REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] B 5

Poslovni broj: Us I-662/2025-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, uz sudjelovanje zapisničarke Snježane Vukašinović, u upravnom sporu tužitelja Exact d. o. o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 11194751875, protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, OIB: 18683136487, Zagreb, Katančićeva 5, radi poreznog nadzora, 10. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, KLASA: UP/II-471-02/24-01/351, URBROJ: 513-04-25-5 od 20. lipnja 2025.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim poreznim rješenjem Ministarstva financija-Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb, KLASA: UP/I 471-02/24-01/59, URBROJ: 513-07-01-24-47 od 5. rujna 2024., utvrđen je tužitelju manje obračunati porez na dodanu vrijednost za razdoblje od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca 2022. u ukupnom iznosu od 118.836,02 EUR te kamata zbog manje obračunatog poreza na dodanu vrijednost do 27. svibnja 2024. u iznosu od 10.483,52 EUR. Nadalje, naloženo je tužitelju da uplati manje obračunati porez na dodanu vrijednost i kamate u korist Državnog proračuna, te da je dužan izvršiti rješenje u roku od osam dana od dana njegove izvršnosti.

2. Protiv navedenog rješenja, tužitelj je izjavio žalbu koja je odbijena kao neosnovana osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-471-02/24-01/351, URBROJ: 513-04-25-5 od 20. lipnja 2025.

3. Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu u kojoj navodi da su tijela neistinito utvrdila da nije dostavljena dokumentacija, da je inspektorica odbila potpisati zapisnika i prijetila kaznama, te predlaže da se poništi rješenje tuženika.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako smatra da tužba nije osnovana iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja i predlaže odbiti tužbu kao neosnovanu.

5. U tijeku spora održana je rasprava 6. listopada 2025. kako bi se sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu nitko od stranaka nije pristupio. Rasprava je na temelju odredbe članka 89. stavka 4., a u svezi s člankom 91. stavkom 3. ZUS-a održana u odsutnosti uredno pozvanih stranaka.

6. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Odredbom članka 57. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", broj 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16, 106/18, 121/19, 138/20, 39/22, 113/22, dalje: ZPDV), propisano je da pravo na odbitak PDV-a (pretporeza) nastaje u trenutku kada nastaje obveza obračuna PDV-a koji se može odbiti. Porezni obveznik može odbiti pretporez u skladu s odredbama članaka 58., 59., 60., 61. i 62. ovoga Zakona.

9. Odredbom članka 58. stavka 1. ZPDV-a propisano je da porezni obveznik ima pravo od PDV-a, koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio u tuzemstvu za isporuke dobara ili usluge koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija.

10. Odredbom članka 30. stavka 1. ZPDV-a propisano je da oporezivi događaj i obveza obračuna PDV-a nastaju kada su dobra isporučena ili usluge obavljene. Stavkom 6. istog članka propisano je da ako je isporuka dobara ili usluga obavljena, a nije izdan račun, obveza obračuna PDV-a nastaje kada je nastao oporezivi događaj.

11. Odredbom članka 162. stavka 1. i 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost ("Narodne novine", broj 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 115/16, 1/17, 41/17, 128/17, 106/18, 1/19, 1/20, 138/20, 1/21, 73/21, 41/22, 133/22, dalje: Pravilnik) propisano je da porezni obveznik mora u svome knjigovodstvu osigurati sve podatke potrebne za točno, pravilno i pravodobno obračunavanje i plaćanje PDV-a. Temelj za knjigovodstveno evidentiranje porezno značajnih događaja, promjena i činjenica su odgovarajuće isprave kao što su obračuni izvršenih i primljenih isporuka, izdani i primljeni računi, isprave o uvozu i izvozu (carinske deklaracije), isprave o plaćanjima i naplati kao i sve druge isprave bitne za obračun i plaćanje PDV- a i korištenje prava na odbitak pretporeza.

12. Odredbom članka 66. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20, 114/22, dalje: OPZ), propisano je da knjiženja i druga evidentiranja treba obavljati potpuno, točno, pravodobno i uredno. Primitke i izdatke blagajne (gotovinski promet) treba bilježiti slijedom njihova nastanka svakodnevno (stavak 1.). Bilježenje podataka u poslovne knjige mora se temeljiti na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama (stavak 2.). Knjigovodstvene isprave koje su izrađene na papiru mogu se pretvoriti u elektronički zapis ako se osigura vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost od trenutka pretvorbe do kraja razdoblja propisanog za čuvanje knjigovodstvene isprave (stavak 3.). Smatra se da je isprava za knjiženje uredna kad se iz nje nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje je sastavljena. Vjerodostojna je isprava ona koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj (stavak 4.).

13. Prema odredbi članka 11. OPZ-a porezne činjenice utvrđuju se prema njihovoj gospodarskoj biti.

14. Odredom članka 62. stavak 1. OPZ-a, propisano je da su porezni obveznici dužni izdavati račune te voditi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema propisima kojima se uređuje pojedina vrsta poreza.

15. Odredbom članka 65. OPZ-a, propisano je da se knjigovodstvo mora voditi u skladu s propisima i na način da stručna treća osoba može u primjerenom roku steći pregled nad poslovanjem poduzetnika te nastankom, razvojem i okončanjem poslovnih događaja.

16. Odredbom članka 69. OPZ-a, propisano je da je porezni obveznik dužan tijekom poreznog postupka sudjelovati u utvrđivanju činjeničnog stanja na način da potpuno i istinito iznosi činjenice bitne za oporezivanje te da za svoje tvrdnje ponudi dokaze.

17. Odredbom članka 74. stavak 2. i 3. OPZ-a, propisano je da podaci u poreznoj prijavi moraju biti točni i istiniti. Poreznoj prijavi mora se priložiti dokumentacija u skladu s poreznim propisima.

18. Odredbom članka 89. OPZ-a, propisano je da se oporezivanje temelji na podacima iz knjigovodstva i na evidencijama poreznog obveznika koje se vode u skladu s člancima 62. do 67. ovoga Zakona, ako okolnosti pojedinog slučaja ne upućuju na njihovu netočnost.

19. Odredbom članka 92. stavka 1., stavka 2. točke 1., 2., 3. i 4., te stavka 3. OPZ-a, propisano je da ako porezno tijelo ne može utvrditi poreznu osnovicu na temelju poslovnih knjiga i evidencija, mora je procijeniti. Porezno tijelo procijenit će poreznu osnovicu: 1. ako porezni obveznik ne može predočiti knjige ili evidencije koje je dužan voditi prema poreznim zakonima, 2. ako porezni obveznik ne izdaje propisane račune ili ne vodi poslovne knjige točno, uredno i pravodobno, 3. ako porezni obveznik podatke za oporezivanje ne može dokazati vjerodostojnom dokumentacijom, 4. ako porezni obveznik odbije sudjelovati u poreznom postupku ili onemogućava provedbu poreznog postupka. Pri utvrđivanju porezne osnovice procjenom, porezno tijelo polazit će od: 1. raspoložive uredne poslovne dokumentacije, ako ona postoji, a nije proknjižena, 2. raspoložive uredne poslovne dokumentacije o poslovanju u određenom razdoblju kraćem od razdoblja oporezivanja (dnevnim, tjednim ili mjesečnim primicima), tako da se na temelju podataka o tom dijelu poslovanja procijeni porezna osnovica određenog razdoblja, 3. podataka i činjenica o ostvarenim primicima (dnevnim, tjednim ili mjesečnim) utvrđenih očevidom ili poreznim nadzorom, tako da se na temelju tih podataka procijeni porezna osnovica određenog razdoblja, 4. usporedbe iskazanih primitaka s primicima drugih poreznih obveznika koji obavljaju istu djelatnost na istoj ili sličnoj lokaciji ili usporedbe s prosječnim primitkom više poreznih obveznika iste djelatnosti na istoj ili sličnoj lokaciji, 5. podataka o mogućnostima isporuka dobara ili obavljanja usluga (instaliranog kapaciteta) utvrđenih očevidom ili poreznim nadzorom.

20. Odredbom članka 122. stavak 1. OPZ-a, propisano je da je porezni obveznik dužan sudjelovati u utvrđivanju činjeničnog stanja bitnog za oporezivanje na način da daje obavijesti, predočava evidencije, poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i druge isprave ili imenuje osobu koja će to raditi u njegovo ime, o čemu je dužan obavijestiti porezno tijelo najkasnije do datuma početka poreznog nadzora utvrđenog u obavijesti iz članka 120. ovoga Zakona.

21. Odredbom članka 7. stavak 3. i 6. Zakona o računovodstvu ("Narodne novine" broj: 78/15, 134/15, 120/16, 116/18, 42/20, 47/20 , dalje: ZOR), propisano je da je poduzetnik dužan organizirati prikupljanje i sastavljanje knjigovodstvenih isprava, vođenje poslovnih knjiga te sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja na način da je moguće provjeriti poslovne događaje, financijski položaj i uspješnost poslovanja poduzetnika. Poduzetnik je dužan osigurati da računovodstvena dokumentacija bude točna, potpuna, provjerljiva, razumljiva i zaštićena od oštećenja i promjena.

22. Odredbom članka 9. ZOR-a, propisano je da knjigovodstvena isprava mora biti vjerodostojna, uredna i sastavljena na način da osigurava pravodobni nadzor. Osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika ili osoba na koju je internim pravilima i procedurama prenesena ovlast za potpisivanje knjigovodstvene isprave jamči svojim potpisom na izdanoj knjigovodstvenoj ispravi da je ona vjerodostojna i uredna i ima potreban sadržaj (stavak 1.). Knjigovodstvena isprava sastavljena kao elektronički zapis može umjesto potpisa osobe iz stavka 1. ovoga članka sadržavati ime i prezime ili drugu prepoznatljivu oznaku osobe ovlaštene za sastavljanje knjigovodstvene isprave ili jedinstveni identifikator koji predstavlja skup verificiranih procedura i pravila knjiženja poslovnih događaja ugrađenih u informacijski sustav ili mora biti potpisana sukladno propisima kojima se uređuje elektronički potpis (stavak 2.). Vjerodostojna knjigovodstvena isprava pisana je isprava, elektronički zapis ili zapis knjigovodstvene pisane isprave ili elektroničkog zapisa na nositelju mikrografske obrade čiji sadržaj samostalno ili povezan sa sadržajem drugih vjerodostojnih knjigovodstvenih isprava navedenih u toj ispravi, točno, jasno i potpuno odražava činjenično stanje relevantno za određeni poslovni događaj koji ima za posljedicu knjigovodstvene promjene te ako sadržava sve elemente iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona (stavak 3.). Knjigovodstvena isprava je uredna kada se iz nje nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje je sastavljena (stavak 4.). Iznimno od stavka 1. ovoga članka, račun koji služi kao knjigovodstvena isprava, a izdan je od strane poduzetnika ne mora biti potpisan ako je sastavljen na način koji uređuju porezni propisi te sadržava ime i prezime osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje. Račun za gotovinski promet kod obveznika fiskalizacije može umjesto imena i prezimena osobe koja je odgovorna za njegovo izdavanje sadržavati oznaku operatera (osobe) na naplatnom uređaju (stavak 5.). Knjigovodstvena isprava mora biti takva da stručna osoba može u razumnom roku iz nje nedvojbeno spoznati poslovni događaj (stavak 6.).

23. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je kod tužitelja proveden porezni nadzor, te je pregledom poslovnih knjiga i dokumentacije utvrđeno da isti nije obračunao niti platio porez na dodanu vrijednost kako je to navedeno u izreci prvostupanjskog rješenja. Prilikom provođenja poreznog nadzora, porezno tijelo je navelo kako je nadzor bio otežan obzirom da tužitelj nije sudjelovao kako je to propisano zakonskim odredbama. Tužitelju je zaključkom od 14. ožujka 2024. naloženo da predoči poslovnu i knjigovodstvenu dokumentaciju, koji zaključak nije izvršen. Stoga je izvršena procjena porezne osnovice na osnovu raspoložive dokumentacije.

24. Prije provođenja poreznog nadzora, tužitelju je uredno uručena Obavijest o poreznom nadzoru i to 29. veljače 2024., kojom je upoznat sa svim pravima, obvezama i posljedicama ne postupanja glede svojih obveza, kao što je upozoren da je dužan sudjelovati u poreznom nadzoru.

25. Tužitelj tvrdi da je dostavio svu potrebnu dokumentaciju, iako iz spisa proizlazi da je na samom početku nadzora dostavio nešto od dokumentacije, a kasnije nije dostavio ono što se od njega tražilo zaključkom poreznog tijela. U svrhu provođenja poreznog nadzora porezno tijelo je uvidom u Informacijski sustav Porezne uprave utvrdilo da je odgovorna osoba tužitelja BT povezana i sa drugim pravnim subjektima navedenih na str. 13 i 14 poreznog rješenja. Od svih navedenih trgovačkih društava, neka su se očitovala na tražene obavijesti od strane poreznog tijela, a neka nisu, sve kako je detaljno opisano u obrazloženju prvostupanjskog rješenja.

26. Tom prilikom je utvrđeno da je tužitelj prilikom izdavanja različitih računa različitim poreznim obveznicima, prikazivao jedne te iste dokumente i više puta prikazivao neoporezive isporuke, te na taj način neistinito iskazivao podatke u prijavama PDV-a. Također je utvrđeno da je proknjižio obavljene isporuke unutar EU koje ne podliježu oporezivanju pozivajući se na odredbu članka 75. stavak 1. ZPDV-a, iako je bio u obvezi pozvati se na odredbu člana 19. ZPDV-a, obzirom da se radi o za građevinske usluge na nekretninama u Austriji. Stoga je tužitelj trebao dostaviti vjerodostojne isprave da su usluge stvarno i obavljene u Austriji, što nije učinio. Slično je utvrđeno i kod proknjiženih isporuka u tuzemstvu koje ne podliježu oporezivanju, za koje nije dokazao da su doista i izvršene.

27. Iz citiranih odredbi ZPDV-a i Pravilnika proizlazi da pravo na odbitak poreza na dodanu vrijednost (pretporeza) nastaje u trenutku kad nastaje obveza obračuna poreza na dodanu vrijednost koji se može odbiti, odnosno da obveznik ima pravo od PDV-a koji je obvezan platiti, odbiti iznos PDV-a (pretporez) koji je obvezan platiti ili ga je platio za isporuku usluga koje su mu drugi porezni obveznici obavili za potrebe njegovih oporezivih transakcija. Iskazivanjem prava na pretporez na osnovu nevjerodostojnih ulaznih računa, tužitelj je postupio suprotno odredbama članka 57. stavak 2. ZPDV-a, obzirom da za priznavanje prava na pretporez nisu dovoljni samo ulazni računi već je potrebno posjedovati i drugu dokumentaciju kojom bi se dokazalo da je usluga izvršena.

28. Ovdje valja istaknuti i da je porezni postupak specifični upravni pravni postupak koji se provodi na temelju pravila propisanih OPZ-om uz supsidijarnu primjenu Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09, 110/21, u nastavku teksta: ZUP). Tako se u poreznom nadzoru kao dokazno sredstvo u pravilu koriste poslovne knjige i evidencije, a podaci koji se unose u poslovne knjige moraju se temeljiti na vjerodostojnim ispravama. Sukladno praksi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, činjenice se u poreznom nadzoru utvrđuju na temelju poslovnih knjiga, koje se moraju uredno voditi, te knjigovodstvenih isprava, koje moraju biti vjerodostojne.

29. Analizirajući ukupnost činjenica koje proizlaze iz sadržaja dokumentacije koja prileži spisu upravnog postupka te podvodeći iste pod kontekst pravnih normi kojima je regulirano predmetno upravno područje, ocjena je ovoga Suda da su osporavane odluke poreznih tijela utemeljene na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava.

30. Slijedom navedenog, osporavano rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim pa je Sud na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučio kao u točki I. izreke ove presude.

U Rijeci 10. listopada 2025.

Sutkinja

Danica Vučinić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje osporavane presude (članak 126. stavak 6. ZUS-a).

Dostaviti:

- tužitelju Exact d. o. o., sa sjedištem u [adresa]

- tuženiku Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Samostalnom sektoru za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Katančićeva 5