REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8

52100 Pula

Poslovni broj: Ovr-1460/2023-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Puli - Pola po sucu Saši Javoranu, kao sucu pojedincu, po prijedlogu višeg sudskog savjetnika-specijalista Gorana Lipljana, u pravnoj stvari ovrhovoditelja LE, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marku Kuzmanoviću, odvjetniku u Puli, protiv ovršenika GRAWE HRVATSKA D.D., PODRUŽNICA PULA, sa sjedištem u [adresa], OIB: 28406115764, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Ilijevski i Cibralić j.t.d., odvjetnicima u Puli, radi pravnog sredstva ovršenika u postupku izravne naplate - prijedloga za ogodu ovrhe, izvan ročišta, 10. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

I Nalaže se FINANCIJSKOJ AGENCIJI da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika GRAWE HRVATSKA d.d. Zagreb OIB: 28406115764, na račun ovrhovoditelja ERŠEK TOMISLAV, OIB: [osobni identifikacijski broj], zaplijenjenih na temelju ovršne isprave - pravomoćne i ovršne Presude Općinskog suda u Puli, poslovni broj Pn-146/2020 od dana 10. siječnja 2022. i Presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž- 979/2022-2 od dana 26. travnja 2022., do okončanja postupka po prijedlogu ovršenika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž-979/2021 od dana 26. travnja 2022., odnosno do drugačije odluke suda i to u odnosu na iznos od 96.340,00 kn (sada 12.786,52 eur[1] ) iz točke I. izreke Presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž- 979/2022-2 od dana 26. travnja 2022.

II Odbija se prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenika na račun ovrhovoditelja u postupku izravne naplate iz točke I u odnosu na zakonske zatezne kamate koje na iznos od 96.340,00 kn (sada 12.786,52 eur) teku od 31. listopada 2008. do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, zatim od 01. kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. po stopi koje se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za

1 Fiksni tečaj konverzije 1,00 eur = 7,53450 kn za sve dvojno iskazane iznose.

referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. u visini stope koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Ovrhovoditelj je 24. kolovoza 2022. podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu temeljem Presude ovoga suda poslovni broj 10 Pn-146/20-172 od 10. siječnja 2022., preinačene Presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj 7 Gž-979/2022-2 od 26. travnja 2022., koja je postala ovršna 8. lipnja 2022.

2. Ovršenik je 6. rujna 2022. podnio ovome sudu prijedlog za odgodu ovrhe odnosno za odgodu izdavanja naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava ovršenika po zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja. U svom prijedlogu za odgodu ovršenik navodi kako bi provedbom predmetne ovrhe trpio teško nadoknadivu odnosno nenadoknadivu štetu. Navedeno ovršenik argumentira činjenicom da je ovrhovoditelj osoba mlađe životne dobi bez ikakve značanije imovine pa ovršenik smatra kako će ovrhovoditelj tako naplaćenim značajnim novčanim sredstavima raspolagati na način da će ih jednostavno potrošiti i čime postoji realna mogućnost da se ovršenik više nikada neće moći od istog naplatiti. Kao dodatan razlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava s računa ovršenika odnosno s računa FINA-e na račun ovrhovoditelja, ovršenik ističe kako se radi o tzv.“staroj nematerijalnoj šteti” za koju se prema odredbi čl.1117.st.1. Zakona o obveznim odnosima niti ne može zahtijevati povrat neosnovano plaćenih iznosa na ime naknade štete zbog ozljede tijela, narušenja zdravlja ili smrti, ako je isplata izvršena poštenom stjecatelju. U prilogu svog prijedloga ovršenik dostavlja sudsku praksu vezanu uz primjenu članka 1117. stavka 1. ZOO-a u kontekstu primjene članka 65. stavka 1. OZ-a. Ovšenik, također, navodi kako je među strankama nesporno da je ovršenik podnio Prijedlog za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu Republike Hrvatske protiv presude Županijskog suda u Zagrebu, posl.br. Gž- 979/2022-2 od dana 26.04.2022.godine te dodaje kako je prijedlogu u prilog dostavio čitav niz recentne sudske prakse u kojoj je zauzet stav kojeg je isticao i u ovom spor a koji nije bio prihvaćen i za očekivati je da će se prijedlog ovršenika (tuženika) za dopuštenje revizije dopustiti i nakon toga njegova revizija riješiti pozitivno po ovršenika, a temeljem čega će ovrhovoditelj biti dužan ovršeniku vratiti sve što je primio (prisilno naplatio). Zaključno, ovršenik navodi kako obzirom na preopterećenost u radu sudova nije za očekivati brzo rješavanje navedenog predmeta na Vrhovnom sudu RH i zbog čega će obzirom na protek roka od 60 dana Financijska agencija zasigurno u međuvremenu provesti ovrhu i izvršiti prijenos zapljenjenih sredstava s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja u sveukupno zatraženom iznosu a čime će ovršenik u slučaju da izjavljeni izvanredni pravni lijek bude prihvaćen biti u nemogućnosti namiriti se od ovrhovoditelja i time će mu nastati teško nadoknadiva odnosno nenadoknadiva šteta. Na kraju, ovršenik prigovara i čitkosti odnosno pravilnosti popunjavanja obrasca Zahtjeva za izravnu naplatu od strane ovrhovoditelja.

3. Ovrhovoditelj se svojim podneskom od 26. rujna 2022., na poziv suda, očitovao na prijedlog ovršenika na način da je osporio sve navode ovrhovoditelja vezane uz ispunjenje uvjeta iz članka 65. stavka 1. OZ-a. Naime, ovrhovoditelj osporava da bi ovršenik protiv ovršne isprave - Presude ovoga suda poslovni broj 10 Pn-146/20-172 od 10. siječnja 2022., preinačene Presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj 7 Gž-979/2022-2 od 26. travnja 2022., koja je postala ovršna 8. lipnja 2022., izjavio pravni lijek, budući da prijedlog za dopuštenje revizije predstavlja izvanredni pravni lijek koji, jednako kao ni sama revizija, ne zadržava ovrhu presude protiv koje je izjavljen. Također, dodaje ovrhovoditelj, neizvjesno je hoće li VSRH uopće dopustiti podnošenje revizije, budući da ista, smatra ovrhovoditelj, ne sadrži jasno naznačeno pravno pitanje koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni li za razvoj prava u sudskoj praksi. Ovrhovoditelj također ističe kako je ovršenikov navod da bi ovrhovoditelj kao osoba mlađe životne dobi bez ikakve značajne imovine potrošio novčana sredstva koja bi naplatio u predmetnom postupku izravne naplate u potpunosti paušalan, s obzirom da je ovrhovoditelj zaposlen u punom radnom vremenu te da ima redovita mjesečna primanja s osnove nesamostalnog rada. Naprotiv, ovršenik nije dokazao da ovrhovoditelj nema značajniju imovinu niti je dostavio potvrdu o radnom statusu ili o kroištenju socijalne pomoći ili sličnu potvrdu za ovrhovoditelja, a iz koje bi proizlazila nemogućnost naplate od strane ovršenika. Ovrhovoditelj dodatno ističe kako se za odgodu zaplijenjenih sredstava ne traži postojanje bilo kakve štete, nego isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete odnosno takve štete koju ovršenik ne bi mogao nadoknaditi od ovrhovoditelja protuovrhom ili restitucijskom parnicom ili ovrhom koja bi se nastavno provela ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne poteškoće. Naposljetku, ovrhovoditelj osporava navod da bi zahtjev za izravnu naplatu bio nečitak ili na drugi način neuredna te je podnesku priložio svoj primjerak podnesenog zahtjeva.

4. Podneskom od 15. rujna 2023. ovršenik je dopunio prijedlog na način da je precizirao glavnicu tražbine iz ovršne isprave temeljem koje je pokrenut postupak izravne naplate, navodeći da ista iznosi 96.340,00 kn sukladno točki I. izreke Presude Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž- 979/2022-2 od dana 26. travnja 2022. te tijek kamata na istu od 31. kolovoza 2008. do isplate.

5. Prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe je djelomično osnovan.

6. Člankom 210. stavkom 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020; u daljnjem tekstu: OZ) propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovoga Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok je stavkom 2. propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o odgodi ovrhe. Odredbom članka 65. stavka 1. OZ propisano je da sud može na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu: 1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, 4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, 6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, 7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni, 9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa, 10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, 11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana. Stavkom 2. istog članka propisano je da će odluku o prijedlogu za odgodu sud donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije. Dakle, sud može donijeti rješenje o odgodi ovrhe ako su kumulativno ispunjena oba uvjeta navedena u članku 65. stavku 1. OZ-a, naime, vjerojatnost nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili vjerojatnost nastupanja nasilja i ispunjenje jednog od uvjeta navedenih u točci

1. do 11. narečene odredbe.

7. Uvodno sud napominje kako smatra da prijedlog za dopuštenje revizije potpada pod pojam pravnog lijeka u smislu odredbe članka 65. stavka 1. točke 1. OZ te je činjenicom da je ovršenik podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv ovršne isprave naznačene u izreci ovog rješenja, a koja je činjenica među strankama nesporna, ispunjen prvi od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe.

8. Ispitujući vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete za ovršenika ili vjerojatnosti nastupanja nasilja, sud smatra potpuno paušalnim i neosnovanim navod ovršenika da bi ovrhovoditelj kao osoba mlađe životne dobi bez značajnije imovine potrošio novčana sredstva naplaćena u postupku izravne naplate i time onemogućio povrat istih ovršeniku po eventualnom uspjehu po reviziji. Naime, ovrhovoditelj navedeni navod nije ničim potkrijepio. Također, neosnovan je i navod ovršenika o nečitkosti i nepravilnosti podataka navedenih u obrascu Zahtjeva za izravnu naplatu, budući da je sud uvidom u isti (str. 47. spisa) utvrdio kako je isti potpuno i čitko popunjen svim propisanim podacima te datiran i potpisan po ovlaštenoj osobi, naime punomoćniku ovrhovoditelja. Međutim, imajući u vidu odredbu članka 1117. stavka 1. ZOO-a, koja propisuje da se ne može zahtijevati povrat neosnovano plaćenih iznosa na ime naknade štete zbog ozljede tijela, narušenja zdravlja ili smrti, ako je isplata izvršena poštenom stjecatelju, te među strankama nespornu činjenicu da se izravna naplata ima izvršiti u ispunjenju ovosudne presude radi naknade upravo takve štete ovrhovoditelju kao poštenom stjecatelju, ovaj sud smatra da bi u slučaju provedbe izravne naplate ovršeniku doista bila pričinjena nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta jer bi isti, u slučaju da izjavljeni izvanredni pravni lijek bude prihvaćen, bio u nemogućnosti namiriti se od ovrhovoditelja odnosno tražiti povrat neosnovano isplaćenih iznosa glavnice, već bi mogao tražiti isključivo povrat eventualno isplaćenih sporednih tražbina kao što su kamate i troškovi postupka.

9. Slijedom svega navedenog, valjalo je temeljem odredbi članka 65. stavka 1. i 2. OZ odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Puli-Pola, 10. listopada 2025.

Sudac

Saša Javoran

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi u roku od osam (8) dana od dana dostave rješenja, ovome sudu, pismeno u tri (3) primjerka.

DNA:

1. Ovrhovoditelju po punomoćniku,

2. Ovršeniku po punomoćniku.