Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Virovitica, Tomaša Masaryka 8

Poslovni broj: P-239/2023-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici po sucu Arsenu Vaneku, u pravnoj stvari tužitelja Republika Hrvatska OIB 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Virovitici, Građansko-upravni odjel, protiv tuženika TU, iz [adresa], sada nepoznate adrese prebivališta i boravišta, zastupanog po privremenom zastupniku Željku Palatinušu, odvjetniku iz Virovitice, Gajeva 22/III, radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama tuženika, nakon zaključene glavne javne rasprave 9. listopada 2025. u nazočnosti zakonskog zastupnika tužitelja i privremenog zastupnika tuženika temeljem čl. 335. st 4., Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91- 114/22 dalje ZPP-a), 10. listopada 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, vlasnik čkbr. [katastarska čestica] oranica Skresi Žutilo sa 432 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te je tuženik dužan trpjeti prijenos svog prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u korist tužitelja odmah po pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Tužitelj je kod ovog suda podnošenjem tužbe (1-2) pokrenuo parnični postupak protiv tuženika radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koja se sastoji od čkbr [katastarska čestica] oranica Skresi Žutilo sa 432 čhv.

2. U činjeničnim navodima tužbe ističe da se u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Virovitici, Zemljišnoknjižni odjel Pitomača, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to na čkbr. [katastarska čestica] oranica Skresi Žutilo sa 432 čhv , kao vlasnik vodi upisan tuženik. Predmetnu nekretninu koja je u katastarskom operatu upisana pod čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tužitelj zajedno sa svojim pravnim prednicima PD Borik [adresa] i Duhanprodukt Pitomača neprekidno posjeduje, obrađuje i gospodarski iskorištava od 1978. godine pa do podnošenja ove tužbe. Navedena čestica nije obuhvaćena Programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Općine Pitomača, ali se nalazi unutar formirane poljoprivredne table u vlasništvu Republike Hrvatske i dana je u zakup Ugovorom o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske Klasa: 022-01/09-01/181, Urbroj: 2189/16- 09-01-100/01 od dana **.**.2009., MU iz [adresa]. Obzirom na činjenicu da je boravište tuženika UU nepoznato, tužitelj predlaže da se istom temeljem čl. 84. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22) postavi privremeni zastupnik Željko Palatinuš, odvjetnik u Virovitici. Zbog nepoznatog boravišta tuženika tužitelj se nije obratio tuženiku zahtjevom za mirno rješenje spora. Kako se tužitelj nalazi u poštenom posjedu predmetne nekretnine više od 20 godina i dosjelošću je stekao pravo vlasništva na istoj, predlaže da sud temeljem čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17) nakon provedenog postupka donese presudu kojom će se utvrditi da je tužitelj vlasnik predmetne nekretnine .

3. Kao dokaze predloženo je saslušanje svjedoka predstavnika [adresa] OU, KU, te RU , dok su od materijalnih dokaza koji su priloženi uz tužbu kao privitak dostavljeni zk. izvadak za spornu nekretninu ( 3), izvod iz posjedovnog lista za spornu čestivu ( 4) Ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta sklopljenog između tužitelja kao zakupodavca i MU vlasnika obrta " [obrt] " kao zakupoprimca (5-7), mišljenje nadležnog Županijskog državnog odvjetništva o iskazanoj suglasnosti da nema zapreke za zaključenjem navedenog ugovora i njegovom provedbom ( 8), dopis Općine Pitomača ( 9), Arkod preglednika za navedenu nekretninu (1o), isprava izdana od Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Virovitica, ispostave za katastar nekretnina [adresa] o identifikaciji predmetne čestice , kao i izvod iz povijesti promjena na predmetnoj katastarskoj čestici ( 11,13).

4. Pravomoćnim rješenjem suda broj P-239/2025-6 od 4. lipnja 2025. ( 21-23) zbog činjenice da je tuženik osoba nepoznatog prebivališta i boravišta radi zaštite njegovih prava i interesa u postupku temeljem čl. 84 st 2 toč. 4 ZPP-a postavljen joj je privremeni zastupnik u osobi odvjetnika Željka Palatinuša.

5. Tužba je sa prilozima dostavljena na odgovor privremenom zastupniku tuženika koji se u dostavljenom odgovoru očitovao na načina da nema saznanja o činjenicama navedenim u tužbi, opreza radi protivio se tužbi i tužbenom zahtjevu, dok je odluku o istome prepustio sudu.

6. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja se nalazi u spisu.

7. Na temelju brižljive i savjesne ocjene svih dokaza kako u njihovoj zasebnosti tako i međusobnoj povezanosti, ocjenom rezultata provedenog dokaznog postupka temeljem čl. 8 ZPP-a ocjena je suda da je tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava vlasništva dosjelošću na nekretnini koja je predmet spora a dolazi upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od čkbr. [katastarska čestica] oranica Skresi Žutilo sa 432 čhv upisana kao vlasništvo tuženika, a koja čestice u katastarskom operatu dolazi upisana i odgovora čkbr. [katastarska čestica] (13).

9. Kada se tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava vlasništva temelji na dosjelosti, radi se o zakonom propisanom temelju stjecanja prava vlasništva iz čl. 129 st 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN 91/96-94/17 dalje ZV-a) , gdje sam zakon uz ispunjenje određenih zakonskih pretpostavki u vidu utvrđenih činjenica kao nastalu pravnu posljedicu veže mogućnosti stjecanja prava vlasništva ( sposobnosti stvari da bude objektom prava vlasništva, sposobnost dosjedatelja-uzukapijenta da može steći stvar koja je predmetom stjecanja prava vlasništva po navedenom pravnom temelju, kakvoća posjeda, kao i vrijeme koje je potrebno da bi se u ovisnosti od kakvoće posjeda vlasništvo moglo steći putem tzv redovne ili izvanredne dosjelosti) sve prema čl. 159 st 1 ZV-a.

10. U odnosu na prvu pretpostavku da li nekretnina koje je predmetom spora može biti predmetom stjecanja prava vlasništva ocjena je suda potvrdna jer nema dokaza da bi se zaključilo suprotno ( čl. 3 st 1 i 2 ZV-a).U odnosu na drugu pretpostavku koja se odnosi na činjenicu da li tužitelj može steći pravo vlasništva kao pravna osoba odgovor je suda potvrdan jer nema dokaza koji bi ukazivali na drugačiju ocjenu, ili da bi po nekoj osnovi bio ograničen u mogućnost stjecanja takvog prava.

11. U odnosu na treću i četvrtu pretpostavku koje se odnosi na kakvoću posjeda i tijek vremena koje se treba navršiti da bi se staklo vlasništvo dosjedanjem, sud se referira na način kako slijedi:

-u načelnom osvrtu sud ističe da kada je u pitanju dosjedanje kao institut stvarnog prava,a koju osnovu sam Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje kao temelj stjecanja vlasništva na stvari bilo pokretnoj ili nepokretnoj, izražava se u osnovnoj pretpostavci koja mora biti ispunjena u pogledu kakvoće posjeda a ta je da posjed mora biti pošten što proizlazi iz odredbe st 3 čl. 159 ZV-a, te da se stvar mora posjedovati samostalno dakle kao da je posjednik ujedno i vlasnik stvari ili nositelj toga prava ( čl. 11 st 1 ZV-a) ,a posjed je pošten ako posjednik kada ga je stekao nije znao niti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada "pravo na posjed", ali to poštenje prestaje čim sazna da mu "pravo na posjed" ne pripada dakle kada sazna da nema valjani pravni temelj posjeda iz čl. 18 st 1 ZV-a.

12. Kakvoća tako utvrđenog posjeda koji se ocjenjuje kao pošten na strani dosjedatelja kada su nekretnine u pitanju i kada se stvar posjeduje samostalnim posjedovanjem dakle na način kao da je dosjedatelj njezin vlasnik ( čl. 11 st 1 ZV-a) odnosno na način da sam dosjedatelj posjed kao faktičnu vlast na stvari ( čl. 10 st 1 ZV-a) ostvaruje ili manifestira kao jedno od vlasničkih ovlaštenja iz čl. 30 st 2 u vezi sa st 1 navedenog člana ZV-a, uvjetuje i vrijeme koje je potrebno da se takva stvar posjeduje ( samostalnim posjedovanjem nekretnine kao pošteni posjednik) kroz period od 20 godine, računajući rok trajanja od onog trenutka kada je samostalni posjednik stupio u posjed stvari čl. 160 st 1 Zv-a .Kada se stvar posjeduje kroz tzv "kvalificirani posjed" dakle samostalnim posjedovanjem stvari kao zakoniti , pošteni i istiniti posjednik vrijeme koje je potrebno da bi takav posjednik kao dosjedatelj stekao vlasništvo na stvari je 10 godina, računajući od dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari što proizlazi iz st 2 čl. 160 ZV-a.

13. U odredbama čl. 388 st 2 i 3 ZV-a je propisano da se stjecanje, promjena , pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu navedenog zakona prosuđuje prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjena i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka ( st 2 čl. 388 ZV-a) dok rokovi koji su za stjecanja i prestanaka stvarnih prava određenih navedenim zakonom ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu nastavljaju teći u skladu sa odredbom st 2 navedenog člana ( 388) ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovom zakonom ako bi početo teći u času njegova stupanja na snagu.

14. Na sporne okolnosti koje se odnose na kakvoću posjeda i tijek vremena koji se treba navršiti da bi se staklo vlasništvo dosjedanjem izveden je dokaz saslušanjem predloženih svjedoka iz tužbe i to RU, OU na ročištu održanom dana 9.listopada 2025. Na predmetno ročište nije pristupio svjedok KU čiji je izostanak opravdao svjedok RU navodeći kao razlog njegovu spriječenosti poslovnim obvezama, a sud prema okolnostima konkretnog slučaja nije smatrao istoga saslušati prvo iz razloga što je tužitelj povukao prijedlog za njegovim saslušanjem a drugo temeljem činjenice što smatra da je iskazima saslušanih svjedoka kao i materijalnim dokazima koji se nalaze u predmetu stanje stvari u činjeničnom pogledu u dovoljnoj mjeri utvrđeno da se može donijeti meritorna odluka u nastalom sporu.

15. Svjedok RU je u svojem iskazu naveo cit "Znam o kojoj se čestici radi. Nalazi se na području k. o. [katastarska općina] u dijelu koji se zove "Žutilo" kako je to poznato u narodu. Čestica je dio jedne proizvodno tehnološke cjeline, odnosno table koja čini jedinstvenu cjelinu sa ostalim česticama a formirana je sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća u postupku arondacije i okrupnjavanja čestica za korist PD Borik Pitomača. Predmetna čestica koja čini tu cjelinu od strane zemljišnih vlasnika su ili otkupljene temeljem kupoprodajnog ugovora ili je došlo do njihove zamjene na način da je vlasnicima na ime istih čestica u zamjenu od strane PD Borik u vlasništvo dana druga odgovarajuća čestica. Ja saznanja o tome imam jer sam bio zaposlen u APP RRR (Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju) na poslovima upisa zemljišta u Arkod sustavu i zahtjeva za poticaj, te s obzirom da sam trenutno zaposlen u Općini Pitomača na poslovima raspolaganja državnim zemljištem. Nakon PD Borika tim zemljištem je raspolagala RH. Trenutno je u posjedu [obrt] na temelju ugovora o privremenom korištenju te sadašnjeg posjednika niti prednike nitko nije smetao u posjedu ili im ograničavao isto na bilo koji način. Kada mi se pokaže preslika arkoda (10) lijevo i desno od navedene čestice je predmetna proizvodno tehnološka cjelina. Ona se nalazi u sastavu te cjeline. Mogu točno potvrditi da se lokacijski radi o toj gospodarskoj cjelini-tabli, sastavni dio koje table je i sporna čestica. Navedena cjelina je markirana malo tamnijom bojom na navedenom arkodu preglednika.

Daljnjih pitanja nema, to je sve što imam za iskazati, daljnjih pitanja nema".

16.

Svjedok OU je u svojem iskazu naveo cit "Zaposlen sam u Općini Pitomača od 1999., i radio sam na poslovima raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištima prije svjedoka RU. Znam gdje se lokacijski nalazi sporna čestica u području tzv. "Žutilo" k. o. [katastarska općina], sporna čestica je dio veće proizvodne cjeline koja je nastala 80. -ih godina prošlog stoljeća okrupnjivanjem zemljišta i formiranja jednu veću cjelinu "tablu" i to na način da se postojeća zemlja od strane vlasnika kupovala ili u sporazumu sa njima mijenjala na način da su vlasnici za istu dobili neke druge odgovarajuće nekretnine. Postupak okrupnjivanja vodilo je tadašnje PD Borik Pitomača a nakon toga je zemljištem raspolagala RH putem Općine [adresa] koja je dobila dopuštenje da može raspolagati zemljištem na njezinom području. Imam saznanja da se zemlja nalazi u posjedu, tko je točno obrađuje u ovom trenutku ne znam jer na tim poslovima ne radim već par godina.

To je sve što imam za iskazati, daljnjih pitanja nema, trošak ne tražim".

17. Analiza sadržaja iskaza svih saslušanih svjedoka podudarna je u pogledu utvrđenja slijedećih činjenica koje su od odlučnog značaja za donošenje meritorne odluke:

-prvo činjenice da se sporna čestica nalazi u sastavu jedne veće proizvodno tehnološke cjeline tzv "table" na području k. o. [katastarska općina] u predjelu koji je poznat u narodu pod nazivom "Žutilo"

-drugo svi iskazi podudarni su i u pogledu utvrđenja činjenice, da je navedena tzv "tabla" formirana sredinom 80-tih godina prošlog stoljeća u postupku okrupnjavanja zemljišta i provedbe postupka arodnacije koji je vodila tadašnji PD (poljoprivredno dobro) Borik iz [adresa], i to na način da su se predmetne čestice koje čine tu cjelinu od strane zemljišnih vlasnika otkupljivale temeljem kupoprodajnih ugovora ili je došlo do njihove zamjene na način da je vlasnicima istih čestica u zamjenu od strane PD Borik u vlasništvo dana druga odgovarajuće čestica.

-treće svi iskazi podudarni su također i u dijelu gdje se ističe da posjednike navedene čestice niti njihove prednike nitko nikada nije ometao niti ograničavao u načinu njihove upotrebe ili korištenja.

-četvrto nesporna je činjenica da se posjed sporne čestice prema povijesti promjena ( 13) do 1978 vodio na tuženiku u posjedovnom listu 816 k.o,. Stari Gradac, a spiskom promjena 38/1978 navedena čestica prelazi u posjedovni list 885 k. o. [katastarska općina] na poljoprivredno dobro Borik [adresa], samo nije utvrđeno temeljem čega je ista prešla u navedeni posjedovni list na navedenog posjednika.

18. Sudu je poznato da su tadašnji poljoprivredni kombinati, kao organizacijski oblik poljoprivrednih poduzeća u kojima se ujedinjavala primarna poljoprivredna proizvodnja i prerada, a koji su ukinuti 1992. godine temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (NN-19/91), u razdoblju od 60-ih do pred kraj 80-ih godina prošlog stoljeća, sukladno tada važećem Zakonu o arondaciji (NN-6/76, 5/84 i 5/87), koji je prestao važiti 1993. godine, arondacijom kao mjerom agrarne politike uređenja poljoprivrednog zemljišta okrupnjavanjem radi racionalnije proizvodnje, formirali veće poljoprivredne table pripajanjem manjih tuđih zemljišta većem posjedu te u tu svrhu vršili zamjene poljoprivrednog zemljišta kojim su raspolagali sa poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu drugih pa i fizičkih osoba, pri čemu su vlasnici zemljišta koje je arondacijom pripojeno imali pravo na novčanu naknadu ili dodjelu drugog zemljišta iste katastarske kulture i klase.

19. Utvrđena činjenica da tužitelj ne raspolaže pisanim dokazima o izvršenoj zamjeni sporne čestice ili što ne posjeduje eventualni kupoprodajni ugovor o kupnji iste, nije od odlučnog značaja za donošenje meritorne odluke. Od odlučnog značaja je utvrđenje da je predmetna nekretnina koja je predmet spora prema utvrđenju suda , a na osnovu podudarnog iskaza svih saslušanih svjedoka stvarno ušla u sastav poljoprivredne table koju je formirao i koristio tadašnji PD Borik, [adresa], te da su se u mirnom, nesmetanom i neposrednom posjedu predmetne nekretnine u naravi stvarno nalazili kako tužitelj tako i njegovi pravni prednici od sredine 80-tih godina prošlog stoljeće, a, koji posjed nije osporavan od strane trećih osoba te se utvrđuje stoga da u odnosu na navedenu česticu postoji vremenski kontinuitet njegovog izvršavanja kao samostalnog i poštenog.

20. Obzirom da o izvršenoj zamjeni ili kupovini nekretnine koja je predmet spora tužitelj ne raspolaže pisanim dokazima, a da se predmetna nekretnina nalazi u sastavu poljoprivredne table koju je prije oko 40 godina formirao tadašnji PD Borik, [adresa], od kada se on i njegovi pravni sljednici nalaze u mirnom, neposrednom i nesmetanom posjedu, cijeneći poznatu činjenicu da su tadašnji poljoprivredni kombinati formirali veće poljoprivredne table radi okrupnjavanja i racionalnijeg korištenja zemljišta te u tu svrhu vršili zamjene ili kupovali poljoprivredno zemljište, a da je bilo i slučajeva da je zamjena ili kupovina zemljišta bila dogovorena samo usmeno i unatoč tome u cijelosti izvršena, osnovano se može zaključiti da je posjed PD Borik, [adresa] i njegovih pravnih sljednika pa tako i tužitelja na predmetnoj nekretnini bio istinit, jer iz utvrđenih činjenica ne proizlazi da je posjed pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, a niti zlouporabom povjerenja, a u svakom slučaju njihov posjed se ima smatrati poštenim. Naime, prema odredbi čl. 18. st. 3. ZVDSP posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga sumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, dok je odredbom st. 5. istog članka navedenog Zakona određeno da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno. Budući da u postupku nije utvrđeno postojanje okolnosti temeljem kojih bi zakonski zastupnici PD Borik, [adresa] znali, ili imali dovoljno razloga sumnjati, da im ne pripada pravo na posjed predmetne nekretnine, posjed pravnog prednika tužitelja kao i samog tužitelja ima se smatrati poštenim.

21. Kada je riječ o poljoprivrednom zemljištu na kojem su nekadašnja poljoprivredna poduzeća imala pravo korištenja, odnosno raspolaganja i upravljanja, Republika Hrvatska je njihov sveopći pravni slijednik, neovisno o tome da li je to njihovo pravo bilo upisano u zemljišnim knjigama sve temeljem čl. 3/1 Zakona o poljoprivrednom zemljištu ( NN 34/91). U konkretnom slučaju, nije sporno da je Republika Hrvatska, kao sveopći pravni slijednik preuzela upravljanje i raspolaganje poljoprivrednim zemljištem kojim je do tada upravljao i koje je koristio PD Borik Pitomača, i to na način da je zemljištem raspolagala putem Općine Pitomača koje je dobila dopuštenje da može raspolagati zemljištem ( opaska suda državnim) na njezinom području.

22. Stoga se na osnovu analize iskaza saslušanih svjedoka obzirom na okolnosti da su se prednici tužitelja u posjedu sporne čestice nalazili od sredine 80-tih godina prošlog stoljeća procjena kakvoće posjeda i vremenskog roka koji je potreban da bi se dosjedanjem moglo steći pravo vlasništva se procjenjivalo po čl. 388 st 2 ZV-a temeljem Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ( objavljen u službenom listu SFRJ broj 6/80) koji je na snagu stupio 01.09.1980 a koji je preuzet Zakonom o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnom odnosima NN 53/91 kao Zakon Republike Hrvatske i koji je bio na snazi u trenutku stjecanja stvarnih prava ) dok se u pogledu roka koji je za stjecanje i prestanak stvarnih prava određenih navedenim zakonom (ZOVO) ako su ti rokovi bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu (ZV) ti rokovi su imali nastavljati teći u skladu sa odredbom st 2 navedenog člana ( 388) dakle u skladu sa odredbama ZOVO-a ,ali ne dulje nego što bi trebao isteći rok određen ovim zakonom (ZV) ako bi početo teći u času njegova stupanja na snagu.

23. U pogledu sporne činjenice koja se odnosi na kakvoću posjeda sud utvrđuje činjenicu da su prednici tužitelja bili zakoniti posjednici u smislu tada važećih odredbi ZOVO-a koji se ima primijeniti u trenutku stjecanja stvarnog prava, jer su imali valjani pravni temelj posjeda budući su pravo na posjed stekli temeljem ili zamjedbenih ugovora ili kupoprodajnih ugovora u postupku provedbe arondacije ( okrupnjavanja zemljišta) od strane postojećih zemljišnoknjižnih vlasnika, da navedeni posjed nije stečen silom , prijevarom niti zloupotrebom povjerenja ( čl. 72 st 1 ZOVO), dok se savjesnost posjeda po sudu ne dovodi u pitanje prvo temeljem činjenice da se ista pretpostavlja i nije na konkretan način dovedena u pitanje od strane tuženika osim načelnim prigovorom sadržanim u odgovoru na tužbu, a i temeljem po sudu utvrđene činjenice da su prednici tužitelja posjed izvršavali kao vlasnički dakle da nisu znali ili nisu morali znati da stvar koju posjeduje nije njihova ( čl. 72 st 2 i 3 ZOVO-a).

24. U tim okolnostima budući su vremenski rokovi kod tzv kvalificiranog posjeda prema odredbama ZOVO-a ( čl. 28/2) i prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( NN 91/96-94/17 dalje ZV-a, čl. 159/1 ) isti u pogledu njegova trajanja dakle da se radi se o 10 godišnjem roku njegova izvršavanja, sud ocjenjuje da su pretpostavke za stjecanjem prava vlasništva na spornoj nekretnini u smislu važećih odredbi ZOVO-a i to čl. 28 st 2 u vezi sa čl. 72 st 1-3 navedenog zakona već bile ispunjene najranije sredinom 90-tih godina prošlog stoljeća, obzirom na navod da se sporna čestica u posjedu prednika tužitelja nalazi od sredine 80-tih godina prošlog stoljeća.

25. Stoga sud na osnovu iznesenih razloga o odlučnom činjenicama utvrđuje da su ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 28 st 2 u vezi sa čl. 71 st 1-3 ZOVO-a u vidu utvrđenja odlučnih činjenica da je tužitelj kao sljednik, a uračunavajući i potrebno vrijeme svojih prednika kao zakonitih, samostalnih i istinitih prednika stekao pravo vlasništva redovnom dosjelošću na spornoj nekretnini zbog čega je odlučeno kao u izreci presude, a kako zahtjev tužitelja za naknadom trošak nije postavljen o istome sud nije niti odlučivao.

U Virovitici 10. listopada 2025.

Sudac:

Arsen Vanek

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u dva primjerka putem ovog suda u roku od 15 dana od dana primitka pismenog prijepisa ove presude.

Dostaviti:

1. Tužitelj-po ODO Građansko-upravni odjel u Virovitici

2. Tuženik-po privremenom zastupniku Željku Palatinušu, odvjetniku iz Virovitice