REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: 154 R1 Ob-2012/2025-6
U IM E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Rei Rajić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice HT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te protustranke HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, 10. listopada 2025.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da je između predlagateljice HT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i sada pokojnog GT, rođenog **.**.1973., postojala izvanbračna zajednica koja je trajala do njegove smrti, 10. veljače 2008.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je 9. rujna 2025. ovom sudu podnijela prijedlog za utvrđenje izvanbračne zajednice između nje i pokojnog GT, u kojem navodi da su njih dvoje živjeli u izvanbračnoj zajednici sedam godina, od 2001. do 2008., na adresi u [adresa], a da je tijekom trajanja izvanbračne zajednice rođeno zajedničko dijete VT. Navodi kako ni ona ni pok. GT nisu bili u braku s trećim osobama. Prijedlog podnosi radi ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu iza pok. GT.
2. Rješenjem od 26. rujna 2025. protustranka je pozvana očitovati se o prijedlogu. U svom podnesku od 1. listopada 2025. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO) navodi kako se opreza radi protivi prijedlogu.
3. Prema odredbi čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023, dalje: ObZ), odredbe tog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Sukladno st. 2. istog članka, izvanbračna zajednica koja ispunjava navedene pretpostavke stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe predmetnog zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
4. U čl. 25. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne Novine“ broj: 96/2025, dalje: ZMO) propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istog članka propisano je da se pod članom obitelji smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete te bivši izvanbračni drug s pravom na uzdržavanje. Prema stavku 4. istog članka, status izvanbračne zajednice utvrđuje se u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, pokrenutom radi utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice zbog stjecanja prava na obiteljsku mirovinu.
5. Sukladno čl. 439. ObZ-a, sud može donijeti odluku i bez održavanja rasprave ako ocijeni da rasprava nije potrebna.
6. Radi utvrđenja relevantnih činjenica sud je pročitao dokumentaciju dostavljenu u spis te je izvršio uvid u podatke Jedinstvenog registra osoba RH (dalje: JRO).
7. Na temelju izvadaka iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. GT, rodnog lista za VT, rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Mire Malačić iz [adresa], poslovni broj O-104/08 od 27. ožujka 2008. (pravomoćnog istog dana) te podataka iz JRO, sud je došao do sljedećih utvrđenja. Predlagateljica i pok. GT nikad nisu sklapali brak, ni međusobno niti s trećim osobama. Pokojni GT je ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], od 1986. do svoje smrti 10. veljače 2008. Predlagateljica je na istoj adresi imala boravište od 17. studenog 2006. do 17. studenog 2007., a prebivalište od 9. siječnja 2007. do 5. veljače 2014. Roditelji su jednog zajedničkog djeteta, VT, rođenog **.**.2007. U ostavinskom postupku kao nasljednici pok. GT utvrđeni su njegova izvanbračna supruga (ovdje predlagateljica) i sin, tada maloljetni VT. Majka ostavitelja, UT, priznala je HT status izvanbračne supruge ostavitelja. Predlagateljica je, kao zakonska nasljednica, prihvatila nasljedstvo te je svoj nasljedni dio ustupila njihovom zajedničkom sinu VT.
8. Slijedom svega iznesenog, sud je utvrdio da su predlagateljica i pok. GT živjeli u izvanbračnoj zajednici koja udovoljava pretpostavkama iz čl. 11. st. 1. ObZ-a, odnosno da su faktično živjeli kao bračni drugovi te da je između njih postojala obiteljska, ekonomska i životna zajednica. S obzirom da je već u spomenutom ostavinskom postupku nesporno utvrđeno da je predlagateljica bila izvanbračna supruga pok. GT, sud je smatrao suvišnim i nepotrebnim u ovom predmetu saslušavati svjedoke. Naime, ovaj postupak je pokrenut isključivo radi udovoljenja zahtjevu kojeg postavlja upravno tijelo (HZMO) prilikom donošenja odluke o priznavanju prava na mirovinu, a što ovaj sud ocjenjuje neekonomičnim i nesvrsishodnim. Iako gore citirani čl. 25. st. 4. ZMO-a doista zahtijeva da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u posebnom izvanparničnom sudskom postupku, ovaj sud smatra da je tom uvjetu već udovoljeno u okviru ostavinskog postupka. Zakonske norme se ne bi trebale primjenjivati formalistički, već teleološki i uzimajući u obzir cilj zbog kojeg norme postoje, a to svakako nije multipliciranje sudskih postupaka u kojima se iznova mora dokazivati već utvrđena činjenica.
9. S obzirom na sve navedeno, odlučeno je kao u izreci rješenja.
U Zagrebu, 10. listopada 2025.
Sutkinja:
Rea Rajić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe koja se podnosi u roku 15 dana od dana zaprimanja rješenja ovom sudu u pet istovjetnih primjeraka, a o njoj odlučuje županijski sud.
Dostaviti:
1. Predlagateljici uz rješenje o pristojbi
2. Protustranci
