REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

Poslovni broj: 13 P Ob-19/2019-109

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Velikoj Gorici po sucu toga suda Martini Grdić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice - protutužene RS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Ivanu Vrdoljaku, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika - protutužitelja FS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Aleksandru Dudukoviću, odvjetniku u Zagreb, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon održane glavne i javne rasprave dana 15. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, zaključene temeljem odredbe čl. 335. st. 4. ZPP-a, dana 10. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. 1. Utvrđuje se da nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to: zk.č.br. 516/7 (nas. [adresa], dvorište 500 m2, oranica 858 m2, kuća br. 77 1 2 zgr 219 m2) predstavlja zajedničku bračnu stečevinu stranaka RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te da je RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica u ½ dijela, a FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnik u drugoj ½ dijela, što je FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ove presude dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu navedene nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u jednoj polovici dijela, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude;

2. Utvrđuje se da nekretnina upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (ranije z. k. ul. [broj ZK uloška]) i to: zk.č.br. 516/3 (Melinišće, oranica površine 2822 m2), predstavlja zajedničku bračnu stečevinu stranaka RS iz [adresa], ΟΙΒ: 68454075548 i FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te da je RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica u ½ dijela, a FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnik u drugoj ½ dijela, što je FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ove presude, dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu navedenih nekretnina u zemljišnoj knjizi na ime RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u jednoj polovici dijela, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude;

3. Utvrđuje se da nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to: zk.č.br. 516/2 (nas. [adresa], oranica 819, dvorište 500, kuća br. 78 1 3 zgr 276 m2) i zk.č.br. 516/6 (nas. [adresa], oranica 2387 m2), predstavljaju zajedničku bračnu stečevinu stranaka RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te da je RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica u ½ dijela, a FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u drugoj ½ dijela, što je FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ove presude dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u jednoj polovici dijela, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude;

4. Utvrđuje se da nekretnina upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zkč. br. [katastarska čestica] (stambena zgrada br. 31-37, [adresa]), i to 6. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-5): jednoiposobni stan br. 55 u prizemlju, površine 47,97 m2, kao poseban dio, koji dio je neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, predstavlja zajedničku bračnu stečevinu stranaka RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te da je RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica u ½ dijela, a FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnik u drugoj ½ dijela, što je FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ove presude dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u jednoj polovici dijela, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude;

5. Utvrđuje se da nekretnina upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k.o. 99901, Grad Zagreb, z. k. č. [katastarska čestica] ([adresa], stambena zgrada br. 10-14), i to 18. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-17) stan na I (prvom) katu koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u površini od 44.47 m2, [adresa], koji posebni dio je neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, predstavlja zajedničku bračnu stečevinu stranaka RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te da je RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica u ½ dijela, a FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnik u drugoj ½ dijela, što je FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ove presude dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u jednoj polovici dijela, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude;

6. Utvrđuje se da je jedna polovina dijela nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zkč. br. [katastarska čestica] (stambena zgrada br. 31-37, [adresa]), i to 4. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-3) poslovni prostor br. 13. u prizemlju, površine 49,00 m2, kao poseban dio, koji dio je neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, zgrada na adresi [adresa] u [adresa], predstavlja zajedničku bračnu stečevinu stranaka RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te da je RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica u ½ dijela odnosno ukupno u jednoj četvrtini, a FS u drugoj polovici tog dijela, što je FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ove presude dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na jednoj polovici suvlasničkog dijela koje glasi na njegovo ime, na ime RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u jednoj polovini tog dijela, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude;

7. Utvrđuje se da je nekretnina upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to: zk.č.br. 4381/89 (Blaževo, maslinjak 4843 m2), predstavlja zajedničku bračnu stečevinu stranaka RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te da je RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica u ½ dijela, a FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u drugoj ½ dijela, što je FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ove presude dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u jednoj polovici dijela, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude;

8. Utvrđuje se da su nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] broj D.L. 6, III. [adresa], Zgrada, Vinograd, Dvorište, Kuća, III. Cvijetno naselje ukupne površine 1546 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zajednička bračna stečevina tužiteljice i tuženika te da je tužiteljica suvlasnik u ¼ dijela, a tuženik u ¼ dijela tih nekretnina, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu nekretnina u zemljišnoj knjizi na ime tužiteljice temeljem ove presude.

9. Utvrđuje se da je nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] Stambena zgrada u [adresa], u kopiji plana označeno pod I tlocrtne površine 86 čm, zgrada i dvorište, ukupne površine 396 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zajednička bračna stečevina tužiteljice i tuženika, te da je tužiteljica suvlasnik u 1/8 dijela, a tuženik u 3/8 dijela te nekretnine, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime tužiteljice temeljem ove presude.

10. Utvrđuje se da su slijedeća osobna vozila: vozilo marke HONDA AFRICA, godina proizvodnje 1997, broj šasije [broj šasije], reg. ozn. [registarska oznaka]; vozilo marke TOYOTA 2.5D-4D DC, godina proizvodnje 2003, broj šasije [broj šasije], reg. ozn. [registarska oznaka]; motocikl marke KTM ADVENTURE, godina proizvodnje 2005, broj šasije [broj šasije], reg. ozn [registarska oznaka]; vozilo marke VOLKSWAGEN 1.9.TD., godina proizvodnje 1997, broj šasije [broj šasije], reg. ozn. [registarska oznaka], vozilo marke NISSAN C-222621 1.2., godina proizvodnje 2008, broj šasije [broj šasije], reg. ozn. [registarska oznaka]; vozilo marke FIAT 10 PANORAMA 1.9 TDS P, godina proizvodnje 2000, broj šasije [broj šasije], reg. ozn. [registarska oznaka]; vozilo marke VOLKSWAGEN 2.0 SDI, godina proizvodnje 2005, broj šasije [broj šasije], reg. ozn. [registarska oznaka]; vozilo marke KIA 2.0 CRDI, godina proizvodnje 2007, broj šasije [broj šasije], reg. ozn. [registarska oznaka] zajednička bračna stečevina tužiteljice i tuženika te da je tužiteljica suvlasnik u ½ dijela tih vozila, a tuženik u ½ dijela tih vozila, što je tuženik dužan priznati i trpiti upis prava vlasništva na tim vozilima u službenoj evidenciji Ministarstva unutarnjih poslova na ime tužiteljice temeljem ove presude.

II. Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva tužiteljice-protutužene:

1. kojim potražuje utvrđenje suvlasništva na nekretnini opisanoj u toč. I. 6. izreke ove presude preko dosuđene 1/4 dijela do zatražene 1/2 dijela nekretnine

i 2. kojim potražuje utvrđenje suvlasništva na nekretnini opisanoj u toč. I. 9. izreke ove presude preko dosuđene 1/8 dijela do zatražene 1/4 dijela nekretnine.

III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice – protutužene koji glasi:

1. „9. Utvrđuje se da su kuća na adresi [adresa], a koja kuća je izgrađena na kat. čest. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sastoji se od tri etaže podruma, prizemlja i potkrovlja tlocrtne veličine 15,95m x 6,27m +4,05m x 3,04m, visine 7,95m i pomoćna gospodarska zgradu (garažu i spremište) tlocrtne površine 44,46 m2 koja je izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na adresi [adresa]., zajednička bračna stečevina tužiteljice i tuženika, te da je tužiteljica izvanknjižni suvlasnik u ½ dijela, a tuženik u ½ dijela te nekretnine, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime tužiteljice temeljem ove presude.“

2. „12. Utvrđuje se da je plovilo reg. ozn [registarska oznaka], dužine 10,6m, a koje plovilo je upisano u registar Lučke kapetanije Šibenik Ispostava Vodice zajednička bračna stečevina tužiteljice i tuženika te da je tužiteljica suvlasnik u ½ dijela, a tuženik u ½ dijela tog plovila, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom plovilu na ime tužiteljice temeljem ove presude.“

IV. Odbija se kao neosnovan eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužiteljice – protutužene koji glasi:

„Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici naknadu od 213.000,00 eura s kamatama od presuđenja pa do isplate na ime naknada ulaganja i stjecanja bez osnova.“

V. Odbija se kao neosnovana protutužba tuženika – protutužitelja koja glasi:

"Utvrđuje se da bračnu stečevinu stranaka svakog u ½ dijela predstavljaju vanknjižno vlasništvo nekretnine na Pelješcu u mjestu Luka Dubrava koja se sastoje od dvije apartmanske kuće izgrađene dijelu kat. Čestice broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od kojih se jedna apartmanska kuća sastoji od 8 uređenih apartmana ukupne površine 400 m2, a druga apartmanska kuća sastoji se od 6 uređenih apartmana te dodatno još dva neuređena apartmana, sveukupne površine 400 m2, kao i da bračnu stečevinu stranaka predstavlja vozilo marke Mercedes SL 320 reg. oznaka [registarska oznaka] i vozilo UAZ reg. znaka [registarska oznaka] koji su registrirani kao vlasništvo tužiteljice." r i j e š i o  j e

I. Dopušta se tužiteljici – protutuženoj preinaka tužbenog zahtjeva učinjena na ročištu 1. rujna 2025.

II. Nalaže se tuženiku - protutužitelju da naknadi tužiteljici - protutuženoj troškove parničnog postupka u iznosu od 44.100,00 eura, sa zateznima kamatama tekućim od 10. listopada 2025. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica – protutužena RS (u daljnjem tekstu: tužiteljica) je kod ovog suda 12. veljače 2019. podnijela tužbu radi utvrđenja bračne stečevine protiv tuženika - protutužitelja FS (u daljnjem tekstu: tuženik). U tužbi navodi da su 26. lipnja 1982. sklopili brak koji još uvijek formalno postoji, ali da, zbog određenih neslaganja i pravne sigurnosti, želi upisati svoje vlasništvo u zemljišne knjige i registre cestovnih vozila i plovila. Nadalje tužiteljica navodi da tuženik njezino suvlasništvo u ½ dijela nekretnina i pokretnina koje su predmet tužbe nije nikad dovodio u pitanje jer je sve stečeno u braku kao zajednička imovina.

1.1. U tužbi navodi da je tuženik za vrijeme braka novčanim sredstvima koji predstavljaju bračnu stečevinu stekao nekretninu označenu kao stan na I (prvom) katu koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u površini od 44,47 čm kao poseban dio stambene zgrade [adresa], sagrađena na čest.br. 6095/29 po novoj izmjeri čest.br. 621 k. o. [katastarska općina], upisana u [broj poduloška] zk. ul. br. [broj ZK uloška], knjigu PU:

Grad Zagreb; 1,5 sobni stan br. 55 u [adresa] u stambeno poslovnom objektu oznake K1-1b ulaz D, u prizemlju površine 47,97 m2 i spremište koje pripada navedenom stanu i poslovni prostor br. 13 na građevinskom objektu K1-1b " [adresa] ukupne površine 42,06 m2; kat. čest. br. [katastarska čestica], kuća broj 77, dvorište i oranica Melenišće, površine 1577 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; kat. čest. br. [katastarska čestica], oranica Melinišće površine 2822, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] ko. [katastarska općina] i kat. čest. br. [katastarska čestica], kuća br. 78, dvorište i oranica, površine 1595 m2 i kat. čest. br. [katastarska čestica], oranica u Melinišću, površine 2387 m2 i čest. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

1.2. Tužiteljica nadalje navodi da su stranke, za vrijeme braka, tijekom 1994. i 1995., novčanim sredstvima iz bračne stečevine, dogradile kuću koja se nalazi na kat. čest. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja je prije dogradnje bila prizemnica površine od cca. 25 m2. Nakon dogradnje navedena kuća ima u naravi cca 150 m2 stambene površine, a sastoji se od visokog prizemlja, kata i visokog potkrovlja. U svojoj oporuci KS, koja je bila upisana kao vlasnica gore navedene kat. čest. br. [katastarska čestica], navela je da se samo 25 m2 opisane kuće izgrađene na kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dijeli na tuženika i njegovu sestru, dok ostatak kuće pripada u cijelosti tuženiku.

1.3. Također tužiteljica navodi da je do 1989. na obiteljskoj kući tuženika na [adresa] postojao stari dio kuće, i to prizemlje, visoko prizemlje i potkrovlje. Tijekom 1990-tih stranke su zajedničkim novčanim sredstvima koja su predstavljala bračnu stečevinu terasu iza kuće proširile u stan tlocrtne površine od cca 60 m2 te su prizemni stan dogradili i u potpunosti uredili na način da su dogradili garažu, dvije spavaće sobe, kupaonu te su produžili postojeći dnevni boravak, tako da je ukupno u prizemlju dograđeno cca 80 m2, a ispod garaže su iskopane i dograđene tri prostorije. U svojoj oporuci prethodna vlasnica kat. čest. br. [katastarska čestica] na kojoj je izgrađena predmetna kuća, pok. KS navela je da se stari dio kuće na [adresa] dijeli na jednake dijelove između tuženika i njegove sestre RSM, a da opisani novi dio kuće na [adresa] u cijelosti pripada tuženiku. Rješenjem o izvedenom stanju od 10. travnja 2015. ozakonjena je gore opisana dogradnja (rekonstrukcija) kuće na [adresa] označena kao kat. čest. [katastarska čestica], stambena zgrada u [adresa], u kopiji plana označeno pod I, tlocrtne površine 86 čm, zgrada i dvorište, ukupne površine 396 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na kojoj je tuženik upisan kao suvlasnik 1/2 dijela nekretnine.

1.4. Tijekom 1996. stranke su zajedničkim novčanim sredstvima izgradile novu kuću na adresi [adresa], a koja kuća je izgrađena na kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sastoji se od tri etaže podruma, prizemlja i potkrovlja tlocrtne veličine 15,95m x 6,27m + 4,05m x 3,04m, visine 7,95m. Uz opisanu kuću stranke su zajednički sredstvima izgradile i pomoćnu gospodarsku zgradu (garažu i spremište) tlocrtne površine 44,46 m2 koja je izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na adresi [adresa]. Rješenjem o izvedenom stanju od 19. svibnja 2016. ozakonjena je izgradnja navedenih građevina.

1.5. Također, tuženik je za vrijeme trajanja bračne stečevine stekao vlasništvo na osobnim vozilima na kojima je prema službenoj evidenciji MUP-a od 1. veljače 2019. još uvijek upisan vlasnik i to: vozilo marke HONDA AFRICA, godina proizvodnje 1997, broj šasije [broj šasije], reg. ozn. [registarska oznaka]; vozilo marke TOYOTA 2.5D- 4D DC, godina proizvodnje 2003, broj šasije [broj šasije], reg. ozn. [registarska oznaka]; motociklo marke KTM ADVENTURE, godina proizvodnje 2005, broj šasije [broj šasije], reg. ozn [registarska oznaka]; vozilo marke VOLKSWAGEN 1.9.TD., godina proizvodnje 1997, broj šasije [broj šasije], reg. ozn. [registarska oznaka], vozilo marke NISSAN C-222621 1.2., godina proizvodnje 2008, broj šasije [broj šasije], reg. ozn. [registarska oznaka]; vozilo marke FIAT 10 PANORAMA 1.9 TDS P, godina proizvodnje 2000, broj šasije [broj šasije], reg. ozn. [registarska oznaka]; vozilo marke VOLKSWAGEN 2.0 SDI, godina proizvodnje 2005, broj šasije [broj šasije], reg. ozn. [registarska oznaka]; vozilo marke KIA 2.0 CRDI, godina proizvodnje 2007, broj šasije [broj šasije], reg. ozn. [registarska oznaka].

1.6. Nadalje tužiteljica navodi da je tuženik za vrijeme trajanja bračne zajednice zajedničkim novčanim sredstvima stekao i vlasništvo na plovilu reg. ozn [registarska oznaka], dužine 10,6 m, a koje plovilo je upisano u registar Lučke kapetanije Šibenik, Ispostava Vodice.

1.7. Slijedom svega navedenoga, tužiteljica predlaže sudu da donese slijedeću presudu kojom utvrđuje da je nekretnina označena kao:

- stan na I (prvom) katu koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u površini od 44,47 čm kao poseban dio stambene zgrade [adresa], sagrađena na čest.br. 6095/29 po novoj izmjeri čest.br. 621 k. o. [katastarska općina] upisana u [broj poduloška] zk. ul. br. [broj ZK uloška], knjiga PU: Grad Zagreb zajednička bračna stečevina tužiteljice i tuženika te da je tužiteljica suvlasnik u ½ dijela, a tuženik u ½ dijela te nekretnine, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime tužiteljice temeljem ove presude;

-1.5 sobni stan br. 55 u [adresa] na adresi [adresa] u stambeno poslovnom objektu oznake K1-1b ulaz D, u prizemlju, površine 47,97 m2 i spremište koje pripada navedenom stanu kojeg je tuženik stekao temeljem ugovora o kupnji stana od 12. studenog 1996. zaključenog sa prodavateljem Certisa inženjering s.p.o. u stečaju zajednička bračna stečevina tužiteljice i tuženika te da je tužiteljica izvanknjižni suvlasnik u ½ dijela, a tuženik u ½ dijela te nekretnine, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime tužiteljice temeljem ove presude;

- poslovni prostor br. 13 na građevinskom objektu K1-1b " [adresa] na adresi [adresa], ukupne površine 42,06 m2 kojeg je tuženik stekao temeljem ugovora o prodaji poslovnog prostora od 17. rujna 1993. zaključenog sa prodavateljem Certisa inženjering s.p.o. u stečaju i aneksa br. 54 od 10. studenog 1996. zajednička bračna stečevina tužiteljice i tuženika te da je tužiteljica izvanknjižni suvlasnik u ½ dijela, a tuženik u ½ dijela te nekretnine, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime tužiteljice temeljem ove presude;

- kat. čest. br. [katastarska čestica], kuća broj 77, dvorište, oranica Melenišće, površine 1577 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zajednička bračna stečevina tužiteljice i tuženika te da je tužiteljica suvlasnik u ½ dijela, a tuženik u ½ dijela tih nekretnina, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime tužiteljice temeljem ove presude;

- kat. čest. br. [katastarska čestica], oranica Melinišće, površine 2822, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zajednička bračna stečevina tužiteljice i tuženika te da je tužiteljica suvlasnik u ½ dijela, a tuženik u ½ dijela te nekretnine, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime tužiteljice temeljem ove presude,

- kat. čest. br. [katastarska čestica], kuća br, 78, dvorište i oranica, površine 1595 m2 i kat. čest. br. [katastarska čestica], oranica u Melinišču, površine 2387 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zajednička bračna stečevina tužiteljice i tuženika te da je tužiteljica suvlasnik u ½ dijela, a tuženik u ½ dijela tih nekretnina, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu nekretnina u zemljišnoj knjizi na ime tužiteljice temeljem ove presude,

- kat. čest. [katastarska čestica], broj D.L. 6, III. [adresa], zgrada, vinograd, dvorište, kuća, IIl. Cvijetno naselje, ukupne površine 1546, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] zajednička bračna stečevina tužiteljice i tuženika te da je tužiteljica suvlasnik u ¼ dijela, a tuženik u ¼ dijela tih nekretnina, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu nekretnina u zemljišnoj knjizi na ime tužiteljice temeljem ove presude,

- kat. čest. [katastarska čestica], stambena zgrada u [adresa], u kopiji plana označeno pod I. tlocrtne površine 86 čm, zgrada i dvorište, ukupne površine 396 m2, upisana u zk.ul.b.r 22582 k. o. [katastarska općina] zajednička bračna stečevina tužiteljice i tuženika te da je tužiteljica suvlasnik u ¼ dijela, a tuženik u ¼ dijela te nekretnine, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime tužiteljice temeljem ove presude,

- kuća na adresi [adresa], a koja kuća je izgrađena na kat. čest. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sastoji se od tri etaže podruma, prizemlja i potkrovlja tlocrtne veličine 15,95m x 6,27m + 4,05m x 3,04m, visine 7,95m i pomoćna gospodarska zgrada (garaža i spremište) tlocrtne površine 44,46 m2 koja je izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na adresi [adresa], zajednička bračna stečevina tužiteljice i tuženika te da je tužiteljica izvanknjižni suvlasnik u ½ dijela, a tuženik u ½ dijela te nekretnine, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime tužiteljice temeljem ove presude,

- čest. zem. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kod Općinskog suda u Dubrovniku zajednička bračna stečevina tužiteljice i tuženika te da je tužiteljica suvlasnik u ½ dijela, a tuženik u ½ dijela te nekretnine, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime tužiteljice temeljem ove presude.

1.8.Tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom će utvrditi da su pokretnine, i to vozilo marke HONDA AFRICA, godina proizvodnje 1997, broj šasije [broj šasije], reg. ozn. [registarska oznaka]; vozilo marke TOYOTA 2.5D-4D DC, godina proizvodnje 2003, broj šasije [broj šasije], reg. ozn. [registarska oznaka]; motociklo marke KTM ADVENTURE, godina proizvodnje 2005, broj šasije [broj šasije], reg. ozn [registarska oznaka]; vozilo marke VOLKSWAGEN 1.9.TD., godina proizvodnje 1997, broj šasije [broj šasije], reg. ozn. [registarska oznaka], vozilo marke NISSAN C-222621 1.2., godina proizvodnje 2008, broj šasije [broj šasije], reg. ozn. [registarska oznaka]; vozilo marke FIAT 10 PANORAMA 1.9 TDS P, godina proizvodnje 2000, broj šasije [broj šasije], reg. ozn. [registarska oznaka]; vozilo marke VOLKSWAGEN 2.0 SDI, godina proizvodnje 2005, broj šasije [broj šasije], reg. ozn. [registarska oznaka]; vozilo marke KIA 2.0 CRDI, godina proizvodnje 2007, broj šasije [broj šasije], reg. ozn. [registarska oznaka] zajednička bračna stečevina tužiteljice i tuženika te da je tužiteljica suvlasnik u ½ dijela tih vozila, a tuženik u ½ dijela tih vozila, što je tuženik dužan priznati i trpiti upis prava vlasništva na tim vozilima u službenoj evidenciji Ministarstva unutarnjih poslova na ime tužiteljice temeljem ove presude.

1.9. Tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom će utvrditi da su pokretnine, i to plovilo reg. ozn [registarska oznaka], dužine 10,6m, a koje plovilo je upisano u registar Lučke kapetanije Šibenik Ispostava Vodice zajednička bračna stečevina tužiteljice i tuženika te da je tužiteljica suvlasnik u ½ dijela, a tuženik u ½ dijela tog plovila, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom plovilu na ime tužiteljice temeljem ove presude.

1.10. Tužiteljica tužbom također potražuje naknadu parničnih troškova postupka.

2. Tuženik FS je u odgovoru na tužbu od 15. travnja 2019. naveo da je točno da je brak između njega i tužiteljice sklopljen 26. lipnja 1982. i da isti nije formalno razveden, iako bračna zajednica faktično između stranaka ne postoji od 2008.

2.1. Naveo je da je nesporno da bi bračnu stečevinu stranka predstavljale slijedeće nekretnine: stan na 1. (prvom) katu koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u površini od 44,47 čm kao poseban dio stambene zgrade [adresa], sagrađena na čest.br. 6095/29, po novoj izmjeri čest.br. 621 k. o. [katastarska općina] upisana u KPU k. o. [katastarska općina] [broj poduloška] z. k. ul. br. [broj ZK uloška]; izvanknjižno pravo vlasništva 1,5 sobnog stana br. 55 u [adresa] u stambenom objektu oznake K1-1b, ulaz D, u prizemlju površine 47,97 m2 sa spremištem, a temeljem ugovora o kupnji stana od 12. studenog 1996. zaključenom sa prodavateljem Certisa inžinjering s.p.o. u stečaju, ½ dijela izvanknjižnog prava vlasništva poslovnog prostora br. 13 u [adresa] u stambenom objektu oznake K1-1b, površine 47,97 m2, a temeljem ugovora o prodaji poslovnog prostora od 17. rujna 1993. i aneksa br. 54 od 10. studenog 1996. zaključenom sa prodavateljem Certisa inžinjering s.p.o. u stečaju, kat. čest. br. [katastarska čestica], kuća br. 77, dvorište i oranica Melenišće, površine 1577 m2 upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja se kuća sastoji od dva stana; kat. čest. br. [katastarska čestica], oranica Melenišće, površine 2822 m2, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat. čest. br. [katastarska čestica], kuća br. 78, dvorište i oranica, površine 1595 m2 upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat. čest. br. [katastarska čestica], oranica u Melenišće, površine 2387 m2 upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; kat. čest. br. [katastarska čestica], maslinjak, površine 4843 m2 upisane u z.k.ul. r. 918 k. o. [katastarska općina]. Također je naveo da je nesporno da bi bračnu stečevinu stranka predstavljale slijedeće pokretnine: motorno vozilo marke Honda Africa, motorno vozilo marke Toyota 2.5 D-4D, motocikl marke KTM Adventure, motorno vozilo marke Volkswagen 1.9 TD, motorno vozilo marke Nissan C-222621 1.2, motorno vozilo marke Fiat 10 Panorama 1.9. TDS P, motorno vozilo marke Volkswagen 2.0 SDI i motorno vozilo marke KIA 2.0 CRDI.

2.2. Tuženik navodi da, osim ranije pobrojanih nekretnina, bračnu stečevinu stranaka predstavlja i vanknjižno vlasništvo nekretnina na [adresa], u mjestu Luka Dubrava, a koje se sastoje od dvije apartmanske kuće izgrađene na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], od kojih se jedna apartmanska kuća (označena kao kuća br. 2) sastoji od 8 potpuno uređenih apartmana ukupne površine cca 400 m2, a druga apartmanska kuća (označena kao kuća br. 3) sastoji se od 6 potpuno uređenih apartmana i dva neuređena apartmana ukupne površine 400 m2. Također tuženik navodi da su vozila marke Mercedes SL 320, reg. ozn. [registarska oznaka] i UAZ, reg. ozn. [registarska oznaka] registrirani kao vlasništvo tužiteljice, ali da je ista vozila stekla za vrijeme trajanja braka sa tuženikom te da kao takva predstavljaju zajedničku imovinu odnosno bračnu stečevinu stranaka.

2.3. Tuženik nadalje navodi da bračnu stečevinu stranaka ne predstavljaju ½ dijela kat. čest. br. [katastarska čestica], III. Cvjetno naselje ukupne površine 1546 m2 od toga zgrada površine 8 m2, vinograd površine 1341 m2, dvorište 121 m2 i kuća, III. [adresa] površine 76 m2 upisano u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ½ dijela kat. čest. br. [katastarska čestica], stambena zgrada u [adresa], u kopiji plana označeno pod I., tlocrtne površine 86 čm, zgrada i dvorište u površini od 110,1 čhv odnosno 396 m2, upisano u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. 999901 k. o. [katastarska općina], ½ dijela izvanknjižnog prava vlasništva poslovnog prostora br. 13 u [adresa] u stambenom objektu oznake K1-1b, površine 47,97 m2, a temeljem ugovora o prodaji poslovnog prostora od 17. rujna 1993. i aneksa br. 54 od 10. studenog 1996. zaključenom sa prodavateljem Certisa inžinjering s.p.o. u stečaju, u [adresa] kuća i pomoćna gospodarska zgrada na adresi [adresa], izgrađene na kat. čest. [katastarska čestica], voćnjak površine 39 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kat. čest. [katastarska čestica],oranica okućnica, površine 1134 m2 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kat. čest. [katastarska čestica], dvorište u [adresa], površine 596 m2 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to iz razloga što su navedene nekretnine njegova posebna imovina koju je stekao nasljeđivanjem iza svoje majke KS i strica ČS i darovanjem svoje tetke HS.

3. Tijekom postupka tužiteljica je na ročištu koje je ovaj sud održao dana 13. listopada 2020. postavila eventualni kumulirani tužbeni zahtjev kojim predlaže sudu da, ukoliko utvrdi da bi tužbeni zahtjevi pod točkom XI. 7. (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), 8. (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i 9. (kuća na adresi [adresa]) tužbe bili neosnovani, donese presudu kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužiteljici naknadu za izvršena ulaganja, dogradnju, izgradnju, uređenje nekretnina označenih kao kčbr. [katastarska čestica], stambena zgrada u [adresa], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za nekretninu označenu kao kč. br. [katastarska čestica] br. D.V. 6,3 [adresa], zgrada, vinograd, dvorište, kuća III. [adresa] ukupne površine 1546 m2 upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te za nekretninu koja se nalazi na adresi [adresa] koja je izgrađena na čk.br. 479, 480/1, 480/2, 482 i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnini izgrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa], i to u iznosu od 1.500.000,00 kn zajedno s kamatama od dana presuđenja pa do isplate.

4. Tužiteljica je uredila svoj tužbeni zahtjev podneskom od 25. kolovoza 2025. i od 15. rujna 2025. kojim je ispravila opis nekretnina za koje su stranke u tijeku postupka bile suglasne da iste predstavljaju bračnu stečevinu, a obzirom da su predmetne nekretnine tijekom postupka dobile nove oznake te su nekretnine ranije upisane u knjigu položenih ugovora povezane sa zemljišnom knjigom, i to na način da predlaže da sud donese presudu kojom:

- 1. Utvrđuje se da nekretnina upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to: zk.č.br. 516/7 (nas.[adresa], dvorište 500m2, oranica 858m2, kuća br.77 1 2 zgr 219m2) predstavlja zajedničku bračnu stečevinu stranaka RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te da je RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica u ½ dijela, a FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnik u drugoj ½ dijela, što je FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ove presude dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu navedene nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u jednoj polovici dijela, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude;

- 2. Utvrđuje se da nekretnina upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (ranije z. k. ul. [broj ZK uloška]) i to: zk.č.br. 516/3 (Melinišće, oranica površine 2822 m2), predstavlja zajedničku bračnu stečevinu stranaka RS iz [adresa], ΟΙΒ: 68454075548 i FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te da je RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica u ½ dijela, a FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnik u drugoj ½ dijela, što je FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ove presude, dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu navedenih nekretnina u zemljišnoj knjizi na ime RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u jednoj polovici dijela, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude;

- 3. Utvrđuje se da nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to: zk.č.br. 516/2 (nas. [adresa], oranica 819, dvorište 500, kuća br. 78 1 3 zgr 276 m2) i zk.č.br. 516/6 (nas. [adresa], oranica 2387 m2), predstavljaju zajedničku bračnu stečevinu stranaka RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te da je RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica u ½ dijela, a FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u drugoj ½ dijela, što je FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ove presude dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u jednoj polovici dijela, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude;

- 4. Utvrđuje se da nekretnina upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zkč. br. [katastarska čestica] (stambena zgrada br. 31-37, [adresa]), i to 6. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-5): jednoiposobni stan br. 55 u prizemlju, površine 47,97 m2, kao poseban dio, koji dio je neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, predstavlja zajedničku bračnu stečevinu stranaka RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te da je RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica u ½ dijela, a FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnik u drugoj ½ dijela, što je FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ove presude dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u jednoj polovici dijela, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude;

- 5. Utvrđuje se da nekretnina upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k.o. 99901, Grad Zagreb, z. k. č. [katastarska čestica] ([adresa], stambena zgrada br. 10-14), i to 18. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-17) stan na I (prvom) katu koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u površini od 44.47 m2, [adresa], koji posebni dio je neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine, koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, predstavlja zajedničku bračnu stečevinu stranaka RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te da je RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica u ½ dijela, a FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnik u drugoj ½ dijela, što je FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ove presude dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u jednoj polovici dijela, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude;

- 6. Utvrđuje se da je jedna polovina dijela nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], zkč. br. [katastarska čestica] (stambena zgrada br. 31-37, [adresa]), i to 4. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom etažno vlasništvo (E-3) poslovni prostor br. 13. u prizemlju, površine 49,00 m2, kao poseban dio, koji dio je neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, zgrada na adresi [adresa] u [adresa], predstavlja zajedničku bračnu stečevinu stranaka RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te da je RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica u ½ dijela odnosno ukupno u jednoj četvrtini, a FS u drugoj polovici tog dijela, što je FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ove presude dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na jednoj polovici suvlasničkog dijela koje glasi na njegovo ime, na ime RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u jednoj polovini tog dijela dijela, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude;

- 7. Utvrđuje se da je nekretnina upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to: zk.č.br. 4381/89 (Blaževo, maslinjak 4843 m2), predstavlja zajedničku bračnu stečevinu stranaka RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te da je RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnica u ½ dijela, a FS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u drugoj ½ dijela, što je FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ove presude dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime RS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u jednoj polovici dijela, u roku od 15 dana po pravomoćnosti presude.

4.1. U odnosu na eventualno kumulirani obveznopravni tužbeni zahtjev, tužiteljica je isti uredila na ročištu 1. rujna 2025. na način da, s obzirom na sudsku praksu prema kojoj se vrijednost ulaganja gleda prema zaključenju glavne rasprave, a vještak je odredio da vrijednost ulaganja otprilike odgovara utvrđenoj vrijednosti objekta u 2025. odnosno 175.000,00 eura za nekretninu na [adresa], 23.000,00 eura za nekretninu u [adresa] te 15.000,00 eura za nekretninu u [adresa], predlaže da sud donese presudu kojom će naložiti tuženiku isplatiti tužiteljici naknadu od 213.000,00 eura s kamatama od presuđenja pa do isplate na ime naknada za ulaganja i stjecanja bez osnova.

4.2. Tuženik se na ročištu koje je ovaj sud održao 1. rujna 2025. protivio izvršenoj preinaci tužbenog zahtjeva u cijelosti. Prije svega valja reći da su zahtjev iz tužbe, kao i onaj u podnesku od 25. kolovoza 2025. i od 15. rujna 2025., u biti identični tužbeni zahtjevi usmjereni na utvrđenje da predmetne nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu i da je tužiteljica suvlasnica u ½ dijela. Eventualno kumulirani obveznopravni tužbeni zahtjev tužiteljica je uredila nakon izvršenog vještačenja na način da je isti povećala za određeni novčani iznos u odnosu na ranije postavljeni zahtjev, a na koji način je izvršena preinaka tužbenog zahtjeva. Navedena preinaka je dopuštena jer je izvršena nakon provedenog vještačenja, a osim toga je i svrsishodna za konačno rješenje spora između stranaka, pa je sud istu dopustio temeljem čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje: ZPP) i odlučio kao u toč. I. izreke rješenja.

5. Tuženik je na ročištu 13. listopada 2020. postavio protutužbeni zahtjev da se utvrdi da bračnu stečevinu stranaka, svakog u ½ dijela, predstavljaju vanknjižno vlasništvo nekretnine na [adresa] u mjestu Luka Dubrava koja se sastoje od dvije apartmanske kuće izgrađene dijelu kat. čestice broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od kojih se jedna apartmanska kuća sastoji od 8 uređenih apartmana ukupne površine 400 m2, a druga apartmanska kuća od 6 uređenih apartmana te dodatno još dva neuređena apartmana, sveukupne površine 400 m2, kao i da bračnu stečevinu stranaka predstavlja vozilo marke Mercedes SL 320, reg. oznaka [registarska oznaka] i vozilo UAZ, reg. znaka [registarska oznaka] koji su registrirani kao vlasništvo tužiteljice.

5.1. Tužena u svom odgovoru na protutužbu navodi da je ista neosnovana jer je nekretnina na kojoj se nalaze te kuće posebna imovina tužiteljice budući se radi o zemljištu koje je bilo u izvanknjižnom vlasništvu njezinog oca AS. Pok. otac tužiteljice bio je investitor i isti je financirao izgradnju prve kuće na [adresa], a iz sredstava koji su ostvareni najmom apartmana prve kuće je financirana izgradnja druge kuće [adresa].

6. Tijekom postupka sud je proveo dokaz uvidom u vjenčani list od 26. svibnja 1999. (list 8 spisa), izvadak iz knjige položenih ugovora broj [broj poduloška] / zk. ul. [broj ZK uloška] Grad Zagreb (list 9 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnine od 11. prosinca 1996. (list 10-12 spisa), ugovor o prodaji poslovnog prostora broj 54 93 (list 13 spisa), prenamjena pripadajuće terese i vrta u „zimski vrt“ (list 14-15 spisa), zapisnik o primopredaji stana od 13. veljača 1997. (list 16 spisa), ugovor o kupnji stana od 12. studenog 1996. (list 17-19 spisa), aneks br. 54 od 18. kolovoza 1993. (list 20-25 spisa), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 26 spisa), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 27 spisa), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 28 spisa), rješenje Ministarstva financija-Porezna uprava od 13. prosinaca 2021. (list 29 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnina od 9. prosinca 2022. (list 30-32 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnina od 6. prosinca 2000. (list 33-35 spisa), izvadak iz bzp-a zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 36 spisa), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 37 spisa), rješenje o izvedenom stanju 10. travnja 2015. (list 38-40 spisa), rješenje o izvedenom stanju od 19. svibnja 2016. (list 41-44 spisa), uvjerenje Stanice za tehnički pregled vozila Autoklub Siget Zagreb od 1. veljače 2019. (list 45 spisa), rješenje Općinskog suda Dubrovnik od 19. listopada 2006. (list 46 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok. KS posl.br.O-10424/18 UPP/OS- 42/18 od 13. prosinca 2018. (list 68-73 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok. ČS R posl.br.O-882/95 od 25. travnja 1995. (list 74-75 spisa), potvrda javnog bilježnika od 6. srpnja 2005. (list 76 spisa), darovni ugovor HS (Pavlove) JS i FS (list 77-78 spisa), rješenje o nasljeđivanju iza pok. ES posl.br. O-1462/07 UPP/OS-327/07 od 5. travnja 2007. (list 79-82 spisa), građevinsko-prometni elaborat iz siječnja 2016. (list 83-84 spisa), fotografije (list 112- 114 spisa), ugovor o učešću investitora u financiranju izgradnje komunalnih objekata i uređaja na građevinskom zemljištu za izgradnju obiteljske kuće u uvali Luka od 16. ožujka 1993. (list 115-116 spisa), potvrda od 2. rujna 1998. (list 117 spisa), izjava AS od 6. ožujka 1998. (list 118-119 spisa), rješenje Ureda državne uprave u Dubrovačko-Neretvanskoj županiji od 14. ožujka 2005. (list 120-120 spisa), priznanice na ime AS (list 122 spisa), potvrde Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 7. ožujka 2023. (list 153-155 spisa), zbrojni tabelarni pregled ostvarenih primanja za razdoblje od 1995. do 2004. (list 160 spisa), sistemske potvrde o visini dohotka za razdoblje 2005. do 2022. (list 161-178 spisa), kumulativni pregled podataka iz JOPPD obrazaca za 1. do 3. mjeseca 2023. (list 179 spisa), potvrde o dohotku za razdoblje od 2005. do 2023. godine za RS (list 193-211 spisa), prijedlog 24. travnja 2007. (list 215 spisa), obavijest Središnje depozitarne agencije d.d. (list 216 spisa), obavijest Fonda za naknadu oduzete imovine 17. kolovoza 2005. (list 217 spisa), izračun Gradskog ureda za imovinsko pravne poslove od 5. srpnja 2004. (list 218 spisa), izvod broj 54, 67, 49, 36, 42, 36, 60, 76, 5, 9, 11, 12, 13, 16, 18, 25, 30, 37, 39, 40, 46, 66, 2, 4, 11, 12, 17, 25, 31, 32, 39, 42, 46, 53, 54, 57, 62, 63, 66, 68, 74, 78, 79 (list 219-242 spisa), izvadak iz sudskog registra od 11. veljače 2024. (list 243- 244 spisa), specifikacija plaćanja za apartmane [adresa].-2023. (list 245-246 spisa), zapisnik Komisije za procjenu ratnih šteta od 7. rujna 1995. (list 247 spisa), računi na ime ES (list 249-249 spisa), uvjerenje Državne geodetske uprave od 8. siječnja 2008. (list 250 spisa), dopis Elektrolika Gospić od 21. kolovoza 1979., priznanica na ime ES (list 251 spisa), uplatnica broj 82/86, suglasnost Elektrolika Gospić (list 252 spisa), rješenje od 4. lipnja 2008. (list 253-254 spisa), rješenje od 1. ožujka 2012. (list 255-256 spisa), presuda Us-4616/2009 (list 257 spisa), nalaz i mišljenje vještaka (list 342-380 spisa), rješenje od 20. kolovoza 1990. (list 430 spisa), zaključak od 30. kolovoza 1990. (list 431 spisa), zaključak od 13. rujna 1990. (list 432 spisa), zaključak od 24. rujna 1990. (list 433 spisa), zaključak od 10. listopada 1990. (list 434 spisa), zaključak od 19. listopada 1990. (list 435 spisa), rješenje od 16. srpnja 1991. (list 436 spisa), ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu 26. rujna 1995. (list 475 spisa). Provedeno je građevinsko vještačenje uz očevid na licu mjesta, saslušani su svjedoci BS, RSM, ŠS, GS, OS, NS, FSM, SS, MS, TS, ĆS, PS, vještak mr.sc. Jure Galić, dipl.ing. te parnične stranke.

6.1. Ovdje valja reći da su, radi izmjene raspravnog suca, parnične stranke saslušane i na ročištu 20. svibnja 2025., dok je sud odbio dopunski saslušati svjedoke radi izmjene raspravnog suca, budući su svjedoci detaljno i iscrpno saslušani u tijeku postupka, pa je izostala potreba za njihovim ponovnim saslušanjem, a posebice vodeći računa o ekonomičnosti i efikasnosti postupka. Sud je također odbio dokazni prijedlog tuženika za provođenje građevinskog vještačenja nekretnine na [adresa] uz očevid na licu mjesta, budući tuženik nije dokazao da je predmetna nekretnina u vlasništvu tužiteljice niti da ju je ona stekla, zbog čega sud nije mogao utvrđivati da li predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu parničnih stranaka, pa se takav dokazni prijedlog pokazao nesvrsishodnim, a iz kojeg razloga isti nije niti izveden. Izvođenjem navedenog dokaza sud bi došao do jednakog utvrđenja kao što je navedeno u toč. 29.

– 29.4. obrazloženja. Nadalje, iako je izvršio uvid u sve isprave koje prileže spisu, pa i slijedeće isprave: prijedlog 24. travnja 2007. (list 215 spisa), obavijest Središnje depozitarne agencije d.d. (list 216 spisa), obavijest Fonda za naknadu oduzete imovine 17. kolovoza 2005. (list 217 spisa), izračun Gradskog ureda za imovinsko pravne poslove od 5. srpnja 2004. (list 218 spisa), izvod broj 54, 67, 49, 36, 42, 36, 60, 76, 5, 9, 11, 12, 13, 16, 18, 25, 30, 37, 39, 40, 46, 66, 2, 4, 11, 12, 17, 25, 31, 32, 39, 42, 46, 53, 54, 57, 62, 63, 66, 68, 74, 78, 79 (list 219-242 spisa), izvadak iz sudskog registra od 11. veljače 2024. (list 243-244 spisa), specifikacija plaćanja za apartmane [adresa].-2023. (list 245-246 spisa), zapisnik Komisije za procjenu ratnih šteta od 7. rujna 1995. (list 247 spisa), računi na ime ES (list 249-249 spisa), uvjerenje Državne geodetske uprave od 8. siječnja 2008. (list 250 spisa), dopis Elektrolika Gospić od 21. kolovoza 1979., priznanica na ime ES (list 251 spisa), uplatnica broj 82/86, suglasnost Elektrolika Gospić (list 252 spisa), rješenje od 4. lipnja 2008. (list 253-254 spisa), rješenje od 1. ožujka 2012. (list 255-256 spisa), presuda Us-4616/2009 (list 257 spisa), rješenje od 20. kolovoza 1990. (list 430 spisa), zaključak od 30. kolovoza 1990. (list 431 spisa), zaključak od 13. rujna 1990. (list 432 spisa), zaključak od 24. rujna 1990. (list 433 spisa), zaključak od 10. listopada 1990. (list 434 spisa), zaključak od 19. listopada 1990. (list 435 spisa), rješenje od 16. srpnja 1991. (list 436 spisa), ugovor o gotovinskom nenamjenskom kreditu 26. rujna 1995. (list 475 spisa), isprave dostavljene nakon zaključenja prethodnog postupka sud nije uzeo u obzir prilikom odlučivanja temeljem čl. 299. st. 2. ZPP.

7. Tužbeni zahtjev tužiteljice je djelomično osnovan, dok protutužbeni zahtjev tuženika nije osnovan.

8. U odnosu na tužbeni zahtjev tužiteljice, valja reći da između parničnih stranaka nije sporno da je njihov brak sklopljen 26. lipnja 1982., a rastavljen 2019. i da je u braku rođeno dvoje djece.

8.1. Između parničnih stranaka nije sporno da njihovu bračnu stečevinu predstavljaju nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (kčbr. [katastarska čestica]), upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (kčbr. [katastarska čestica], ranije zk. ul. [broj ZK uloška]), upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica]), upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-5), upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-17), upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E- 3) u ½ dijela, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i pokretnine (osobna vozila i motocikli) navedene u tužbi te pokretnine iz protutužbenog zahtjeva - marke Mercedes SL320, reg. ozn. [registarska oznaka] i vozilo UAZ reg. ozn. [registarska oznaka].

9. Sporno je da li bračnu stečevinu predstavljaju nekretnine iz tužbenog zahtjeva: ½ dijela poslovnog prostora u [adresa] upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-3), nekretnina u [adresa] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), nekretnina na [adresa] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i nekretnina u [adresa] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i pokretnina - plovilo reg. ozn. [registarska oznaka] 10,6 m, kao i nekretnina iz protutužbenog zahtjeva (nekretnina na [adresa] u mjestu Luka Dubrava koja se sastoji od dvije apartmanske kuće na dijelu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]).

10. Nastavno na navedeno u toč. 9. obrazloženja odnosno nekretninu u [adresa] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i nekretninu na [adresa] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), prije svega valja reći da između stranaka nije sporno da je tuženik upisan kao zemljišnoknjižni suvlasnik u ½ dijela predmetnih nekretnina.

10.1. Uvidom u zemljišnoknjižne izvatke, sud je utvrdio da je tuženik upisan kao zemljišnoknjižni suvlasnik u ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 36 spisa) koja se sastoji od kčbr. [katastarska čestica], III. [adresa], sveukupne površine 1546 m2, od čega zgrada površine 8 m2, vinograd, površine 1341 m2, dvorište površine 121 m2 i kuća, III. [adresa] površine 76 m2 i nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 37 spisa) koja se sastoji od kčbr. [katastarska čestica], stambena zgrada u [adresa], u kopiji plana označeno pod I, tlocrtne površine 86 čm, zgrada i dvorište, sveukupne površine 110,1 čhv odnosno 396 m2.

10.2. Između stranaka nije sporno da je tuženik predmetne nekretnine naslijedio iza smrti svoje majke pok. KS temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-10424/18 UPP/OS-42/18 od 13. prosinca 2018. (list 68-73 spisa) i da je upravo temeljem citirane isprave izvršio upis svog prava vlasništva u ½ dijela predmetnih nekretnina u zemljišnoj knjizi.

10.3. U postupku je bilo potrebno utvrditi da li nekretnine – u [adresa] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i na [adresa] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) predstavljaju bračnu stečevinu stranaka, kako to drži tužiteljica ili se radi o nekretninama koje predstavljaju vlastitu imovinu tuženika i ne čine bračnu stečevinu stranaka, kako to smatra tuženik. Dakle, sporno je da li je u pitanju zajednička imovina bračnih drugova koja predstavlja bračnu stečevinu ili se radi o posebnoj imovini tuženika.

11. Između stranaka nije sporno da su na obje nekretnine vršene preinake u razdoblju između 1990. – 1995., dakle, za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice.

12. U odnosu na nekretninu u [adresa] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), na prijedlog tužiteljice, proveden je očevid na licu mjesta i građevinsko vještačenje po sudskom vještaku mr.sc. Juri Galiću, dipl. ing. građ. na okolnost na kojem se suvlasničkom dijelu cjelokupne nekretnine (sagrađene na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) nalazi kuća (III. [adresa]), da se u odnosu na predmetni suvlasnički udio izračuna vrijednost nekretnine, i to posebno vrijednost svake od njezinih sastavnica - zemljišta, zgrada i drugog, i u vrijeme prije ulaganja i u vrijeme nakon izvršenog ulaganja (2008./2018. u vrijeme prekida bračne zajednice), vrijednosti ulaganja (svih izvedenih radova u vrijeme kada su isti učinjeni), očitovanja da li kuća čini novu stvar u odnosu na kuću prije ulaganja te postavljanja omjera odnosno suvlasničkog dijela svake od stranaka (uzimajući u obzir vrijednost zemljišta i vrijednost ulaganja).

12.1. Na očevidu koji je ovaj sud održao 27. svibnja 2025. parnične stranke pokazale su nekretninu – kuću na adresi [adresa] koja se sastoji od tri etaže, na prvoj je vinski podrum, kotlovnica, zimski vrt i wc, na vanjskom dijelu terasa i spremište za alat, na prvoj etaži boravak, kuhinja i jedna soba, a na drugoj etaži tri sobe i wc. Ispred kuće nalazi se vinograd, a nekretnina nije ograđena. Stranke su detaljno opisale nekretninu i sve izvedene radove koji su trajali od 1993., 1994. do otprilike 1995.

12.2. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Jure Galića (list 342-359 spisa) proizlazi da se kuća (GBP 76,00 m2 po etaži) sastoji od tri etaže prizemlje, kat i potkrovlje sa najnižom visinom od 120 cm i da je pomoćna zgrada – garaža i spremište površine 7,00 m2. Stambena građevina bila je prije izvođenja radova cca 1994. dimenzija 5×5 te je u etaži prizemlja postojala samo prostorija sadašnjeg vinskog podruma, a na etaži kata jedna prostorija (soba) i kuhinja. Građevina je imala samo priključak struje, bez priključka na vodovodnu mrežu. Nadalje vještak navodi da su tlocrtno dimenzije istovjetne ranije zatečenima stare kuće izvedene cca 1962., a dogradnje su se počele izvoditi cca 1994. i sve je završeno unutar 1 do 2 godine. Od izvedenih radova ponovno je prošireno prizemlje, uređen je i opremljen kat i uređeno je potkrovlje, izvedene su instalacije vode, kanalizacije, struje i centralnog grijanja. Izgrađena je pomoćna zgrada, izbetonirana je terasa i provedeno je natkrivanje dijela dvorišta između kuće i pomoćne zgrade.

12.3. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je građevinsko zemljište kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] površine 1546 m[2] vrijednosti 121.283,70 eura, da vrijednost izvedenih radova na nekretnini 1994. iznosi 49.658,40 eura, da je vrijednost pomoćne zgrade 1996. – paušal 15.000,00 eura, da je vrijednost nekretnine i izvedenih radova na nekretnini 2008. 34.108,80 eura, vrijednost pomoćne zgrade 2008. – paušal 13.000,00 eura, da je vrijednost nekretnine 2018. 21.067,20 eura, vrijednost pomoćne zgrade 2018. – paušal 11.000,00 eura, vrijednost nekretnine 2025. 20.064,00 eura, a vrijednost pomoćne zgrade 2025. – paušal 10.000,00 eura. Vještak je u svom nalazu i mišljenju naveo da nije u mogućnosti iskazati suvlasničke omjere budući da je predmetna nekretnina u suvlasništvu, a tijekom izgradnje i širenja građevina u dužem vremenskom periodu bilo je znatnih fluktuacija u cijenama materijala i radova što bi uvelike moglo poremetiti do sada definirane vlasničke odnose. Budući su stranke izjavile da je zemljište na kojemu su izgrađene nekretnine predmet spora, vještak je mišljenja da se izračunati iznosi trebaju raspodijeliti jednako (ravnopravno) među strankama u sporu. Vještak je također mišljenja da geometrijska dioba predmetne nekretnine na dvije zasebne cjeline ili u omjerima suvlasništva nije moguća zbog koncepcije i oblikovanja stambenog prostora, budući je stambena jedinica koncipirana kao jedinstveni prostor. Navedena tvrdnja ima uporište i u činjenici da su odnosi među strankama narušeni te je upitno definiranje modela i termina korištenja predmetne nekretnine, kao i načina podmirenja režijskih troškova.

12.4. Zaključno, vještak je mišljenja da je, s obzirom na novoizvedeno stanje u odnosu na ranije postojeće (uređeno potkrovlje, dograđena ostakljena terasa i zimski vrt iznad podruma), nastala nova stvar budući da je stanje promijenjeno više od 30% u odnosu na ranije postojeće.

12.5. Budući su i tužiteljica i tuženik prigovarali nalazu i mišljenju vještaka, sudski vještak usmeno je saslušan na ročištu 1. rujna 2025. Tužiteljica je u svom očitovanju na nalaz i mišljenje navela da je suglasna s utvrđenjem vještaka da je kod sve tri nekretnine u odnosu na koje je vještačenje izvedeno nastala nova stvar, da je bitno izmijenjen identitet predmetnih nekretnina i da je na taj način svakako došlo do ekonomski bitne promjene u stanju i vrijednosti posebne imovine tuženika, ali je predložila dopunu nalaza kako bi se moglo izračunati u kojem omjeru sudjeluje vrijednost zemljišta u vrijednosti novoizgrađenog dijela nekretnina u cjelini u vrijeme kada su objekti dovršeni, a potom utvrditi i suvlasničke omjere. Nalazu i mišljenju prigovorila je u dijelu u kojem je utvrđena vrijednost objekta u [adresa] u iznosu od 20.000,00 eura. Tuženik je nalazu i mišljenju prigovorio u cijelosti, navodeći da je netočan i nerealan u pogledu opisa samih nekretnina i procjene njihove vrijednosti, kao i da je neprihvatljiv zaključak vještaka da bi se nakon obnove, adaptacije i dogradnje radilo o novim nekretninama, pa da bi se suvlasnički dijelovi vještačenih nekretnina koje su posebna imovina tuženika odnosno njihova vrijednost trebala raspodijeliti (jednako) ravnopravno između stranaka u sporu jer to nije ni matematički ni činjenično točno. Prigovori i primjedbe stranaka otklonjene su saslušanjem vještaka na ročištu 1. rujna 2025., pa je nalaz i mišljenje vještaka sud prihvatio jer je isti izrađen stručno i objektivno, od strane osobe koja raspolaže potrebnim stručnim znanjem za ocjenu relevantnih činjenica. U odnosu na nekretninu iz ovog dijela tužbenog zahtjeva, posebno se ističe da je u usmenom očitovanju na ročištu, vještak naveo je da vrijednost zemljišta u vrijednosti objekta sudjeluje vrlo malo, par postotaka.

12.6. Iz izvedenih personalnih dokaza, i to u bitnome suglasnog iskaza tužiteljice i tuženika, proizlazi da je tuženik od svojih roditelja KS i ĐS naslijedio kućicu/vinski podrum veličine 25 do 30 m2 koja je dograđivana od 1995. nadalje, a nakon koje rekonstrukcije kuća, koja se sada sastoji od podruma, prizemlja, kata i potkrovlja, ima 100 do 150 m2. Dok tužiteljica navodi da su uložena poprilična novčana sredstva koje su tužiteljica i tuženik zajedno snosili, tuženik je naveo da je sve financirao njegov otac, koji je sudjelovao i u radovima zajedno s njegovim radnicima jer je on tada imao građevinsku firmu.

12.7. Da su stranke zajednički financirale preinake na predmetnoj nekretnini potvrdili su svjedoci ŠS, brat tužiteljice, MS, sestra tužiteljice, NS, sestrična tužiteljice i SS, bratić tužiteljice. ŠS je tako naveo da je nekretnina u [adresa] nasljedstvo Damirovog oca i tamo je bio neki manji objekt, a iz razgovora sa strankama čuo je da oni to dograđuju. Istaknuo je da mu je uvijek bilo prezentirano da stranke sve rade zajednički, pa nije nikada pitao oko udjela u financiranju bilo čega jer tada između stranaka nije bilo nikakvih razmirica. MS navela je da su tuženikovi roditelji bili u mirovini, skromno su živjeli i da je njoj iz razgovora poznato da su stranke sve zajedno radile, privređivale i nadograđivale. Poznato joj je da je klijet u [adresa] u početku imala 25 m2, a kasnije je nadograđena s površinom od 100 m2. Navela je da su sve kuće stranke zajedno stvarale i ulagale i da nije dobila dojam da su tuženikovi roditelji koji su u mirovini skromno živjeli pomagali u nadogradnji tih kuća. NS je navela da se u [adresa] nalazio vinograd i klet, da su često tamo išli u berbu, da se nakon 90-ih nadogradila i terasa i kat, a kroz razgovor je čula da se to zajedno financira. SS naveo je da je u početku u [adresa] bila klet, a 90-ih kuća koja je izgledala potpuno drugačije od onoga u početku. Iz razgovora sa strankama čuo je da su oni to zajedno gradili, ali ne može reći tko je sve sudjelovao oko gradnje te kuće.

12.8. S druge strane, kći stranaka BS, koja s majkom ne razgovara od 2018., iskazala da je klet koja je bila izgrađena negdje 60-ih godina bila vlasništvo djeda s očeve strane koji ju je kompletno održavao i nadgledao sve vezano za obnovu 2000., a u kojoj su sudjelovali njezin otac i puno obiteljskih prijatelja, dok joj nije poznato da je majka sudjelovala u dogradnji. Sestra tuženika RSM iskazala je da se radi o naslijeđu njezine majke o kojem se uglavnom brinuo njezin otac, a rekonstrukciju nešto prije Domovinskog rata financirao je njezin otac iz uroda od vinograda koji je imao možda 500 hvati, kao i iz vlastitih sredstava, a nije joj poznato da su stranke ulagale neka sredstva. TS, u tazbinskom odnosu sa tuženikom, naveo je da je prevozio građevinski materijal za navedenu rekonstrukciju, da su ga plaćali tuženikovi roditelji i da mu nije poznato koliko su stranke ulagale u sve nekretnine. Iskazao je da je tuženikova majka dobila novac od nekretnina koje su bile oduzete, pa su imali novca za financiranje tih građevinskih radova. Nesrodna OS iskazala je da je vinograd u [adresa] kupila baka tuženika kao poklon njegovoj majci, a da su nadogradnju financirali tuženikovi roditelji, najprije su napravili podrume, a druge godine sanitarni čvor i prostorije, što je bilo prije nego što je tužiteljica došla, dok su kasnije nadogradili na način da su na katu napravili dvije do tri sobe.

13. I u odnosu na nekretninu na [adresa] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), na prijedlog tužiteljice, proveden očevid na licu mjesta i građevinsko vještačenje po sudskom vještaku mr.sc. Juri Galiću, dipl. ing. građ. na okolnost izračuna suvlasničkog udjela nekretnine tuženika FS (sagrađena na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), izračuna vrijednosti nekretnine, i to posebno vrijednosti svake od njezinih sastavnica - zemljišta, zgrada i drugog, i u vrijeme prije ulaganja i u vrijeme nakon izvršenog ulaganja (2008./2018. u vrijeme prekida bračne zajednice), vrijednosti ulaganja (svih izvedenih radova u vrijeme kada su isti učinjeni), postavljanja omjera odnosno suvlasničkog dijela svake od stranaka (uzimajući u obzir vrijednost zemljišta i vrijednost ulaganja).

13.1. Na očevidu koji je ovaj sud održao 27. svibnja 2025. parnične stranke pokazale su nekretninu – troetažnu kuću na adresi [adresa] u [adresa] u čijem suterenu se nalazi stan koji ima zatvoren ulaz, a sastoji se od ulaznog hodnika iz kojeg se ulazi u jednu prostoriju koja je spremište, jednu prostoriju u kojoj se nalazi stubište za gornju etažu, wc, kuhinja, jedna spavaća soba, blagovaona iz koje se stepenicama ulazi u dnevni boravak koji je odvojen kliznom staklenom stijenom od drugog dijela boravka/zimski vrt, a iz kojeg se ulazi u jednu kupaonicu, dvije spavaće sobe i natkrivenu terasu. U dvorištu se nalazi objekt u koji se ulazi iz dvorišta, a koji predstavlja garažu, a ispod kojeg se nalazi podrum koji se sastoji od četiri prostorije i wc-a. Stranke su detaljno opisale nekretninu i sve izvedene radove, pri čemu su njihovi iskazi bili oprečni i glede izvedenih radova i glede toga kada su radovi izvođeni. Tužiteljica je iskazala da su po useljenju u podrumski stan isti kompletno uredili, da je 1990. nadograđen novi dio kuće, dok je tuženik naveo da, kada su se doselili u podrumski stan 1983., on je izgledao isto kao danas, a nadogradnja je bila oko 1993.

13.2. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Jure Galića (list 386-420 spisa) proizlazi da stan u kući ima tlocrtne dimenzije GBP 190,00 m2, od čega dio stana u starom dijelu kuće ima površinu od GBP = 85 m2. Stanu pripadaju i prostorije u suterenu površine cca GBP = 60 m2. Dio stana u starom dijelu kuće sastoji se od kuhinje, kupaonice, sobe, blagovaonice, stepeništa i spremišta ispod stepeništa. U dograđenom dijelu u nivou prizemlja izvedene su dvije sobe, dnevni boravak, zimski vrt, kupaonica te terasa i balkon. U suterenskom/podrumskom dijelu ispod dograđenog dijela zgrade izvedeno je nekoliko prostorija i kupaonica sa WC-om. Također, razvedene su i sve instalacije tj. voda, struja, plin, centralno grijanje i provedeno je uređenje kupaonice i wc-a. Radovi dogradnje su izvedeni prije cca 35 godina, tj. između 90 i 95 godine prošlog stoljeća. Budući stranke daju proturječne izjave o uređenju prostora u starom dijelu kuće, nakon pregleda zatečenog stanja, vještak navodi da je mišljenja da je predmetni dio bio uređen prije 1990-te.

13.3. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da vrijednost izvedenih radova na nekretnini 1993. iznosi 74.250,00 eura, vrijednost stana u starom dijelu kuće 69.290,30 eura, vrijednost stana 2008. 283.548,41 eura, vrijednost stana 2018. 262.473,20 eura, a vrijednost stana 2025. 495.887,40 eura. Vještak je naveo da nije u mogućnosti iskazati suvlasničke omjere budući da su podatci o vlasništvu nad nekretninom nejasni u smislu definiranja suvlasničkih dijelova nekretnine i nije poznato u kojem periodu su ti omjeri nastali s obzirom na trenutak izvođenja radova dogradnje i uređenja prostora. Budući su stranke izjavile da zemljište na kojemu su izgrađene nekretnine predmet spora, vještak je mišljenja da se izračunati iznosi trebaju raspodijeliti jednako (ravnopravno) među strankama u sporu. Mišljenja je da geometrijska dioba predmetne nekretnine na dvije zasebne cjeline ili u omjerima suvlasništva nije moguća zbog koncepcije i oblikovanja stambenog prostora, budući je stambena jedinica koncipirana kao jedinstveni prostor. Navedena tvrdnja ima uporište i u činjenici da su odnosi među strankama narušeni te je upitno definiranje modela i termina korištenja predmetne nekretnine, kao i načina podmirenja režijskih troškova.

13.4. Zaključno, vještak je mišljenja da je s obzirom na novoizvedeno stanje u odnosu na ranije postojeće (izgradnja podrumskih prostorija, prostorija iznad podruma, dječjih soba, kupaonice, zimskog vrta te terase i balkona) nastala nova stvar budući da je stanje promijenjeno više od 30% u odnosu na ranije postojeće.

13.5. Budući su i tužiteljica i tuženik prigovarali nalazu i mišljenju vještaka, sudski vještak usmeno je saslušan na ročištu 1. rujna 2025. Tužiteljica je u svom očitovanju na nalaz i mišljenje navela da je suglasna s utvrđenjem vještaka da je kod sve tri nekretnine u odnosu na koje je vještačenje izvedeno nastala nova stvar, da je bitno izmijenjen identitet predmetnih nekretnina i da je na taj način svakako došlo do ekonomski bitne promjene u stanju i vrijednosti posebne imovine tuženika, ali je predložila dopunu nalaza kako bi se moglo izračunati u kojem omjeru sudjeluje vrijednost zemljišta u vrijednosti novoizgrađenog dijela nekretnina u cjelini u vrijeme kada su objekti dovršeni, a potom utvrditi i suvlasničke omjere. Tuženik je nalazu i mišljenju prigovorio u cijelosti, navodeći da je netočan i nerealan u pogledu opisa samih nekretnina i procjene njihove vrijednosti, kao i da je neprihvatljiv zaključak vještaka da bi se nakon obnove, adaptacije i dogradnje radilo o novim nekretninama, pa da bi se suvlasnički dijelovi vještačenih nekretnina koje su posebna imovina tuženika odnosno njihova vrijednost trebala raspodijeliti (jednako) ravnopravno između stranaka u sporu jer to nije ni matematički ni činjenično točno. Prigovori i primjedbe stranaka otklonjene su saslušanjem vještaka na ročištu 1. rujna 2025., pa je nalaz i mišljenje vještaka sud prihvatio jer je isti izrađen stručno i objektivno, od strane osobe koja raspolaže potrebnim stručnim znanjem za ocjenu relevantnih činjenica. U odnosu na nekretninu iz ovog dijela tužbenog zahtjeva, sudski vještak na usmenom očitovanju na ročištu u bitnome je naveo da vrijednost novoizgrađenog dijela sudjeluje u 2025. 70 % u vrijednosti stana, otprilike 350.000,00 eura. Danas bi vrijednost starog stana bila oko 150.000,00 eura.

13.6. Glede nekretnine na [adresa] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), tužiteljica je iskazala da su nakon vjenčanja 1982. uselili u podrumski stan od 50-tak m2 u kući roditelja tuženika na [adresa] koji su u prvoj godini zajednički uredili – stavljene su pločice, dograđena veranda, stavljen je parket, napravljeno spremište i špajza, a 1990. su proširili na način da je produžen dnevni boravak, sagrađena je i dograđena kupaona, dvije spavaće sobe, garaža, proširen je podrum sa dvije prostorije te je provedena struja, voda i grijanje. Posebno je istaknula da su se oni htjeli preseliti u veći stan, ali su na nagovor roditelja tuženika ostali u kući na [adresa] kojeg su potom proširili. Tužiteljica je navela da su sve zajedno financirali, da je imala oko 10.000,00 tadašnjih DEM ušteđevine, da je bila zaposlena od 1978. i primanja su joj iznosila oko 1.000,00 DEM mjesečno, a što je tada bila dosta velika plaća. Posebno je istaknula da se isključivo ona brinula o djeci, obzirom da je tuženik imao dosta posla i nije bio u mogućnosti u toj mjeri posvetiti se djeci, a tuženikova majka bi pripazila djecu kada je bila na poslu. Iskazala je da im tuženikovi roditelji nisu financijski pomagali oko uređenja stana na [adresa], već su stan uređivali zajedničkim sredstvima. Navela je da je u početku tuženik imao nešto manja primanja od nje, a kasnije je imao nešto veća, s time da je obavljao i neke dodatne poslove.

13.7. Tuženik je u svom iskazu naveo da je, kada su se oženili, podrum već tada bio uređen, osim što je jedna prostorija bila ložnica i nju su pretvorili u kupaonu s wc-om i stavili su plin. Naveo je da je osobno lijepio pločice u kupaoni i predsoblju, a sobe i danas imaju iste parkete kao i tada. Nadalje je iskazao da je točno da, kada su 1990. imali dvoje djece, da su morali ili napraviti još jednu sobu ili se preseliti u veći stan te da su njegovi roditelji napravili novi podrum 11x6 metara površine (od međe do međe) koji je u stvari fiksirao kuću koja je još 1963. bila kompletno uređena, tada je to bespravno sagrađeno te je njegov otac platio puno kazni za tu gradnju. Digla se etaža i navodi da je točan opis tužiteljice što se sve izgradilo, a izgrađivalo se od posuđenih novaca koje je pretežno njegova majka posuđivala od poduzetnika US, akoje su oni na kraju vratili. Tuženik je potvrdio da se radilo o zajedničkom ulaganju njega i tužiteljice, međutim, u svemu tome su sudjelovali i njegovi roditelji, a on je imao svoju građevinsku ekipu s kojom su sve to radili. U odnosu na primanja, naveo je da je točno da je u početku jedno kratko vrijeme njegova plaća bila niža jer je radio kao pripravnik, ali kasnije se zaposlio u HEP-u i imao je gotovo dvostruko veća primanja od tužiteljice.

13.8. Da su stranke zajednički financirale preinake na predmetnim nekretninama potvrdili su i svjedoci ŠS, brat tužiteljice, MS, sestra tužiteljice, NS, sestrična tužiteljice, SS, bratić tužiteljice, kao i nesrodne GS i FSM. ŠS je naveo da mu je poznato da je kuća na [adresa] bila od Damirovih roditelja, a da su stranke živjele u prizemlju, koje su, nakon nekog vremena, nadogradili i proširili zbog djece, uz dozvolu Damirovih roditelja. Poznato mu je da su nadogradnju financirali zajedno, uz jednu pozajmicu koju su vratili, a nisu spominjali da bi nadogradnju financirali i Damirovi roditelji koji su tada bili u mirovini, pa ne zna ni koliko bi isti mogli sudjelovati. MS navela je da u početku prizemlje na [adresa] nije bilo uređeno i da su stranke počele stvarati i nadograđivati to prizemlje koje je u studenom 1991. već bilo uređeno – nadograđen je veliki dnevni boravak, kupaonica, dvije sobe, nadstrešnica, garaža i podrum, oko 150 m2. Istaknula je da je njezin otac pomogao sa iznosom od oko 20.000,00 DEM. Nadalje je iskazala da su tuženikovi roditelji bili u mirovini, skromno su živjeli i da je njoj iz razgovora poznato da su stranke sve zajedno radile, privređivale i nadograđivale. Navela je da su sve kuće stranke zajedno stvarale i ulagale i da nije dobila dojam da su tuženikovi roditelji koji su u mirovini skromno živjeli pomagali u nadogradnji tih kuća. NS navela je da su stranke živjele s roditeljima i to najprije na katu u kući na [adresa], a kasnije u donjem dijelu. U razdoblju kada se donji dio nadograđivao tužiteljica joj je rekla da ne može ići na putovanje u Kanadu jer moraju ulagati u kuću i uvijek je u pričama bilo rečeno da oni to rade i ulažu u kuću, a da bi imali veći prostor kada se rodila druga kćer. SS naveo je da su stranke živjele na [adresa] kod tuženikovih roditelja i da su na druženjima pričali da zajedno uređuju prizemlje. Iz razgovora sa strankama nije došao do zaključka da bi tuženikovi roditelji financijski pomagali, već je njegov dojam bio da su stranke zajedno ulagale oko nadogradnje prizemlja u [adresa] i nadogradnje kleti u [adresa]. GS iskazala je da su Damirovi roditelji imali kuću na [adresa], a da su stranke živjele u jednom malom stanu koji je 90-ih zajednički nadograđen. FSM iskazala je da su krsni kumovi i da su posjećivali stranke u kući na [adresa] za koju zna da su zajednički uređivali i proširivali kako bi djeca imala zasebne sobe. Vezano za financiranje, iskazala je da ne zna detalje, ali da pretpostavlja da su to zajednički radili.

13.9. S druge strane, kći stranaka BS iskazala je da je obitelj živjela u prizemlju kuće na [adresa], a da su cijelu kuću održavali i financirali baka i djed s očeve strane, kao i nadogradnju donjeg dijela 1993. kada su napravljene dvije sobe, kupaona i garaža koja je stavljena na podrum koji je postojao od prije, pri čemu joj nije bilo poznati jesu li njezini roditelji dali neka sredstva. Svjedok RSM navela je da su kuću na [adresa]. -1968. izgradili njezini roditelji, kao i nadogradnju 1986. ili 1987. kada je nadograđeno prizemlje odnosno ono što je predstavljalo podrum i terasa, pri čemu joj nije bilo poznato da li su i koliko u tome sudjelovale stranke. TS, u tazbinskom odnosu sa tuženikom, naveo je da je da su stranke prvo živjele na katu kuće na [adresa] sa tuženikovim roditeljima, a kasnije su uredili prizemlje u kojem su napravile stan. Naveo je da je on prevozio građevinski materijal za navedenu rekonstrukciju, da su ga plaćali tuženikovi roditelji i da mu nije poznato koliko su stranke ulagale u sve nekretnine. Svjedok OS navela je da su tuženikovi roditelji napravili kuću na [adresa], da su stranke živjele s njima, ali da su tuženikovi roditelji financirali veliku većinu.

14. Ocjenom iskaza stranaka i svjedoka VS, MS, NS, DS, GS, FSM, BS, RSM, TS i IS, sud u bitnom utvrđuje da su za vrijeme trajanja bračne zajednice tužiteljice i tuženika, na nekretninama koje su bile u vlasništvu tuženikovih roditelja, a koje je on kasnije i naslijedio u ½ dijela, vršene preinake i to na način da je nadograđena klet u [adresa] i da je nadograđen stan u kući na [adresa].

14.1. Osim toga, a kako to proizlazi iz iskaza stranaka, utvrđenja prilikom očevida na licu mjesta te nalaza i mišljenja vještaka, utvrđeno je da je na nekretnini u [adresa] koja je, prije izvođenja radova cca 1994., bila klet dimenzija 5×5, pri čemu je u etaži prizemlja postojala samo prostorija sadašnjeg vinskog podruma, a na etaži kata jedna prostorija (soba) te kuhinja, a građevina je imala samo priključak struje, bez priključka na vodovodnu mrežu, ponovno je prošireno prizemlje, uređen je i opremljen kat te je uređeno potkrovlje, izvedene su instalacije vode, kanalizacije, struje i centralnog grijanja. Izgrađena je pomoćna zgrada te je izbetonirana terasa i provedeno natkrivanje dijela dvorišta između kuće i pomoćne zgrade. Na nekretnini na [adresa] radilo se o stanu u starom dijelu kuće od GBP = 85 m[2] koji se sastojao od kuhinje, kupaonice, sobe, blagovaonice, stepeništa i spremišta ispod stepeništa, a koji je bio uređen prije 1990-te godine. Stanu su pripadale i prostorije u suterenu površine cca GBP = 60 m[2] . Nakon radova dogradnje između 1990.-1995. stan u kući ima tlocrtne dimenzije GBP 190,00 m[2] te su u dograđenom dijelu u nivou prizemlja izvedene dvije sobe, dnevni boravak, zimski vrt, kupaonica, terasa i balkon, u suterenskom/podrumskom dijelu ispod dograđenog dijela zgrade izvedeno je nekoliko prostorija te kupaonica sa wc-om. Također su razvedene sve instalacije tj. voda, struja, plin, centralno grijanje te je provedeno uređenje kupaonice i WC-a.

14.2. Dakle, na temelju naprijed izvedenih dokaza nedvojbeno je utvrđeno da su za vrijeme trajanja bračne zajednice tužiteljice i tuženika, na nekretninama koje su bile u vlasništvu tuženikovih roditelja, a koje je on kasnije stekao nasljeđivanjem u ½ dijela, izvršene preinake takvog reda veličine da je stanje na istima promijenjeno više od 30% u odnosu na ranije postojeće i uslijed čega je nastala nova stvar.

14.3. Također je utvrđeno da je između stranaka zaključen prešutni sporazum o zajedničkom ulaganju sredstava i rada u smislu uređenja prizemlja kuće na [adresa] koje je nedvojbeno uređeno za stanovanje stranaka i njihove djece u tijeku trajanja njihove bračne zajednice te da su zajednički i dogovorno odlučili nadograditi kuću u [adresa], što su nedvojbeno i učinili tijekom braka, a navedeno proizlazi iz ponašanja i konkludentnih radnji stranaka.

14.4. Prema tome, stranke su zajednički i dogovorno kao bračni drugovi donijeli odluku te su radili na tome, imajući u vidu da se radi o obiteljskoj zajednici u kojoj su predmetne nekretnine bile namijenjene zajedničkoj upotrebi.

15. Nadalje, temeljem iskaza saslušanih stranaka i svjedoka, utvrđeno je da je tužiteljica aktivno sudjelovala u spomenutim preinakama na način da je, osim svojim radom, doprinosila brigom o djeci i kućanstvu. Tuženik, koji je ostvarivao veće prihode od tužiteljice, bio je češće odsutan zbog poslovnih obveza, čime je tužiteljica preuzela značajan udio odgovornosti za obiteljske i kućanske obveze.

15.1. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da su sve preinake na predmetnim nekretninama financirale isključivo stranke zajednički, navodeći da je tada imala oko 10.000,00 tadašnjih DEM ušteđevine, a da su joj primanja iznosila oko 1.000,00 DEM mjesečno, dok je tuženik naveo da je točno da su u početku njegova primanja bila niža jer je radio kao pripravnik, ali se kasnije zaposlio u HEP-u i imao je gotovo dvostruko veća primanja od tužiteljice te da je sve preinake financirao on sam ili zajedno sa svojim roditeljima, ističući kako je dogradnju kuće u [adresa] financirao njegov otac, koji je također sudjelovao i u radovima, dok je za kuću u [adresa] iskazao da se radilo o zajedničkom ulaganju sa tužiteljicom, ali da su u istome sudjelovali i njegovi roditelji. Tužiteljica je također iskazala da se isključivo ona brinula o djeci, budući je tuženik imao dosta posla i nije se bio u mogućnosti posvetiti djeci, tek bi tuženikova majka pripazila djecu dok je ona bila na poslu. Tuženik je naveo da je svatko primao plaću na svoj račun, a da su se zajednički troškovi uvijek podmirivali dogovorno, nekad s jednog, nekad s drugog računa, kao i da su raspolagali zajednički gotovinskim novcem kojeg su imali u kući.

15.2. Da su stranke zajednički financirale preinake na predmetnim nekretninama potvrdili su i svjedoci ŠS, MS, NS, SS, GS i FSM, koje nisu imale saznanja vezanih za kuću u [adresa], a koji su također iskazivali da je brigu oko djece i kućanstva vodila tužiteljica jer je tuženik većinom bio na terenu i izbivao. S druge strane, svjedoci TS, RSM, IS navodili su da su preinake na nekretninama koje su predmet ovog spora financirali tuženikovi roditelji, dok je kći stranaka BS, koja s majkom ne razgovara negdje od 2018. godine, navela da joj nije poznato da li su njezini roditelji financirali nadogradnju [adresa], da je njezin otac sa puno obiteljskih prijatelja sudjelovao u dogradnji kuće u [adresa], u čijem financiranju majka nije sudjelovala. Za istaknuti je da su RSM i TS naveli da im nije poznato da li su i koliko u navedenom financiranju sudjelovali tužiteljica i tuženik. IS također je iskazala da su brigu o djeci kada su roditelji bili na poslu vodili baka i djed te da ako bi ju za njezine usluge kućne pomoćnice zvala tužiteljica, da bi platila ona, a ako bi ju zvala majka tuženika, platila bi ona, a RSM iskazala je da je tužiteljica brinula o djeci zajedno sa njezinim roditeljima koji su puno pomagali.

16. Slijedom utvrđenja da su parnične stranke u vrijeme trajanja njihove bračne zajednice, pri čemu se radi o dugotrajnoj bračnoj zajednici u kojoj su oboje prema svojim mogućnostima doprinosili radom i financijski, zajednički i dogovorno izvršili preinake na nekretninama u [adresa] i na [adresa] za svoje stanovanje i korištenje, i za stanovanje i korištenje svoje obitelji, i to takvog reda veličine da je nastala nova stvar, a imajući u vidu radove koji su nesporno izvršeni kako po kazivanju tužiteljice tako i po kazivanju tuženika te saslušanih svjedoka, sud zaključuje da se radi o imovini koja je stečena za vrijeme trajanja braka stranaka te da ista ne predstavlja posebnu imovinu tuženika.

17. Za ocjenu prava vlasništva bračnih drugova na bračnoj stečevini, mjerodavni su propisi koji su vrijedili u vrijeme njezina stjecanja (Odluka Vrhovnog suda RH, br. Rev 57/2005-2 od 14. prosinca 2005). Tako i odluka Županijskog suda u Bjelovaru, br. Gž- 657/09-2 od 26. ožujka 2009.: „Kada je stjecanje zajedničke imovine (obiteljske kuće) započelo prije, a završilo poslije stupanja na snagu Obiteljskog zakona, za pravilnu primjenu materijalnog prava pri odlučivanju o udjelima supružnika u toj imovini, potrebno je utvrditi kada je izvršen pretežiti dio radova na izgradnji objekta, budući da o tome ovisi hoće li se stjecanje bračne stečevine prosuđivati primjenom odredaba Zakona o braku i porodičnim odnosima ili primjenom odredaba Obiteljskog zakona.“

17.1. Stoga se na imovinske odnose bračnih drugova u ovom predmetu, obzirom da su predmet spora nekretnine na kojima je pretežiti dio radova radi kojih iste predstavljaju novu stvar izvršen u razdoblju od 1990. do 1995., primjenjuju odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima (Narodne novine, broj: 11/78, 45/89, 51/89, pročišćeni tekst 59/90; dalje: ZBPO).

17.2. Odredbom čl. 277. ZBPO-a propisano je da imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, njihova zajednička imovina. U smislu čl. 287. ZBPO-a kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini utvrđuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju, pri čemu sud vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog bračnog druga, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, radu u domaćinstvu, brizi oko odgoja i podizanja djece kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje radi povećanja zajedničke imovine.

17.3. Odredbom čl. 278. st. 2. ZBPO-a propisano je kako je imovina koju jedan bračni drug stekne po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi (nasljeđivanjem, darovanjem i sl.) različitoj od navedene u čl. 277. tog Zakona, njegova posebna imovina.

17.4. Prema stajalištu sudske prakse, ukoliko su bračni drugovi za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice zajednički ulagale u nekretnine koje predstavljaju posebnu imovinu jednog bračnog druga, posebice na način da su vršili radove (dogradnje, nadogradnje ili preuređenja) kojima je izmijenjen identitet stvari, tada bračni drug koji je vršio ulaganja ima osnova isticati stvarnopravni zahtjev u odnosu na takvu nekretninu. Tako i odluka Županijskog suda u Splitu Gž-185/24: „14.1. Međutim, ako je o tome postojala suglasnost vlasnika nekretnine, kao i ako su vrijednošću uloženih zajedničkih sredstava nastale bitne ekonomske promjene u stanju i vrijednosti posebne imovine jednog od bračnih drugova (u konkretnom slučaju dogradnja kuće) bračni drug koji je vršio ulaganja bi imao pravo i na stvarnopravni zahtjev u odnosu na tu imovinu, jer je time došlo do ekonomski bitne promjene u stanju i vrijednosti posebne imovine u koju je ulagano.“ i odluka Županijskog suda u Zagrebu Gž Ob-157/2023: „23. U primjeni odredbi ZBPO, te stavovima sudske prakse (VSRH, odluka Rev- 2929/1992 i Rev-2999/1992-2 od 3. lipnja 1993. i sl.) bračni drug koji ulaže u posebnu imovinu drugog bračnog druga može s uspjehom ostvariti stvarno pravni zahtjev temeljem tog ulaganja onda kada su vrijednošću uloženih zajedničkih sredstava nastale ekonomske bitne promjene u stanju i vrijednosti posebne imovine jednog od bračnih drugova.“

18. U konkretnom slučaju radi se o miješanju posebne imovine jednog bračnog druga i zajedničke imovine bračnih drugova, budući da je tijekom postupka utvrđeno da je tužitelj nasljeđivanjem svoje majke pok. KS stekao nekretnine koje su predmet ovog postupka – u [adresa] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i na [adresa] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]).

18.1. Imajući u vidu izgrađenost nekretnina prije sklapanja braka stranaka i izvršenih radova preinaka, sadržaj izvedenih dokaza potvrđuje da su stranke kao bračni drugovi zajedničkim sredstvima stečenima za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice te za potrebe svoje obitelji, na predmetnim nekretninama vršili preinake takvog reda veličine da je promijenjen njihov identitet, a koji radovi su zahtijevali ne samo veća novčana ulaganja nego i osobni napor stranaka i kojima su nesporno nastale bitne promjene u stanju i vrijednosti posebne imovine tuženika.

18.2. Slijedom svega navedenoga, rukovodeći se procjenom vještaka i činjenicom da je nedvojbeno utvrđeno da je nastala nova stvar, a imajući pri tom u vidu načelo jedinstva nekretnine (čl. 9. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo potraživati utvrđenje prava suvlasništva predmetne nekretnine jer je ona, kao bračni drug, za vrijeme trajanja bračne zajednice, ulagala u tuženikovu posebnu imovinu i tim je ulaganjima došlo je do ekonomske bitne promjene u stanju i vrijednosti te tuženikove posebne imovine.

18.3. S obzirom da je sud utvrdio da je tužiteljica jednako kao i tuženik sudjelovala u povećanju vrijednosti nekretnine, to je doprinos oba bračna druga u tom dijelu jednak, pa je tužiteljica doprinijela stjecanju zajedničke imovinu u omjeru 50%.

18.4. Navedena okolnost govori u prilog opravdanosti tužiteljičina stvarnopravnog zahtjeva u omjeru od ½ suvlasničkog dijela nekretnine odnosno ¼ dijela čitave nekretnine u [adresa] koja se sastoji od kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], budući je tuženik u zemljišnim knjigama u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisan kao suvlasnik iste u ½ dijela, a osobito uzimajući u obzir utvrđenu činjenicu da je preinakama na kući (uređeno potkrovlje, dograđena terasa i zimski vrt iznad podruma) nastala nova stvar, pri čemu je u usmenom očitovanju na ročištu 1. rujna 2025. vještak iskazao da vrijednost zemljišta u vrijednosti objekta sudjeluje vrlo malo, par postotaka. Iz navedenoga proizlazi da je čitava nekretnina kao takva promijenila svoj identitet, a kako je do navedenoga došlo uslijed preinaka koje su tužiteljica i tuženik zajednički poduzimali kao bračni drugovi osnovan je udio tužiteljice u toj zajedničkoj imovini od ½ dijela odnosno ¼ dijela čitave nekretnine.

18.5. U odnosu na nekretninu na [adresa] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) koja se u naravi sastoji od stana u suterenu, prizemlja, kata i potkrovlja tlocrtnih površina GBP= 86 čm (koliko je u zemljišnoj knjizi bila upisana tlocrtna površina stambene zgrade), u tijeku postupka utvrđeno je da su u vrijeme trajanja bračne zajednice tužiteljice i tuženika vršene preinake na stanu u suterenu na način da je, između ostaloga, dogradnjom povećana njegova površina nešto više nego dvostruko (prema nalazu i mišljenju vještaka površina u vrijeme izrade elaborata je GBP=190 m2), zbog čega bi se u razmatranje koja imovina s osnova zajedničkog ulaganja rada i sredstava predstavlja bračnu stečevinu trebalo uzeti samo razlika između novonastale nekretnine u odnosu na onu koja je postojala prije izvršenih preinaka. Naime, samo taj (dograđeni) dio, koji iznosi 1/4 dijela čitave nekretnine u kojoj se nalazi, mijenja identitet stvari. Prema tome, zaključak je ovog suda da samo taj dio od 1/4 dijela čitave nekretnine predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika, svakog u 1/2 dijela, uslijed čega je tužiteljičin stvarnopravni zahtjev opravdan u omjeru od 1/8 suvlasničkog dijela nekretnine na [adresa].

19. Pored ovakvih utvrđenja, u navedenim okolnostima na tuženiku je teret dokaza njegovih navoda da se glede nekretnine na [adresa] radilo o zajedničkom ulaganju, ali da su u svemu tome sudjelovali i njegovi roditelji, a da je nadogradnju nekretnine u [adresa] financirao njegov otac.

19.1. Naime, prema odredbi čl. 219. st. 1. ZPP-a svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, a u smislu čl. 221. a ZPP-a ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

19.2. Budući da je u svom iskazu potvrdio da su preinake na nekretnini na [adresa] stranke financirale zajednički, ali da tuženik, na kojem je u smislu gore citiranih zakonskih odredbi teret dokaza, svoje tvrdnje o tome da su u tome financijski sudjelovali i njegovi roditelji, kao i da su upravo oni financirali preinake na nekretnini u [adresa], kao i da tvrdnju da vršenim preinakama nije nastala nova stvar, nije ničime dokazao, sud nije prihvatio navode tuženika da nekretnine nisu zajednička imovina stranaka, već njegova vlastita imovina.

20. Slijedom svega navedenoga, sud je prihvatio kao utemeljen zahtjev tužiteljice radi utvrđenja da navedena imovina predstavlja bračnu stečevinu stranaka te da udio tužiteljice u toj zajedničkoj imovini iznosi ½ dijela odnosno glede nekretnine u [adresa] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ) ¼ dijela cjeline, a glede nekretnine na [adresa] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) 1/8 dijela cjeline, a obzirom da je upravo navedeni udio stečen zajedničkim radom i sredstvima stranaka koja su stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice.

20.1. Valja istaknuti da tužbeni zahtjevi kod tužbi radi utvrđenja bračne stečevine i opsega bračne stečevine i veličine suvlasničkih udjela bivših bračnih drugova, mogu biti stvarnopravni ili obveznopravni, stvarnopravni tužbeni zahtjev sastoji se od deklaratornog dijela u kojem se traži utvrđenje da neka imovina spada u bračnu stečevinu stranaka i deklaratorni dio u kojem se traži utvrđenje kako je dotična imovina stranaka u odgovarajućem suvlasničkom omjeru, a kako je to tužiteljica i zatražila svojim stvarnopravnim zahtjevom.

20.2. Obzirom na iznijeto, a kako sud prihvaća navode tužiteljice da se radi o imovini koja je stečena radom u smislu odredbe članka 277. ZBPO-a te ista ne predstavlja posebnu imovinu tuženika, tako da se radi o suvlasničkom dijelu stranaka na predmetnoj nekretnini.

21. Prema tome, sud je utvrdio osnovanim prihvatiti navode tužiteljice da je njezin suvlasnički dio ½ dijela predmetnih nekretnina kao zajedničke imovine, kako to ona smatra, obzirom da nije sporno da je sudjelovala svojim radom, brigom o djeci i kućanstvu za vrijeme trajanja dugotrajne bračne zajednice, tako da sud prihvaća da bi ona na suvlasničkom dijelu tuženika od ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 36 spisa) koja se sastoji od kčbr. [katastarska čestica], III. [adresa], sveukupne površine 1546 m2, od čega zgrada površine 8 m2, vinograd, površine 1341 m2, dvorište površine 121 m2 i kuća, III. [adresa] površine 76 m2 imala pravo suvlasništva u ½ dijela odnosno ¼ dijela čitave nekretnine kako je to zatraženo tužbenim zahtjevom, dok bi glede nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 37 spisa) koja se sastoji od kčbr. [katastarska čestica], stambena zgrada u [adresa], u kopiji plana označeno pod I, tlocrtne površine 86 čm, zgrada i dvorište, sveukupne površine 110,1 čhv odnosno 396 m2 imala pravo suvlasništva u ½ dijela od ¼ dijela čitave nekretnine odnosno 1/8 dijela čitave nekretnine.

22. Tužiteljica je na ročištu na ročištu 13. listopada 2020. postavila eventualno kumulirani tužbeni zahtjev predlažući isti usvojiti ako nađe da osnovni tužbeni zahtjev u odnosu na nekretninu u [adresa] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i na [adresa] (kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) nije osnovan. Isti je preinačila na ročištu 1. rujna 2025. Kako je sud ocijenio osnovanim osnovni stvarnopravni tužbeni zahtjev, to nije odlučivao o eventualno kumuliranom obveznopravnom zahtjevu glede ovih nekretnina.

23. Obzirom na iznijeto, a budući da sud zahtjev tužiteljice glede nekretnine koja se sastoji od kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ocijenio osnovanim, a tužbeni zahtjev glede nekretnine koja se sastoji od kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] djelomično osnovanim, i to u odnosu na 1/8 dijela nekretnine, to je isti valjalo usvojiti i odlučiti kao pod toč. I. 8. i 9. izreke presude, dok je dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica potražuje utvrđenje suvlasništva na nekretnini koja se sastoji od kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] preko dosuđene 1/8 dijela do zatražene 1/4 dijela sud ocijenio neosnovanim, pa je u tom dijelu isti valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao pod toč. II. 2. izreke ove presude.

24. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica predlaže da sud utvrdi da bračnu stečevinu stranaka predstavlja nekretnina u [adresa], tužiteljica u tužbi navodi da su stranke tijekom 1996. zajedničkim novčanim sredstvima izgradile novu kuću na adresi [adresa], a koja kuća je izgrađena na kat. čest. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i sastoji se od tri etaže, podruma, prizemlja i potkrovlja tlocrtne veličine 15,95m x 6,27m +4,05m x 3,04m, visine 7,95m. Uz opisanu kuću stranke su zajedničkim sredstvima izgradile i pomoćnu gospodarsku zgradu (garažu i spremište) tlocrtne površine 44,46 m2 koja je izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na adresi [adresa].

24.1. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Jure Galića (list 360-380 spisa) proizlazi da se radi o nekretnini koja dolazi upisana na kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Navedenim vještačenjem utvrđeno je da je kuća na kojoj su se vršile preinake uslijed kojih je vještak procijenio da je nastala nova stvar izgrađena na kčbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a da je pomoćna zgrada izgrađena na kčbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina].

24.2. Uvidom u zemljišnu knjigu za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 31-32/42 nalaza; list 375 spisa) razvidno je da je u istom upisana nekretnina koja se sastoji od kčbr. [katastarska čestica], Vrta, voćnjak, površine 140 m2 i kčbr. [katastarska čestica], okućnica, sveukupne površine 4079 m2, od čega oranica površine 3000 m2, kuća i dvor. površine 360 m2 i voćnjak površine 719 m2 te da su kao vlasnici iste upisani više fizičkih osoba, dok je tuženik upisan kao suvlasnik u 25/400, 48/400, 49/400 i u 162/400 dijela. Uvidom u zemljišnu knjigu za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 33-35/42 nalaza; list 376 spisa) utvrđeno je da je u istom upisana nekretnina koja se sastoji od kčbr. [katastarska čestica], okućnica, dvorište, površine 2144 m2 te da su kao vlasnici iste upisani više fizičkih osoba, dok je tuženik upisan kao suvlasnik u 225/10800, 432/10800, 225/10800 i u 216/10800 dijela. Preostale čestice kčbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], upisane su u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za korist Republike Hrvatske (stranica 36/42 nalaza; list 377 spisa).

24.3. Budući da tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je predmetna nekretnina njegova vlastita imovina koju je stekao nasljeđivanjem i darovanjem, zbog čega predlaže odbiti tužbeni zahtjev u tom dijelu, sud je izvršio uvid u rješenje o nasljeđivanju iza pok. KS posl.br. O-10424/18 UPP/OS-42/18 od 13. prosinca 2018. (list 68-74 spisa) i utvrdio da je tuženik naslijedio ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kčbr. [katastarska čestica], voćnjak, površine 39 čhv, kčbr. [katastarska čestica], oranica okućnica, površine 1134 m2, a kojih nekretnina je ostaviteljica suvlasnik u 50/400 dijela, 98/400 dijela i 14/400 dijela, ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od kčbr. [katastarska čestica], dvorište u [adresa], površine 596 čhv, a koje nekretnine je ostaviteljica suvlasnik u 450/10800 dijela, 882/10800 dijela i 126/10800 dijela. Rješenjem o nasljeđivanju iza pok. KS F posl.br. O-882/95 od 25. travnja 1995. (list 74-75 spisa) FS naslijedio je ½ dijela nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u suvlasničkom omjeru ostavitelja. Iz ugovora o darovanju kojega su sklopili darovateljica HS ([adresa]) Japunčić kao darovateljica i FS kao daroprimac (list 77-78 spisa) razvidno je da je darovateljica daroprimcu darovala cijeli svoj suvlasnički dio svih nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

24.4. Iz citiranih isprava proizlazi da je tuženik nasljeđivanjem i darovanjem stekao dijelove čestica kč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a da tuženik temeljem tih isprava nije stekao kčbr. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

24.5. Iz svega navedenoga proizlazi da se nekretnina koja je predmet tužbenog zahtjeva sastoji od dijelova više čestica koje u zemljišnoj knjizi nisu upisane kao vlasništvo tuženika odnosno samo su tri čestice upisane kao suvlasništvo tuženika, dok druge dvije uopće nisu upisane kao njegovo (su)vlasništvo.

24.6. Budući je utvrđeno da tuženik nije vlasnik nekretnine koja se, u konkretnom slučaju, sastoji od dijelova više zemljišnoknjižnih čestica, samim time za zaključiti je da to ne može biti niti tužiteljica.

24.7. Također tužiteljica nije dostavila dokaze iz kojih bi sud mogao utvrditi da je tuženik stekao pravo vlasništva zemljišnoknjižnih čestica (ili njihovih dijelova) na kojima se nalazi nekretnina niti dokaze iz kojih bi bio razvidan izvanknjižni slijed stjecanja nekretnine do tuženika kao posljednjeg stjecatelja, a kako bi sud uopće mogao utvrđivati predstavlja li navedena nekretnina bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika. Spisu predmeta prileže samo isprave koje su već provedene u zemljišnoj knjizi i koje stjecanje nije sporno, ali iz kojih proizlazi suvlasništvo tuženika na samo tri (od pet) zemljišnoknjižnih čestica.

24.8. Iz istog razloga zbog kojeg ne može glede ove nekretnine odlučivati o stvarnopravnom zahtjevu, sud ne može odlučivati niti o eventualno kumuliranom obveznopravnom zahtjevu tužiteljice. U odnosu na eventualno kumulirani tužbeni zahtjev u odnosu na ovu nekretninu, valja reći da na temelju izvedenih dokaza u postupku proizlazi da su i na ovoj nekretnini za vrijeme trajanja bračne zajednice tužiteljice i tuženika vršene preinake, također takvog reda veličine da je nastala nova stvar, međutim, nekretnina nije, niti u vrijeme kada su preinake vršene, niti u vrijeme prije, niti u vrijeme poslije, bila upisana kao (su)vlasništvo tuženika u zemljišnoj knjizi u cijelosti odnosno na svim česticama od kojih se nekretnina sastoji niti je tužiteljica dostavila dokaze iz kojih bi proizlazilo (upisano ili izvanknjižno) vlasništvo tuženika.

24.9. Naime, tužiteljica svoj zahtjev temelji na tvrdnji da je predmetna nekretnina stečena ulaganjem zajedničkog rada i sredstava u imovinu tuženika i da stoga predstavlja bračnu stečevinu, međutim, tužiteljica nije niti uz tužbu niti tijekom postupka do zaključenja prethodnog postupka dostavila niti jedan dokaz kojima potvrđuje svoje navode, a kako bi sud mogao uopće utvrđivati postoji li i kolika je obveza tuženika glede naknade za izvršena ulaganja.

24.10. Prema pravilima o teretu dokazivanja iz odredbe čl. 219. st.1. ZPP-a svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, a tužiteljica u ovom konkretnom slučaju na naprijed navedene okolnosti nije niti dostavila niti predložila nikakve dokaze. Kako tužiteljica nije dokazala odlučnu činjenicu da nekretnina u [adresa] predstavlja bračnu stečevinu, to po pravilima o teretu dokazivanja, tužiteljica nije dokazala navode iz tog dijela tužbenog zahtjeva.

24.11. Slijedom navedenoga, valjalo je odbiti kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice kojim predlaže da sud utvrdi da je kuća na adresi [adresa], a koja kuća je izgrađena na kat. čest. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a sastoji se od tri etaže podruma, prizemlja i potkrovlja tlocrtne veličine 15,95m x 6,27m +4,05m x 3,04m, visine 7,95m i pomoćna gospodarska zgradu (garažu i spremište) tlocrtne površine 44,46 m2 koja je izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na adresi [adresa] zajednička bračna stečevina tužiteljice i tuženika te da je tužiteljica izvanknjižni suvlasnik u ½ dijela, a tuženik u ½ dijela te nekretnine, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom dijelu nekretnine u zemljišnoj knjizi na ime tužiteljice temeljem ove presude, kao i eventualno kumulirani obveznopravni tužbeni zahtjev u odnosu na ovu nekretninu i odlučiti kao u toč. III. 1. i IV. izreke.

25. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica predlaže da sud utvrdi da bračnu stečevinu stranaka predstavlja ½ dijela poslovnog prostora u [adresa] upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-3), tužiteljica u tužbi navodi da je tuženik za vrijeme braka novčanim sredstvima koja predstavljaju bračnu stečevinu temeljem ugovora o prodaji poslovnog prostora od 17. rujna 1993. zaključenog sa prodavateljem Certisa inženjering s.p.o. u stečaju i aneksa br. 54 od 10. studenog 1996. stekao poslovni prostor br. 13 na građevinskom objektu K1-1b " [adresa] ukupne površine 42,06 m2. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivio tužbenom zahtjevu navodeći da isto ne predstavlja bračnu stečevinu već njegovu posebnu imovinu koju je stekao nasljeđivanjem te je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev u tom dijelu.

25.1. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da su stan i poslovni prostor na adresi [adresa] kupljeni negdje 1993. za otprilike 50.000,00 DEM, pri čemu je tuženikova majka tuženiku posudila 13.000,00 DEM za kupnju stana, dok je njezin otac dao 20.000,00 DEM. Navela je da svom ocu nije trebala vratiti novac, budući se nakon njegove smrti odrekla odnosno ustupila svoj nasljedni dio bratu te da je, obzirom da tuženik nije vratio posuđenih 13.000,00 DEM, negdje 2005. tuženikovoj majci vratila iznos od 6.500,00 eura. Također je navela da se radi o dva prostora koji su sada ujedinjeni u kafić. Tuženik je iskazao da stan površine 31 m2 i poslovni prostor površine 27 m2 na [adresa] predstavljaju bračnu stečevinu jer su bili u braku, a sredstva su bila njegova, zajednička i od majke. U trenutku kupovine stan je koštao oko 40.000,00 DEM, a poslovni prostor 24.000,00 ili 25.000,00 DEM. Kafić je otvoren na tom mjestu negdje 1996. ili 1997. i on posluje i danas, a taj prostor koji ima i 48 m2 terase iznajmljuje jednoj osobi za iznos od 2.000,00 kuna mjesečno i režije. Nadalje je naveo da je točno da se tužiteljica odrekla nasljedstva nakon smrti njenog oca u korist njezinog brata, ali da nije čuo da bi dobila 20.000,00 DEM od svoga oca, a niti da bi njegovoj majci vratila novce.

25.2. Svjedok BS, kći stranaka, koja s majkom ne razgovara od 2018., u svom je iskazu navela da je prostor u kojem se sada nalazi kafić kupio njezin otac i da je isti uredio 1997. ili 1998., dok je, s druge strane, svjedok ŠS, brat tužiteljice, naveo da ima saznanja da je za nekretninu na kojoj se nalazi ugostiteljski objekt strankama veći iznos bila posudila Damirova majka, a da ga je bila vratila tužiteljica.

25.3. Uvidom u ugovor o prodaji poslovnog prostora broj 54 (list 13 spisa) utvrđeno je da su **.**.1993. BS KS i FS od Certisa – inženjering Zagreb kupili poslovni prostor br. 13, ukupne površine 32,70 m2, diletacija D, prizemlje, u objektu K1-1b, naselje Borovje Zagreb.

25.4. Iz isprave za prenamjenu pripadajuće terase i vrta (list 14-15 spisa) i aneksa ugovoru br. 54 od 18. kolovoza 1993. (list 20-25 spisa) kojega su 10. studenog 1996. sklopili Milka i FS kao kupci i Certisa inženjering u stečaju kao prodavatelj, a u kojem je navedeno da je kupac nadogradio skladišni prostor površine 9,36 m2 te je utvrđena konačna površina poslovnog prostora od 42,06 m2, proizlazi da je tuženik FS pravnim poslom kupoprodaje stekao ½ dijela poslovnog prostora ukupne površine 42,06 m2.

25.5. Iz rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-10424/18 UPP/OS-42/18 od 13. prosinca 2018. (list 68-73 spisa) razvidno je da je preostali ½ dijela predmetnog poslovnog prostora ukupne površine 42,06 m2 ovdje tuženik stekao nasljeđivanjem svoje majke pok. KS.

25.6. Dakle, iz materijalnih dokaza u spisu nedvojbeno proizlazi da je tuženik nekretninu iz toč. XI. 3. tužbenog zahtjeva - poslovni prostor u [adresa] površine 42,06 m2 u ½ dijela stekao 1993. pravnim poslom kupoprodaje, dok je preostalih ½ dijela stekao 2018. nasljeđivanjem svoje majke pok. KS.

25.7. Odredbom čl. 278. st. 2. ZBPO-a propisano je kako je imovina koju jedan bračni drug stekne po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi (nasljeđivanjem, darovanjem i sl.) različitoj od navedene u čl. 277. tog Zakona njegova posebna imovina.

25.8. Tuženik je u odgovoru na tužbu učinio nespornim da ½ dijela predmetnog poslovnog prostora stečenih temeljem ugovora o prodaji poslovnog prostora od 17. rujna 1993. i ankesa br. 54 od 10. studenog 1996. zaključenih sa Certisa inženjering s.p.o. u stečaju predstavlja bračnu stečevinu stranaka, dok je sud utvrdio da preostalih ½ dijela poslovnog prostora koje je tuženik stekao nasljeđivanjem pok. KS predstavlja njegovu posebnu imovinu.

25.9. Naime, sud ne može prihvatiti iskaz tužene niti svjedoka VS u dijelu u kojem navode da je tuženikova majka tuženiku posudila novac za kupnju, da je isti 2005. tužiteljica vratila majci tuženika i da je i otac tužiteljice dao 20.000,00 DEM, posebice kada iz isprava proizlazi da je tuženikova majka, zajedno sa tuženikom, kupila predmetni poslovni prostor i da je njezin suvlasnički dio poslovnog prostora poslije njezine smrti utvrđen kao njezina ostavinska imovina koju je u cijelosti naslijedio tuženik. Tužiteljica niti uz tužbu niti u tijeku postupka do zaključenja prethodnog postupka nije u spis predmeta dostavila dokaze kojima potvrđuje svoje navode da je tuženiku majka samo posudila 13.000,00 DEM za kupnju nekretnine i da ih je ona vratila tuženikovoj majci, kao niti da je njezin otac dao 20.000,00 DEM odnosno da je poslovni prostor kupljen zajedničkim sredstvima i da isti predstavlja bračnu stečevinu.

25.10. Prema pravilima o teretu dokazivanja iz odredbe čl. 219. st.1. ZPP-a svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, a tužiteljica u ovom konkretnom slučaju na naprijed navedene okolnosti nije niti dostavila niti predložila nikakve dokaze. Kako tužiteljica nije uspjela dokazati odlučnu činjenicu da poslovni prostor u [adresa] u cijelosti predstavlja bračnu stečevinu stranaka, to po pravilima o teretu dokazivanja tužiteljica nije dokazala navode iz predmetnog dijela tužbenog zahtjeva.

25.11. Slijedom navedenoga, a budući da sud zahtjev tužiteljice glede poslovnog prostora u [adresa] upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-3) ocijenio djelomično osnovanim, i to u odnosu na ¼ dijela nekretnine, to je isti valjalo usvojiti i odlučiti kao pod toč. I. 6. izreke presude, dok je dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica potražuje utvrđenje suvlasništva na predmetnoj nekretnini preko dosuđene 1/4 dijela do zatražene 1/2 dijela, sud ocijenio neosnovanim te je u tom dijelu isti valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao pod toč. II. 1. izreke ove presude.

26. Tužiteljica u tužbi predlaže da sud utvrdi da je plovilo reg. ozn. [registarska oznaka] dužine 10,6m, a koje plovilo je upisano u registar Velikolučke kapetanije Šibenik Ispostava Vodice zajednička bračna stečevina tužiteljice i tuženika te da je tužiteljica suvlasnik u ½ dijela, a tuženik u ½ dijela tog plovila, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom plovilu na ime tužiteljice temeljem ove presude, a kojem dijelu tužbenog zahtjeva se tuženik protivi i predlaže isti odbiti, navodeći da je predmetno plovilo u cijelosti kao tkz. samogradnju izgradio tuženik uz pomoć svojih prijatelja ĆS i PS, zbog čega isto predstavlja unikatni autorski rad tuženika i, kao takvo, ne predstavlja bračnu stečevinu.

26.1. U odnosu na ovaj dio tužbenog zahtjeva valja reći da tužiteljica niti uz tužbu niti u tijeku postupka do zaključenja prethodnog postupka nije dostavila niti jednu ispravu iz koje bi proizlazilo da se radi o plovilu u vlasništvu tuženika, kojom bi plovilo bilo identificirano i/ili temeljem koje bi sud mogao uopće i utvrđivati radi li se o bračnoj stečevini ili posebnoj imovini tuženika.

26.2. Posebno se ističe da je i sama tužiteljica u tužbi navela da pridržava pravo naknadne specifikacije tužbenog zahtjeva nakon što sud službenim putem dobije podatke od Velikolučke kapetanije o broju pod kojim je predmetno plovilo upisano u registar plovila, međutim, sud nije u obvezi pribavljati isprave koje je stranka u mogućnosti pribaviti sama, a isti po prijedlogu stranke pribavlja samo one dokaze za koje stranka dokaže da ih nije mogla pribaviti, što tužiteljica u konkretnom slučaju nije učinila.

26.3. Prema pravilima o teretu dokazivanja iz odredbe čl. 219. st.1. ZPP-a svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, a tužiteljica u ovom konkretnom slučaju na naprijed navedene okolnosti nije dostavila niti predložila nikakve dokaze. Kako tužiteljica odlučnu činjenicu da je plovilo reg. ozn. [registarska oznaka], dužine 10,6 m bračna stečevina stranaka nije uspjela dokazati, to po pravilima o teretu dokazivanja, tužiteljica nije dokazala navode iz tog dijela tužbenog zahtjeva.

26.4. Slijedom navedenoga, sud je kao neosnovan odbio tužbeni zahtjev kojim tužiteljica predlaže da sud utvrdi da je plovilo reg. ozn [registarska oznaka], dužine 10,6 m, a koje plovilo je upisano u registar Lučke kapetanije Šibenik, Ispostava Vodice zajednička bračna stečevina tužiteljice i tuženika te da je tužiteljica suvlasnik u ½ dijela, a tuženik u ½ dijela tog plovila, što je tuženik dužan priznati i trpjeti uknjižbu prava vlasništva na tom plovilu na ime tužiteljice temeljem ove presude i odlučio kao pod toč. III. 2. izreke ove presude.

27. Obzirom na iznijeto, a budući između parničnih stranaka nije sporno da njihovu bračnu stečevinu predstavljaju nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (kčbr. [katastarska čestica]), upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ranije zk. ul. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica]), upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica]), upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-5), upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-17), upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i pokretnine (osobna vozila i motocikli) navedene u tužbi, sud je navedeni tužbeni zahtjev ocijenio osnovanim u tom dijelu zbog čega ga je valjalo usvojiti i odlučiti kao pod toč. I. 1. – 5., 7. i 10. izreke ove presude. Sud je također tužbeni tužiteljice glede nekretnine koja se sastoji od kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ocijenio osnovanim, a u odnosu na nekretninu koja se sastoji od kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-3) djelomično osnovanim, pa je i u tom dijelu tužbeni zahtjev valjalo usvojiti i odlučiti kao pod toč. I. 6., 8., 9. izreke ove presude.

27.1. Kako je iz ranije opisanih razloga sud tužbeni zahtjev utvrdio neosnovanim u dijelu kojim tužiteljica potražuje utvrđenje suvlasništva na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (E-3) preko dosuđene 1/4 dijela do zatražene 1/2 dijela odnosno utvrđenje suvlasništva na nekretnini koja se sastoji od kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] preko dosuđene 1/8 dijela do zatražene 1/4 dijela nekretnine i nije ocijenio osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljice u odnosu na nekretninu u [adresa] (sagrađena na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i plovilo reg. ozn. [registarska oznaka], u tom dijelu je isti valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao pod toč. II. 1. – 2. i III. 1. – 2. izreke ove presude.

28. Tužiteljica je u tijeku postupka postavila i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev predlažući isti usvojiti ako nađe da osnovni tužbeni zahtjev glede nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretnine u [adresa] nije osnovan. Kako je osnovni stvarnopravni zahtjev u odnosu na nekretninu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i nekretninu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sud ocijenio osnovanim odnosno djelomično osnovanim, to nije odlučivao o eventualno kumuliranom obveznopravnom tužbenom zahtjevu u odnosu na te nekretnine. U odnosu na nekretninu u [adresa] odbijen je stvarnopravni zahtjev iz razloga kako je prethodno obrazloženo pod toč. 24. – 24.11. ovog obrazloženja, a iz istih razloga nije osnovan niti eventualno kumulirani obveznopravni zahtjev. Slijedom navedenoga, isti valja odbiti kao neosnovan i odlučiti kao pod toč. IV. izreke ove presude.

29. U odnosu na protutužbeni zahtjev da bračnu stečevinu stranaka, svakog u ½ dijela, predstavljaju vanknjižno vlasništvo nekretnine na [adresa] u mjestu Luka Dubrava koja se sastoje od dvije apartmanske kuće izgrađene dijelu kat. čestice broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od kojih se jedna apartmanska kuća sastoji od 8 uređenih apartmana ukupne površine 400 m2, a druga apartmanska kuća od 6 uređenih apartmana te dodatno još dva neuređena apartmana, sveukupne površine 400 m2, prije svega valja reći da je zahtjev tuženika usmjeren na dio čestice, pri čemu nije naznačio niti koji dio niti koja površina čestice.

29.1. Nadalje, iako i sam navodi da je riječ o izvanknjižnom vlasništvu nekretnine, tuženik nije niti uz tužbu niti do zaključenja prethodnog postupka u spis predmeta dostavio dokaze kojima potvrđuje svoje navode. Pritom valja reći da dostavljene isprave - građevinsko-prometni elaborat iz siječnja 2016. (list 83-84 spisa), ugovor o učešću investitora u financiranju izgradnje komunalnih objekata i uređaja na građevinskom zemljištu za izgradnju obiteljske kuće u uvali Luka od 16. ožujka 1993. (list 115-116 spisa), potvrda od 2. rujna 1998. (list 117 spisa), izjava AS od 6. ožujka 1998. (list 118-119 spisa), rješenje Ureda državne uprave u Dubrovačko- Neretvanskoj županiji od 14. ožujka 2005. (list 120-120 spisa), priznanice na ime AS (list 122 spisa) nisu isprave koje predstavljaju dokaz prava vlasništva tužiteljice ili isprave kojima se dokazuje izvanknjižni slijed stjecanja nekretnine do tužiteljice kao posljednje stjecateljice, a kako bi sud mogao uopće utvrđivati je li navedena nekretnina bračna stečevina tužiteljice i tuženika.

29.2. Odredbom čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14,81/15 i 94/17- u daljnjem tekstu ZV) propisano je kako se vlasništvo stječe na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Takve isprave, kao što su rješenje o nasljeđivanju, pravni poslovi ili sudske odluke moraju postojati radi dokazivanja stjecanja prava vlasništva jer ih naprijed citirani zakonski propis propisuju kao temelj stjecanja prava vlasništva.

29.3. Uvidom u materijalne dokaze u spisu, i to građevinsko-prometni elaborat iz siječnja 2016. (list 83-84 spisa) u kojem se kao investitori navode FS, RS, ZS, ugovor o učešću investitora u financiranju izgradnje komunalnih objekata i uređaja na građevinskom zemljištu za izgradnju obiteljske kuće u uvali Luka od 16. ožujka 1993. (list 115-116 spisa) u kojem je navedeno da je investitor AS izgradio obiteljsku kuću (prizemlje) na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i priključio ga na komunalne objekte i uređaje zbog čega plaća učešće, potvrdu od 2. rujna 1998. (list 117 spisa) o kućnom broju, izjavu AS od 6. ožujka 1998. (list 118-119 spisa) kojom izjavljuje svoju volju o raspolaganju svojom imovinom, rješenje Ureda državne uprave u Dubrovačko-Neretvanskoj županiji od 14. ožujka 2005. (list 120-120 spisa) kojim se odbija zahtjev za legalizaciju, priznanice na ime AS (list 122 spisa) utvrđeno je kako je AS, otac tužene, bio investitor za gradnju objekata kčbr. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], međutim, iz navedenih isprava ne proizlazi da je stekao pravo vlasništva na njima, a niti da ih je stekla tužiteljica kao pravna slijednica svog oca.

29.4. Prema pravilima o teretu dokazivanja iz odredbe čl. 219. st.1. ZPP-a svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, a tuženik u ovom konkretnom slučaju na naprijed navedene okolnosti nije niti dostavio niti predložio nikakve dokaze. Kako tuženik odlučnu činjenicu da je nekretnina iz protutužbe bračna stečevina stranaka nije uspio dokazati, to po pravilima o teretu dokazivanja tuženik nije dokazao navode iz protutužbe.

30. Tuženik također predlaže da sud utvrdi da bračnu stečevinu stranaka predstavlja vozilo marke Mercedes SL320, reg. ozn. [registarska oznaka] i vozilo UAZ reg. ozn. [registarska oznaka] koji su registrirani kao vlasništvo tužiteljice, međutim, niti uz protutužbu niti u tijeku postupka do zaključenja prethodnog postupka nije dostavio niti jednu ispravu iz koje bi proizlazilo da se radi o vozilima u vlasništvu tužiteljice i temeljem kojih bi sud mogao uopće i utvrđivati radi li se o bračnoj stečevini ili posebnoj imovini tužiteljice.

30.1. Ovdje valja reći da, iako je tužiteljica navela da nije sporno da predmetna osobna vozila predstavljaju bračnu stečevinu stranaka, sud mora moći ocijeniti radi li se o dopuštenom raspolaganju stranaka kada daju takvu izjavu, a sud, u okolnostima ovog konkretnom slučaja, ne može prosuđivati sporazum stranaka o bračnoj stečevini bez isprava iz kojih je razvidno da se radi o imovini jedne od njih.

30.2. Prema pravilima o teretu dokazivanja iz odredbe čl. 219. st.1. ZPP-a svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, a tuženik u ovom konkretnom slučaju na naprijed navedene okolnosti nije niti dostavio niti predložio nikakve dokaze. Kako tuženik odlučnu činjenicu da su pokretnine iz protutužbe bračna stečevina stranaka nije uspio dokazati, to po pravilima o teretu dokazivanja tuženik nije dokazao navode iz protutužbe.

30.3. Slijedom navedenoga, sud je protutužbu odbio kao neosnovanu i odlučio kao pod toč. V. izreke ove presude.

31. Odluka o naknadi parničnog troška tužiteljici temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a jer tužiteljica nije uspjela samo sa razmjerno neznatnim dijelom tužbenog zahtjeva koji se odnosi na utvrđenje bračne stečevine.

31.1. Iako je tužiteljica troškovnikom zatražila odvojeno trošak postupka po tužbi i protutužbi i to za zastupanje na istim ročištima, sud joj je dosudio jedinstveni trošak, imajući u vidu da se i o zahtjevu iz tužbe i o zahtjevu iz protutužbe provelo zajedničko raspravljanje i donesena je jedinstvena odluka.

31.2. Tužiteljici su sukladno vps-u i važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 138/2023; dalje: OT), kao opravdani priznati troškovi sastava tužbe te zastupanja na ročištima 13.10.2020., 19.5.2021., 10.11.2022., 17.2.2023., 20.10.2023., 10.4.2025., 20.5.2024., 26.5.2025. i 27.5.2025., 1.9.2025. i 15.9.2025. od 1800 bodova za svaku radnju (Tbr. 9/5 OT), što ukupno iznosi 21600 bodova odnosno pomnoženo sa vrijednošću boda od 2,00 eura, iznosi 39.600,00 eura. Nadalje, priznat joj je trošak uplaćenog predujma za provođenje građevinskog vještačenja od 3.000,00 eura jer je isti bio potreban za donošenje odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva te trošak sudske pristojbe na tužbu od 750,00 eura i na presudu od 750 eura.

31.3. Tužiteljici nije priznat trošak zastupanja na ročištu 25.3.2025., budući je isto odgođeno radi pokušaja mirnog rješenja spora po prijedlogu obje strane.

31.4. Ukupno je tužiteljici dosuđen parnični trošak u iznosu od 44.100,00 eura te je u toč. II. izreke rješenja naloženo tuženiku da joj ga nadoknadi.

31.5. Odluka o zateznoj kamati na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a.

U Velikoj Gorici, 10. listopada 2025.

Sutkinja

Martina Grdić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA: pun. stranaka

Kal. 15 dana