P-857/2023-31

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

STALNA SLUŽBA U IMOTSKOM

Ante Starčevića 23, 21260 Imotski

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, po sucu ovog suda Nevenki Kolovrat, u pravnoj stvari tužiteljice FŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mati Knezoviću, odvjetniku u Zagrebu protiv tuženika AŽ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima u OD Ljubičić-Vrdoljak & Partneri, radi utvrđenja, nakon održane glavne rasprave i objavljene presude dana 10. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

Usvaja se tužbeni zahtjev tužiteljice, koji glasi:

I. Utvrđuje se da je tužiteljica, za 1/2 dijela, vlasnica nekretnine označene kao: k. č. br. [katastarska čestica], površine 2316 m2, od toga dvorište 2195 m2 i kuća 121 m2, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], Općinski sud u Makarskoj, Zemljišnoknjižni odjel Imotski, pa je tužiteljica ovlaštena, temeljem ove presude, uz ostvarenje ostalih pretpostavki traženih zemljišnoknjižnim pravom, ishoditi uknjižbu prava vlasništva opisane nekretnine na ime tužiteljice za 1/2 dijela, uz istodobno brisanje upisanog prava vlasništva na opisanoj nekretnini s imena tuženika za 1/2 dijela, a što je tuženik dužan trpjeti.

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice, koji glasi:

"II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 200.000,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 01.02.2022. do isplate po stopi koja se do 31.12.2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana."

III. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici na ime troškova ovoga postupka iznos od 6.875,00 EUR-a

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog tužiteljice radi osiguranja nenovčane tražbine i privremene mjere koji glase:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine tužiteljice-predlagateljice osiguranja iz točke III. tužbenog zahtjeva odnosno tražbine radi predaje tužiteljici u suposjed nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], površine 2316 m2, od toga dvorište 2195 m2 i kuća 121 m2, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], Općinski sud u Makarskoj, Zemljišnoknjižni odjel Imotski, te predaje ključeva svih ulaznih vrata na svim etažama kuće izgrađene na toj nekretnini."

"Nalaže se tuženiku-protivniku osiguranja da tužiteljici-predlagateljici osiguranja odmah i bez ikakve odgode preda u suposjed nekretninu označenu kao k. č. br. [katastarska čestica], površine 2316 m2, od toga dvorište 2195 m2 i kuća 121 m2, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], Općinski sud u Makarskoj, Zemljišnoknjižni odjel Imotski, te se nalaže tuženiku- protivniku osiguranja da tužiteljici-predlagateljici osiguranja odmah preda ključeve svih ulaznih vrata na svim etažama kuće izgrađene na toj nekretnini, a ukoliko to tuženik- protivnik osiguranja ne učini u roku od 3 dana od dana primitka ovog rješenja, ovlašćuje se tužiteljica-predlagateljica osiguranja da sama ili preko treće osobe, uz asistenciju policije, promijeni brave na tim vratima te da tuženiku-protivniku osiguranja preda primjerak ključeva, te se zabranjuje tuženiku-protivniku osiguranja svako ovakvo daljnje ili slično smetanje prava tužiteljice pod prijetnjom novčane kazne, a ova privremena mjera ostaje na snazi do okončanja sudskog postupka ili drugačije odluke suda."

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovoga suda dana 18. srpnja 2023. tužiteljica tvrdi da su ona i tuženik zaključili brak dana 15. siječnja 1994. koji je u međuvremenu, a nakon podnošenja tužbe razveden pravomoćnom odlukom Općinskog suda u Splitu broj R1 Ob-180/2025, od 20. veljače 2025. Tužiteljica tvrdi da su ona i tuženik izgradili kuću sredstvima stečenim radom za vrijeme trajanja bračne zajednice na č. zem. [katastarska čestica], površine 2316 m2, pod dvorištem 2195 m2, pod kućom 121 m2, upisano u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], koja predstavlja njihovu bračnu stečevinu u jednakim dijelovima. Tužiteljica tvrdi da se brinula o četvero zajedničke i odnedavno punoljetne djece te da je u velikoj mjeri samostalno doprinosila zajedničkom kućanstvu i otplaćivala kredite za izgradnju kuće, te uz sve to da je bila u radnom odnosu u DM-u u kojem je ostvarivala visoku plaću , sve dok nije otišla u invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad u rujnu 2011., kada se i dalje nastavila brinuti o kućanstvu i odgoju djece te je na takav način doprinosila zajedničkom kućanstvu. Tvrdi da je tuženik s Ministarstvom Hrvatskih branitelja sklopio ugovor o stambenom kreditu broj 55912614, u svrhu provedbe programa zbrinjavanja Hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji na temelju kojeg je dobio stambeni kredit po povlaštenim uvjetima. Radi osiguranja vraćanja tog kredita tuženik je založio nekretninu koja je predmet ovoga postupka. Tužiteljica je tužbenim zahtjevom opisanim pod točkom III tužbe tražila predaju u suposjed nekretnine koja je predmet postupka, međutim taj tužbeni zahtjev je povučen, o čemu je odlučeno rješenjem od 12. rujna 2024. koji se nalazi na listu 73 spisa. Zbog svega naprijed navedenog tužiteljica postavlja tužbene zahtjeve opisane u izreci presude i traži da se u odnosu prema tuženiku utvrdi vlasnicom 1/2 nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] te u slučaju da sud nađe da je tužbeni zahtjev pod I. neosnovan sukladno članku 188 ZPP-a, ističe podredni tužbeni zahtjev na isplatu iznosa od 200.000,00 EUR-a s kamatama, te traži od suda donošenje rješenja o osiguranju i privremenu mjeru kojom bi se naložilo tuženiku predaja u suposjed nekretnine.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu usprotivio istoj u cijelosti, predložio je da ista bude odbijena, a tužiteljica obvezana na plaćanje troškova ovoga postupka. Ne spori činjenicu zaključenja braka 15. siječnja 1994., kao i da je u braku rođeno četvero djece, dok spori da je tužiteljica doprinosila svojim sredstvima u izgradnji kuće jer je ista isključivo njegovo vlasništvo, budući je istu stekao temeljem Zakona o pravima Hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.

3. U tijeku postupka izvedeni su dokazi čitanjem Vjenčanog lista, Gradskog ureda za opću upravu Grada Zagreba od 1. prosinca 2008. , zemljišnoknjižnog izvatka ovoga suda za predmetnu nekretninu od 18. srpnja 2023., računa koje glase na tužiteljicu, rješenja HZMO- Područni ured u Splitu, od 22. rujna 2011. godine kojim je tužiteljici priznato pravo na invalidsku mirovinu, Ugovora o stambenom kreditu broj 5591261481, od 25. veljače 2020., Sporazuma o zasnivanju založnog prava na nekretnini radi osiguranja, od 5. ožujka 2020., Ugovora o poslovnoj suradnji zaključenog između Ministarstva branitelja i Hrvatske poštanske banke, od 4. prosinca 2014. , Rješenja Ministarstva Hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata od 22. rujna 1998. kojim je tuženiku priznato svojstvo ratnog vojnog invalida, Hrvatske vojske VIII grupe sa 40% invaliditeta, stalno, Rješenja Ministarstva Hrvatskih branitelja za tuženika o pravu na stambeni kredit od 7. studenog 2019., fotografija predmetne nekretnine te završnog izvješća nadzornog inženjera o izvedenim radovima, PŽ, ovlaštenog arhitekta, " U Imotskom, 14. prosinca 2020. godine " , izveden je dokaz saslušanjem u prvom redu parničnih stranaka, ali i radi pokušaja mirnog rješenja spora, a kad do toga nije došlo i svjedoka EŽ, UŽ i ŽŽ. Ostale predložene dokaze sud je odbio kao suvišne.

4. Tužbeni zahtjev tužiteljice označen pod točkom I. izreke presude je osnovan u cijelosti dok je tužbeni zahtjev označen pod točkom II. odbijen kao neosnovan kao i prijedlozi za donošenjem rješenja o osiguranju privremenom mjerom.

5. Među strankama ovoga postupka nema spora oko toga da su zaključile brak 15. siječnja 1994. , koji je u međuvremenu razveden, te da u tom braku imaju četvero sada punoljetne djece. Nije sporna ni identifikacija nekretnine te njen položaj i površina.

6. Sporno je, pa je trebalo utvrditi u postupku, je li tužiteljica svojim radom doprinosila izgradnji kuće, odnosno stjecanju imovine u braku ili ova nekretnina predstavlja isključivu imovinu tuženika, budući da među strankama također nije sporno da je kuća sagrađena na zemljištu koje je strankama darovao tuženikov otac i da je tuženik sredstva koje je i dobio od kredita kao branitelj uložio u izgradnju iste.

7. Kako su stranke ovoga postupka brak zaključile 15. siječnja 1994., prije stupanja na snagu Obiteljskog zakona koji je u primjeni od 01. srpnja 1999., u ovoj pravnoj stvari ima se primijeniti Zakon o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine" broj 11/78, 45/89 i 59/90, - dalje: ZBPO) što znači da je potrebno utvrditi doprinos bračnih drugova na imovini koju su stekli zajednički u braku. Sukladno odredbi članka 277. ZBPO zajednička imovina bračnih drugova je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz iste imovine.

8. Člankom 278. ZBPO određeno je da je posebna imovina ona koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, te imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od onog opisanog u članku 277. ZBPO (nasljeđivanje, darovanje i slično).

9. Po mišljenju ovoga suda, mjerodavne su upravo citirane zakonske odredbe slijedom čijih određenja svaki bračni drug može za vrijeme trajanja braka ili nakon prestanka braka, tužbom zahtijevati da sud utvrdi koliki je njegov dio u zajedničkoj imovini ili dijelu te imovine ili na pojedinoj stvari iz te imovine. Kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. Kod utvrđivanja doprinosa bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, sud vodi računa, kako o zaradi svakog bračnog druga, tako i o radu u domaćinstvu i obitelji, brizi oko odgoja i podizanja djece, te i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećavanju zajedničke imovine kako to i propisuje članak 287. ZBPO.

10. Zbog svega naprijed navedenog trebalo je jasno utvrditi doprinos tužiteljice u smislu citirane zakonske odredbe i je li njen doprinos proizveo stvarnopravne ili obveznopravne učinke prema zajedničkoj volji i namjeri stranaka kod navedene gradnje.

11. Dokazima izvedenim u tijeku postupka utvrđeno je da su stranke zajednički radile kuću za sebe i svoju djecu, držeći da ulažu u zajedničku imovinu kako to iskazuju svjedoci EŽ, UŽ i ŽŽ koji su i fizički bili angažirani u izgradnji kuće. Detaljno su opisali angažman tužiteljice oko njih kao majstora, brige o njihovoj prehrani, nabavci materijala za gradnju, brige oko odgoja i obrazovanja djece. Iskazali su da je tužiteljica pored svega odlazila i na posao u DM-u, sve do odlaska u invalidsku mirovinu, a da je tuženik u to vrijeme u početku radnje kuće boravio u [adresa]. Detaljno su opisali izgradnju kuće po fazama i konkretan tužiteljičin rad, ali i tuženikov, što je nesporno u ovom postupku. Na ovakav način iskazale su i parnične stranke. Problematika ovoga postupka je ta da je tužiteljica u tijeku postupka gore navedenim iskazima svjedoka dokazala da je radom u kućanstvu, rađanjem i brigom oko djece doprinosila stjecanju zajedničke imovine, konkretno građenja obiteljske kuće za sebe i za svoju obitelj. Iz iskaza saslušanih svjedoka, kojima sud u cijelosti poklanja pažnju, može se izvući zaključak da je zajednička volja i namjera stranaka prilikom gradnje bila baš ulaganje u zajedničku imovinu, a ne u posebnu imovinu bračnog druga, kako to tvrdi tuženik. Stoga, tužiteljičin zahtjev ima karakter stvarnopravnog zahtjeva, a ne obveznopravnog. Nije sporno niti da je tuženik doprinosio svojim radom i kreditom.

12. U tijeku postupka tuženik je istakao tvrdnju da tužiteljica nije raspravno sposobna, predlažući da se provede vještačenje na te okolnosti. Tužiteljica je dostavila u spis Uvjerenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Imotski 552/02/25-19/1, Ur. broj 139-030-12-2, od 14. svibnja 2025. iz kojeg proizlazi da tužiteljica u tom centru nije u evidenciji osoba pod skrbništvom, iz čega proizlazi nedvojben zaključak da njena parnična sposobnost nije upitna , dok tuženik nije dokazao svoje tvrdnje da bi joj u tijeku postupka bila oduzeta u cijelosti ili djelomično poslovna sposobnost.

13. Sud je odbio prijedlog tužiteljice za izdavanjem privremene mjere jer tužiteljica nije učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Dakle, tužiteljica nije učinila vjerojatnim sve okolnosti propisane odredbom članka 346. stavak. 1. Ovršnog zakona, sve tim više što je ista u suposjedu nekretnine kao i podredni tužbeni zahtjev označen pod točkom II. izreke presude, sve uslijed osnovanosti tužbenog zahtjeva označenog pod I. izreke presude.

14. O trošku postupka odlučeno je sukladno temeljem članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine» br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08 96/08, 123/08 , 57/11, 148/11, , 25/13, 89/14,70/19,80/22 dalje: ZPP). Kako je tužiteljica u cijelosti uspjela u parnici trebalo je priznati za sastav tužbe, za podnesak od 13.02.2024.,za ročišta održana dana 26.03.2024., 10.05.2024., 12.06.2024., 09.102024., 07.11.2024., za podneske od 25.11.2024., 21.05.2025., te za ročišta od 06.06.2025. i 14.07.2025. za svaku radnju po 250 bodova sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12 i dr.), ukupno 2750 bodova što uvećano za vrijednost boda i PDV daje iznos od 6.875,00 EUR-a koliko je tuženik dužan isplatiti tužiteljici na ime troškova ovoga postupka. Ocijenivši ove izdatke potrebitim za vođenje parnice u smislu članka 155 ZPP-a, sud je obvezao tuženika da tužiteljici na ime troškova ovoga postupka isplati iznos od 6.875,00 EUR-a.

U Imotskom, 10. listopada 2025.

SUDAC

Nevenka Kolovrat

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana nadležnom Županijskom sudu, a putem ovog suda.