REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

Posl. broj Psp-176/2023-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sutkinji Antoneli Franulić Pilj, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja APA iz [adresa], AP 29, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Edvardu Sušac, odvjetniku u Splitu, protiv tužene Općine Selca, [adresa], OIB: 75901612733, zastupane po punomoćniku ČP, odvjetniku u [adresa], radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave održane dana 10. rujna 2025. godine u nazočnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja, zz tužene i punomoćnika tužene, na ročištu radi objave presude, dana 10. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

1. Time što je 23. studenog 2023., posredstvom treće osobe, odbacio, prethodno uništenu, željeznu ogradu, prikazanu na fotografiji br. 2. geodetskog vještva za spis suda Psp-176/2023 izrađeno od stalnog sudskog vještaka za geodeziju dipl. ing. Petra Garmaza, i koje vještvo predstavlja sastavni dio ovog rješenja, na tlo južnog pročelja kuće sagrađene na kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], prikazanu na fotografiji br. 1. geodetskog vještva za spis suda Psp-176/2023 izrađeno od stalnog sudskog vještaka za geodeziju dipl. ing. Petra Garmaza, i koje vještvo predstavlja sastavni dio ovog rješenja tuženik je zasmetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu nekretnine kat. čest. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

2. Zabranjuje se tuženiku za ubuduće svako takvo ili slično ponašanje kojim bi zasmetao posljednji mirni posjed tužitelja.

3. Tuženiku se nalaže da u roku od 15 dana od dana objave presude isplati tužitelju parnične troškove sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a u slučaju promjene po stopi koja se određuje sukladno članku 29.st.2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22)."

II. Nalaže se tužitelju APA da, u roku od 15 dana, naknadi tuženoj Općini Selca parnični trošak u iznosu od 625,00 eura, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjskog rješenja po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Dana 13. prosinca 2023. godine zaprimljena je tužba tužitelja APA, protiv tužene Općine Selca, radi smetanja posjeda, u kojoj se navodi da je tužitelj posljednji mirni i zakoniti posjednik kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u naravi stambeni objekt s okućnicom i vanjskim bazenom. Tužena da je 23. studenog 2023. godine uklonila željeznu ogradu pričvršćenu uz sjeverni rub zida kuće sagrađene na kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženik da je na taj način zasmetao posljednji mirni posjed tužitelja. Naime, tuženik, nakon što je oštetio željeznu ogradu, u namjeri njenog daljnjeg uklanjanja, ogradu da je odbacio na tlo južnog pročelja kuće sagrađene na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Podneskom od dana 9. rujna 2025. godine tužitelj je uredio tužbeni zahtjev sukladno geodetskom vještvu.

3. Dana 1. veljače 2024. godine zaprimljen je odgovor na tužbu tužene Općine Selca u kojem se navodi da se ista u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Tužitelj da neistinito navodi da bi tuženik smetao njegov mirni posjed nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao i da bi tuženik uništio željeznu ogradu. Željezna ograda da se nalazila na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja nekretnina predstavlja dio ulice – javnog puta i to središtu mjesta Selca. Nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišniku da je upisana kao put i i zagrađeno zemljište u vlasništvu Općine Selca, dok je u katastru upisana kao javno dobro, putevi. Tužitelj da nikada nije bio u posjedu dijela na kojem se nalazila željezna ograda, niti u posjedu može biti. U predmetu koji se vodi pod posl. brojem Psp-110/22 tužitelj da je također zatražio posjedovnu zaštitu spram tuženika zbog uklanjanja željezne ograde koja je od strane tužitelja bila postavljena na istom mjestu. U tom postupku da je proveden uviđaj na licu mjesta s vještakom mjernikom, te je izrađeno vještvo iz kojeg proizlazi da je prijeporno mjesto (na kojem se nalazila željezna ograda) nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Komunalni redar tuženika da je željeznu ogradu, koju je tužitelj protupravno postavio na javnu površinu, uklonio bez oštećenja s javne površine na nekretninu tužitelja. Takvom činom nije počinjeno smetanje posjeda tužitelja i tužitelju ne pripada pravo na posjedovnu zaštitu. U postupanju komunalnog redara nema protupravnosti ni samovlasti. Pravo na zaštitu posjeda nastaje samo ako je posjed smetan nečijim činom koji svjesno isključuje ili ograničava postojeću posjednikovu vlast namećući svoju vlast i to samo ako je čin smetanja samovlastan. Kod čina smetanja posjeda uspostavlja se novo, izmijenjeno posjedovno stanje na način da se uspostavlja nova faktična vlast onoga koji je poduzeo čin smetanja, a što ovdje nije slučaj. Tužitelj u posjedovanju nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije uznemiren, niti mu je ograničen, odnosno oduzet posjed time što mu je u dvor odložena njegova željezna ograda koju je isti protupravno postavio na javnu površinu odnosno put.

4. U dokazne svrhe pregledani su izvadak iz zemljišne knjige, potvrda PP Brač, zapisnik komunalnog redara, snimke nadzorne kamere, prijepis posjedovnog lista, izvod iz katastarskog plana, geodetsko vještvo stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza, spis Psp-100/22 i P-5213/23, te je izveden dokaz saslušanjem tužitelja i zz tužene.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za posjedovnom zaštitom nekretnine označene kao čest. zem. čest. 206 Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a vezano za odlaganje željezne ograde tužitelja u dvorište istog.

7. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je kao vlasnik za cijelo upisan APA.

8. Pregledom potvrde PP Brač od dana 6. prosinca 2023. godine utvrđeno je da je dana 23. studenog 2023. godine PP Brač zaprimila dojavu JP iz odvjetničkog ureda Edvarda Sušca, da je u mjestu Selca, na adresi [adresa], uklonjena ograda na zemljištu njihova klijenta, APA. Istog dana da je policijska ophodnja utvrdila vjerodostojnost dojave A, a obavljenim razgovorom u Općini Selca s komunalnim redarom SP, isti je izjavio kako je on tog dana u vremenu od 8,50 do 9,20 sati proveo izvršenje usmenog rješenja o uklanjanju prepreka na javnim površinama sukladno čl. 97. st. 2. ZUP-a i čl. 142. Odluke o komunalnom redu Općine Selca (Službeni glasnik broj 1/2011), te su uklonili bespravno postavljenu ogradu od strane Č.

9. Pregledom zapisnika Općine Selca utvrđeno je da je dana 23. studenog 2023. godine u Selcima na adresi [adresa], čest. zem./zgr. 2778/1 k. o. [katastarska općina] izvršen očevid koji je započet u 8,50 sati u prisutnosti komunalnog redara SP. Komunalni redar je utvrdio da je predmet očevida izvršenje usmenog rješenja o uklanjanju prepreka na javnoj površini sukladno čl. 97. st. 2. ZUP-a i čl. 142. Oduke o komunalnom redu Općine Selca.

10. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu označenu za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], put, utvrđeno je da je kao vlasnica za cijelo upisana Općina Selca.

11. Pregledom prijepisa posjedovnog lista broj 403 za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] kat. naziva "Koprivica" način uporabe – put utvrđeno je da je kao posjednik za cijelo upisano javno dobro putevi, Selca.

12. Prema odredbi članka 21. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 – dalje: ZVDSP) koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

13. Odredbom članka 21. stavka 3. ZVDSP-a pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Dakle, pravo na zaštitu posjeda nastaje činom smetanja posjeda, a traje trideset dana od kada je posjednik saznao da mu je i tko mu je smetao posjed (uznemirio odnosno oduzeo), ali najduže jednu godinu od čina smetanja.

14. Odredbom članka 22. stavka 1. ZVDSP-a je propisano da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, dok je stavkom 2. istoga članka propisano da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda) prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu, dok je stavkom 3. propisano da pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

15. Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda u smislu odredbe članka 441. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/1, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu ZPP) se ograničava samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastaloga smetanja, a isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

16. Sud će pružiti sudsku zaštitu posjeda tužitelju koji dokaže da je prije smetanja posjeda imao posljednji posjed stvari ili prava i da ga je tuženik samovlasno smetao u posjedu, bilo da ga jer uznemiravao u posjedu ili mu ga je oduzeo.

17. Savjesno i brižljivo, ocjenjujući kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka utvrđene su slijedeće odlučne činjenice:

18. U svom iskazu tužitelj APA je naveo da je podnio tužbu u ovoj pravnoj stvari iz razloga što je na kameri koju je postavio na svojoj kući vidio da su ljudi iz Općine skinuli željeznu ogradu i stavili je u njegovo dvorište ispred njegove kući. Naime, njemu se na aplikaciji na mobitelu odmah prikaže ukoliko dođe do neke provale u kuću, a obzirom da su ljudi iz Općine odložili ogradu u njegovo dvorište njemu je to registrirano kao provala i pojavila mu se obavijest na mobitelu. To je bilo u studenom 2023. godine. Na fotografijama koje su skinute s kamere su označeni nadnevci, a što je priloženo u spis. Ta ograda je vlasništvo njegove majke koju je postavila na javnoj cesti. Dakle, ta ograda je sa javne ceste svom svojom težinom odbačena na kameni pod ispred njegove kuće. Nakon što je njegov odvjetnik podnio tužbu, vidio je preko nadzornih kamera da je netko uklonio željeznu ogradu iz njegovog dvorišta i naslonio je na zid koji je preko puta njegove kuće, ali nije u njegovom vlasništvu. Međutim, ograda je naslonjena na zid, a položena na nekretninu koja je u katastru označena kao put. Ograda mu je smetala u dvorištu iz razloga što ne želi da mu itko ulazi u dvorište na njegovom vlasništvu. Ograda je teška i napravila mu je pukotinu u kamenu. Na navode sutkinje da prilikom očevida nisu uočene nikakve pukotine na kamenu, isti je odgovorio da je odmah nakon što je ograda uklonjena iz njegovog dvorišta, angažirao svoje prijatelje iz Selaca, odnosno obitelj J da mu izmjeni kamen. Navodi kako su izmijenjene dvije do tri kamene ploče. Na pitanje pun. tužitelja je li on ili itko od njegove obitelji primio od Općine obavijest da će željezna ograda biti odložena u njegovo dvorište, odgovorio je da nisu zaprimili nikakvu obavijest. Na pitanje da li se ograda još uvijek nalazi odložena na način kako je vidljivo na fotografiji 2 na listu 58 spisa, odgovorio je da je ovo ljeto još uvijek bila odložena na isti način. Na daljnje pitanje da li ona ikome smeta u prolazu, odgovorio je da ne smeta. Na pitanje na koji način koriste mjesto na kojem je bila odbačena ograda, odgovorio je da to mjesto u naravi predstavlja njihovo dvorište, da ljeti tu postave stol gdje jedu i da se pokraj toga nalazi bazen. Zimi se na tom mjestu ništa ne nalazi obzirom da kuću koriste samo ljeti. Na pitanje pun. tužitelja je li se još netko koristi tim javnim putem osim njega isti odgovorio je da se samo njegova obitelj koristi. Na pitanje sutkinje da li se ispod njegove nekretnine, odnosno ispod bazena nalazi još nečija nekretnina, odgovorio je da se nalazi ruševina u vlasništvu trećih osoba. Na pitanje da li bi se javni put koristio i za pristup do ruševine kada bi se ona eventualno obnavljala, odgovorio je da bi jer je taj javni put pristup do ruševine. Na pitanje pun. tuženika je li mu poznato kada je njegova majka postavila ogradu na javnom putu, odgovorio je da mu nije poznato. Jedino mu je poznato da je postavila ogradu na istom mjestu gdje je nekada i ranije bila postavljena, a misli da je tu raniju ogradu bila postavila obitelj S koja je vlasnik ove današnje ruševine. Na pitanje imali li kakav račun vezan za oštećenje kamena u dvorištu, odgovorio je da su mu zamjenu izvršili prijatelji, te da on ne traži naknadu štete, pa da to nije bitno.

19. U svom iskazu zakonski zastupnik tužene GP je naveo da je nesporno da su upravo djelatnici Općine uklonili željeznu ogradu koja se nalazila na javnom putu. Naime Općina Selca je već ranije bila uklonila jednu takvu željeznu ogradu koja je bila protupravno postavljana na istom mjestu. Nakon toga je bio još jedan bezuspješni pokušaj postavljanja željezne ograde od strane neke firme iz Splita, ali su se djelatnici Općine našli na licu mjesta pa su to odmah spriječili. Međutim, kad djelatnici Općine nisu bili prisutni, odnosno vikendom, postavljena je upravo ova predmetna željezna ograda koju su također odlučili ukloniti jer je protupravno postavljena. Prema njegovim saznanjima, obzirom da on osobno nije skidao ogradu, pročelnik i djelatnici Općine su je odložili na nekretninu u posjedu tužitelja, obzirom da su smatrali da je upravo on vlasnik te ograde, odnosno njegova obitelj. Također mu je poznato da djelatnici prilikom odlaganja ograde na predmetnu nekretninu nisu počinili nikakvu štetu na kamenu, već je ograda samo odložena. Ne zna točno poziciju dvorišta gdje je odložena ograda, tako da i ne zna na koji način bi smetala tužitelju u dotadašnjem izvršavanju posjeda. Na pitanje pun. tužitelja je li Općina ikoga obavijestila da će ukloniti ogradu, odgovorio je da nisu nikoga obavijestili zbog toga što je ista protupravno postavljena, pa se u takvim okolnostima djeluje hitno bez obavještavanja. Na pitanje pun. tužene ima li saznanja da je željezna ograda prilikom skidanja oštećena, odgovorio je da su njegovi djelatnici kazali da ograda nije bila oštećena.

20. Dana 16. travnja 2025. godine zaprimljeno je geodetsko vještvo stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza u čijem nalazu se navodi da se po dolasku na očevid zamjenik punomoćnika tužitelja pokazuje predmet spora i to mjesto gdje je prije bila odložena željezna ograda crne boje, ispod dva nosiva stupa na koja se oslanja balkon, između kojih se nalazi kamenom popločana površina. Potom se pokazuje mjesto gdje je u trenutku očevida odložena ta ista ograda i to uz betonski zid na kč. [katastarska čestica].

21. U odnosu na predmetno vještvo stranke nisu imale primjedaba, a sud isto u cijelosti prihvaća, iz razloga što je objektivno i sačinjeno u skladu s pravilima struke, te je u skladu sa izviđenim okolnostima

22. Među strankama nije sporno da je upravo tužena Općina Selca uklonila željeznu ogradu koja se nalazila na nekretnini označenoj kao čest zem. 2778/1 (u naravi javni put), a nakon čega da ju je odložila na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] i to baš u dvorište tužitelja koji je posljednji mirni posjednik istog, kao i da je predmetna ograda uklonjena iz dvorišta tužitelja i odložena na čest. zem. [katastarska čestica] (u naravi javni put), a što je sve jasno vidljivo iz geodetskog vještva (listovi 56-60 spisa).

23. Sporno je pravno pitanje kvalificiranja čina tužene, odnosno je li u takvom postupanju tužene isključena protupravnost, te ne predstavlja samovlastan čin smetanja posjeda, iako je nesporno poduzet bez volje tužitelja i u zimskim mjesecima u vrijeme kada on ne boravi na Braču, odnosno u Selcima.

24. U konkretnoj pravnoj stvari tužena je u skladu sa odredbom članka 22. stavka 3 ZVDSP-a istaknula prigovor da se nije radilo o samovlasnim činima tužene, obzirom da je ista u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima uklonila željezna vrata koja je nesporno tužitelj postavio na javnom putu, a tužena ih je samo obzirom da se radilo o vratima u vlasništvu tužitelja odložila na nekretninu koja je nesporno u njegovom vlasništvu i posjedu, te pritom tužena nije imala svijest da zadire u tuđi posjed, a što je, prema mišljenju ovog suda, nužno da bi se radilo o smetanju posjeda.

25. Dakle, posjed se može smetati bilo kojim činom bez obzira na to u koju je svrhu i kojim povodom čin poduzet, ali pod pretpostavkom da se ne radi o činu poduzetom u granicama zakonskih ovlaštenja, a što je u konkretnoj pravnoj stvari slučaj.

26. Ovaj sud smatra, a što je u skladu sa već ranije zauzetim stajalištima Viših sudova, da bi se radilo o smetanju posjeda zbog kojeg pripada pravo na sudsku posjedovnu zaštitu, tada takvo smetanje treba biti samovlasno pod čime se podrazumijeva da počinitelj, ovdje tužena, polaže pravo posjeda na prijepornom zemljištu, te to pravo osporava drugoj strani, ovdje tužitelju. Na temelju provedenog postupka ovaj sud utvrđuje da tužena ne polaže pravo na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica], odnosno dvorište tužitelja, tj. ne tvrdi da je ona njen posljednji mirni posjednik nego je zbog uklanjanja željezne ograde tužitelja postavljene na javnom putu, tužena u skladu sa svojim zakonskim ovlaštenjima željeznu ogradu tužitelja odložila na zemljište u vlasništvu i posjedu tužitelja, a da pritom nije uspostavljeno novo, izmijenjeno posjedovno stanje na način da je uspostavljena nova faktična vlast onoga koji je poduzeo čin smetanja posjeda.

27. Slijedom svega naprijed navedenog, ovaj sud utvrđuje da nisu ispunjene zakonske pretpostavke da bi sud tužitelju pružio posjedovnu zaštitu, slijedom čega je odlučeno kao u točki I. izreke rješenja.

28. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, te na odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23 – dalje: Tarifa) pa je tuženoj priznat zatražen trošak u iznosu od 250 bodova kao jednokratna nagrada za spor radi smetanja posjeda, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2 eura iznosi 500,00 eura, uvećano za 25 % PDV-a iznosi 625,00 eura, pa je odlučeno kao u točki II. izreke rješenja.

U Supetru, dana 10. listopada 2025.

S U T K I NJ A:

Antonela Franulić Pilj

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu Županijskom sudu u roku od 8 dana od dana primitka pismenog otpravka.

Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

Dostaviti:

- pun. tužitelja Edvard Sušac, odvjetnik u Splitu

- pun. tužene ČP, odvjetnik u [adresa]