani svjedok ima saznanja.
19. Tuženik HN tvrdi da nije vozio automobil u trenutku kada je isti udario u stražnji dio automobila kojim je upravljao ZN te su u prilog takve tvrdnje tuženika svjedočili i u ovom predmetu ponovo saslušani svjedoci DN i MN koji su isto svjedočili i pri saslušanju u priklopljenom predmetu Pn- 7882/2009 koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu. Navedeni svjedoci su pri ponovnom saslušanju naveli da su bili putnici u automobilu Renault 19 kojim je upravljao ŽN i kada je njegov automobil pri zaustavljanju na raskrižju udario u vozilo ispred sebe.
20. Svjedok DN iskazao je da je bio putnik u osobnom vozilu kojim je vozio ŽN. U istom vozilu na mjestu suvozača je sjedio HN a na stražnjem sjedalu desno od svjedoka MN. Na raskrižju kod Glavnog kolodvora kod Mihanovićeve ulice vozilo u kojem se vozio svjedok a koji je vozio ŽN je izašao sa parkinga i nakon 100m je na raskrižju došlo do te blage kolizije sa vozilom ispred, bijelim Mercedesom, kojeg je vozilo u kojem se nalazio svjedok udarilo u zadnjem desnom dijelu. Mercedes je bio zaustavljen na raskrižju čekajući zeleno svjetlo na semaforu za prelazak a svjedok nije ni shvatio da
- 2 2 -
je došlo do kontakta. Vozilo u kojem je bio svjedok je išlo jako sporo i nakon kontakta su iz vozila izašli ŽN i MN. Iz vozila ispred Mercedesa koji je udaren je izašao samo vozač. Isti je bio ozlojeđen što je došlo do tog kontakta ali se nije žalio na bilo kakvu povredu niti je izgledao povrijeđeno. Jedino je rekao da je to očev auto. Niti jedan od vozača tada na licu mjesta nije predlagao da se zove policija niti je tko policiju zvao. ŽN je rekao svjedoku i HN da produže dalje a dalje je vozio HN koji je imao položen vozački ispit i imao je 19 godina. ŽN koji je bio maloljetan je vozio automobil kada je došlo do kontakta sa Mercedesom ispred na raskrižju.
Poslije je policija zaustavila njihovo vozilo na području donjeg grada kada je istim upravljao HN. Policija ga je pitala zašto nije on upravljao vozilom a svjedok je rekao da nema položen vozački ispit a policija je odvela u postaju GN koji je bio pod utjecajem alkohola. Policija nije ništa pitala vezano za nezgodu kod raskrižja. HN mu je kasnije rekao da ga je policija poslije prisilila da prizna da je vozio automobil kada je došlo do kontakta sa bijelim Mercedesom na raskrižju u Mihanovićevoj. GN je rekao da on tada nije vozio automobil kada je došlo do štetnog događaja no policija mu nije vjerovala i na kraju je iznudila priznanje da je on vozio i protiv njega je vođen prekršajni postupak. I svjedok je na sudu u Zagrebu rekao da nije vozio HN nego ŽN. HN je prekršajno proglašen krivim za štetni događaj iako je svjedok tvrdio da on nije vozio i stvarno nije vozio jer je bio pod utjecajem alkohola a sjeo je na mjesto vozača nakon što je ŽN udario u Mercedes na raskrižju. U Mercedesu je osim vozača koji je izašao bilo još dva muškarca i jedna žena od kojih niti jedno nije izašlo van niti je itko izgledao povrijeđeno.
21. Svjedok MN iskazao je da je bio u automobilu koji je bio vlasništvo djeda HN i pokušali su krenuti sa glavnog kolodvora i HN nije mogao voziti jer je bio pod utjecajem alkohola i udario je u stup. Onda je ŽN rekao da on zna voziti iako nije imao vozačku i bio je maloljetan i isto je bio pod utjecajem alkohola. Sa glavnog kolodvora su krenuli u smjeru Esplanade i križanju Mihanovićeve i misli Haulikove stali su na crveno svjetlo. Kako ŽN nije znao voziti otpustio je ler i auto je cugnuo. Iz tog auta ispred je izašao vozač a izašao je i svjedok i ŽN i vidjeli su da je njihov auto imao mali kontakt sa autom ispred. Vozač tog bijelog Mercedesa je pitao što da sada rade i bio je u panici kao i ŽN no niti jedan od njih nije zvao policiju i otišli su sa lica mjesta. Nakon toga je na mjesto vozača sjeo HN koji je imao vozačku i auto je bio od njegovog djeda. ŽN je rekao svjedoku da idu jer da je odgovoran onaj koji je vozio auto. Ne zna u kojem smjeru je dalje otišao HN i kako je bilo. Svjedok nije bio pozivan niti ispitivan od policije a bio je pozvan DN. Policija nije mogla uručiti poziv CN i nikada nije bio ispitan. DN je rekao tko je stvarno vozio i da je vozio ŽN no prekršajni postupak je išao protiv HN. ŽN živi negdje pokraj Maksimirske ulice i da je 1991. godište.
22. U pismenom nalazu prometnog vještaka ing. Darko Konjević od 13.1.2025. (str. 254 – 271 spisa) navodi se da se na osnovu materijalnih činjenica utvrđenih u tijeku očevida može sa sigurnošću utvrditi da se prometna nesreća dogodila 5.4.2009. u noćnim uvjetima kao djelomični frontalni nalet prednjim lijevim dijelom osobnog automobila Renault 19 kojim je upravljao HN u stražnji desni dio zaustavljenog OA Mercedes kojim je upravljao ZN. Do dolaska očevidne
- 2 3 -
ekipe mjesto nesreće je izmijenjeno i na kolniku nisu evidentirani tragovi sudara, kočenja, zanošenje, krhotine i slično. Jedina prometno tehnička osnova za utvrđivanje brzinskih promjena u vozilima su evidentirana oštećenja na vozilima. Podatak iz kataloga EES nije prometno tehnički dovoljno pouzdan za utvrđivanje promjene brzina na osobnom automobilu Mercedes. Prema programu PCC za ostvarivanje promjene brzine u Mercedesu od 10km/h a prema prethodno analiziranom naletnom položaju bila je potrebna brzina OA Renault 19 od 23km/h bez vidljivih plastičnih deformacija. Prema medicinskoj dokumentaciji ozljeda se ne može niti dokazati a niti isključiti. Biomehanička procjena opterećenja vratne kralježnice je granična 10 do 15km/h, uzročna veza postoji ali isključivo uz ranije oštećenje vratne kralježnice degenerativnim promjenama, ranijom traumom ili bolešću. Nije poznat položaj i ispravnost naslona za glavu koji je prometno tehnički uređaj za sprječavanje prekomjernog izvijanja glave i vrata.
23. Prometni vještak ing. Darko Konjević na ročištu od 1. rujna 2025. u usmenom očitovanju nakon pismenog nalaza navodi da ako je osobni automobil zaustavljen promjena brzine od 10km/h znači trenutno ubrzavanje vozila koje se na putu smirivanja do zaustavljanja mora poništiti. Nije poznat pomak vozila prema naprijed. Samo jedan dio kinetičke energije se poništi prilikom deformacija na vozilu. Deformacije na vozilima su evidentirane u tijeku očevida i ukazuju da je moglo doći do promjene brzine od oko 10km/h. Prema stručnoj literaturi ta promjena brzine se opisuje kao biomehanička procjena opterećenja vratne kralježnice koja je granična i postoji uzročnost između mogućeg ozljeđivanja samo uz prethodne degenerativne ili druge promjene. Kod zdrave kralježnice kod opisane promjene brzine ne bi nastale ozljede. U tijeku očevida je konstatirano da nema ozlijeđenih i da se nitko nije žalio na ozljede.
Iz dostavljene dokumentacije policije nema podataka o mjestu sudara niti tragova kao što su tragovi pneumatika, krhotina i slično. Nije poznato koliko je osobni automobil Mercedes odbačen prema naprijed i je li prema odbačaju bio kolčen ili ne ili je bio u neutralnom položaju ili u nekom od stupnjeva prijenosa. Svi navedeni podaci su nepoznati. Jedini kriterij za utvrđivanje promjene brzine je nastalo oštećenje pucanjem oplate stražnjeg branika osobnog automobila Mercedes sa desne strane (str. 243 spisa).
Na vozilu koje je vozio tuženik HN je vidljivo struganje na prednjoj lijevoj oblozi branika sa fotografijama na str. 3 i 5 pismenog nalaza a što odgovara fotografiji automobila tuženika na str. 239 spisa.
Na str. 8 pismenog nalaza postoji izvid štete za oštećenja na automobili Mercedes a gdje je opis oštećenja naveden kao pvc obloga str. branika i zamjena iste. Na izvidu štete vidljivo je da je popravak nerentabilan jer je popravak branika veći od cijene cijelog automobila.
Vještak ističe da svi prometni vještaci koji su vještačili povodom ove prometne nesreće utvrđuju promjenu brzine od oko 10km/h što je prometno tehnički usuglašeno.
Na str. 12 do 15 pismenog nalaza je prijepis stručne literature vezano za trzajnu ozljedu vratne kralježnice gdje je na str. 15 crvenim naglašeno da za promjenu brzine preko 15km/h ozljede sigurno nastaju dok za brzine do 10km/h ozljeda nema a u rasponu od 10 do 15km/h ozljede mogu nastati pod određenim uvjetima, degenerativne promjene slično.
- 2 4 -
24. Iz pismenog nalaza medicinskog vještaka dr. Hrvoja Mitrovića specijaliste ortopeda te subspecijaliste traumatologije lokomotornog sustava nakon pregleda medicinske dokumentacije u spisu navodi da se vozač ZN nakon prometne nesreće od 5.4.2009. sutradan 6.4.2009. javio na pregled kirurgu u Klinici za traumatologiju u KB Dubrava gdje su navedene ozljede natučenje glave, trzajna ozljeda vrata. Pri pregledu se žalio na glavobolju i bol u vratu te su učinjenom radiološkom obradom isključeni lomovi i dislokacija vratne kralježnice. Pregledom je utvrđena bolnost muskulature na dodir i pritisak a kretnje vrata su bile uredne bez povišene napetosti vratne muskulature. Preporučeni su analgetici i mirovanje. KN se obiteljskom liječniku javlja sa 25.5.2009. kada se navodi ograničena pokretljivost vrata i bolnost na pritisak uz napetu muskulaturu vrata. Upućen je na EMNG gornjih udova, funkcijske snimke vratne kralježnice, kontrolni pregled kirurga i vidno polje po Z. Na učinjenim funkcijskim snimkama vratne kralježnice 3.6.2009. se opisuje nestabilnost segmenata C2 - C3 i C3 – C4 pri savijanju vrata naprijed i nadolje bez navedenih mjera u milimetrima. Na oftamološkom pregledu 16.3.2009. nije utvrđen poremećaj vida niti druge patološke promjene. Sa 3.7.2009. se javlja na pregled kirurgu, traumatologu u Klinici za traumatologiju koji u svom nalazu navodi da se pri pregledu žali na glavobolje, bolove u vratu i trnjenje ruku. Kretnje u vratu su bile ograničene i bolne a muskulatura vrata napeta. Preporučen je pregled neurologa, EEG, ponovno funkcijske snimke vratne kralježnice i savjetovanje izbjegavanja opterećenja na vratnu kralježnicu uz terapiju brufen i normabel. Imenovani se sa 10.7.2009. javio obiteljskom liječniku koji izdaje uputnice za navedene pretrage. Sa istim danom učinjen je EEG sa urednim nalazom od 12.8.2009., dok je pregled neurologa sa zaključkom da trpi ranije navedene tegobe a neurološki status je u granicama normale. Preporučen je CT mozga i pregled fizijatra te sa 17.8.2009. se javlja obiteljskom liječniku koji izdaje uputnicu za CT mozga i fizikalnu terapiju no u kartonu nema podataka da je učinjen CT mozga niti se javio fizijatru. Sa 29.12.2009. učinjen je VP po Z a iz zdravstvenog kartona razvidno je da se liječio zbog tegoba i bolesti koje nisu predmetom ozljede. Navedeni su podaci o posjetama u vezi predmetne ozljede. Navedena ozljeda vratne kralježnice se kvalificira kao laka tjelesna ozljeda. Iz medicinske dokumentacije a naročito iz prvog pregleda kirurga dan nakon nesreće navedeno je da se ozljeda dogodila no liječenje nije provedeno pravodobno niti po pravilima struke te nije provedena fizikalna terapija. Iz vještačenja prometnog vještaka Darka Konjević proizlazi da je promjena brzine za Mercedes 10,1. Pri ovim promjenama brzine koje su granične vrijednosti za nastanak trzajne ozljede vratne kralježnice koje su u rasponu od 10 do 15km/h uzročna veza postoji ali isključivo uz ranije oštećenje kralježnice degenerativnim promjenama, visokom dobi ili ranijom traumom. U nalazu ranijeg medicinskog vještaka prof. dr. Borisa Božića u priklopljenom spisu navodi se navodna trzajna ozljeda od 29.1.2009. koju je imenovani ZN liječio sam i nije se javljao liječniku i stoga nije niti zabilježena u dokumentaciji.
25. Medicinski vještak dr. Hrvoje Mitrović na ročištu je iskazao da je iz cjelokupne medicinske dokumentacije koja je dostupna vidljivo da se ZN javio liječniku u KB Dubrava 6.4.2009. dan nakon ozljede. Tamo su konstatirane ozljede natučenje glave i trzajna ozljeda vrata. Takve dijagnoze relativno često stavljamo u prvom kontaktu kada netko dođe i kaže imao sam jučer prometnu nesreću. Tada je učinjena osnovna radiološka dijagnostika rtg. snimka vrata gdje su isključene ozljede u tipu loma ili iščašenja vratne kralježnice. Promjene koje su nađene su relativno subjektivne npr. bolnost muskulature na dodir i pritisak što su subjektivna procjena
- 2 5 -
liječnika koji gleda ili interakcija sa pacijentom. Nije mu određen šancov ovratnik koji se uobičajeno postavlja kod sumnje na iole ozbiljniju trzajnu ozljedu. Svom obiteljskom liječniku ZN se javlja 25.5.2009. (str. 45 spisa) otprilike 7 tjedana nakon nesreće. U međuvremenu ne postoji dokumentacija da je provodio ikakvo liječenje. Tada se žali na smetnje nakon kojih je upućen na dalju obradu. Iz navedenog slijeda liječenja, odlazaka liječniku, pritužbi na tegobe ako uzmemo u obzir i prometno tehničko vještačenje koje je prilično konzistentno po tri prometna vještaka, smatram da je ZN mogao zadobiti trzajnu ozljedu vrata isključivo ako je ranije imao ozljedu ili neke druge deformacije. U priloženoj dokumentaciji nisam našao nikakav podatak koji bi upućivao da se ikada ranije liječio zbog bolova u vratu i sličnih ozljeda. Jedino što u cijelom spisu ukazuje na neke tegobe je tvrdnja koju je ZN iznio na pregledu kod prof. Božića da je imao trzajnu ozljedu 29.1.2009. dva mjeseca prije predmetne ozljede. O tome ne postoji nikakva medicinska dokumentacija. Vještak smatra da funkcionalne snimke vratne kralježnice koje su učinjene dva mjeseca nakon spornog događaja opisuju neke promjene koje nisu prouzročene štetnim događajem jer u protivnom bi oštećeni imao tegobe i ranije i javljao se puno ranije liječniku, možda nosio šansov ovratnik, provodio fizikalnu terapiju, a ne bi se javljao liječniku tek 7 tjedana poslije.
26. U priklopljenom spisu Pn-7882/2009 Općinskog građanskog suda u Zagrebu proizlazi da je prof. dr. sc. Boris Božić dr. med. neurokirurg viši znanstveni suradnik kao sudski vještak naveo da pri prvom kliničkom pregledu dan nakon štetnog događaja kraniogram i rtg vratne kralježnice nisu ukazali na tragove svježe koštane traume te da je preporučeno mirovanje. Isti navodi da je kao vještak pri pregledu tužitelja PN dobio usmeni podatak da je tužitelj i prije štetnog događaja od 5.4.2009. imao manju prometnu nesreću 29.1.2009. kada ga je kraće vrijeme bolio vrat i bolovi su prestali za dva tjedna nakon uzimanja analgetika. Zbog gore opisanog nije išao liječniku. Vještak Boris Božić je svoj pismeni nalaz sa 19.3.2014. a prometna nezgoda u kojoj je ZN zadobio povrede se desila 5.4.2009.
27. U predmetu Povrv-81/2023 provedeno je medicinsko vještačenje po medicinskom vještaku dr. Marcelu Marcikić i prometno vještačenje po vještaku Mariu Lovriću te je provedeno kombinirano prometno medicinsko vještačenje po vještacima Darku Konjeviću i dr. AN a čije nalaze sud prihvaća.
28. Sud ne prihvaća navode tužiteljske strane da je u odnosu na HN koji je bio umješač na strani tuženika u priklopljenom spisu Općinskog građanskog suda u Zagrebu Pn-7882/2009 došlo do nastupa intervencijskog učinka jer iako je HN prihvatio miješanje sukladno čl. 206 ZPP-a istome nije pružena mogućnost aktivnog sudjelovanja u sporu u dijelu sklapanja izvansudske nagodbe o kojoj nije bio niti obaviješten pa nije imao saznanja niti o visini nesporno isplaćenog iznosa ondje tužitelju kao oštećeniku. Istome nije dostavljen niti nalaz medicinskog vještaka Borisa Božića od 19.3.2014. (str. 152 priklopljenog spisa) niti iz priklopljenog spisa postoji dokaz da su mu ostali nalazi o provedenim vještačenjima po sudskom medicinskom vještaku dr. Škaviću te prometnom vještaku Ivanu Bedenikoviću dostavljeni. Nazočnost ili nenazočnost istog umješača nije niti konstatirana na većini održanih ročišta bez obzira na urednost ili neurednost poziva istome na ročište. Bez obzira na provedena kombinirana sudsko medicinsko i prometno vještačenje po vještacima dr. Škaviću i dipl. ing. Bedeniković na okolnost nastanka štetnog događaja i uzročno posljedične veze kao i provedenog medicinskog vještačenja na
- 2 6 -
okolnost pretrpljenih ozljeda po prof. dr. Božiću nisu dokazane tvrdnje tužene strane da postoji nesuglasnost između nalaza u smislu da vještak Marcikić nije izvršio osobni pregled PN a vještak Boris Božić je izvršio i to u razdoblju prije dostavljanja pismenog nalaza koji je u spis dostavljen sa 19.3.2014. a štetni događaj i zadobivene lake tjelesne ozljede su kod oštećenika nastale u štetnom događaju od 5.4.2009. Nejasno je na koji način osobni pregled po prof. Borisu Božiću četiri godine nakon štetnog događaja i zadobivenih povreda može sa sigurnošću utvrditi koje degenerativne promjene od oštećenja su postojale iz štetnog događaja prije prometne nezgode 5.4.2009. a koje kasnije.
29. Polazeći od toga da je među strankama sporan i osnov i visina tužbenog zahtjeva, da bi se utvrdila osnovanost tužbenog zahtjeva tužitelja HOK osiguranja d.d. koji je prema tuženiku HN u ovom postupku postavio regresni zahtjev, sud je kroz provedene dokaze trebao utvrditi da li je ZN u štetnom događaju od 05.04.2009. pretrpio ozljede, ako jest o kakvim se ozljedama radilo, te da li je na temelju provedenog kombiniranog prometnog i sudskomedicinskog vještačenja dokazano postojanje uzročno posljedične veze između ozljeda utvrđenih u medicinskoj dokumentaciji ZN i štetnog događaja. Tužitelj nije dokazao da bi pri utvrđenoj dinamici odigravanja prometne nesreće i ostvarenoj promjeni brzine vozila koja su sudjelovala u štetnom događaju kako su je utvrdili prometni vještaci u svojim nalazima, ZN zadobio tjelesne ozljede koje bi bile u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem pa nije niti osnovan regresni zahtjev tužitelja HOK osiguranje d.d. koji u ovom postupku potražuje utuženi iznos od tuženika HN.
30. Sud je u ovom postupku proveo prometno i medicinsko vještačenje, te je izvršio uvid u priklopljeni parnični spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. Pn- 7882/2009, te u iskaze i navode stranaka i svjedoka u ovom spisu.
31. Utvrđenim činjenicama koje proizlaze iz parničnog spisa Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Pn-7882/2009 te nalazima prometnih vještaka dipl. ing. Ivana Bedenikovića, mr.sc. Maria Lovrića, te vještaka ing. Darka Konjevića koji se međusobno u bitnom ne razlikuju u dijelu koji se odnosi na utvrđenje promjene brzine vozila oštećenika prilikom naleta odnosno sraza dvaju vozila proizlazi da nije dokazano da bi pri utvrđenoj dinamici odigravanja prometne nesreće i ostvarenoj promjeni brzine vozila koji su sudjelovali u štetnom događaju a kako su je utvrdili prometni vještaci, ZN zadobio tjelesne ozljede koje bi bile u uzročno posljedičnoj vezi sa štetnim događajem.
Iz priklopljenog parničnog spisa Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl.br. Pn-7882/2009 vidljivo je da se isti postupak vodio po tužbi ZN protiv HOK-osiguranja d.d. u kojem je postupku ovdje tuženik HN sudjelovao kao umješač. Tužitelj ZN je u toj parnici ustao je tužbom radi naknade nematerijalne i materijalne štete koju je pretrpio zbog ozljeđivanja, potražujući na ime bolova, straha, smanjenja životne aktivnosti, te tuđe pomoći ukupno iznos od 25.000,00 kuna. HOK-osiguranje d.d., kao tuženik, u odgovoru na tužbu od 08.01.2010., ali i kasnije tijekom postupka, tvrdio je da se prema utvrđenom oštećenju na vozilu ZN radilo o neznatnom oštećenju, za koje je vlasniku vozila na ime cjelokupne imovinske štete na vozilu isplaćen iznos od ukupno 2.500,00 kuna. Zbog neznatnog oštećenja na vozilu, tamo tuženik HOK-osiguranje d.d. osporavao je uzročno–posljedičnu vezu između medicinske dokumentacije
- 2 7 -
dostavljene u privitku tužbe i same prometne nezgode u kojoj nije bilo ozlijeđenih osoba budući da se radilo o dodiru vozila pri čemu nisu mogle nastati povrede navedene u naknadno pribavljenoj medicinskoj dokumentaciji. Da u navedenoj nezgodi nije bilo, a niti je moglo biti ozlijeđenih osoba, te da ZN nije zadobio ozljede za koje je u tom postupku potraživao isplatu naknade štete od tuženog HOK-osiguranja proizlazilo je iz zapisnika policije, kao i iz provedenog prometnog i medicinskog vještačenja ali i iz izjava svjedoka očevidaca saslušanih u tom postupku.
Prvostupanjski sud prihvaća kao realne i objektivne sve navode HOK-a kao tužene strane dane u odgovoru na tužbu u priklopljenom predmetu Pn-7882/2009, smatrajući da kod oštećenog ZN nisu mogle nastati takve tjelesne ozljede koje bi bile osnov za dosudu ondje postavljenog tužbenog zahtjeva za naknadu neimovinske i imovinske štete. Osporavanje HOK-osiguranja d.d. kao tuženika u tom predmetu usmjereno je na osporavanje uzročno-posljedične veze između ozljeda ZN i štetnog događaja iz prometne nezgode od 5.4.2009. a ne samo na osporavanje visine postavljenog tužbenog zahtjeva. Da nije utvrđena uzročno posljedična veza između ozljeda ZN i štetnog događaja ne proizlazi samo iz osporavanja HOK-osiguranja kao tuženika već i iz utvrđenih činjenica prilikom očevida policije na licu mjesta i iz provedenog kombiniranog prometnog i sudskomedicinskog vještačenja u priklopljenom predmetu Pn-7882/2009. Iz zapisnika policije koji se nalazi u prekršajnom spisu koji je bio priklopljen na uvid u spisu Pn-7882/2009 proizlazi da je mjesto događaja na kolniku Ul. Grgura Ninskog kod raskrižja sa Mihanovićevom ulicom izmijenjeno utoliko što je vozač osobnog automobila [registarska oznaka] napustilo mjesto događaja, a da na mjestu događaja nisu pronađeni tragovi vezani uz prometnu nesreću. Također je utvrđeno da u nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba. Iz fotografija naknadno dostavljenih u spis za potrebe prometnog vještačenja utvrđeno je da je na vozilo ZN oštećen samo stražnji branik (str. 124 i 125 spisa). Provedenim prometnim vještačenjem vještak Ivan Bedeniković utvrđeno je u nalazu od 06.06.2011. da je prema izvidu štete na vozilu ZN na kojem je oštećena PVC obloga stražnjeg branika i blenda u braniku promjena brzine vozila tužitelja ZN naletom vozila osiguranika tuženika iznosila oko Vpb2 10,4 km/h. Ovaj vještak u cijelosti je ostao kod svog nalaza i mišljenje i u očitovanju od 05.11.2012. u spisu Pn-7882/09 koje je dao nakon naknadno dostavljenih fotografija na kojima su vidljiva oštećenja na oba vozila koja su sudjelovala u štetnom događaju. Vještak Bedenković promjenu brzine od utvrđenih 10 km/h utvrdio je i prema informativnom prikazu oštećenja automobila iz EES kataloga za vozila slične kategorije kakva su sudjelovala u štetnom događaju i to za vozilo marke Mercedes i marke Opel utvrdivši da uslijed naleta vozila na stražnji dio vozila u stajanju brzina iznosi također oko Vpb2 10/km/h.
Sporno je da li je oštećeni ZN mogao zadobiti ozljede koje je naveo u svojoj tužbi u predmetu Pn-7882/2009, s obzirom na kretanje vozila i izračun prometnog vještaka, te da li uopće postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i navodnih ozljeda ZN kada se uzme u obzir neznatno oštećenje na vozilu ZN i kada se uzme u obzir primarna medicinska dokumentacija ZN od 06.04.2009. (str. 13 priklopljenog spisa). U priklopljenom spisu u provedenom medicinskom vještačenju vještak dr. Josip Škavić izričito je u nalazu od 06.06.2011. godine naveo i utvrdio da iz liječničke dokumentacije od 06.04.2009. proizlazi da je ZN zadobio ozljedu natučenja glave i istegnuće mišićja vrata (trzajnu ozljedu vratne kralježnice), da prema prometnom vještaku proizlazi da je u štetnom događaju ostvarena promjena
- 2 8 -
brzine vozila tužitelja ZN od oko 10,4 km/h, da pri utvrđenoj dinamici odigravanja prometne nesreće i ostvarenoj promjeni brzine vozila od oko 10,4 km/h tužitelj ZN nije mogao zadobiti trzajnu ozljedu vratne kralješnice, već samo bezazleno natučenje glave, da je trzajnu ozljedu vratne kralježnice mogao zadobiti isključivo u slučaju od ranije postojećeg oštećenja vratne kralješnice. Iz provedenog sudsko- medicinskog vještačenja također proizlazi da pri promjeni brzine vozila koja se proteže u rasponu vrijednosti od oko 10 km/h do oko 15 km/h ne može nastati trzajna ozljeda vrata kod osobe od ranije zdrave vratne kralješnice. Unatoč razlikama u izračunu vrijednosti promjene brzine prilikom naleta odnosno sraza dvaju vozila u štetnom događaju prema mišljenju prometnih vještaka Maria Lovrić i Darka Konjević i medicinskih vještaka dr. Marcela Marcikić i dr. Hrvoja Mitrović kao i vještaka dr. Josipa Škavića, ZN nije mogao zadobiti trzajnu ozljedu vratne kralješnice niti prema utvrđenoj vrijednosti po vještaku dipl.ing. Bedenkovića pri promjeni brzine od 10,40 km/h, a očito niti pri promjeni brzine od 11,20 km/h kako ju je utvrdio prometni vještak mr.sc. Mario Lovrić u svojem nalazu. Prometni vještak Darko Konjević naveo je da je do dolaska policije mjesto nesreće izmijenjeno i na kolniku nisu evidentirani tragovi sudara te da je jedina prometno tehnička osnova za utvrđivanje brzinskih promjena u vozilima evidentirana oštećenja na vozilima koji nije prometno tehnički dovoljno pouzdan za utvrđivanje promjene brzine kod osobnog automobila Mercedes.
Vještačenje zadobivenih povreda oštećenog PN mora se temeljiti na medicinskoj dokumentaciji koja se mora povezati sa štetnim događajem od 5.4.2009. a jedini nalaz koji je ZN priložio u priklopljenom spisu je nalaz kirurga od 06.04.2009. dan nakon štetnog događaja a u kojem nalazu KN nije upućen niti na fizikalnu terapiju, niti na bilo kakve druge pretrage, osim kontrole po potrebi. U zapisniku policije je navedeno da na licu mjesta nije bilo ozlijeđenih, a niti je ZN zvao hitnu pomoć na dan štetnog događaja, a niti je otišao liječniku, već je to učinio tek sljedeći dan. Vještak prim. Marcel Marcikić utvrdio je da je jedina dokumentacija koja se može povezati sa štetnim događajem nalaz od 06.04.2009. u kojem se navodi da se oštećeni žalio na glavobolju i bol u vratu, ali da je radiološkom obradom isključen prijelom ili dislokacija vratne kralježnice, koja je bila bezbolna na perkusiju trnastih nastavaka. Iz naknadno dostavljene liječničke dokumentacije vještak je utvrdio da se ZN nije javio svom liječniku obiteljske medicine sve do 25.05.2009., dakle 7 tjedana nakon štetnog događaja, a kojom prilikom su mu izdane uputnice za dodatne pretrage. Iz pretrage funkcije snimke vratne kralježnice proizlazi da postoji pri savijanju vrata prema naprijed nestabilnost segmenata C2-C3 i C-3C4, ali nije mjereno koliko je instabilitet u milimetrima.
Oštećenik ZN je dana 29.01.2009. također imao manju prometnu nesreću nakon koje se tužio na bolove u vratu koji su prestali za dva tjedna nakon uzimanja analgetika a o kojoj nesreći je isti izvijestio medicinskog vještaka Borisa Božića u priklopljenom spisu Pn-7882/2009. ZN se prema navodu vještaka Marcikića dana 16.06.2009. javio na pregled okulista koji nije utvrdio poremećaj vida niti druge patološke promjene a sa 03.07.2009. javio na pregled kirurgu traumatologu u Klinici za traumatologiju nakon čega se javio 10.07.2009. liječniku obiteljske medicine koji mu je izdao uputnice za EEG, neurologija i ponovno uputnicu za funkcijske snimke vratne kralježnice, da bi 12.08.2009. posjetio neurologa koji je utvrdio da usprkos tegobama na koje se oštećenik tužio, neurološki status je u granicama normale. 17.08.2009. obiteljski liječnik izdaje daljnje uputnice za CT mozga i fizikalnu terapiju, no ZN se više nije javio specijalistima na
- 2 9 -
pregled, a niti postoje podaci o obavljenom pregledu CT mozga, fizijatra. Vještak dr. Marcikić je naveo da iz zdravstvenog kartona koji datira od 1989-2001. i od 2008.- 2011. proizlazi da se oštećeni liječio zbog tegoba i bolesti koje nisu od značaja za predmetnu ozljedu niti su povezani sa štetnim događajem. Vještak je uočio i u nalazu konstatirao da u konkretnom slučaju liječenje oštećenog ZN karakterizira veliki vremenski odmak između ozljede i prvog pregleda, te da je slijedeći pregled zatražio tek 7 tjedana kasnije kada se ozljede spontano izliječe i prolaze bez pomoći liječnika. Vještak Marcikić u nalazu elaborira da su u konkretnom slučaju „nalazi dijagnostičkih pretraga nepotpuni kao i da je uočen izostanak dijela liječenja (fizikalne terapije).
32. Oštećenik ZN nije neposredno nakon štetnog događaja zainteresiran za prikupljanje medicinske dokumentacije jer moguće u štetnom događaju nije bio ozbiljno povrijeđen a ideja da bi mogao ostvariti novčanu naknadu sinula mu je kasnije i to 7 tjedana nakon štetnog događaja, kada se obratio svom obiteljskom liječniku i zatražio uputnice no sve preporučene preglede ZN nije odradio jer mu je očito zdravstveno stanje bilo dobro i nije imao apsolutno nikakvih zdravstvenih tegoba, a posebno ne zbog trzajne ozljede ili nagnječenja glave, jer takve ozljede nije mogao niti zadobiti, a što je utvrđeno u nalazu vještaka dr. Josipa Škavića koji je proveo sudskomedicinsko vještačenje na temelju nalaza prometnog vještaka i izričito naveo i konstatirao da nije moguće zadobiti trzajnu ozljedu pri utvrđenoj vrijednosti promjene brzine od 10,4 km/h, pa tako niti kod 11,20 km/h, pa čak niti do vrijednosti promjene brzine od 15 km/h.
Vještak Boris Božić, neurokirurg, u svojem nalazu od 19.03.2014. (str. 152-154 spisa Pn-7882/2009) konstatira da je kod ZN učinjen kardiogram i rtg vratne kralježnice koji nije ukazivao na znakove svježe koštane traume, a što ukazuje na zaključak da očito oštećenik nije zadobio trzajnu ozljedu u štetnom događaju. Tužitelj HOK osiguranje d.d. za vrijeme trajanja parnice pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu vođenom pod brojem Pn-7882/2009, u kojem je tuženik HN sudjelovao kao umješač, zaključio je sa LN dana 07.10.2014. Sporazum o namirenju temeljem kojeg mu je isplatio iznos od 16.850,00 kuna dana 22.10.2014. koji je obuhvaćao: - cjelokupni iznos neimovinske i imovinske štete u iznosu od 12.000,00 kuna, - troškove zastupanja po odvjetniku u iznosu od 3.750,00 kuna i - trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 1.100,00 kuna. O postignutom sporazumu o naknadi štete tužitelj nije obavijestio tuženika, već je odmah i bez prethodne obavijesti pokrenuo protiv tuženika ovršni postupak u kojem je, kao što proizlazi iz prijedloga za ovrhu potraživao povrat iznosa od 25.047,50 kuna, da bi nakon prigovora tuženika povukao tužbeni zahtjev za iznos od 5.247,50 kuna, ustrajući kod zahtjeva za isplatu iznosa od 19.800,00 kuna.
Tužitelj HOK-osiguranje d.d. na ime naknade štete za oštećeno vozilo vlasnika ĆN (koje je vozio ZN) dana 18.6.2009. godine isplatio je iznos od 2.500,00 kuna prema Sporazumu o namirenju od 21.5.2009. (str. 24 i 25 spisa) za štetu iz štetnog događaja od 5.4.2009. Taj iznos tužitelj ne može potraživati od tuženika u ovom postupku, jer je navedeni iznos tuženik platio tužitelju u cijelosti i to u dva navrata, iznos od 568,72 kune dana 07.04.2010., a preostali iznos od 1.931,28 kuna na temelju kartice regresa br. 1000025 isplaćen je putem ovrhe broj Ovrv- 13598/10 od 22.10.2010. na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave izdanog po IN iz [adresa] putem FINA-e zapljenom svih računa tuženika HN kao ovršenika, a sve to zajedno sa troškom ovrhe i obračunatim zakonskim zateznim kamatama o čemu je u spis uz žalbu dostavljeno Rješenje o
- 3 0 -
ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Anice Hukelj, Zagreb, Mrazovićeva 6/I posl.br. Ovrv-13598/2010 sa karticama regresa br. 1000025 koja se odnosi na naplatu materijalne štete na vozilu ZN.
Tužitelj u Povrv-82/2023 je povukao dio tužbenog zahtjeva od ranije zatraženih 25.047,50kn/3.324,37€ na iznos od 19.800,00kn/2.627,91€ a gdje je tužbeni zahtjev snižen podneskom od 28.4.2025. (str. 283 spisa) sa zakonskom zateznom kamatom na isti iznos od 7.11.2014. do isplate. Tužitelj HOK osiguranje d.d. na ime naknade štete za oštećeno vozilo ne može potraživati iznos od 2.500,00kn a koji iznos je u cijelosti isplaćen tužitelju zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.
33. Sud smatra da niti ovako sniženi tužbeni zahtjev tužitelja prema tuženiku nije osnovan u preostalom utuženom iznosu od 2.627,91€ / 19.800,00kn sa zakonskim zateznim kamatama od 7.11.2014. Tužitelj HOK osiguranje d.o.o. nije dokazao da bi HN kao umješač na strani tuženika HOK osiguranja d.o.o. u priklopljenom spisu Pn-7882/2009 bio obaviješten o sklapanju Sporazuma o namirenju i neimovinske i imovinske štete kao i iznosa troškova koje je HOK osiguranje d.o.o. isplatilo ZN i vlasniku vozila ĆN a sve prema sporazumima o namirenju koji se spominju i to od 21.5.2009. za iznos materijalne štete na automobilu od 2.500,00kn (str. 25 spisa) te za iznos od 16.850,00kn prema Sporazumu o namirenju od 7.10.2014. (str. 48 spisa). Zbog navedenog na HN se ne može primijeniti intervencijski učinak na način da isti ne može prigovarati visini iznosa koji tužitelj potražuje u regresnoj tužbi u predmetu Povrv. Na utuženi iznos od 2.627,91€ tužitelj potražuje zakonske zatezne kamate koje teku od 7.11.2014. do isplate.
Zakonska zatezna kamata može se potraživati tek od dana kada je dužnik došao u zakašnjenje sa plaćanjem svoje novčane obveze. Iz provedenih dokaza utvrđeno je da tuženik nije znao za zaključeni Sporazum o namirenju sve do primitka rješenja o ovrsi izdanog po javnom bilježniku Anici Hukelj posl.br. Ovrv-9671/14 od 26.11.2014. te je tuženik tek primitkom rješenja o ovrsi saznao za nagodbu i za isplatu iznosa od 16.800,00 kuna.
Tužitelj nije dokazao da bi postojala uzročno posljedična veza između ozljeda ZN i štetnog događaja od 5.4.2009. a budući da to ne proizlazi niti iz nalaza prometnih i medicinskih vještaka, a sve s obzirom na utvrđenu vrijednost promjene brzine vozila prilikom naleta odnosno sraza dvaju vozila, a koja je unutar vrijednosti od 10 do 15 km/h pri čemu nije moguće da je oštećenik ZN mogao pretrpjeti trzajnu ozljedu te nastanak ove ozljede ne potkrjepljuje medicinska dokumentacija. Zbog navedenog sud u cijelosti odbija tužbeni zahtjev jer tuženik nije dužan plaćati iznos koji je tužitelj izvansudski dogovorio sa oštećenikom, a posebno kada je taj dogovor zaključen za vrijeme trajanja sudskog postupka u kojem je tuženik sudjelovao kao umješač, i to bez ikakve obavijesti i znanja ondje umješača a ovdje tuženika GN od kojeg se sada potražuje isplata utuženog iznosa.
Izvansudska nagodba – Sporazum o namirenju od 7.10.2014. zaključena je prije nego je dovršena parnica Pn-7882/2009, te ondje umješaču a ovdje tuženiku HN nikada nije bio dostavljen nalaz medicinskog vještačenja provedenog u tom postupku, a koji je izradio dr. Boris Božić neurokirug i koji nalaz je dostavljen u priklopljeni spis sa 19.3.2014. a niti u spis Pn-7882/2009 nije dostavljen Sporazum o namirenju od 7.10.2014. (str. 48 spisa Povrv-81/2023) pa tako HN nije znao niti koji iznos niti s kojeg osnova je isplaćen ondje oštećeniku ZN. Zbog tog razloga prvostupanjski sud smatra da nije došlo do
- 3 1 -
nastupa intervencijskog učinka u odnosu na HN koji je bio umješač u priklopljenom spisu no Sporazum o namirenju je sklopljen izvan sudskog postupka i isti nije imao saznanja niti o sadržaju istoga i visini isplaćenog iznosa. U tom predmetu nije imao odvjetnika kao punomoćnika za zastupanje pa nije imao razloga žaliti se na rješenje o povlačenju tužbe iz kojeg rješenja od 16.2.2015. ne proizlazi uslijed čega je povlačenje nastalo (str. 160 priklopljenog spisa).
34. Tuženik HN je prigovorio nalazima i prometnog vještaka Lovrića i vještaka dr. Marcikića koji su u proturječju sa nalazima vještaka dipl. ing. Ivana Bedenikovića i dr. Josipa Škavića u priklopljenom spisu Pn-7882/2009 temeljem kojih je isključeno postojanje uzročno posljedične veze između ozljeda oštećenika i štetnog događaja, a posebno kada je dokazano da je oštećenik neposredno prije štetnog događaja od 05.04.2009. samo nekoliko mjeseci ranije tj. 29.01.2009. stradao u prometnoj nezgodi i očito zadobio ozljede koje je kao „staru trzajnu ozljedu“ utvrdio vještak Josip Škavić u parnici Pn-7882/2009 a koju ozljedu spominje i vještak Boris Božić temeljem čijeg nalaza je ondje oštećeniku ZN i izvršena isplata imovinske i neimovinske štete. U nalazu medicinskog vještaka dr. Borisa Božić (str. 152 priklopljenog spisa) vještak navodi da je upravo od ZN dobio usmeni podatak da je tužitelj i prije štetnog događaja od 5.4.2009. imao manju prometnu nesreću od 29.1.2009. kada ga je kraće vrijeme bolio vrat a bolovi su prestali za dva tjedna nakon uzimanja analgetika. Upravo HOK osiguranje d.d. koji je bio tuženik u priklopljenom predmetu Pn-7882/2009 je osporavao postojanje uzročno posljedične veze između štetnog događaja i ozljeda zbog kojih je ZN izvansudskom nagodbom obeštećen za imovinsku i neimovinsku štetu kao i troškove angažiranog odvjetnika te troškove vještačenja a koji se sada potražuju od tuženika. Iz jedinog medicinskog nalaza na kojem je dan pregleda 6.4.2009. preporučeno je mirovanje i analgetici po potrebi te kontrola dalje izabranog liječnika kao i u slučaju pogoršanja kontrola kirurga no prvi puta nakon toga oštećenik ZN se javio svom obiteljskom liječniku 7 tjedana poslije koji mu je izdao uputnice za pretrage od kojih neke nisu niti provedene a kako to stoji u nalazu medicinskog vještaka dr. Hrvoja Mitrovića. HOK osiguranje d.d. je nakon nalaza vještaka dr. Borisa Božića koji je napravljen 1. ožujka 2014. a štetni događaj je bio 5.4.2009., sklopio izvansudsku nagodbu sa oštećenikom ZN ne smatrajući za shodno da ista treba biti dostavljena u spis a pogotovo ako je upravo HOK osiguranje d.o.o. predložio umješača u osobi GN koji je prema ishodu prekršajnog postupka proglašen odgovornim za nastanak štetnog događaja. Prema provedenim dokazima u ovom postupku isti nije vozio automobil svoga djeda Renault 19 dana 5.4.2009. kada je na raskrižju ispred udaren bijeli Mercedes kojeg je vozio ZN. Sud poklanja vjeru saslušanom tuženiku HN i saslušanim svjedocima FN i MN koji su iskazali da je automobil tada vozio ŽN a baš iz razloga što je bio pod utjecajem alkohola te da je vozio ŽN no kada je isti na raskrižju otpustio kočnicu da je automobil cugnuo i udario u automobil ispred. Tek nakon toga je HN sjeo na mjesto vozača i nastavio voziti u alkoholiziranom stanju jer je vozač ŽN zajedno jednim od putnika ĐN napustio automobil te su u automobilu ostali saslušani svjedok DN i HN koji je sjeo na mjesto vozača i nastavio voziti.
HOK osiguranje d.d. je mogao zaključiti sa ZN sklopiti izvansudsku nagodbu a temeljem nalaza medicinskog vještaka Borisa Božić od 19.3.2014. no obzirom na provedene dokaze tužitelj nema pravo na regresni zahtjev prema
- 3 2 -
tuženiku u utuženom iznosu a obzirom da je o visini isplaćene naknade imovinske i neimovinske štete odlučivao samostalno i bez sudjelovanja tuženika koji je bio umješač u predmetu po kojem tužbenom zahtjevu je oštećenik i zahtijevao isplatu novčane naknade.
35. Sud je nakon provedenih dokaza ocijenio da ne postoji uzročno posljedična veza između zadobivene ozljede oštećenika PN u štetnom događaju od 5.4.2009. odnosno da ne postoji mogućnost nastanka trzajne ozljede koja ozljeda se navodi na inicijalnom nalazu kirurga dan nakon nastanka nezgode i iz kojeg je vidljivo da nema objektivnog kliničkog nalaza ozljeđivanja. Oštećenja nastala na vozilu kojim je upravljao ZN, bijelom Mercedesu kojeg je odostraga udarilo vozilo Renault 19 kojim je upravljao ŽN, iako je HN prema prekršajnom spisu proglašen krivim za nastanak prometne nezgode, ne upućuju na zaključak da je promjena brzine od izvještačenih 10 do 11km/h mogla dovesti do nastanka trzajne ozljede za koje je tužitelj dobio obeštećenje kroz izvansudsko namirenje po Sporazumu od 7.10.2014. Vozilo kojim je upravljao ZN je imalo neznatno oštećenje te je vlasniku vozila ĆN isplaćena cjelokupna imovinska šteta na vozilu u iznosu od 2.500,00kn koja šteta je priznata kao totalna šteta jer se radilo o vozilu iz 1954. godine. Sud prihvaća navode tuženika HN kojim se osporava uzročno posljedična veza između medicinske dokumentacije koja je dostavljena u priklopljenom predmetu a gdje je ondje oštećeni ZN 7 tjedana nakon prometne nezgode otišao kod obiteljskog liječnika i kada je dobio uputnice za različite pretrage time da neke uputnice vezano za kontrolu očiju nemaju poveznicu sa štetnim događajem prometnom nezgodom od 5.4.2009. niti ozljedama u istoj jer prema zapisniku policije u istoj nije bilo ozlijeđenih vozila jer se radilo o dodiru dvaju vozila pri čemu ne mogu nastati povrede navedene u kasnijoj medicinskoj dokumentaciji. Oštećenik ZN je sa 29.1.2009. već imao prometnu nezgodu u kojoj je kako je to iskazao medicinskom vještaku Borisu Božiću imao trzajnu ozljedu vrata što upućuje na to da problemi zbog kojih se 7 tjedana nakon prometne nezgode od 5.4.2009. obratio obiteljskom liječniku radi izdavanja uputnica a radi daljih pretraga ne moraju imati uzrok nastao u prometnoj nezgodi od 5.4.2009. kada se radilo o dodiru dva vozila pri zaustavljanju na semaforu.
36. Nije osnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova zastupanja po odvjetniku u iznosu od 3.750,00 kn, a koji iznos je HOK isplatio punomoćniku ZN kao i iznos od 1.100,00 kn na ime troška medicinskog vještačenja, a obzirom da je isti izvansudski sporazum o namirenju od 7.10.2014. napravljen između stranaka u tom postupku bez znanja umješača na strani tuženika GN a u vrijeme trajanja sudskog postupka pred Općinskim sudom u Zagrebu Pn-7882/2009 koji je završio povlačenjem tužbe. U istom postupku nije odlučivano o nikakvim troškovima parničnog postupka. Sklapanje sporazuma o namirenju bez da se o sadržaju istog obavijesti umješač na strani tuženika govori o raspolaganju HOK osiguranja d.d. koji iznos će isplatiti tužitelju u priklopljenom spisu time da ondje umješač HN nije imao saznanja o sklopljenom izvansudskom namirenju niti o priznatim troškovima pa prema istome ne može niti nastupiti intervencijski učinak.
37. Sud u cijelosti prihvaća sve navode HOK-a koje je kao tuženik dao u svom odgovoru na tužbu u priklopljenom predmetu Pn-7882/2009 te je mišljenja kako punomoćnik ovdje tuženika na realan i objektivan način konstatira da kod oštećenog
- 3 3 -
ZN nisu mogle nastati takve tjelesne ozljede koje bi bile osnov za dosudu isplaćene naknade imovinske i neimovinske štete.
Uvidom u medicinsku dokumentaciju vidljivo je da je ZN dan poslije prometne nezgode otišao kod kirurga te je to jedini nalaz koji je priložen, a vezano za povrede poslije prometne nezgode. U tom nalazu oštećeni nije upućen niti na fizikalnu terapiju, niti na bilo kakve druge pretrage, osim kontrole po potrebi. Ispravno navodi vještak Marcikić da je oštećeni tek nakon sedam tjedana išao kod svoga liječnika opće prakse gdje je dobio uputnice za daljnje pretrage. Dostavljena dokumentacija u spis vezana za probleme s vidnim poljem nema realno veze sa zadobivenom trzajnom ozljedom vrata, odnosno istegnućem mišićja vrata ili natučenjem glave. Oštećenik je imao raniju povredu sa 29.1.2009. u pogledu koje nije išao kod liječnika opće prakse no kasniji problemi koje je oštećeni navodio u tijeku srpnja, kolovoza i prosinca 2009. ne mogu se uzročno posljedično povezati sa zadobivenom lakom tjelesnom ozljedom iz štetnog događaja od 5. travnja 2009. Nemoguće je da bi oštećenik gotovo dva mjeseca nakon štetnog događaja bio bez problema, da nije išao na nikakve kontrole, niti na rehabilitaciju, a da bi problemi i potreba za obavljanjem pregleda uslijedili protekom vremena u kojem bi liječenje po takvoj ozljedi već trebalo biti i objektivno završeno.
38. Sud je odbio tužitelja i sa zahtjevom za regresom iznosa od 2.950,00 kn, a što je trošak provedenih vještačenja u priklopljenom predmetu Pn-7882/2009 koji trošak je ondje tuženi trebao i mogao potraživati u tom predmetu. Da je u tom predmetu sklopljena sudska nagodba o isplati nespornog iznosa ondje tužitelju ZN, naknada tih troškova vještačenja bi bila osnovana u tom parničnom predmetu jer bez provedenih vještačenja se ne može ocijeniti objektivan iznos koji se mora isplatiti oštećeniku. Sudjelovanje HN kao umješača na strani tuženika u kojem postupku bi se donijela pravomoćna presuda na koju bi isti umješač mogao žaliti i u pogledu dosuđenih iznosa naknade imovinske i neimovinske štete kao i troškova postupka bi imala intervencijski učinak i HN ne bi sada kao tuženik u ovoj regresnoj tužbi mogao staviti prigovore koje stavlja i koji su po ocjeni suda osnovani.
39. Prijelaz osiguranikovih prava prema odgovornoj osobi na osiguravatelja propisan je člankom 939. ZOO-a (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18). Isplatom naknade iz ugovora o osiguranju prelaze na osiguravatelja po samom zakonu u visini isplaćene naknade, s osiguranikovih prava prema osobi koja je prema bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu. Regres za naknadu štete u prometnoj nesreći prouzrokovanoj pod utjecajem alkohola je potraživanje koje se temelji na Zakonu o osiguranju, odnosno sada na Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05). Organizacija za osiguranje koja je naknadila štetu oštećenoj osobi stupa u njezin pravni položaj prema osobi odgovornoj za štetu za iznos isplaćene naknade trećoj oštećenoj osobi. Osiguranjem od automobilske odgovornosti obuhvaćene su i štete koje nastanu uporabom vozila kojim je upravljala osoba koja za to nije bila ovlaštena ili pod utjecajem alkohola te društvo za osiguranje koje naknadi štetu ima pravo na naknadu od osobe odgovorne za štetu.
40. Sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom iznosa od ukupno 2.627,91€ / 19.800,00kn u kojem iznosu je sadržan iznos isplaćene naknade imovinske i neimovinske štete ZN od 12.000,00kn, 2.200,00kn, 3.750,00kn troška zastupanja po odvjetniku sa uračunatim PDV-om te trošak medicinskog vještačenja u
- 3 4 -
iznosu od 1.100,00kn, što zbrojeno daje iznos od 16.850,00kn / 2.236,38€ a sve prema izvansudskom sporazumu o namirenju od 7.4.2014.(str. 48 spisa). Tužitelj je odbije i sa zahtjevom za regresom iznosa od preostalih 391,53€ a što je razlika do utuženog iznosa od 2.627,91€ a za koji iznos tužitelj nije niti precizno naznačio na što se isti odnosi.
41. Nakon provedenog dokaznog postupka, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan pa je tužitelj odbijen sa zahtjevom da platni nalog ostane na snazi kako je to precizirano podneskom tužitelja od 15.5.2023. (str. 228 – 229 spisa) kako u pogledu glavnog potraživanja od 2.627,91€/19.800,00kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 7.11.2014. tako i sa zatraženim ovršnim troškom u iznosu od 3.013,08kn i zakonskim zateznim kamatama na isti tekućim od dana donošenja rješenja o ovrsi 26. studenog 2014. do isplate, a obzirom da se o troškovima ovršnog postupka odlučuje u dijelu odluke o parničnom trošku a prema uspjehu u postupku.
42. Nesporno je da je tužitelj platio temeljem sporazuma o namirenju oštećeniku iznos od 16.850,00 kn s 22. 10. 2014. (strana 48 i 50 spisa). Plaćeni troškovi vještačenja u priklopljenom predmetu Pn-7882/09 ne mogu biti predmetom namirenja u izvansudskoj nagodbi dok traje isti postupak i dok se HN ondje umješač na strani tuženika uredno ne obavijesti o namjeri sklapanja izvansudske nagodbe o sadržajima i nespornim iznosima iste. Zbog navedenog umješač na strani tuženika ima pravo prigovarati visini isplaćenog obeštećenja jer se na njega ne proteže intervencijski učinak.
HOK se pred zagrebačkim sudom u priklopljenom predmetu Pn-7882/2009 nalazio na strani tuženika te su njegovi prigovori upravo prigovori koje sada ističe tuženik, a po regresnoj tužbi u predmetu Povrv-1070/15 gdje HOK kao tužitelj regresno potražuje iznos koji je na temelju Zakona o obveznim osiguranjima u prometu isplatio oštećeniku, a obzirom da je šteta nastala uslijed vožnje pod utjecajem alkohola. Vlasnik vozila NN dao je u posjed i na upravljanje svoj automobil HN koji je opet zbog nemogućnosti upravljanja istim vozilom, a uslijed svoje alkoholiziranosti prepustio upravljanje automobilom drugoj osobi CN. Nije utvrđeno da li je isti ŽN u vrijeme prometne nezgode imao vozačku dozvolu no saslušani svjedok DN (strana 73 priklopljenog predmeta) u priklopljenom predmetu je rekao da nije imao ali da je znao upravljati automobilom te da mu je HN prepustio da upravlja autom u vlasništvu NN u trenutku štetnog događaja 5.4.2009. kada je udaren automobil kojim je upravljao ZN. Prihvaćajući iskaze saslušanih svjedoka FN i ĐN te iskaz saslušanog tuženika GN sud polazi od toga da HN nije vozio automobil svog djeda u trenutku oštećenja vozila PN već je na mjesto vozača u djedovom automobilu sjeo kada je vozač ŽN izašao iz vozila a isti auto je nastavio voziti HN. Iako je prekršajna odgovornost GN utvrđena prekršajnim rješenjem na koje se poziva tužitelj isto prekršajno rješenje ne obvezuje parnični sud ukoliko se utvrdi drugačije. Stoga je osnovan prigovor tužene strane u pogledu promašene pasivne legitimacije jer HN nije odgovorna osoba i isti nije bio vozač u trenutku kada je vozilo kojim je upravljao ŽN odostraga dodirnulo vozilo ispred. Upravo tim riječima se HOK osiguranje koristi u odgovoru na tužbu u priklopljenom spisu te tvrdi da pri takvom kontaktu ne mogu nastati povrede u kasnijoj medicinskoj dokumentaciji koja je dostavljena u spis po ZN.
- 3 5 -
43. Za štetu koja je prouzročena osiguranim vozilom odgovara vlasnik vozila ili posjednik kojem je vozilo dano u posjed od strane vlasnika. Vlasnik vozila se oslobađa odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala radnjom oštećenika ili treće osobe koju nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti, a sve temeljem članka 1067. Zakona o obveznim odnosima. Automobil je opasna stvar te prema odredbi članka 64. Zakona o obveznom osiguranju za štetu od iste odgovara njezin vlasnik, a vlasnik je dao automobil na korištenje drugoj osobi, ovdje tuženom HN koji je opet kako tvrdi tuženik i saslušani svjedoci drugoj osobi prepustio upravljanje tim istim automobilom.
Tužitelj ima pravo na regres prema osobi koja je vozila pod utjecajem alkohola no ovdje stoji dokazana tvrdnja tuženika da nije vozio u trenutku kada je odostraga udaren auto kojim je upravljao KN. Zbog navedenog tuženik HN u čijem je posjedu bio auto nije odgovoran za nastalu štetu osiguravatelju HOK-u i za isplaćeni iznos oštećeniku kao i nastale troškove zastupanja po odvjetniku te troškove vještačenja u ukupno utuženom iznosu. Isti iznos je isplaćen temeljem sporazuma HOK-a i oštećenog ZN bez sudjelovanja HN.
Kod izvansudskog namirenja nema intervencijskog učinka pa tuženik osnovano prigovara osnovi i visini isplaćenog iznosa kao i osnovu i visini utuženog iznosa.
44. Tužitelj je isplatio naknadu neimovinske i imovinske štete oštećeniku, a temeljem sklopljene police sa svojim osiguranikom, tj. vlasnikom vozila GP čijim vozilom je nastala šteta, a koje vozilo je vlasnik vozila dao na korištenje tuženiku, a tuženik prepustio upravljanje istim drugoj osobi. Kako je do štetnih posljedica došlo upotrebom automobila osiguranika tužitelja od strane osobe koja je bila pod utjecajem alkohola tužitelj ima pravo na regres temeljem članka 1119. ZOO-a od vlasnika vozila, odnosno odgovorne osobe.
Zakon o obveznom osiguranju u prometu (NN 151/2005) člankom 22. propisuje obvezu sklapanja ugovora o osiguranju za štetu koju uporabom vozila vlasnik može nanijeti trećim osobama zbog smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari. Isključenje iz osiguranja regulirano je člankom 23. istog Zakona. Članak 24. propisuje slučajeve kad osigurana osoba gubi prava iz osiguranja te je u stavku 1. točki 3. i 4. predviđen slučaj upravljanja vozilom bez vozačke dozvole ili ako je vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola. Gubitak prava iz osiguranja nema utjecaja na pravo oštećene osobe na naknadu štete te oštećena osoba može podnijeti odštetni zahtjev odgovornom osiguravatelju koje oštećenoj osobi isplaćuje štetu te ima pravo od osobe koja je odgovorna za štetu tražiti naknadu isplaćenog iznosa, na kamate i troškove, a u slučajevima iz stavka 1. točka 1., 2., 3., 4. i 6. članka 24. najviše do iznosa 12 prosječnih neto plaća prema zadnjem službenom izvješću Državnog zavoda za statistiku. Isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguravatelja po samom zakonu, do visine isplaćene naknade sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu, a sve temeljem članka 962. ZOO-a
Sud je stoga odbio tužitelja sa tužbenim zahtjevom koji je preciziran na način da se održi na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika kako je pobliže opisano u izreci ove presude pod točkom I., te sa zahtjevom da se tužitelju naknade troškovi parničnog postupka.
- 3 6 -
45. Odluka o parničnom trošku je određena temeljem odredbe članka 154. stavka 1. ZPP-a, a u svezi s odredbom članka 155. ZPP-a, a visina troškova je određena prema vrijednosti predmeta spora te uspjehu stranaka u sporu prema osnovi i visini, a sve u skladu s odredbama tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 138/23 -dalje OT).
Tužitelj je od tuženika na ime regresa potraživao isplatu od ukupno 25.047,50 kuna, a koji iznos je u tijeku postupka snizio na iznos od 19.800,00 kuna, prema podnesku od 8. 1. 2016. te kasnije podneskom od 28.4.2025. kada je kunski iznos od 19.800,00kn pretvoren u Euro pa je v.p.s. 2.627,91€.
Tužitelj nije uspio sa tužbenim zahtjevom ni u pogledu osnova ni u pogledu visine pa je tuženiku u cijelosti priznat zatraženi trošak prema dostavljenom troškovniku na str. 302 spisa.
Tuženiku je priznat trošak sastava žalbe protiv presude temeljem tbr. 10 točka 1 OT u iznosu od 250,00€, trošak sastava odgovora na žalbu tužitelja temeljem tbr. 10 točka 6 OT u iznosu od 200,00€, podnesak od 14.5.2021. po tbr. 7 točka 4 OT u iznosu od 50,00€, podnesak od 22.5.2023. temeljem tbr. 8 točka 3 OT u iznosu od 250,00€, podnesak od 3.4.2004. temeljem tbr. 8 točka 4 OT u iznosu od 50,00€ te trošak sastava podneska od 22.5.2025. i 31.7.2025. temeljem tbr. 8 točka 3 OT u iznosima od po 250,00€. Trošak zastupanja na ročištu od 23.5.2023. i 1.9.2025. u iznosima od po 250,00€ temeljem tbr. 9 točka 1 što ukupno daje trošak postupka od 1.800,00€ na koji tuženiku pripada PDV od 450,00€ što daje ukupni trošak od 2.250,00€ na koji se tuženiku priznaju i materijalni troškovi sudske pristojbe na žalbu od 53,09€ te predujma za vještačenje od 400,00€ što zbrojeno sa odvjetničkim troškom od 2.250,00€ daje zbroj od 2.703,09€.
46. Punomoćnica tuženika odvjetnica Dubravka Očić iz Odvjetničkog ureda Očić iz Zagreba, Lašćinska cesta 77/A odbijena je sa zahtjevom za naknadu troškova zbog delegacije mjesne nadležnosti spisa Povrv-81/2023 u zatraženom iznosu od 1.633,76€ na teret Državnog proračuna Republike Hrvatske. Ista je zatražila da joj se priznaju i naknade putni troškovi zastupanja tuženika po punomoćniku odvjetniku iz Zagreba zbog delegacije mjesne nadležnosti temeljem tbr. 50 st. 3 OT za pristup na dva ročišta od 23.5.2023. i 1.9.2025. u iznosu od po 816,88€ za svako ročište ili ukupno 1.633,76€ €. Punomoćnica tuženika naknadu troška potražuje temeljem čl. 50 st. 3 OT a odredbom čl. 11 st. 4 Zakona o sudovima u slučaju delegacije spisa priznato je punomoćnicima stranaka pravo na naknadu troškova javnog prijevoza a odvjetnicima pravo na naknadu troškova izbivanja iz pisarnice za vrijeme putovanja po uvjetima određenim Tarifom o naknadi i nagradi troškova za rad odvjetnika. Punomoćnica tuženika nije dostavila u spis dokaz da je koristila vlastiti automobil niti je dostavila u spis dokaz o visini karte javnim prijevozom a nije zatražen trošak izbivanja iz pisarnice pa je sud odbio punomoćnicu tuženika sa naknadom zatraženih troškova uslijed delegiranja spisa sa Općinskog suda u Zagrebu na Općinski sud u Slavonskom Brodu Stalna služba u Novoj Gradiški.
U Novoj Gradiški 10. listopada 2025.
S u d a c :
Željka Paunović
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude (za stranku koja je uredno bila obaviještena o
- 3 7 -
ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od 15 dana od dana primitka presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovoga suda Županijskom sudu u tri istovjetna primjerka.
DN-a:
1. OD Olujić, Pezić & partneri d.o.o., Zagreb
2. Odvj. Dubravka Očić, Zagreb