K-954/2021-15

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

S P L I T

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Vuki Adžiću Kataliniću, uz sudjelovanje zapisničarke Ane Čerkez, u kaznenom postupku protiv okrivljenog ŽE, zbog kaznenog djela iz čl. 318. st. 1. Kaznenog zakona (Narodne novine br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19., dalje: KZ/11), u povodu optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Splitu broj KO-DO-864/2021 od 24. kolovoza 2021., nakon javno provedene rasprave 7. listopada 2025., u prisutnosti okrivljenika i zamjenice ODO-a u Splitu PE, presudio je, a 10. listopada 2025. i objavio

a)

Na temelju čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda RH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. dalje: ZKP/08), stavlja se izvan snage kazneni nalog izdan presudom Općinskog suda u Splitu br. K- 954/2021 od 30. kolovoza 2021. u odnosu na okrivljenog ŽE.

b)

OKRIVLJENI: ŽE, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. FE i SE, rođene Ž, rođen **.**.1958. u [adresa], s prebivalištem  u [adresa],  državljanin Republike  Hrvatske,  sa  završenom  srednjom  stručnom spremom, građevinski tehničar, umirovljenik, s mirovinom u iznosu od oko 530,00 €, bez drugih primanja i imovine, oženjen, otac troje djece, drugi se kazneni postupak protiv njega ne vodi,

neosuđivan,

k r i v  j e

I. što je dana 24. siječnja 2020., oko 11,25 sati, u Splitu, Dračevac, došao u prostorije Općinskog suda u Splitu u sobu broj 29 u građansku pisarnicu kada je od dežurne službenice BE u svojstvu stranke zatražio uvid u parnični predmet Pi-984/11, te je nakon što mu je omogućen spis na uvid, koristeći povjerenje navedene službenice, iz predmeta otrgnuo stranice od 40-45 i to zapisnik o sudskoj nagodbi od 10. srpnja 2017. (str 40-41), dopis Porezne uprave od 27. veljače 2019. (str. 42-44), podnesak tuženika od 11. srpnja 2019. (str. 45), koje isprave je odnio sa sobom, dok je spis vratio nakon čega je neposredno nakon njegovog odlaska službenica Neda Bašić prije arhiviranja izvršila pregled i utvrdila da nedostaje dio spisa,

dakle, protupravno oduzeo službene isprave,

II. čime je počinio kazneno djelo protiv javnog reda – oduzimanje ili uništenje službenog pečata ili službenog spisa - djelo opisano i kažnjivo po čl. 318. st. 1. KZ/11.

III. Stoga se, na temelju čl. 318. st. 1. KZ/11, okrivljeni ŽE

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) mjeseci.

IV. Potom se, na temelju čl. 56. KZ/11, okrivljenom ŽE izriče

UVJETNA OSUDA

s tim da se kazna zatvora u trajanju od sedam mjeseci na koju je osuđen neće izvršiti ako on u roku od 2 (dvije) godine po pravomoćnosti ove presude ne počini koje novo kazneno djelo.

V. Na temelju čl. 148. st. 1., u vezi s čl. 145. st. 2. t. 6. ZKP/08, okrivljenik je dužan snositi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 130,00 € (sto trideset eura).

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podiglo je optužnicu broj KO-DO- 864/2021 od 24. kolovoza 2021. protiv okrivljenog ŽE, zbog kaznenog djela iz čl. 318. st. 1. KZ/11.

1.1. Na temelju prijedloga iz navedene optužnice, presudom br. K-954/2021 od 30. kolovoza 2021. protiv okrivljenika je izdan kazneni nalog kojim je on proglašen krivim zbog počinjenja predmetnog kaznenog djela. No kako je okrivljenik pravodobno izjavio prigovor protiv kaznenog naloga, postupak je nastavljen dostavljanjem spisa optužnom vijeću, koje je optužnicu potvrdilo rješenjem br. Kov-629/2021-6 od 7. veljače 2022.

2. Na raspravi od 7. listopada 2025., koja je koja je zbog proteka zakonskog roka od tri mjeseca počela iznova, prilikom očitovanja o optužnici okrivljenik je izjavio da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret te da će obranu iznijeti na kraju dokaznog postupka.

2.1. U nastavku postupka ispitana je svjedokinja BE te su pročitani iskazi svjedoka ispitanih pred istim sucem - Nede Bašić i Sandre Đapić (listovi 137- 138). U dokazne svrhe pročitani su i pregledani zapisnik u predmetu br. Pi-984/2011 od 10. srpnja 2017. (list 3) i preslika predmeta ovog suda prethodno navedene oznake (listovi 31-91).

2.2. Na kraju dokaznog postupka pročitani su izvaci iz kaznene i prekršajne evidencije za okrivljenika (listovi 122-125) te je potom on ispitan.

3. Nakon tako provedenog postupka te ocjene svakog dokaza pojedinačno i u vezi s ostalim dokazima, utvrđeno je da je okrivljeni ŽE počinio kazneno djelo oduzimanja ili uništenja službenog pečata ili službenog spisa iz čl. 318. st. 1. KZ/11 na način opisan pod dijelom b) t. I. izreke.

4. Naime, navedeno kazneno djelo čini onaj tko protupravno oduzme, sakrije, uništi, ošteti ili na drugi način učini neuporabljivim službeni pečat, knjigu, spis ili ispravu.

5. Tijekom postupka nije bilo sporno da je okrivljenik dana 24. siječnja 2020., oko 11,25 sati, u Splitu, Dračevac, došao u prostorije Općinskog suda u Splitu u sobu broj 29 u građansku pisarnicu, kada je od dežurne službenice BE u svojstvu stranke zatražio uvid u parnični predmet Pi-984/11, te mu je omogućen uvid u spis, nakon čega je spis vratio.

5.1. Ovakva utvrđenja proizlaze kako iz obrane okrivljenika tako i iz ostalih izvedenih te prethodno pobrojanih dokaza (odlomak 2.1.).

6. Međutim, bilo je sporno je li okrivljenik prilikom opisanog vršenja uvida u spis Pi-984/11 otrgnuo stranice od 40-45 spisa, i to zapisnik o sudskoj nagodbi od 10. srpnja 2017., dopis Porezne uprave od 27. veljače 2019. i podnesak tuženika od 11. srpnja 2019., a potom te isprave odnio sa sobom.

7. Naime, iznoseći svoju obranu (listovi 24-28 i 141) okrivljeni ŽE je u bitnom naveo da u potpunosti odbacuje tvrdnje da je otuđio dokumente. Točno je da je 24. siječnja 2020. bio na sudu te je izvršio uvid u spis. Nakon što mu ga je službenica dala, fotografirao je dvije stranice iz sredine spisa koje su mu trebale. Tu je bio oko 11,29 sati, a zadržao se minutu i pol. Tada su bile dvije ili tri službenice u pisarnici i dosta stranaka. Da je on to istrgnuo netko je to mogao vidjeti. Spis je vratio gospođi na pult, uzela ga je, on je zahvalio, pozdravio je i otišao. Poslije ga je zvala neka službenica i rekla da nedostaju neki dokumenti iz spisa. Rekao joj je da on ne zna gdje su, nema razlog ni motiv da bilo što skriva, niti mu trebaju ti dokumenti. Polovicom 2019. putem odvjetnika podnio je postupak radi utvrđenja ništetnosti te nagodbe. Uz tužbu je priložio tu nagodbu. Izjavio je da je to njegova nagodba koju je potpisao. Na deset mjesta piše da je on to potpisao. Njemu ta nagodba ide u prilog, nema razloga trgati stranice kada je lako dokazivo da je on to potpisao.

7.1. Na raspravi okrivljenik ponavlja da nije otrgnuo stranice ovog spisa na kojima bi se nalazila nagodba i još neki dokumenti jer za to nije imao nikakvog ni logičnog ni zdravorazumskog razloga. Naime radi se o parničnom predmetu koji je pravomoćno okončan još 10. srpnja 2017. Kritične prilike kada je pregledavao ovaj spis nalazio se u skučenom prostoru unutar pisarnice, u kojem je bilo osim njega još ljudi, da je on to otrgnuo iz spisa sigurno bi se čulo šuškanje, a i vidjelo bi se, dakle to bi netko primijetio. Misli da je u ovoj situaciji riječ o nekakvom nesporazumu, ne vidi ni zašto bi netko drugi imao motiv istrgnuti ove dokumente iz spisa, njegova je pretpostavka da je to netko slučajno napravio, ne vidi drugog objašnjenja. Obveze koje proizlaze iz te nagodbe su ispunjene tako da misli da to potkrjepljuje sve ono što je prije naveo. Smatra da iskazi svjedokinja koje su u ovom postupku ispitane idu njemu u prilog jer ga nijedna od njih nije vidjela da je bilo što otrgnuo iz spisa, a nema logike da nešto tako ostane neprimijećeno.

8. S druge strane, svjedokinja BE (listovi 107-108 i 140) navodi da je zaposlena na radnom mjestu upisničarke u parničnoj pisarnici Općinskog suda u Splitu. Toga dana bila je dežurna službenica u parničnoj pisarnici te je u okviru svojih zaduženja primala stranke radi uvida u spis i slično. U to vrijeme nije bilo ograničenja vezanih za prijem stranaka, dakle, istovremeno je moglo više stranaka vršiti uvid u spis. Iza 11,00 sati u parničnu pisarnicu došla je stranka koja se predstavila kao ŽE, čiji je identitet utvrdila uvidom u osobnu iskaznicu. On je tražio uvid u spis kojeg je prethodno naručio. Taj spis nalazio se na stolu kolegice Nede Bašić, kojeg mu potom predala. ŽE je nakon toga taj spis pregledavao za pultom, dok je svjedokinja obavljala druge poslove. Nakon kraćeg vremena, čula je kako se ŽE obratio kolegici Sandri Đapić te joj je vratio spis, kojeg je potom proslijedila kolegici Bašić. Nakon nekoliko minuta kolegica Bašić pregledavala je taj spis prije povratka u arhivu te je utvrdila kako nedostaje dio spisa, odnosno nekoliko posljednjih stranica. Odmah su o tome izvijestile voditeljicu građanske pisarnice CE. Napominje kako su svi predmeti, pa tako i taj sporni spis, uredno uvezani. Dok je ŽE vršio uvid u spis, na to nije obraćala pozornost, niti je što neobično primijetila.

8.1. Na raspravi svjedokinja BE dodaje da dok je okrivljenik vršio uvid u spis ona nije nadzirala što on radi. Nije se mogla sjetiti je li i konkretne prilike osim okrivljenika još netko istodobno vršio uvid u spis, ali sigurna je da je tada bilo drugih stranaka odnosno odvjetnika kojima su se davale informacije ili obavljale druge radnje. Upravo nakon ovog događaja uvedeno je pravilo da samo po jedna stranka može izvršiti uvid u spis i službenik koji je dežuran mora stajati uz tu stranku dok ona pregledava spis. Prije nego što je okrivljeniku uručila ovaj spis nije pregledavala taj spis odnosno kontrolirala nedostaje li što u njemu. Je li kolegica Bašić prije nego što je dostavila ovaj spis na svoj stol iz arhive kontrolirala nedostaje li što u spisu, ne zna, ali se dobro sjeća da je, nakon što je ovaj gospodin završio pregledavanje spisa te joj je svjedokinja proslijedila ovaj spis, Bašić odmah rekla da u spisu nedostaje nagodba. Dakle, svjedokinja nije vidjela da bi okrivljenik iz tog spisa istrgnuo kakva pismena, jer fizički nije bila tu. Ne postoji neko pravilo ili uobičajeno postupanje da se, kada se spis vadi iz arhive, taj spis pregledava je li kompletan, iz razloga što kada se spis šalje u arhivu to se radi po naredbi suca, a koja podrazumijeva da je u spisu odrađeno sve što je bilo potrebno, odnosno da je spis kompletan.

9. Svjedokinja Neda Bašić (listovi 93-95 i 137-138) navodi da je 24. siječnja 2020. godine u Splitu, u prostorijama Općinskog suda u Splitu, građanska pisarnica, stranka ŽE zatražila uvid u spis predmeta Pi – 984/11. Kako je navedeni spis bio u arhivi, svjedokinja je ranije zatražila od arhivara da spis donese u pisarnicu, a stranka je nekoliko dana prije 24. siječnja 2020. nazvala te su je informirali da je spis u pisarnici. Gore navedenog dana stranka ŽE je pristupio u građansku pisarnicu te je kolegica BE dala njemu spis na uvid jer je BE taj dan bila dežurna za rad sa strankama. Svjedokinja nije nadzirala ŽE dok je pregledavao spis, jer je građanska pisarnica velika prostorija s velikim pultom i obično više stranaka u isto vrijeme pregledava veći broj spisa. ŽE je izvršio uvid u spis te ga je vratio kolegici BE koja je predala spis svjedokinji. Međutim, kada je pregledavala spis prije povratka u arhivu tog istog dana, jer je to običaj svjedokinje, utvrdila je da u spisu nedostaje nekoliko stranica i to stranice od broja 40 do broja 45 spisa, misli zapisnik na kojem je sklopljena sudska nagodba od 10. srpnja 2017., dopis Porezne uprave od 27. veljače 2017. i podnesak tuženika ŽE od 11. srpnja 2019. Odmah je izvijestila šeficu građanske pisarnice CE koja je izvijestila predsjednicu suda Marinu Boko koja je podnijela kaznenu prijavu. Svjedokinja nije vidjela da ŽE uzima ove dijelove spisa, ali je on jedina osoba osim njih djelatnica koja je bila u dodiru sa spisom te su nakon ovog događaja promijenili način rada u pisarnici. Naime, sada stranke jedna po jedna i uz nadzor jedne od djelatnica pisarnice pregledava spis kako bi se izbjegle situacije poput ove.

9.1. Na raspravi svjedokinja Bašić dodaje da je ovaj spis bio kod nje te je sigurna da je spis nakon što je izvučen iz arhive pregledan, odnosno da ga je ona pregledala. Spis je bio uredno uvezan. Inače bila je riječ o tankom spisu tako da je bilo lako sve vidjeti i utvrditi. Svjedokinja se ne može sjetiti točnog trenutka kada je pregledavala ovaj spis nakon njegovog primitka iz arhive, ali svaki spis koji na ovaj način zaprimi ona pregleda, pa je uvjerena da je tako pregledala i predmetni spis. Je li sad baš od prve do posljednje stranice sve pregledala ne sjeća se, ali uvijek pregleda ono što je najvažnije u spisu – odluka, tužba i sl. Primjerice dopis Porezne uprave ne spada u one najvažnije dijelove spisa, ali je zapravo svaki dio spisa bitan. Ponavlja, nije se radilo o tako velikom spisu, moguće da je imao čak i manje od 100 stranica. Ona fizički nije vidjela okrivljenika da bilo što vadi ili trga iz spisa. Nije nadzirala okrivljenika dok je pregledavao spis jer toga dana nije bila dežurna sa strankama, budući da su u tom smislu oni službenici pisarnice podijeljeni po danima. Ono što je bilo izvađeno iz spisa su zapravo bile posljednje stranice spisa te je ovo usporedila s popisom pismena kako u fizičkom dijelu spisa tako i u sustavu eSpis i tako je utvrdila što nedostaje. Spis je od zaprimanja iz arhive pa sve do trenutka predaje okrivljeniku na uvid bio isključivo kod svjedokinje. Kada je spis prvi put njoj došao iz arhive da su ova pismena nedostajala ona bi to odmah primijetila.

10. Svjedokinja Sandra Đapić (listovi 101-102 i 138) navodi da je kao državna službenica zaposlena u Općinskom sudu u Splitu u svojstvu upisničarke u parničnoj pisarnici. Predmetne prigode misli da je bio 24. siječnja 2020. ona se nalazila u prostoriji parnične pisarnice, ali njeno zaduženje je bilo ulaganje dostavnica u spise. Tog dana kolegica BE je bila zadužena za primanje stranaka. Radi se o velikoj prostoriji koja ima pult za stranke. Između radnog dijela i prostora gdje stoje stranke se nalazi jedan veliki ormar te svjedokinja nije imala pogled prema stolu gdje stranke inače vrše uvid u spise, a kako je ulagala spise u taj ormar nije imala pogled prema pultu. U jednom trenutku je čula jednu stranku koja kaže "vraćam vam spis, hvala", ali se nije osvrtala prema njoj. Spis je bio odložen na taj pult te je svjedokinja u jednom trenutku taj spis proslijedila kolegici BE, ali spis nije otvarala niti je što mogla zamijetiti na njemu. Kasnije je doznala da je taj spis prethodno izvučen iz arhive kao i da je kolegica Neda Bašić koja je spis išla vratiti u arhivu zamijetila da je konop razvezan i da nedostaju neka pismena. Konkretno nedostajala je odluka u spisu tj. sudska nagodba, ali to je doznala od kolegica. Tu stranku sada ne može ni prepoznati niti je opisati budući da nije obraćala pažnju prema njoj.

11. Dakle, razmatrajući ovakve sadržaje izvedenih dokaza, sud prihvaća iskaze tri navedene svjedokinje, jer su uvjerljivi i detaljni te one nemaju nikakvog razloga bilo što neistinito iskazivati.

11.1. Sagledavajući njihova kazivanja jasno je da nijedna od ispitanih svjedokinja nije vidjela okrivljenika kako trga stranice iz predmetnog spisa, i to iz razloga šta ga nisu nadzirale, odnosno nisu pratile što on radi dok vrši uvid u spis, već su bile zauzete drugim obavezama.

11.2. Ovdje je za istaknuti da se predmetni spis tog dana kretao na način da ga je, nakon što je došao iz arhive, pregledala službenica Neda Bašić te ga je ostavila na svom stolu, nakon čega ga je službenica BE, koja je kritične prilike bila zadužena za rad sa strankama, predala okrivljeniku. Po izvršenom uvidu u spis okrivljenik ga vraća službenici Sandri Đapić, koja ga pak prosljeđuje službenici Bašić. Potonja je tada pregledala spis prije njegovog vraćanja u arhivu te je utvrdila da nedostaju zapisnik o sudskoj nagodbi te dopisi Porezne uprave i tuženika o kojima je već bilo riječi. U ovom kontekstu svjedokinja Bašić između ostalog navodi kako je sigurna da je, prije predavanja spisa okrivljeniku na uvid, pregledala njegov sadržaj te da je bio uredno uvezan, što nije bilo teško utvrditi jer se radilo o spisu manjeg obima. Da su sporna pismena tada nedostajala tvrdi da bi odmah to primijetila.

11.3. Kod takvog stanja stvari, kada postoji kredibilan iskaz svjedokinja, posebno Nede Bašić, da sporna pismena nisu nedostajala u spisu prije nego ga je radi uvida preuzeo okrivljenik, koji je jedini osim službenica pisarnice imao dodira s ovim spisom, dok je službenica Bašić, odmah po preuzimanju spisa od okrivljenika (putem djelatnice Đapić) kako bi ga vratila u arhivu primijetila da ta pismena nedostaju, onda sud izvan svake razumne sumnje zaključuje da je predmetne podneske iz spisa istrgao upravo okrivljeni ŽE.

11.4. Da se radilo upravo o zapisniku o sudskoj nagodbi od 10. srpnja 2017., dopisu Porezne uprave od 27. veljače 2019. i podnesku tuženika ŽE od 11. srpnja 2019. (str. 40-45 spisa Pi-984/11), koji dokumenti su iz ovog parničnog spisa otrgnuti, djelatnica Bašić je utvrdila tako da je stvarno stanje spisa usporedila s popisom pismena kako u fizičkom dijelu spisa tako i u sustavu eSpis. Ono što je bilo izvađeno iz spisa su zapravo bile posljednje stranice spisa pa je zbog toga to bilo lako za uočiti (preslike: listovi 83-85 spisa).

11.5. S druge strane sud ne vjeruje okrivljeniku kada tvrdi da on nije otrgnuo ove dokumente iz parničnog spisa, jer su takvi njegovi navodi neuvjerljivi, suprotni prihvaćenim dokazima (odlomci 11. i 11.3.) i evidentno usmjereni na njegovu ekskulpaciju.

11.6. Ovdje se treba osvrnuti i na navode okrivljenika kako on nije imao nikakvog razloga istrgnuti ove stranice iz parničnog spisa u osnovi iz razloga što "njemu ta nagodba ide u prilog". Međutim, to nije točno, jer je iz predmetne nagodbe (preslika: list 85 spisa) vidljivo da je njome ustanovljena obveza okrivljenika da AE isplati iznos od 60.000,00 €. Osim toga, okrivljenik sam u svojoj obrani navodi da je tijekom 2019. godine podnio zahtjev za utvrđenje ništetnosti ove nagodbe. Prema tome, iako motiv nije bitno obilježje kaznenog djela, a imajući u vidu da okrivljenik nedostatak motiva ističe kao argument za svoju ekskulpaciju, iz prije iznijetog sud zaključuje da je on imao motiv za počinjenje ovog kaznenog djela – pokušaj pobijanja predmetne nagodbe. Štoviše, okrivljenik u nastavku svoje obrane navodi da ne vidi razlog zbog kojeg bi netko drugi istrgnuo ove dokumente iz spisa, što zapravo ide u prilog utvrđenju suda kako je upravo on to učinio.

11.7. Sud je precizirao pravni opis kaznenog djela na način da je umjesto teksta "protupravno oduzeo službeni spis" unesen tekst "protupravno oduzeo službene isprave", što je također jedan od modaliteta ovog kaznenog djela (odlomak 4.), pri čemu je iz utvrđenih činjenica jasno da okrivljenik nije oduzeo cijeli spis već samo tri isprave iz spisa.

12. U odnosu na oblik krivnje, utvrđeno je da je okrivljenik kazneno djelo počinio s izravnom namjerom, budući da, kada je predmetne dokumente istrgnuo iz spisa i odnio ih sa sobom, bio je svjestan svojih čina te je htio počinjenje ovog kaznenog djela.

13. Ubrojivost okrivljenika tijekom postupka nije bila dovedena u pitanje, pa sud uzima da je on u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv.

14. Stoga je okrivljeni ŽE kriv zbog počinjenja kaznenog djela opisanog u izreci.

15. Na okrivljenika je primijenjen materijalni zakon koji je važio u vrijeme počinjenja kaznenog djela – KZ/11, s tim da naknadne izmjene i dopune tog zakona za njega nisu blaže pa ih nije trebalo primjenjivati.

16. Prilikom odlučivanja o izboru, vrsti i mjeri kaznenopravne sankcije, sud je u olakotnom smislu okrivljeniku cijenio njegovu dosadašnju kaznenu i prekršajnu neosuđivanost te protek vremena od preko pet godina od dana počinjenja kaznenog djela. Postojanje posebnih otegotnih okolnosti sud okrivljeniku nije utvrdio.

16.1. Uzimajući u obzir sve gore navedene okolnosti, stupanj krivnje, kao i visinu propisane kazne za počinjeno kazneno djelo (kazna zatvora do tri godine), zaključeno je da se svrha kažnjavanja u odnosu na okrivljenika može postići i bez izvršenja kazne.

16.2. Stoga je okrivljenik, na temelju čl. 318. st. 1. KZ/11, osuđen na kaznu zatvora u trajanju od sedam mjeseci, a zatim mu je, po čl. 56. KZ/11, izrečena uvjetna osuda na način da se navedena kazna zatvora neće izvršiti ako on u vremenu provjeravanja od dvije godine po pravomoćnosti ove presude ne počini koje drugo kazneno djelo. Naime, za očekivati je da će navedena kaznena sankcija utjecati prije svega na okrivljenika da ubuduće više ne čini kaznena djela te na sve građane da poštuju pravni sustav i da nitko ne počini kazneno djelo.

17. Na temelju čl. 544. st. 1. ZKP/08, kazneni nalog spomenut u odlomku 1.1. obrazloženja stavljen je izvan snage, o čemu je odlučeno pod dijelom a) izreke.

18. Konačno, kako je okrivljenik proglašen krivim te ima primanja, sud ga je, na temelju čl. 148. st. 1., u vezi s čl. 145. st. 2. t. 6. ZKP/08, obvezao snositi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 130,00 €, koji je određen uzevši u obzir trajanje i složenost sudskog postupka te broj poduzetih radnji. Po pravomoćnosti ove presude okrivljeniku će posebnim podneskom biti dostavljene instrukcije za plaćanje troška postupka.

19. Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao u izreci.

Split, 10. listopada 2025.

S U D A C

Vuko Adžić Katalinić

POUKA O PRAVU NA ŽALBU: Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od primitka pisane presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- ODO-u u Splitu,

- okrivljeniku,

- u spis.