REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Broj: Pp-16960/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Ane Pocrnje, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog PB zbog prekršaja iz članka 43. stavka 3. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20, 85/22 i 114/22, dalje u tekstu: Zakon o sigurnosti prometa na cestama); povodom prigovora okrivljenog protiv prekršajnog naloga Policijske uprave splitsko- dalmatinske, Postaje prometne policije Split, klasa: 211-07/24-3/10239 od 6. kolovoza 2024., nakon provedenog žurnog postupka, dana 10. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I.

Okrivljeni:

PB, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. P i G, rođen **.**.1946. u [adresa], s prebivalištem [adresa],  SSS, prometni tehničar, umirovljenik, mj. mirovina 537,00 eura, lošeg imovnog stanja, oženjen, otac  dvoje  djece,  državljanin  Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan

k r i v  j e

1) što je 14. lipnja 2024. u 11:10 sati u Splitu, na križanju Svačićeve i Zoranićeve ulice izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom, tako što je upravljao osobnim automobilom marke „Ford“ registarske oznake [registarska oznaka], krećući se kolnikom Ulice Petra Svačića vožnjom unazad od smjera sjevera u smjeru juga te je dolaskom do raskrižja sa Zoranićevom ulicom zadržao smjer kretanja u smjeru juga vožnjom unazad, a da se nije uvjerio da navedenu radnju može obaviti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, pa je uslijed navedenog stražnjim lijevim dijelom vozila udario u prednji dio osobnog automobila „Volkswagen“ reg. oznaka [registarska oznaka], a s kojim je upravljala GB [adresa] od smjera zapada u smjeru istoka, a koja se neposredno prije prometne nesreće zaustavila na kolniku Zoranićeve ulice radi propuštanja osobnog automobila „Ford“ reg. oznaka [registarska oznaka], dakle, kao vozač poduzeo radnju vožnje unatrag, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i imovinu; uslijed čega je izazvao prometnu nesreću samo s materijalnom štetom;

čime je počinio prekršaj opisan u članku 43. stavku 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 43. stavku 3. u vezi s člankom 293. stavkom 1. istog Zakona, pa se na temelju citiranog propisa okrivljeniku

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 150,00 (sto pedeset) EURA

Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Ako okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona okrivljenik se oslobađa obveze plaćanja troškova postupka u cijelosti te isti padaju na teret proračunskih sredstva ovog Suda.

II.

Na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljeni PB

o s l o b a đ a  s e  o d  o p t u ž b e

2) da bi u isto vrijeme i na istom mjestu kao pod 1), nakon što je na tamo opisani način izazvao prometnu nesreću, napustio mjesto događaja, a da nije popunio i potpisao Europsko izvješće ili na drugi način razmijenio osobne podatke i podatke o vozilu s GB koja je bila na mjestu događaja,

dakle, da kao vozač sudionik prometne nesreće, ne bi drugom sudioniku ostavio svoje podatke i napustio mjesto prometne nesreće,

čime bi počinio prekršaj opisan u članku 176. stavku 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjiv po članku 176. stavka 5. istog Zakona.

Obrazloženje

1. Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Postaja prometne policije Split, izdala je pod gore navedenim brojem prekršajni nalog protiv okrivljenog PB zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude; na koji nalog je okrivljenik podnio prigovor zbog poricanja prekršaja.

2. Postupajući po prigovoru na prekršajni nalog, u smislu odredbe članka 238. Prekršajnog zakona, Sud je utvrdio da je prigovor podnesen u zakonskom roku te je nalog stavio izvan pravne snage, nakon čega je na temelju članka 221. stavka 1. točke

1. Prekršajnog zakona proveo žurni postupak.

3. Ispitan pred sudom, okrivljeni PB je istaknuo kako se smatra krivim za prekršaj pod točkom 1. prekršajnog naloga, a ne smatra se krivim zbog prekršaja pod točkom 2. prekršajnog naloga. U svojoj obrani je dalje naveo kako u cijelosti ostaje kod pisane obrane i naglašava da nije imao namjeru pobjeći od odgovornosti, da je ponudio ovoj gospođi novac kao naknadu za štetu, ali je ona to odbila. Ističe kako ni u jednom trenutku nije tražila od njega da ispuni Europsko izvješće nego je samo otišla s parkirališta nakon što je zapisala njegove registarske oznake na papirić. On je tu ostao još pola sata jer je čekao suprugu koja je bila u optičara.

3.1. Okrivljenik je u spis priložio podnesak naslovljen "očitovanje o prekršaju" od 1. listopada 2025. koji se ima smatrati njegovom pisanom obranom. U pisanoj obrani u butnom navodu kako je kritične prigode poduzeo radnju vožnje unatrag te da nije osjetio nikakav udarac te je otišao na parkiralište u Svačićevoj ulici. Naglašava kako nije pobjegao, jer inače ne bi vozilo ostavio na parkingu. Kada se zaustavio na parkingu da je do njega došla jedna gospođa i rekla da ju je udario i pobjegao, a on joj je odvratio da nije osjetio udarac i tražio da mu pokaže štetu. Ista da je pokazala svoju registarsku pločicu kojoj je bio razvijen okvir te je moguće da se kukom svoga vozila naslonio na tablicu prilikom vožnje unatrag. Međutim, pregledom njezinog vozila da je vidio i druga oštećenja pa pretpostavlja da je htjela prikazati mnogo veću štetu i od njega iznuditi popravke. Ističe da je gospođi ponudio 20 € za razbijeni okvir, što je ona odbila i otišla. Dodaje kako gospođa nije spominjala policiju niti je tražila da razmijene podatke.

3.2. Okrivljenik je također priložio u spis izvadak iz tekućeg računa u HPB banci iz kojeg je vidljiv iznos njegove mjesečne mirovine od 537,66 eura.

4. Tijekom postupka u dokazne svrhe ispitana je svjedokinja TB te su, osim citiranog izvoda iz tekućeg računa za PB i pisane obrane, pročitani prigovor na prekršajni nalog i službena bilješka o očevidu Postaje prometne policije Split. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, iz koje proizlazi da okrivljenik nije prekršajno kažnjavan.

4.1. Ispitana u svojstvu svjedoka, TB je navela kako se sjeća da je spornoga dana bila sa suprugom u Splitu jer ju je odvezao do Optike Šore kako bi izvršila pregled dioptrije nakon operacije mrene. Sjeća se da ju je suprug iskrcao na križanju Svačićeve i Zoranićeve ulice te se ona zaputila u pravcu optike a on je krenuo u pravcu ulaza na parkiralište Svačićevom ulicom. Ne sjeća se da bi suprug imao kontakt s bilo kakvim vozilom dok ga je imala u vidokrugu. U optici se zadržala najmanje pola sata, a suprug ju je čekao na parkiralištu u Svačićevoj ulici.

5. Nakon ovako provedenog postupka, sud smatra da je stanje stvari u dovoljnoj mjeri razjašnjeno za donošenje odluke o utuženim prekršajima.

6. Odredbom članka 43. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozač koji namjerava na cesti ili drugoj prometnoj površini obaviti neku radnju vozilom (uključiti se u promet, prestrojiti, odnosno mijenjati prometnu traku, pretjecati, obilaziti, zaustavljati se, skretati udesno ili ulijevo, okretati se polukružno, voziti unatrag i sl.) ne smije početi takvu radnju ako time dovodi u opasnost druge sudionike u prometu ili imovinu. Stavkom 2. istog članka je određeno kako je prije započinjanja radnji iz stavka 1. ovoga članka, vozač dužan uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, vodeći pritom računa o položaju vozila te o smjeru i brzini kretanja. Stavkom 3. je pak propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 60,00 eura kazniti za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

6.1. Odredbom članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je kako će se za prekršaje iz ovoga Zakona kojima je izazvana prometna nesreća samo s materijalnom štetom, kazniti počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 130,00 eura.

6.2. Odredbom članka 176. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozači sudionici prometne nesreće, u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na vozilima, ne smiju napustiti mjesto prometne nesreće dok nisu popunili i potpisali Europsko izvješće ili na drugi način razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima. Stavkom 5. je pak propisano kako će se novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kazniti vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće.

U odnosu na točku I. presude:

7. Na osnovi naprijed izloženih dokaza, u prvom redu iz priznanja okrivljenika, odnosno njegove obrane u kojoj priznaje sva obilježja predmetnog prekršaja, a što je ujedno potkrijepljeno izvedenim materijalnim dokazima, napose sadržajem službene bilješke o očevidu; Sud smatra nesporno utvrđenim da je okrivljenik utužene prigode počinio prekršaj pod točkom 1) izreke presude, upravo kako je to tamo činjenično i pravno navedeno.

8. Prilikom odmjeravanja sankcije okrivljenom PB, Sud je utvrdio više olakotnih okolnosti, i to njegovo priznanje kojim je pridonio bržem okončanju postupka, jačinu povređivanja zaštićenog dobra, koja se očituje u visini nastale štete na drugom vozilu, zatim njegovu stariju životnu dob i loše imovinske prilike te na koncu činjenicu da se do sada nije pojavljivao kao počinitelj prekršaja, pa tako ni iz oblasti prometa. Kako istovremeno kod okrivljenika nisu utvrđene nikakve otegotne okolnosti, sud smatra da citirane okolnosti u svojoj ukupnosti predstavljaju naročito olakotne iz članka 37. Prekršajnog zakona koje služe kao temelj za primjenu instituta ublažavanja kazne. Stoga je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u manjem iznosu od najniže propisane kazne za predmetni prekršaj, smatrajući da će se na taj način ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.

8.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

9. Na koncu se ističe kako Sud okrivljeniku za počinjeni prekršaj nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, jer je procijenio da u konkretnom slučaju ne postoji opasnost da će isti upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Naime, kao što je već navedeno, ni prije ni poslije počinjenja predmetnog prekršaja okrivljenik se nije pojavljivao kao prekršitelj prometnih pravila, drugim riječima njegovo dosadašnje ponašanje ne upućuje na spomenutu opasnost. Stoga sud smatra kako za sada ne postoji potreba za izricanjem predložene mjere, odnosno da će se i samim izricanjem novčane kazne prema okrivljeniku ostvariti svrha zaštitne mjere.

10. Sukladno odredbi članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona sud je u cijelosti oslobodio okrivljenika obveze na plaćanje troškova prekršajnog postupka smatrajući da bi njihovim plaćanjem bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje i uzdržavanje osoba koje je dužan uzdržavati, te isti padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

U odnosu na točku II. presude:

11. Uzimajući u obzir sve okolnosti prekršaja i dokaze koje je sudu prezentirao ovlašteni tužitelj, sud smatra kako u konkretnom slučaju nije s dostatnom izvjesnošću utvrđeno da bi okrivljenik počinio prekršaj pod točkom 2) optužnoga akta. Naime, Sud smatra verziju događaja kakvu je okrivljenik iznio u svojoj pisanoj i usmenoj obrani životnom i uvjerljivom te u skladu s utvrđenim pomoćnim činjenicama. Prije svega nije logično da bi okrivljenik, ukoliko je doista namjeravao napustiti mjesto događaja i prikriti svoj identitet, parkirao vozilo na obližnjem parkiralištu u Ulici Petra Svačića. Još manje je logično da bi nakon toga na istom mjestu čekao suprugu pola sata sjedeći u automobilu, a što proizlazi iz iskaza svjedokinje TB. Sve navedeno, ako ne demantira, onda svakako dovodi u pitanje tvrdnju optužbe da je okrivljenik napustio mjesto događaja a da nije vlasnici oštećenog vozila ostavio svoje podatke, odnosno popunio europsko izvješće.

12. Iz tog razloga je okrivljenika na temelju članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona u tom dijelu oslobodio optužbe te je odlučeno kao pod točkom II. izreke presude.

Split, 10. listopada 2025.

Zapisničarka

Sudac

Ana Pocrnja,v.r

Mario Bakota,v.r

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi u pisanoj formi, putem ovog Suda, u dva ista primjerka.

Dostaviti: okrivljenom, tužitelju, u spis