Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Psp-15/2020-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Karlovcu po sucu Zrinki Ban, u parničnom postupku tužitelja OR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Darku Gojaku, odvjetniku u Karlovcu, protiv tuženika PR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Rožman & Oredić iz Karlovca, radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave zaključene 11. rujna 2025. u nazočnosti tužitelja uz punomoćnicu JR, odvjetničku vježbenicu kod Darka Gojaka, odvjetnika iz Karlovca i tuženika osobno uz punomoćnika NR, odvjetničkog vježbenika u Odvjetničkom društvu Rožman & Oredić iz Karlovca, 10. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"1. Utvrđuje se da je tuženik PR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao tužitelja OR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem mirnom posjedu nekretnine na adresi [adresa], kuće s dvorištem, vrtom i okućnicom, na način da je dana 30.4.2020. godine posjekao živicu koja je na skici očevida sačinjenoj po vještaku Andreji Omić iz Cadcom d.o.o. koja je sastavni dio ovog rješenja označena pravcem plave boje i omeđena točkama F i D.

2. Nalaže se tuženiku PR da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da na okućnici tužitelja na adresi [adresa], ponovno posadi živicu koja su se nalazila na pravcu koji je na skici očevida sačinjenoj po vještaku Andreji Omić iz Cadcom d.o.o. koja je sastavni dio ovog rješenja označen plavom bojom i omeđen točkama F i D.

3. Zabranjuje se tuženiku PR svako daljnje takvo i slično smetanje posjeda tužitelja pod prijetnjom novčane kazne.

4. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnične troškove zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjskog rješenja pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 8 dana."

II. Nalaže se tužitelju OR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da naknadi tuženiku PR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], parnični trošak u iznosu od 750,00 EUR, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od 10. listopada 2025. pa do isplate na valutu EUR po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako se nalazi u posljednjem mirnom posjedu nekretnine na adresi [adresa] ukupne površine od 1902 m2, na kojoj je izgrađena obiteljska kuća s dvorištem, vrtom i okućnicom. Navodi kako je sa istočne strane navedene nekretnine tužitelja bila posađena živica, koju su prema potrebi rezali i održavali on i članovi njegovi obitelji, kao i da se živica protezala uzduž čitave nekretnine tužitelja, u duljini od oko 60 m. Tužitelj nadalje navodi kako je tuženik PR posjednik susjedne nekretnine koja međaši s nekretninom tužitelja te da je tuženik 30. travnja 2020. bez znanja i dopuštenja tužitelja ušao u posjed navedene nekretnine tužitelja na način da je u cijelosti posjekao živicu tužitelja u njezinoj punoj duljini od oko 60 metara. Istoga dana, po pozivu tužitelja intervenirala je i policija koja je izašla na lice mjesta i zapisnički utvrdila zatečeno stanje. Slijedom navedenog, a obzirom je tuženik na opisani način smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu njegove nekretnine, tužitelj predlaže da sud donese rješenje kojim će utvrditi kako je tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu njegovih nekretnina te mu naložiti uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja i zabraniti mu svako takvo ili slično smetanje ubuduće. Tužitelj predlaže i da sud naloži tuženiku da mu naknadi troškove ovog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako je točno da je tužitelj posjednik svoje obiteljske kuće s dvorištem, vrtom i okućnicom na adresi [adresa]. Nadalje navodi kako je točno da se s istočne strane duž međe između tužiteljeve nekretnine i nekretnine tuženika nalazi živica koju je još 1985. posadio tuženik te ta međa nije bila sporna i u vrijeme sadnje živice od strane tuženika s tom radnjom je bio upoznat i pravni prednik tužitelja HR, koji je u to vrijeme bio vlasnik kuće u [adresa] na adresi [adresa], a u kojoj kući sada živi tužitelj. Tuženik nadalje navodi kako je on redovno orezivao živicu na isti način kao što je to činio od 1985. sa svoje strane, duž cijele međe, a da je tužitelj sa svoje strane živice postavio betonske stupove i ogradu. Navodi i kako je izvanbračna supruga tužitelja nekoliko puta zvala policiju zbog te živice, ali joj je policija svaki puta objašnjavala da tuženik na to ima pravo. Navodi kako je on posljednji put sjekao živicu u jesen 2019., a da 30. travnja 2020. nije ništa radio oko živice, već je tog dana on čuvao ovce na svom zemljištu i uz to sjekao kupine na svom zemljištu. Nadalje, tuženik navodi kako je tužitelj pokrenuo i postupak uređenja međe kod ovog suda u predmetu pod poslovnim brojem R1- 11/2020 te je u tom postupku također utvrđeno da međa prolazi sredinom linije kojom je posađena živica. Navodi kako je točno da je on posjednik susjede nekretnine koja međaši s nekretninom tužitelja, kao i da je on posljednji mirni posjednik predmetne živice, a ne tužitelj. Slijedom navedenog, predlaže da sud donese rješenje kojim će odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan te naložiti tužitelju da mu naknadi trošak ovog postupka.

3. Nakon provedenog očevida na licu mjesta tužitelj je podneskom od 19. svibnja 2025. specificirao tužbeni zahtjev sukladno skici očevida i utvrđenom činjeničnom stanju prilikom očevida održanog 10. ožujka 2021. na način da predlaže da sud donese rješenje kojim će utvrditi kako je tuženik smetao tužitelja u posljednjem mirnom posjedu nekretnine na adresi [adresa], kuće s dvorištem, vrtom i okućnicom, na način da je dana 30. travnja 2020. godine posjekao živicu koja je na skici očevida sačinjenoj po vještaku Andreji Omić iz Cadcom d.o.o. koja je sastavni dio ovog rješenja označena pravcem plave boje i omeđena točkama F i D te je zatražio da sud naloži tuženiku PR da uspostavi ranije posjedovno stanje na način da na okućnici tužitelja na adresi [adresa], ponovno posadi živicu koja se nalazila na pravcu koji je na skici očevida sačinjenoj po vještaku Andreji Omić iz Cadcom d.o.o. koja je sastavni dio ovog rješenja označen plavom bojom i omeđen točkama F i D te da zabrani tuženiku PR svako daljnje takvo i slično smetanje posjeda tužitelja pod prijetnjom novčane kazne, uz naknadu parničnih troškova.

4. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izvršio uvid u izvod iz katastarskog plana (list 4 spisa), potvrde Ministarstva unutarnjih poslova PU karlovačke, PP Karlovac (list 6, 22 i 23 spisa), skicu očevida stalnog sudskog vještaka Andreje Omić (list 36 spisa), spis ovoga suda, poslovni broj R1-11/2020 te rješenje ovoga suda, Stalna služba u Ogulinu od 1. srpnja 2020. (list 17-21 spisa). Tijekom postupka sud je proveo i dokaz saslušanjem svjedoka GR (list 74 spisa), ŽR (list 75 spisa), RR (list 75-76 spisa) i VR (list 76 spisa) te tužitelja OR (list 77-78 spisa) i tuženika PR (list 78-79 spisa).

4.1. Na ročištu održanom 27. svibnja 2025. tužitelj je odustao od dokaznog prijedloga za saslušanjem svjedokinje FR te saslušanjem policijskih službenika pozvanih na uredovanje 30. travnja 2020., a za koje se tuženik obvezao dostaviti podatke naknadno na spis na ročištu održanom 1. veljače 2021. te je na istom ročištu konstatirano i kako je predloženi svjedok ČR preminuo **.**.2023.

5. Tužbeni zahtjev specificiran podneskom od 19. svibnja 2025. (list 62-63 spisa) nije osnovan.

6. Među strankama nije sporno da je tužitelj posjednik svoje obiteljske kuće s dvorištem, vrtom i okućnicom na adresi [adresa], kao i da je tuženik posjednik susjede nekretnine koja međaši s nekretninom tužitelja te da se s istočne strane duž međe između tužiteljeve nekretnine i nekretnine tuženika nalazi živica čije smetanje je predmet ovog postupka.

7. Među strankama je sporno je li tužitelj u posljednjem mirnom posjedu predmetne živice te je li isti zatražio posjedovnu zaštitu od suda u roku propisanom zakonom.

8. Uvidom u izvod iz katastarskog plana (list 4 spisa) sud je utvrdio položaj nekretnina tužitelja i tuženika te predmetne živice.

9. Uvidom u potvrde Ministarstva unutarnjih poslova PU karlovačke, PP Karlovac (list 6, 22 i 23 spisa), sud je utvrdio kako se radi o istim potvrdama te iz njih proizlazi kako je tužitelj dana 30. travnja 2020. podnio prijavu da je njegov susjed PR pošišao živicu koja se nalazi na međi između njihova zemljišta i koja je predmet sudskog spora.

10. Uvidom u spis ovoga suda, poslovni broj R1-11/2020 te rješenje ovoga suda, Stalna služba u Ogulinu od 1. srpnja 2020. (list 17-21 spisa) sud je utvrdio kako se na prijedlog OR, ovdje tužitelja vodio postupak radi uređenja međe između OR i PR te je dana 1. srpnja 2020. pod poslovnim brojem R1- 11/2020-9 doneseno rješenje kojim se uređuje i obnavlja međa te je isto rješenje potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Rijeci od 14. svibnja 2024., poslovni broj Gž- 328/2021-2. Iz navedenog rješenja, kao i cjelokupnog spisa, vidljivo je da je međa utvrđena na način da se predmetna živica nalazi na međi.

11. Sud je proveo očevid i mjerničko vještačenje na licu mjesta te je na istome mjernički vještak Andreja Omić dala svoj nalaz i mišljenje iz kojega proizlazi kako je na licu mjesta između kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] postavljena žičana ograda sa betonskim stupovima između, a iza te ograde prema kč. br. [katastarska čestica] postoji živica koja je od ograde udaljena cca 30 cm. U naravi su vidljive i međne oznake postavljene od strane suda te ja na licu mjesta vještakinja snimila i iskaz tužitelja koji tvrdi i pokazuje da je živica bila cca 1,5 m od postavljene ograde, ali točne dimenzije prijepora sa brojčanim oznakama i priloženim fotografijama prikazane su na skici očevida (list 36 spisa).

11.1. Na istom očevidu tužitelj je izjavio da su uz danas postojeću živicu koja se nalazi uz njegovu ogradu i koja se sastoji od jednog reda živice, ranije postojala još tri reda iste takve živice koju je posjekao tuženik te je korijenje te živice iskopao iz zemlje. Nadalje, tužitelj je izjavio da je tuženik istovremeno kada je posjekao i iskopao tri reda živice također orezao i preostalu živicu po vrhu na način da je preostali jedan red živice snizio na visinu od 1 – 1,20 metara.

11.2. Sud je nalaz i mišljenje vještaka prihvatio u cijelosti, budući je isto ocijenio objektivnim, jasnim i stručnim.

11.3. Tužitelj je nakon dostave skice lica mjesta specificirao svoj tužbeni zahtjev kako je i navedeno u točki III. ovog obrazloženja te u ovom postupku utužio smetanje sukladno nalazu vještaka.

12. Tijekom postupka, sud je proveo dokaz saslušanjem svjedoka GR (list 74 spisa), ŽR (list 75 spisa), RR (list 75-76 spisa) i VR (list 76 spisa) te tužitelja OR (list 77-78 spisa) i tuženika PR (list 78-79 spisa).

13. Svjedokinja GR (list 74 spisa), a koja svjedokinja je supruga ovdje tužitelja OR u svom iskazu navodi kako ona ima saznanja o predmetnom postupku iz razloga što su suprug, koji je ovdje tužitelj i ona u kuću uselili u studenom 2004., a u posjedu same kuće su od srpnja 2004. Navodi kako se kraj te obiteljske kuće na udaljenosti od oko 5 metara nalazi sporna živica koja je u trenutku kada su oni ušli u posjed kuće bila visoka jedno 3 – 4 metra, dugačka oko 60 metara, bila je zapuštena te ju je tada njezin suprug, ovdje tužitelj odrezao na način da ju je spustio na 1 metar. Obzirom da im je bilo rečeno kako stupaju u posjed kuće, dvorišta, vrta i okućnice, uključujući i spornu živicu, a da je međa sa tuženikom od živice, tj. iza živice pa prema njegovoj kući, njezin suprug i ona su tu živicu od 2004. pa nadalje cijelo vrijeme održavali. Održavali su je na način da su tu živicu redovito orezivali i održavali urednom, obzirom su htjeli da ona bude na visini od oko 2,00 – 2,5 metra. Svjedokinja navodi kako tuženiku to nije smetalo te ih on do 2018. godine nikada nije smetao u njihovom posjedu predmetne živice. Prvi puta ih je smetao u posjedu 2018. godine kada je u jednom dijelu živice i to onom koji samo prolazi paralelno uz njihovu kuću istu posjekao kako bi vidio prema njihovoj kući. Tada je ona to prijavila policiji koja je izašla na teren i to evidentirala. Navodi kako ih je tuženik ponovno smetao 2019. godine i to u veljači i onda je bio mir sve do spornog smetanja koje je bilo 30. travnja 2020. Toga dana, oko 10 sati ujutro tuženik je živicu u cijeloj duljini od oko 60 metara posjekao. Navodi kako je ona nazvala policiju koja je intervenirala i izašla na teren te je snimila zatečeno stanje. Do dolaska policije tuženik je sasjekao samo polovicu živice, a nakon što je policija otišla, tuženik je sasjekao i ostatak živice. Nakon toga oni su ponovno pozvali policiju koja je utvrdila da je sada i ostatak živice uništen. Jedan od policajaca bio je i gospodin ŽR. Svjedokinja u svom iskazu nadalje navodi kako ona osobno sa tuženikom nije razgovarala, već samo putem policije kada ih je zvala na intervenciju. Navodi i kako ona poznaje RR i ER te da je RR sin od tuženikova bratića koji živi u susjednoj kući i to na broju 68, a MR je supruga od drugog bratića tuženika te oni nemaju nikakvih saznanja o predmetnom smetanju, već samo znaju da je ta živica od nje i njezina supruga, ovdje tužitelja, a to znaju zbog ranijih prijašnjih izmjera koje su bile od strane katastra i mjernika zbog izrade raznih elaborata. Navodi i kako je tijekom 2019. godine bilo jedno šest smetanja od strane tuženika, dok se za 2020. godinu ne može sjetiti je li bilo smetanja prije tog 30. travnja 2020., ali naknadno navodi kako je od 2018. godine bilo 21 smetanje.

13.1. Cijeneći iskaz svjedokinje sud isti nije prihvatio obzirom je svjedokinja, kao supruga tužitelja, zainteresirana za ishod ovog postupka, a njezin iskaz nije potvrđen nikakvim drugim materijalnim dokazima u spisu, kao niti iskazima saslušanih svjedoka. Nije sporno da je svjedokinja, kao i tužitelj, u više navrata kontaktirala policiju i prijavljivala tuženika te da su policijski službenici izlazili na teren, no međutim, niti iz materijalne dokumentacije koja se nalazi u spisu, a niti iz iskaza policijskog službenika ne proizlazi kako su prijave bile utemeljene. Sam policijski službenik, koji je predložen od strane tužitelja, je u svom iskazu izjavio kako on niti ne zna tko je u posjedu te predmetne živice, tko se sa kime i zbog čega svađa te da on osobno nikad nije zamijetio nekoga da bi rezao predmetnu živicu.

14. Svjedok ŽR (list 75 spisa) u svom iskazu navodi kako su njemu stranke poznate obzirom je on po pozivu svjedokinje GR izlazio na intervencije na nekretninu tuženika i tužitelja jedno 20 – 30 puta s time da su na intervencije, prema njegovom mišljenju, izlazili bez razloga obzirom da zadatak policije nije rješavati imovinsko pravne odnose zbog čega su oni bili zvani od strane svjedokinje. Kada su izlazili na teren oni su razgovarali sa gospođom GR koja ih je zvala, a kasnije su obavljali razgovor i sa ovdje tuženikom te su jednima i drugima skretali pozornost da se ne smiju svađati i da se suzdrže od neke vike i galame. Obzirom na protek vremena svjedok se ne sjećam tog 30. travnja 2020., odnosno što su zatekli kada su došli na intervenciju. Navodi kako on niti ne zna tko je u posjedu te predmetne živice, tko se sa kime tu i zbog čega svađa jer je njega kao policijskog djelatnika samo zanimalo da li su tu bile neke prijetnje, svađe, tučnjave, a što je iz njihove domene, dok se u drugo nisu upuštali. Navodi kako je on svjedokinji GR napisao sigurno minimalno 20 potvrda o tim događajima, odnosno postupanjima djelatnika policije te tu nema kraja. Svjedok je naveo i kako on osobno nikad nije zamijetio nekoga da bi rezao predmetnu živicu.

14.1. Cijeneći iskaz svjedoka sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedok iskazivao jasno, na temelju svojih neposrednih saznanja te isti nije zainteresiran za ishod ovog postupka.

15. Svjedok RR (list 75-76 spisa) u svom iskazu navodi kako zna da su spornu živicu posadili tuženik i bivši gazda kuće gdje sada živi tužitelj i to HR. Živica je posađena na međi i zna da ju je tuženik redovito održavao i to na način da ju je sa svoje strane orezivao i održavao urednom. Živica je posađena još negdje 1985./1986. Do dolaska tužitelja u kuću u kojoj je do tada živio HR nikada nije bilo problema i tuženiku nije nikada nitko branio da to orezuje. Svjedok navodi kako se on ne sjeća kada su se točno tužitelj i njegova supruga doselili, odnosno kada su točno problemi počeli. Da postoje problemi on je čuo od susjeda, a vidio je i policiju da dolazi. Živica nikada nije bila zapuštena niti neuredna, a sve zato jer ju tuženik svake godine orezivao i održavao. Navodi kako je moguće da je eventualno bilo zapušteno u razdoblju od 1995. do 2004./2005. odnosno do kada se tuženik vratio tamo živjeti. Svjedok nadalje navodi kako je on samo vidio tuženika da on orezuje predmetnu živicu, a nikada nije vidio tužitelja niti njegovu suprugu da to održava. Tuženik je do 1995. živio u kući u kojoj živi i sada, a onda je odselio iz iste i nije tu živio sve do 2004. godine te u tom razdoblju nije vidio tuženika da orezuje predmetnu živicu. Navodi kako misli da se tuženik vratio ponovno živjeti u svoju kuću prije nego što se doselio tužitelj sa svojom suprugom. O smetanju koje se dogodilo 30. travnja 2020. on nema nikakvih saznanja.

15.1. Cijeneći iskaz svjedoka sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedok iskazivao jasno i detaljno te na temelju svojih neposrednih saznanja. Iz njegova iskaza proizlazi kako su predmetnu živicu na način kako ona danas i izgleda orezivali i održavali svaki sa svoje strane tuženik i raniji stanodavac kuće u kojoj sada živi tužitelj HR, a kasnije samo tuženik i to kada se isti vratio ponovno živjeti u svoju kuću, dok o navodnom smetanju isti nema saznanja.

16. Svjedokinja MR (list 76 spisa) u svom iskazu navodi kako zna da je predmetnu živicu sadio ovdje tuženik PR negdje 1985./1986., a to zna iz razloga jer mu je ona pomagala istu saditi jer je on pomagao i njoj kada je i ona sadila živicu. Navodi kako je ta živica posađena na međi između kuće tuženika i kuće HR, a u kojoj kući sada živi tužitelj i njegova supruga. Zna da su tu živicu sve do 1995. održavali tuženik i HR. Zna da tuženika nije bilo od 1995., a misli da se vratio 2000. godine. Navodi kako je ona vidjela da je tuženik pokušavao orezivati tu živicu, ali tužitelj je odmah zvao policiju i ne da mu da se brine o toj živici. Svjedokinja se u kuću u kojoj sada živi vratila 2005. godine te ne zna kakvo je točno stanje bilo 2004. godine kada je tužitelj sa suprugom doselio u tu kuću. Od te 2005. godine otkad je ona tamo, ona zna da tuženik cijelo vrijeme pokušava orezivati tu živicu i istu uređivati, ali tužitelj svaki puta zove policiju i on njemu ne da da se toj živici približi. Nadalje navodi i kako ona nije vidjela tužitelja, a niti GR da išta rade oko te sporne živice. Prema tome, ona smatra kako tužitelj i njegova supruga GR ustvari smetaju tuženika u održavanju i posjedu te živice.

16.1. Cijeneći iskaz svjedokinje sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je svjedokinja iskazivala jasno i detaljno te na temelju svojih neposrednih saznanja. Iz njezina iskaza proizlazi kako je ona pomagala tuženiku i ranijem vlasniku kuće u kojoj sada živi tužitelj HR u sadnji sporne živice te da je ista bila posađena na međi te da su oni i održavali živicu svaki sa svoje strane.

17. Na ročište koje je održano 11. rujna 2025. sud je pozvao stranke radi njihova saslušanja. Na ročište su uredno pristupili tužitelj i tuženik, no tužitelj nije želio iskazivati niti odgovarati na pitanja suda i punomoćnika stranaka te je isti napustio sudnicu.

18. Tuženik PR (list 78-79 spisa) u svom iskazu navodi kako su predmetnu živicu sadili on i njegov pokoji bratić HR još 1985. godine, po međi, a ta međa je određena još 1935. kada se raspala zadruga. U sadnji živice pomagali su im i njegova supruga ĆR, kao i supruga HR, SR te MR koja je bila svjedok u ovom postupku. Tuženik navodi kako su tu živicu onda svaki sa svoje strane, i to on i pokojni HR uređivali sve do 1995. godine. 1995. godine su oni izbjegli te se on ponovno vratio živjeti u svoju kuću 2003. godine. Kuća u koju se vratio bila je zapaljena i te godine obnovljena. Nadalje navodi kako je on nastavio dalje uređivati tu živicu sa svoje strane sve do današnjeg dana. Navodi kako njemu tužitelj zna zvati policiju i zvao ju je već sigurno 35 puta, ali ta međa na način kako se i nalazi na licu mjesta je po prijedlogu tužitelja 2020. godine utvrđena od strane ovoga suda, Stalne službe u Ogulinu po sutkinji Mimi Mrvoš, a 2024. godine je na taj spis R1- 11/2020 zaprimljena i odluka Županijskog suda u Rijeci kojom je odbijena žalba tužitelja i potvrđena je međa na način kakva je ona i danas. Navodi kako je on u posjedu te sporne živice te ju on i održava cijelo ovo vrijeme. U odnosu na utuženo smetanje ističe da nije točno da je on u cijelosti posjekao živicu, već on istu održava samo sa svoje strane, a netočni su i navodi tužitelja da je živica bila posađena u četiri reda širine 2 metra, već je ista bila posađena u jedan red, kako se živica normalno i sadi te ponovno navodi kako on istu održava samo sa svoje strane. Dok njega nije bilo, u razdoblju od 1995. do 2003. živicu su održavale osobe koje su živjele u kući HR. Zna da se jedan od njih zvao O. Kada je on došao 2003. živica je tada bila održavana. Navodi kako se on u svoju kuću vratio prije nego što se tužitelj uselio u kuću HR i on je otkad se vratio nastavio to održavati sa svoje strane. Tužitelj se uselio u kuću pokojnog HR nekoliko godina nakon što se on vratio i tada je tužitelj živicu održavao sa svoje strane, a on sa svoje strane. Navodi kako je tuženik na svoju stranu zemljišta stavio i ogradu i mrežu. Ističe kako su sve do 2018. godine tužitelj i on svaki sa svoje strane u miru održavali predmetnu živicu. Navodi kako se on pridržava odluke suda kojom je međa utvrđena u postupku pred ovim sudom R1- 11/2020, ali mu tužitelj konstantno to osporava i zove policiju.

18.1. Cijeneći iskaz tuženika sud je isti prihvatio u cijelosti obzirom je isti potvrđen iskazima svih saslušanih svjedoka čije iskaze je ovaj sud prihvatio i to iskazima RR, VR i ŽR, osim iskazom svjedokinje GR, supruge tužitelja čiji iskaz ovaj sud nije prihvatio te njezin iskaz nije potvrđen nikakvim drugim dokazima u spisu.

19. Odredbom članka 21. stavkom 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (˝Narodne novine˝, broj: 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 129/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017. – dalje: ZV) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Stavkom 3. istog članka propisano je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja, dok je stavkom 4. propisano kako se pravo na zaštitu posjeda ostvaruje u posebnom postupku pred sudom (postupak zbog smetanja posjeda) ili putem samopomoći.

20. Odredbom članka 22. stavkom 1. ZV-a propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Stavkom 2. istog članka propisano je da sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.

21. Dakle, u parnicama radi smetanja posjeda utvrđuje se faktično stanje, odnosno tko je faktično bio u posjedu, tko je faktično počinio smetanje posjeda i nalazi li se počinitelj smetanja i dalje u faktičnom posjedu.

22. Obzirom je tuženik u ovom postupku osporio tužbu u cijelosti, što znači da je osporio da je počinio utuženi čin smetanja posjeda, tužitelj je morao dokazati da je upravo tuženik počinio utuženo smetanje posjeda.

23. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio kako su se u posjedu predmetne živice nalazili i tužitelj i tuženik i to svaki sa svoje strane, a obzirom da isto proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka RR i VR te samog tuženika. Tijekom ovog postupka, tužitelj nije dokazao da se samo on nalazio u posjedu predmetne živice te da su samo on i članovi njegove obitelji orezivali i održavali tu živicu. Također, tužitelj nije dokazao niti da su uz postojeću živicu, kako ju je sud i utvrdio očevidom na licu mjesta, ranije postojala još tri reda iste takve živice koju je onda tuženik i posjekao te korijenje iskopao iz zemlje, a zbog čega je i utuženo ovo smetanje, obzirom je njegov iskaz u tom dijelu potvrđen samo iskazom svjedokinje GR, njegove supruge, čiji iskaz ovaj sud nije prihvatio, a sam tužitelj kada ga je sud na ročištu održanom 11. rujna 2025. pozvao da opiše čin smetanja nije želio iskazivati niti odgovarati na pitanja suda i punomoćnika stranaka. Iz iskaza svjedoka RR proizlazi kako predmetna živica danas izgleda isto kao i kada je posađena, odnosno ovaj sud zaključuje kako je ista od početka bila posađena samo u jednom redu. Isto proizlazi i iz iskaza svjedokinje VR koja je pomagala tuženiku i pokojnom HR u sadnji živice još 1985. godine, a isto je potvrdio i sam tuženik u svom iskazu, a tužitelj nikakvim drugim dokazima, osim iskazom svoje supruge, nije potvrdio svoje navode. Napominje se i kako tijekom ovog postupka tužitelj nije dokazao niti da je tuženik toga dana išta radio oko sporne živice.

24. Slijedom toga, ovaj sud zaključuje kako tuženik PR nije počinio čin smetanja kako je to utužio tužitelj obzirom živica nije niti bila posađena u četiri reda kako je to tužitelj naveo, od kojih je onda prema navodima tužitelja tri reda tuženik 30. travnja 2020. posjekao, te je stoga valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao u točki I. izreke.

25. Trošak tuženika sastoji se od troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to trošak jednokratne nagrade u iznosu od 500,00 EUR, sukladno Tbr. 7. t. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (˝Narodne novine˝ broj: 138/2023. – dalje: Tarife/23) i koji trošak obuhvaća četiri radnje (sastav odgovora na tužbu od 13. srpnja 2020. te zastupanje na ročištima od 1. veljače 2021., 10. ožujka 2021. i 27. svibnja 2025.), zatim za zastupanje na ročištu od 11. rujna 2025. u iznosu od 100,00 EUR, sukladno Tbr. 9. t. 1. Tarife/23, u svezi sa Tbr. 7. t. 2. Tarife/23, a koji trošak valja uvećati za PDV po stopi od 25% u iznosu od 150,00 EUR, pa ukupni trošak ovog parničnog postupka iznosi 750,00 EUR, a na koji trošak je tuženiku dosuđena pripadajuća zatezna kamata koja teče od dana donošenja prvostupanjske odluke i to od 10. listopada 2025. pa do isplate, slijedom čega je na temelju odredbe članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (˝Narodne novine˝, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019, 80/2022., 114/2022. i 155/2023. – dalje: ZPP) odlučeno kao u točki II. izreke.

25.1. Tuženiku nije priznat zatraženi trošak za zastupanje na ročištu za objavu presude u iznosu od 62,50 EUR (PDV uključen), obzirom isti nije pristupio ročištu za objavu presude.

26. Slijedom svega iznesenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Karlovcu 10. listopada 2025.

Sudac: Zrinka Ban

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa odluke koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu odluke uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se odluka objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava odluke obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu odluke (čl. 335 st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis odluke stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9. ZPP sud će istaknuti odluku na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje odluka mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se odluka objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se odluka objavljuje sud će odluku dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave odluke (čl. 335 st. 11. ZPP).

Žalba se putem ovog suda podnosi županijskom sudu, pisanim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

Dostavljeno:

1. Darko Gojak, odvjetnik iz Karlovca

2. Odvjetničko društvo Rožman & Oredić iz Karlovca