Republika Hrvatska

Poslovni broj: 8 P-962/2025-9

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81, Šibenik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217) po sutkinji Jasminki Mrčeli u pravnoj stvari tužitelja ŽČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnik Ringo Špaleta, odvjetnik u [adresa], protiv tužene Republike Hrvatske koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo Građansko-upravni odjel u Šibeniku, Stjepana Radića 81, radi brisanja prisilnog založnog prava, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 20. kolovoza 2025. godine u nazočnosti tužitelja s punomoćnikom i zamjenicom zakonskog zastupnika tužene DČ, savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, a na ročištu objave odluke dana 10. listopada 2025. godine

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Utvrđuje se da se prisilno založno pravo radi osiguranja novčane tražbine upisano rješenjem Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižni odjel u Šibeniku, rješenjem broj Z-14418/2017 od 16.11.2017. godine na kat. čest. br. [katastarska čestica], vrt, dok je bila je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] sada zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u vlasništvu ŽČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] nema učinak u odnosu na tužitelja ŽČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pa je tuženik dužan izdati ispravu podobnu za brisanje tog upisa prisilnog založnog pravo radi osiguranja novčane tražbine na toj predmetnoj nekretnini kat. čest. br. [katastarska čestica], vrt, dok je bila je upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] sada zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koje je upisano na temelju rješenja Općinskog suda u Šibeniku, broj Ovr-1199/17 od 17. studenoga 2017. godine, u predmetu predlagatelja osiguranja Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zagreb, koga zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, protiv protivnika osiguranja OČ iz [adresa], na teret 1/12 dijela OČ iz [adresa], provedeno rješenjem Općinskog suda u Šibeniku, Zemljišnoknjižni odjel Tisno, broj Z-14418/2017 od 16. studenoga 2017. godine upisom založnog pravo radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 48.688,40 kuna, što konverzijom odgovara iznosu od 6.462,06 eura, kao i zakonske zatezne kamate koja na taj iznos teče od 19.3.2011. g,. po stopi određenoj čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15) do konačnog podmirenja, te radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 787,50 kuna, što konverzijom odgovara iznosu od 104,52 Eura, kao i zakonske zatezne kamate koja na taj iznos teče od 2.10.2013. g. po stopi određenoj čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15) do konačnog podmirenja u korist: Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zagreb, uz oznaku ovršnosti tražbine, pa je tužena dužna trpjeti da tužitelj ŽČ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] temeljem ove presude, koja zamjenjuje brisovnu ispravu, zatraži i postigne uknjižbu brisanja tog gore opisanog prisilnog založnog prava radi osiguranja novčane tražbine na teret 1/12 dijela kat. čest. br. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]."

Obrazloženje

1. Tužitelj ŽČ je u tužbi i na ročištima naveo da je predmet tužbe zahtjev za brisanje prisilnog založnog pravo radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 48.688,40 kuna, što odgovara iznosu od 6.462,06 eura sa zakonskim zateznim kamatama, te iznosa od 787,50 kuna, što odgovara iznosu od 104,52 eura sa zakonskim zateznim kamatama, ukupno radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 6.566,59 Eura sa zakonskim zateznim kamatama uknjiženog na teret kat. čest. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] (ranije zk. ul. [broj ZK uloška]) K. O. [katastarska općina] na pogrešno upisanom suvlasničkom dijelu od 1/12 dijela na imenu OČ iz [adresa], a na korist predlagatelja osiguranja Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zagreb, koga zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku.

2. Tužitelj je isključivi vlasnik i posjednik za cijelo čest. br. 2090/1, vrt Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], te je tako kao vlasnik i upisan u zemljišnoj knjizi.

3. Prethodno, dok je bio neuredan i pogrešan upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na temelju rješenja Općinskog suda u Šibeniku, broj Ovr- 1199/17 od dana 17. studenoga 2017. godine, u predmetu predlagatelja osiguranja Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zagreb, koga zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku, Građansko-upravni odjel protiv protivnika osiguranja OČ iz [adresa], uknjiženo je na teret 1/12 dijela OČ iz [adresa] prisilno založno pravo radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 48.688,40 kuna kao i zakonske zatezne kamate koja na taj iznos teče od dana 19.3.2011. godine po stopi određenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 dalje: ZOO) do konačnog podmirenja, te radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 787,50 kuna kao i zakonske zatezne kamate koja na taj iznos teče od dana 2.10.2013. godine po stopi određenoj članka 29. ZOO-a do konačnog podmirenja u korist: Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zagreb, uz oznaku ovršnosti tražbine.

4. U odnosnom rješenju je određeno da „uknjižba založnog prava i zabilježba ovršivosti imaju takav učinak da se ovrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla. Međutim, tužitelj i njegov prednik tu nekretninu nisu kasnije stekli, već najmanje pedeset godina ranije.

5. Prethodno je čest. br. 2090/1 Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] (ranije Z. U. [broj ZK uloška]) bila još od 1965. godine u isključivom vlasništvu i posjedu sad pok. oca tužitelja LČ pok. Ž (koji se imenuje i kao ŽČĆ Ž) temeljem nasljedstva iza smrti svog oca ŠČ, rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku pod brojem O-361/64 od dana 10. studenog 1965. godine i sudskom nagodbom u tom ostavinskom postupku sklopljenom na ročištu dana 10. studenoga 1965. godine između nasljednika braće LČ (ŽČĆ) Meića pok. Ž i D (Slavka) Meić; te diobene nagodbe (sudske nagodbe) od dana 9. travnja 1969. godine sklopljene u postupku Općinskog suda u Šibeniku broj R1-202/68 između nasljednika iza pok. ŠČ pok. O, braće LČ (Miće) Meića pok. Ž i FČ u odnosu na namirenje na ime 1/6 dijela nužnog dijela pok. IČ iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, pod brojem O-361/64 od dana 10. studenog 1965. godine.

6. Tužitelj je predmetnu nekretninu stekao u vlasništvo i posjed nasljedstvom iza oca LČ (koji se imenuje i kao ŽČĆ) zajedno sa majkom SČ ud. LČ i bratom ŠČ pok. LČ, temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku broj O-817/81 od dana 23. prosinca 1981. godine, te potom sklopljenog Ugovora o diobi od dana 26. svibnja 2003. godine između SČ ud. LČ, ŠČ i ŽČ (tužitelja) koji je ovjeren u potpisu kod javnog bilježnika Igora Lučeva u Šibeniku pod brojem OV-3524/03 dana 26. svibnja 2003. godine. Čest. br. 2090/1 K. O. [katastarska općina] u posjedovnom listu broj 275 K. O. [katastarska općina] Područnog ureda za katastar Šibenik upisana je na pok. oca tužitelja L ŽČĆ pok. Ž, [adresa] i pok. majke tužitelja DČĆ žene ŽČĆ, [adresa], svakog za po 1/2 dijela.

7. Tužitelj je dakle u mirnom i poštenom posjedu odnosne nekretnine najmanje još od stjecanja njegovog prednika sad pok. oca, koji je još od 1965. godine u isključivom vlasništvu i posjedu. Makar je ta nekretnina temeljem nasljedstva bila u isključivom vlasništvu najprije pok. oca tužitelja LČ (koji se imenuje i kao ŽČĆ), pa potom od 2003. godine u isključivom vlasništvu tužitelja, u zemljišnoj knjizi predmetna nekretnina bila je upisana u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] pogrešno na imenima FČ pok. Ž, SČ ud. LČ, SČ Š. LČ, SČ Ž. LČ, OČ, [adresa] i ZČ, [adresa]. 67.

8. OČ, [adresa] (kao i ZČ, [adresa]) bili su pogrešno upisani za po 1/12 dijela čest. br. 2090/1 K. O. [katastarska općina] kao nasljednici pogrešno za 1/6 dijela upisanog oca pok. F (Slavka) Meić, makar je u vezi namire nužnog dijela D (Slavka) Meića između braće LČ (Miće) Meića pok. Ž i D (I) Meića nagodbom u ostavinskom postupku sklopljenom na ročištu dana 10. studenoga 1965. godine, određeno što pripada nasljednika D (Slavka) OČ na ime podmire nužnog dijela, pa tako u rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, pod brojem O-361/64 od dana 10. studenog 1965. godine i dosuđeno F (S) Meiću, predniku KČ iz [adresa] na kojeg se odnosi prisilno založno pravo radi osiguranja novčane tražbine na korist Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zagreb, koga zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku, Građansko-upravni odjel.

9. F (Slavko) Meić prednik OČ iz [adresa], namiren je u nužnom dijelu u ostavinskom postupku još dana 10. studenoga 1965. godine, a predmet nužnog dijela nije bila čest. br. 2090/1 K. O. [katastarska općina], već zemlje: polovina zemlje zv. „Velika Markovača“ čest. zem. [katastarska čestica], zv. „Mali vrtal“ čest. zem. [katastarska čestica], i dio zv. „Idarce Debele Rudine“ čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], pa je slijedom toga bio neuredan i pogrešan upis prava vlasništva kako na D (S) Meić, tako i na KČ, [adresa], jer nije bio vlasnik čest. br. 2090/1 K. O. [katastarska općina].

10. Sukladno odredbi članka 128. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (kao i sukladno tadašnjim propisima o nasljeđivanju i vlasništvu) prednik tužitelja otac LČ (ŽČĆ) L. Ž je čest. br. 2090/1 K. O. [katastarska općina] stekao još u času otvaranja nasljedstva iza njegovog pok. oca ŠČ, koji je umro dana **.**.1964..

11. Rješenje Općinskog suda u Šibeniku, broj Ovr-1199/17 od dana 17. studenoga 2017. godine, u odnosu na čest. br. 2090/1 K. O. [katastarska općina] nema učinak u odnosu na tužitelja, jer su temeljem nasljedstva otac tužitelja pa potom tužitelj tu nekretninu stakli u vlasništvo prije tog rješenja, pa se na toj nekretnini ne može provesti ovrha.

12. Tužitelj je naveo da je iznos od 6.566,59 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama ukupna vrijednost tražbine tužene Republike Hrvatske, Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb postojeće još od 2009. godine prema poreznom obvezniku OČ iz [adresa] iz temelja poreza na promet nekretnine i to: glavnice u iznosu od 48.688,40 kuna (6.462,06 eura) s kamatom od dana 19. ožujka 2011. godine; troškova postupka u iznosu od 787,50 kuna (104,52 eura) s kamatom od dana 2. listopada 2013. godine.

13. Na temelju rješenja Općinskog suda u Šibeniku broj Ovr-1199/17 od dana 17. studenoga 2017. godine ta tražbina potječe iz ovršnog rješenja Porezne uprave, Područni ured Zagreb, Klasa: UPI-410-20-2009-001/16od 18. ožujka 2011. godine; što pokazuje da je porezni postupak započeo 2009. godine, a postupak osiguranja započeo je 17. studenoga 2017. godine i do danas se u tom postupku prema stanju zemljišne knjige nije ništa dogodilo, jer iz zemljišne knjige naplata nije vidljiva, dakle da Porezna uprava i Općinsko državno odvjetništvo kao zakonski zastupnik u tom sudskom postupku nakon osiguranja nisu ništa poduzeli za naplatu tražbine. Tim osiguranjem - prisilnim založnim pravom radi osiguranja novčane tražbine pod brojem Ovr-1199/17 istovremeno je obuhvaćeno pored čest. br. 2090/1 K. O. [katastarska općina] ništa manje još osamnaest (18) nekretnina od čega (3) tri zgrade i jedno dvorište u više zk. uložaka u K. O. [katastarska općina].

14. Prema dostupnim objavljenim podacima prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj po hektaru u 2025. godini iznosi 3.325 eura za oranice, dok je za Jadranski dio Hrvatske dvostruko veća od prosjeka, dakle za najskuplje poljoprivredno zemljište – oranice u Jadranskom dijelu iznosila bi po 6.650,00 eura po hektaru, što izračunato iznosi 0,665 eura za m2.

15. Predmetna nekretnina (čest. br. 2090/1 K. O. [katastarska općina]) ima ukupnu površinu 1192 m2, pa bi njena ukupna vrijednost za tu površinu iznosila 792,68 eura. Po toj prosječnoj vrijednosti zemljišta suvlasnički dio od 1/12 protivnika osiguranja OČ iz [adresa], na kojem je uknjiženo konkretno prisilno založno pravo radi osiguranja novčane tražbine Porezne uprave, Područni ured Zagreb vrijedi najviše 66,05 eura.

16. Pretpostavimo da je predmetna nekretnina (čest. br. 2090/1 K. O. [katastarska općina] površine 1192 m2) vinograd na rodu, što nije, tada bi na području [adresa] vinograd na rodu imao vrijednost od najviše 5 eura za m2, dakle ukupno bi vrijednost bi bila 5.960 eura pa bi u tom slučaju suvlasnički dio od 1/12 protivnika osiguranja vrijedio najviše 496,66 eura.

17. Nužno je ukazati da je povodom zahtjeva za mirno rješenje spora podnesenog prethodno podnošenju ove tužbe Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko upravni odjel suglasno odredbi članka 186.a. stavka 1. ZPP-a dostavljen odgovor koji nije imao nikakve suvisle, pravne i stvarne veze s tim Zahtjevom, makar je odgovor na Zahtjev potpisala ista osoba koja je sastavila i podnijela prijedlog za osiguranje iz ovog predmeta.

18. Tužitelj je radi ostvarenja svojih prava pokrenuo parnicu koji kroz dosadašnje radnje znatno premašuje vrijednost onoga što bi Država kad bi prisilno založno pravo bilo osnovano, mogla namiriti iz vrijednosti 1/12 predmetne nekretnine. Već iz tih pokazatelja i podataka više nego jasno proizlazi stvarno stanje stvari, prirode spora, razumnost spora prema troškovima postupka.

19. Predmetna nekretnina površine 1192 m2, nikad nije bila suvlasništvo OČ iz [adresa], makar je na toj nekretnini uknjiženo navedeno prisilno založno pravo radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja Porezne uprave, Područni ured Zagreb na teret pogrešno uknjiženog suvlasništva za 1/12 dijela OČ iz [adresa]. Ta nekretnina nije bila ni suvlasništvo pogrešno uknjiženog njegovog prednika – oca pok. D (Slavka) Meića iza kojega je uknjižen nasljednik OČ iz [adresa] za 1/12 dijela.

20. Navedena uknjižba je naime rezultat nezakonite i pogrešne provedbe uknjižbe rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku, pod brojem O-361/64 od 10. studenog 1965. godine, iza smrti ŠČ pok. O jer je zemljišnoknjižni sud provodeći uknjižbu rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku pod brojem O-361/64 od dana 10. studenog 1965. godine nezakonito, protivno tom rješenju i pogrešno uknjižio 1/6 dijela čest. br. 2090/1 K. O. [katastarska općina] sada pok. D (I) Meića, pa je potom uknjižen njegov nasljednik OČ iz [adresa] za 1/12 dijela. Odnosna uknjižba je nezakonita i protivna citiranom rješenju o nasljeđivanju jer je u tom rješenju jasno određeno da F (Slavko) Meić prednika KČ, [adresa], za namiru u nužnom dijelu pripadaju zemlje: zv. „Velika Markovača“ čest. zem. [katastarska čestica], zv. „Mali vrtal“ čest. zem. [katastarska čestica], i dio zv. „Idarce Debele Rudine“ čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

21. U ostavinskom postupku F (Slavko) Meić prednik KČ nije stekao u vlasništvo ništa od čest. br. 2090/1 K. O. [katastarska općina], pa je upis prava vlasništva neuredan i pogrešan kako na ime D (Slavko) Meić, tako i na ime KČ jer je rezultat nezakonite i pogrešne provedbe uknjižbe rješenja o nasljeđivanju.

22. Predmetna nekretnina je još od rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku pod brojem O-361/64 od dana 10. studenog 1965. godine, u vlasništvu najprije prednika tužitelja - oca LČ (koji se imenuje i kao ŽČĆ), pa potom tužitelja.

23. Pednik tužitelja - otac LČ (Miće) Meić pok. Ž je tu nekretninu čest. br. 2090/1 K. O. [katastarska općina] dakle stekao u vlasništvo nasljedstvom i odlukom suda pred pedeset godina, što je ranije od rješenja Općinskog suda u Šibeniku, broj Ovr- 1199/17 od 17. studenoga 2017. godine.

24. Sukladno određenju članka 128. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (kao i sukladno tadašnjim propisima o nasljeđivanju i vlasništvu) prednik tužitelja otac LČ (ŽČĆ) ŽČĆ pok. Ž je predmetnu čest. br. 2090/1 K. O. [katastarska općina] stekao još u času otvaranja nasljedstva iza njegovog pok. oca ŠČ pok. O koji je umro **.**.1964..

25. Rješenje Općinskog suda u Šibeniku, broj Ovr-1199/17 od 17. studenoga 2017. godine, u odnosu na predmetnu čest. br. 2090/1 K. O. [katastarska općina] nema učinak u odnosu na tužitelja jer su temeljem nasljedstva otac tužitelja pa potom tužitelj tu nekretninu stakli u vlasništvo prije tog rješenja, pa se na toj nekretnini ne može provesti ovrha.

26. Tužitelj je zaprepašten odnosom Države prema svom građaninu iskazanim u odgovoru na tužbu i protivljenju tužbi, te se pitaju je li to očekivani pošteni i pravedni odnos kod činjenica: da se radi namirenja tražbine Porezne uprave, Područni ured Zagreb, radi namirenja tražbine iz poreza na promet nekretnina iz 2009. godine, nakon postupka osiguranja i upisa prisilnog založnog prava dana 17. studenoga 2017. godine i potvrde ovršnosti do danas se u tom postupku prema stanju zemljišne knjige nije ništa dogodilo, da Porezna uprava i ODO kao zakonski zastupnik u tom sudskom postupku nakon toga nisu ništa poduzeli za naplatu tražbine.

27. Posebno je pitanje da li je Porezne uprave, Područni ured Zagreb dala uputu za odgovor na tužbu.

28. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku pod brojem O- 361/64 od dana 10. studenoga 1965. godine, priloženog zbirci isprava u zemljišnoj knjizi jasno je vidljivo da je prednik tužitelja - otac LČ (Miće) Meić pok. Ž stekao u isključivo vlasništvo predmetnu čest. br. 2090/1 K. O. [katastarska općina], a ne F (S) ŠČ prednik KČ jer je taj nasljednik stekao u vlasništvo druge točno identificirane nekretnine.

29. Zemljišnoknjižni sud je pogrešno i nezakonito protivno sudskoj odluci uknjižio pravo za 1/6 dijela čest. br. 2090/1 K. O. [katastarska općina] D (Slavka) Meića prednika KČ.

30. Zbog izloženog tužitelj je predložio da sud nakon provedenog postupka donese odluku kojom će u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev, uz obvezu tužene na nadoknadu parničnog troška.

31. Zamjenica zakonskog zastupnika tuženice Republika Hrvatska protivila se tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja u cijelost te je predložila da se isti odbije kao neosnovan, uz obvezu tužitelja na nadoknadu parničnog troška.

32. U odgovoru na tužbu je istakla da iz dokaza na koje se tužitelj u tužbi poziva ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Tužitelj u historijatu predmetne tužbe navodi slijedeće: da je u Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], u odnosu na nekretninu zemljišnoknjižne oznake kat. čest. [katastarska čestica], uknjiženo slijeće založno pravo u korist Republike Hrvatske, Ministarstva financija - Zaprimljeno 18.10.2021.g. pod brojem Z- 17218/2021 Prvenstveni red upisa: Z-14418/2017 uknjižba, založno pravo, na temelju Rješenja od dana 17. studenog 2017. godine Općinskog suda u Šibeniku broj Ovr-1199/17, uknjižuje se na teret 1/12 dijela KČ založno pravo radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 48.688,40 kuna kao i zakonske zatezne kamate koja na taj iznos teče od dana 19. ožujka 2011. godine po stopi određenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 dalje: ZOO) do konačnog podmirenja, te radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 787,50 kuna kao i zakonske zatezne kamate koja na taj iznos teče od dana 2. listopada 2013. godine po stopi određenoj člankom 29. ZOO-a do konačnog podmirenja u korist: Republika Hrvatska, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured Zagreb OIB: 18683136487; 1.2 Zaprimljeno 18.10.2021.g. pod brojem Z-17218/2021 Prvenstveni red upisa: Z-14418/2017 zabilježba, ovršivost tražbine, zabilježuje se ovršivost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba dopuštena.

33. Odredbom članka. 8. stavka 2. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj: 63/19, 128/2022, 155/2023, 127/2024), propisano je kako se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta.

34. Stjecatelj koji je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige pravno je zaštićen ako nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja. Nedostatak dobre vjere ne može se prigovoriti nikome samo zato što nije istraživao izvanknjižno stanje (stavak 3.).

35. Osoba koja je u dobroj vjeri upisala knjižno pravo, postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišne knjige, uživa zaštitu svoga povjerenja, osobito što joj nitko neće moći osporavati valjanost njezina stjecanja zbog nevaljanosti prednikova upisa nakon što isteknu rokovi u kojima bi se prema ovom zakonu mogla podnijeti tužba radi brisanja uknjižbe njezina prednika (stavak 5.).

36. Odredbom članka 122. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14), propisano je da je stjecatelj bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju, dok je stavku 3. isto kao i u Zakonu o zemljišnim knjigama propisano da se nedostatak dobre vjere ne može prigovoriti nikome samo zato što nije istraživao izvanknjižno stanje.

37. Odredbom članka 150. stavka 1. Zakona o zemljišnim knjigama propisani su uvjeti za podizanje brisovne tužbe, odnosno propisano je da je nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten, radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

38. Brisovnoj tužbi ne može udovoljiti protiv osobe koja je, postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga, a u dobroj vjeri, uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga, ali neistinitoga (nevaljanoga) prava prednika, osim: ako je nositelj knjižnoga prava iz stavka 1. ovoga članka kojemu je bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe u roku za žalbu na taj upis zatražio zabilježbu da je sporan te podnio brisovnu tužbu u roku od šezdeset dana od isteka roka za tu žalbu, odnosno ako je nositelj knjižnoga prava iz stavka 1. ovoga članka kojemu nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe, podnio brisovnu tužbu u roku od tri godine otkad je ta uknjižba bila zatražena (stavak 2.).

39. Konačno, odredbom članka 229. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da se založno pravo ne može odvojiti od zaloga koji opterećuje, pa tko na bilo kojem pravnom temelju stekne zalog, stekao ga je opterećenoga založnim pravom.

40. Tuženica je dakle postupala u dobroj vjeri, kako u trenutku podnošenja prijedloga za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini u (su)vlasništvu protivnika osiguranja, tako i u trenutku uknjižbe predmetnog založnog prava u zemljišnu knjigu budući je protivnik osiguranja OČ bio uknjižen kao suvlasnik predmetne nekretnine za 1/12 suvlasničkog dijela.

41. U odnosu na predmetnu nekretninu u trenutku podnošenja prijedloga za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini u (su)vlasništvu protivnika osiguranja kao i u trenutku uknjižbe istog prava u zemljišnu knjigu C listu tadašnjeg Z. U. [broj ZK uloška], nije postojala nikakva zabilježba koja bi eventualno značila ne postupanje predlagatelja u dobroj vjeri.

42. Tužitelj neosnovano navodi pravni slijed stjecanja predmetne nekretnine pozivajući se da je ista, bez obzira na tadašnju uknjižbu, u vlasništvu njegove obitelji od šezdesetih godina prošlog stoljeća budući se nedostatak dobre vjere ne može prigovoriti nikome samo zato što nije istraživao izvanknjižno stanje.

43. Zamjenica zakonskog punomoćnika tuženice je također istaknula i činjenicu da tužitelj nije bio uknjižen niti kao suvlasnik predmetne nekretnine u vrijeme podnošenja prijedloga za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini u (su)vlasništvu protivnika osiguranja, već je isti postao vlasnikom predmetne nekretnine tek 2021. godine (temeljem rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Posebnog zemljišnoknjižnog odjela Tisno broj Z-17218/2021 od 18. listopada 2021. godine).

44. Budući da tužitelj nije bio uknjižen ni kao suvlasnik predmetne nekretnine, na raspolaganju nije ni stajala mogućnost podizanja brisovne tužbe. Naime, tužitelj je tek naknadno, stekao nekretninu opterećenu zalogom koji je neodvojivo vezan za nekretninu koju opterećuje.

45. U trenutku podnošenja prijedloga za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini u (su)vlasništvu protivnika osiguranja, kao suvlasnici predmetne nekretnine bili su uknjiženi tužiteljeva majka – SČ i brat ŽČ, pa su isti bili ovlašteni, kao nositelji knjižnoga prava (suvlasnici predmetne nekretnine), čije pravo je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe, radi zaštite toga svoga prava, zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja vrijeđa njihova prava i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba), ali to pravo nisu iskoristili u propisanim zakonskim rokovima te je isto prestalo budući je stjecatelj postupao u dobroj vjeri.

46. Slijedom naprijed navedenog, tužitelj neosnovano predmetnom tužbom traži brisanje založnog prava na predmetnoj nekretnini, posebno što je tuženica postupala u dobroj vjeri kako u trenutku podnošenja prijedloga za osiguranje novčane tražbine tako i u trenutku uknjižbe založnog prava u zemljišnu knjigu, odnosno nikome se ne može prigovarati nedostatak dobre vjere samo za što nije istraživo izvanknjižno stanje.

47. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi pregledom spisa ovog suda poslovni broj Ovr-1199/2017., izvatka iz zemljišne knjige ovog suda Zemljišnoknjižnog odjela Tisno-povijesni prikaz (Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]), povijesti promjena na katastarskim česticama Područnog ureda za katastar Šibenik klasa:

936-02/21-05/330 od 11.6.2021., neslužbene kopije prijepisa posjedovnog lista 275 K. O. [katastarska općina] Područnog ureda za katastar Šibenik, zapisnika ovog suda od 9.4.1969. sastavljenog u postupku broj R1-202/68, zapisnika ovog suda od 9.4.1969. sastavljenog u postupku broj O-361/64-25 od 10.11.1965., rješenja o nasljeđivanju ovog suda broj O-917/81 od 23.12.1981., rješenja o nasljeđivanju ovog suda broj O-351/64-25 od 13.5.1964., ugovora o diobi sklopljenog između SČ ud. LČ, ŠČ i ŽČ od 26.5.2003. godine, rješenja ovog suda Posebnog zemljišnoknjižnog odjela Tisno broj Z- 5840/2021 od 27.4.2021. i broj Z-17218/2021 od 18.10.2021. godine.

48. Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

49. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

50. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja na utvrđenje da prisilno založno pravo radi osiguranje novčane tražbine upisano temeljem naprijed citiranog rješenja ovog suda broj Ovr-1199/2017 od dana 17. studenog 2017. godine na čest. br. 2090/1 K. O. [katastarska općina] nema učinak u odnosu na tužitelja ŽČ, pa je tuženica dužna izdati ispravu podobnu za brisanje tog upisa prisilnog založnog pravo.

51. S tim u svezi u postupku je utvrđeno:

- sa je Republika Hrvatska Ministarstvo financija Porezna uprava Područni ured Zagreb zastupana po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku Građansko-upravnom odjelu u Šibeniku (kao predlagatelj osiguranja) podnijela dana 15. studenog 2017. godine prijedlog za osiguranje protiv OČ iz [adresa] (kao protivnika osiguranja) radi novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini s osnova neplaćenog poreza na promet nekretnina u iznosu od 48.699,40 kuna kao i zakonske zatezne kamate utvrđenog rješenjem Porezne uprave Područnog ureda Zagreb Ispostave Zagreb za nekretnine klasa: UP/I-410-20/2013-001/16546 od 1. listopada 2013. godine (koje je postalo pravomoćno i konačno 2.10.2013., izvršno 18.11.2023.) i klasa: UP/I-410-20/2009-001/16171 od 18. ožujka 2011. godine (koje je postalo pravomoćno i konačno 26.4.2011. a izvršno 11.5.2011.) konačno a koji postupak se vodio pod poslovnim brojem Ovr- 1199/2017 – (utvrđeno pregledom spisa ovog suda poslovni broj Ovr- 1199/2017)

- da je protivnik osiguranja OČ u trenutku podnošenja prijedloga za osiguranje bio suvlasnik nekretnina položenih Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] među kojima i čest. br. 2090/1 K. O. [katastarska općina] za 1/12 dijela – (utvrđeno pregledom spisa ovog suda poslovni broj Ovr-1199/2017 – list 4 spisa)

- da je ovaj sud dana 17. studenog 2017. godine donio rješenje broj Ovr- 1199/2017 kojim je na temelju citiranih isprava – rješenja Porezne uprave Područnog ureda Zagreb Ispostave Zagreb za nekretnine radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u ukupnom iznosu od kao i zakonskih kamata odredi osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja između ostaloga i na čest. br. 2090/1 K. O. [katastarska općina] za1/12 dijela (5. Suvlasnički udio), uz naznaku da će se pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi naznačiti ovršnost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba dopuštena, kao i da uknjižba založnog prava i zabilježba ovršnosti imaju takav učinak da se vrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla, te da protivnik osiguranja OČ na odnosno rješenje nije izjavio žalbu – (utvrđeno pregledom spisa ovog suda poslovni broj Ovr-1199/2017 – list 10 i 11 spisa)

- da je ovaj sud Poseban zemljišnoknjižni odjel u Tisnom u zemljišnoknjižnoj stvari postupajući po službenoj dužnosti radi uknjižbe založnog prava u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u postupku pod brojem Z- 14418/2017 dana 8. veljače 2018. godine donio rješenjem o uknjižbi založnog prava radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 48.688,40 kuna i zakonske zatezne kamate koje teku od dana 19. ožujka 2011. godine po stopi određenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima do konačnog podmirenja, te radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 787,50 kuna kao i zakonske zatezne kamate koje teku od dana 2. listopada 2013. godine po stopi određenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima do konačnog podmirenja u korist Ministarstva financija Porezne uprave Područnog ureda Zagreb zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku na teret nekretnina vlasništva OČ među kojima i čest. br. 2090/1 K. O. [katastarska općina] za 1/12 dijela (točka 1. izreke rješenja), te da protivnik osiguranja OČ na odnosno rješenje nije izjavio prigovor – (utvrđeno pregledom spisa ovog suda broj Ovr-1199/2017)

- da je čest. br. 2090/1 upisana u A listu Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u naravi vrt a kao vlasnik je upisan tužitelj ŽČ za cijelo temeljem raspravnog zapisnika sastavljenog pod brojem Z-5840/21 (pod kojim brojem je tužitelj podnio prijedlog za pojedinačni ispravni postupak) od dana 18. listopada 2021. godine kojim se usvaja prijedlog-prijava tužitelja ŽČ (kao predlagatelja) i ispravlja zemljišnoknjižno stanje na način da se čest. br. 2090/1 Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] otpiše iz A lista i upiše u novi Z.U. uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena: FČ pok. Ž, FČ Ana ud. LČ, FČ Š. LČ, FČ Ž. LČ, OČ, [adresa], ZČ, [adresa] uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na ime tužitelja, a koji rješenje je provedeno u zemljišnu knjigu Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] pod brojem Z-17218/21 - (utvrđeno pregledom neslužbene kopije e izvatka iz zemljišne knjige ovog suda Zemljišnoknjižnog odjela Tisno i citiranog rješenja ovog suda pod brojem Z-17218/2021 od 18.10.2021.)

52. Ocjenom izvedenih dokaza kako pojedinačno tako i skupno (članak 8. ZPP-a) ovaj sud je ocijenio da tužitelj ne može

53. Odredbom članka 311. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 46/10, 143/12, 152/14 dalje: ZV) propisano je da se prisilno sudsko založno pravo osniva na temelju odluke suda donesene u postupku prisilnog osiguranja tražbine. Zakonske odredbe koje uređuju sudski postupak osiguranja novčanih tražbina određuju pretpostavke pod kojima sud može odlučiti da se osnuje prisilno založno pravo.

54. Na temelju odluke iz stavka 1. tog članka osniva se prisilno sudsko založno pravo na način koji određuju zakonske odredbe o ovrsi i prisilnom osiguranju (stavak 2.).

55. Oodredbom članka 259. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024 dalje: OZ) propisano je da se na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi založno pravo zasniva uknjižbom.

56. Rješenje o osiguranju broj Ovr-1199/2017 od dana 17. studenoga 2017. godine je pravna osnova stjecanja (titulus), na temelju kojeg je doneseno rješenje zemljišnoknjižnog odjela ovog suda Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Tisnom pod brojem Z-14418/2017 od dana 8. veljače 2018. godine kojim se dopušta uknjižba založnog prava, kao zakonom određenim načinom stjecanja tog prava (modus).

57. Založna prava prestaju ispunjenjem pretpostavaka koje za to odredi posebni zakon (352. stavak 1. ZV-a).

58. Ako je založno pravo upisano u zemljišnoj knjizi, prestat će tek brisanjem, ako zakonom nije drukčije određeno (stavak 2.).

59. Prema odredbi članka 353. stavka 1. ZV-a ako nije što drugo određeno zakonom, prisilno založno pravo prestaje pravomoćnošću rješenja koja ukidaju provedene radnje i mjere kojima je to pravo bilo osnovano, a ako je u tom postupku provedeno namirenje - pravomoćnošću rješenja o namirenju, s time da hipoteka prestaje brisanjem iz zemljišnih knjiga.

60. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, a posebno imajući u vidu sadržaj spisa ovog suda broj Ovr-1199/2017 i sadržaj neslužbene kopije e izvatka iz zemljišne knjige u postupku je nedvojbeno utvrđeno da je rješenjem ovog suda broj Ovr-1199/2017 od dana 17. studenog 2017. godine na temelju naprijed citiranih isprava – rješenja Porezne uprave Područnog ureda Zagreb Ispostave Zagreb za nekretnine radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u ukupnom iznosu od kao i zakonskih kamata odredi osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja između ostaloga i na čest. br. 2090/1 K. O. [katastarska općina] za1/12 dijela (5. Suvlasnički udio), uz naznaku da će se pri uknjižbi založnog prava u zemljišnoj knjizi naznačiti ovršnost tražbine radi čijeg osiguranja je uknjižba dopuštena, kao i da uknjižba založnog prava i zabilježba ovršnosti imaju takav učinak da se vrha na toj nekretnini može provesti i prema trećoj osobi koja je tu nekretninu kasnije stekla, a koje rješenje je provedeno rješenjem ovog suda Posebnog zemljišnoknjižnog odjela u Tisnom pod brojem Z-14418/2017 od dana 8. veljače 2018. godine.

61. Nedvojbeno je i to da tuženica izvan postupka osiguranja nije zatražila brisanje založnog prava na nekretnini sada vlasništva tužitelja odnosno da u konkretnom ne postoji rješenje upravnog tijela, kojim se u izreci ukidaju provedene radnje i mjere kojima je to pravo bilo osnovano, što znači da i dalje egzistira rješenje o osiguranju kao valjana osnova (titulus) založnog prava.

62. Prisilno založno pravo na predmetnoj nekretnini nije prestalo niti na jedan od zakonom predviđenih načina.

63. Odredbom članka 122. stavka 1. ZV-a smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja, uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama zakona.

64. Stjecatelj je bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju (stavak 2.).

65. Sukladno odredbi članka 318. ZV-a na zaštitu povjerenja u zemljišne knjige glede založnih prava na nekretninama (hipoteka), na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 122. do 125. ovoga Zakona, ako nisu suprotne pravnoj naravi tih prava.

66. Prijeđe li na bilo kojem pravnom temelju tražbina osigurana založnim pravom na drugu osobu, na nju je time ujedno prešlo i to založno pravo bez posebnoga pravnoga temelja za to i bez posebnoga načina stjecanja, osim ako je što drugo bilo određeno (članak 319. ZV-a).

67. U konkretnom, imajući u vidu činjenicu da je OČ bio upisan kao suvlasnik predmetne nekretnine temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Marije Baković u Zagrebu kao sudskog povjerenika Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj O-4461/2008 od dana 19. studenog 2008. godine iza smrti MČ rođene Z (koji upis je izvršen pod brojem Z-1769/2008), da je ovaj sud Poseban zemljišnoknjižni odjel u Tisnom u zemljišnoknjižnoj stvari postupajući po službenoj dužnosti radi uknjižbe založnog prava u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u postupku pod brojem Z-14418/2017 dana 8. veljače 2018. godine donio rješenje o uknjižbi založnog prava radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja, te da je tužitelj kao vlasnik upisan za cijelo temeljem raspravnog zapisnika sastavljenog pod brojem Z-5840/21 (pod kojim brojem je tužitelj podnio prijedlog za pojedinačni ispravni postupak) od dana 18. listopada 2021. godine kojim se usvaja prijedlog-prijava tužitelja ŽČ (kao predlagatelja) i ispravlja zemljišnoknjižno stanje na način da se čest. br. 2090/1 Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] otpiše iz A lista i upiše u novi Z.U. uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena: FČ pok. Ž, SČ ud. LČ, SČ Š. LČ, SČ Ž. LČ, OČ, [adresa], ZČ, [adresa] uz istovremenu uknjižbu prava vlasništva na ime tužitelja, a koji rješenje je provedeno u zemljišnu knjigu Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] pod brojem Z- 17218/21, nedvojbenim se ukazuje da je tužena u vrijeme donošenja odnosnog rješenja o osiguranju bila u dobroj vjeri jer u trenutku donošenja odnosnog rješenja o osiguranju (17.11.2017.), a ni u trenutku kad je zahtijevala upis tog rješenja u zemljišnu knjigu, nije znala niti je s obzirom na okolnosti imala dovoljno razloga posumnjati u to da predmetna nekretnina pripada tužitelju.

68. Suprotno izloženom tužitelj je u vrijeme podnošenja prijedloga radi otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka i otvaranja istog (27.4.2021.) znao i mogao znati za predmetnu zabilježbu založnog prava na predmetnoj nekretnini.

69. Navodi tužitelja izneseni u tužbi i tijekom postupka stoga se ne mogu prihvatiti iz razloga što se kroz pojedinačni ispravni postupak upisuje neko pravo koje nije upisano u zemljišnu knjigu i zbog kojeg bi trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, kako to proizlazi iz odredbe članka 208. stavka 1. u svezi članka 34. stavka 1. i 2. Zakona o zemljišnim knjigama, a ne da se briše pravo predmetnog zaloga upisano kao teret na nekretnini tužitelja, već samo kroz odgovarajući postupak.

70. Kako u konkretnom prisilno založno pravo na predmetnoj nekretnini nije prestalo niti na jedan od zakonom predviđenih načina, koja činjenica nije prijeporna, to je valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao u izreci

71. Stranke nisu podnije zahtjev za nadoknadu parničnog troška, stoga sud o istom nije niti odlučivao.

Šibenik, 10. listopada 2025.

SUTKINJA

Jasminka Mrčela, v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od petnaest (15) dana od dana obavljene dostave.

Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud sukladno odredbi članka 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine" broj 67/2018 i 21/22) i članka 50. stavka 4. Pravilnika o radu u sustavu eSpis ("Narodne novine" broj 35/2015, 123/15, 45/16, 29/17, 112/17, 119/18, 39/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21, 23/22, 12/23, 9/24) u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke.

DN-a:

- punomoćniku tužitelja, odvjetniku Ringu Špaleti

- tuženoj Republici Hrvatskoj putem Općinskog državnog odvjetništva Građansko-upravnog odjela u Šibeniku