REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. Pr-119/2024-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Danijeli Marotti Andrić, u pravnoj stvari tužitelja KĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Domagoju Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Zagrebačkog holdinga d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, zastupanog po punomoćniku Ivanu Esteru, odvjetniku u Zagrebu, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25. rujna 2025., u prisutnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja Mirka Kovača, odvjetnika i punomoćnika tuženika Ivana Estera, odvjetnika temeljem generalne punomoći Su-236/2022, 10. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Zagrebačkom holdingu d.o.o., OIB: 85584865987, Ulica grada Vukovara 41, Zagreb da tužitelju EĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime solidarne potpore isplati ukupan iznos od 1.012,33 EUR neto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28. siječnja 2024. pa do isplate, u visini stope koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana

r i j e š i o  j e

II. Dopušta se preinaka tužbe učinjena u podnesku tužitelja od 6. ožujka 2025.

III. Nalaže se tuženiku Zagrebačkom holdingu d.o.o., OIB: 85584865987, Ulica grada Vukovara 41, Zagreb da tužitelju EĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], plati trošak parničnog postupka u iznosu od 796,88 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10. listopada 2025. pa do isplate, u visini stope koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana,

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška za preostali iznos preko dosuđenog.

V. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je radnik tuženika. Ističe da je člankom 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. od prosinca 2019. godine, među ostalim, propisano da radnik ili njegova obitelj, odnosno osoba koja dokaže da je nositelj troška, ostvaruje pravo na solidarnu potporu otklanjanja posljedica elementarne nepogode – u visini jedne prosječne mjesečne plaće. Pod pojmom prosječna mjesečna plaća podrazumijeva se prosječna mjesečna plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca. Tužitelj ima prebivalište u [adresa]. Uslijed potresa koji se dogodio u Zagrebu 22. ožujka 2020. u ranim jutarnjim satima (6:24 sata), potresanje tla maksimalne magnitude po Richteru 5,50 stupnjeva, koji se tijekom dana nastavio potresanjem tla (cca 30- tak potresa) na navedenoj građevini nastala su oštećenja u vidu pukotinskih oštećenja na unutarnjim zidnim površinama i pukotinskih oštećenja fasade. Osim potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020. uslijedili su potresi 28. prosinca 2020. u 6:28 sati s epicentrom kod Petrinje, maksimalne magnitude po Richteru 5,00 stupnjeva. Na objektu tužitelja nastala su dodatna oštećenja (ovaj potres se na području grada Zagreba osjetio intenzitetom 2,50 stupnjeva - 2,80 stupnjeva po Richteru). Sljedećeg dana, 29. prosinca 2020. u 12:19 sati zabilježen je razoran potres s epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje, maksimalne magnitude po Richteru 6,20 stupnjeva. Nakon toga potresa uslijedilo je mnoštvo potresa slabijeg intenziteta. Svi ovi potresi imali su pojedinačno (ali i kumulativno) štetan utjecaj na objekte iz kojeg razloga su neke građevine na području grada Zagreba pretrpjele dodatna oštećenja. Navedena oštećenja su takvog karaktera da ne predstavljaju opasnost po mehaničku otpornost i stabilnost građevine već je potrebno provesti sanaciju nastalih oštećenja kako ne bi došlo do daljnjeg širenja postojećih pukotina. Tužitelj smatra da ispunjava uvjete iz članka 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. za ostvarivanje prava na solidarnu potporu otklanjanja posljedica elementarne nepogode – u visini jedne prosječne mjesečne plaće. Tužitelj je tužbom na ime solidarne pomoći potraživao isplatu iznosa od 1.150,00 eura te naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

1.1. Konačno uređenim tužbenim zahtjevom podneskom od 6. ožujka 2025., tužitelj potražuje isplatu ukupnog iznosa od 1.012,33 eura neto na ime solidarne pomoći, s pripadajućom zateznom kamatom koja teče od 28. siječnja 2024. do isplate. Tužitelj potražuje i naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te nespornim smatra jedino činjenicu da se tužitelj nalazi u radnom odnosu s tuženikom te da je člankom 86. Kolektivnog ugovora za radnike tuženika iz 2019. (nadalje: KU) propisano pravo na solidarnu potporu u slučaju otklanjanja posljedica prirodne nepogode. Sporni su svi ostali navodi tužbe tužitelja. Uz tužbu je priloženo sadržajno identično očitovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Željka Šimunovića iz Krašića, kao i u drugim istovrsnim predmetima koji se vode kod ovog suda te se ta očitovanja razlikuju samo i jedino u osobi navedenoj kao naručitelj i podacima o nekretnini za koju je naručena izrada očitovanja. Tako sastavljena priložena očitovanja ne ispunjavaju formalno-materijalne uvjete za odobravanje isplate solidarne potpore, to s obzirom da iz sadržaja nalaza i mišljenja proizlazi opetovano iznošenje općepoznatih činjenica vezanih za potres te paušalno navođenje navodnih oštećenja na nekretninama tužitelja, sve uz povremeno opisivanje predmetne nekretnine što čini jedinu razliku u sadržaju tih nalaza i mišljenja. Osim toga, niti jedan nalaz i mišljenje priloženo tužbama ne sadrži procjenu štete ili spomen o procijenjenom iznosu iste (što je pretpostavka odobravanja solidarne potpore). Nisu ispunjeni niti formalni niti suštinski uvjeti za odobravanje solidarne potpore tužitelju (prema KU i prema Zaključcima Povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora). Navedeni zahtjevi za isplatu solidarne potpore zaprimljeni su protekom roka od dvije godine od zagrebačkog potresa, odnosno protekom roka dužeg od godinu i pol dana od petrinjskog potresa. S obzirom da nije životno logično da bi radnik podnio zahtjev za ostvarivanje prava na solidarnu potporu za uklanjanje posljedica prirodne nepogode godinu i pol, odnosno dvije godine nakon nastanka iste, logično je zaključiti da su zahtjevi radnika šprancirani, a nalazi i mišljenja vještaka (potencijalno) čak falsificirani. To s obzirom da se razlikuju samo u pogledu podnositelja zahtjeva za izradu nalaza i mišljenja te podatka o nekretnini, dok su sadržajno identični. Također, mala je vjerojatnost da je vještak u mogućnosti nesporno utvrditi da šteta na nekretnini predstavlja posljedicu potresa od kojeg je prošlo više od godinu i pol dana. Dakle, nije moguće u navedenim okolnostima dokazati kauzalnu vezu između potresa i štete na nekretnini, niti se može sa sigurnošću utvrditi predstavljaju li fotografije oštećenja priložene nalazu i mišljenju vještaka oštećenja upravo na nekretnini za čiju se sanaciju traži solidarna potpora. Tuženik iz tog razloga osporava da bi tužitelju uslijed potresa nastala oštećenja na nekretnini navedena u nalazu i mišljenju vještaka, jer se sumnja da su oštećenja na fotografijama nastala od redovne uporabe nekretnine te ne čini uzročno posljedičnu vezu s potresom. Vjerodostojnost navedenih očitovanja K, osim sadržaja, u pitanje dovode i datumi navedeni kao dani u kojima se provelo izvođenje pregleda pojedinih nekretnina. Predmetna nekretnina za koju tužitelj tvrdi da snosi troškove otklanjanja posljedica potresa jest stan stambene zgrade. S tim u vezi, tuženik smatra potrebitim pribaviti saznanja o šteti nastaloj na zgradi u kojoj se nalazi nekretnina tužitelja, kao i u susjednim stanovima. To, jer je gotovo nemoguće da oštećenja uslijed potresa nastanu samo u jednom stanu, odnosno nekretnini tužitelja, a ostatak zgrade i drugi stanovi ostanu netaknuti. Slijedom toga, tuženik smatra potrebnim pribaviti dokumentaciju o potencijalnom apliciranju za sredstva obnove od strane stanara te zgrade, obzirom da bi bilo logično da je slijedom oštećenja na nekretnini tužitelja oštećen i ostatak zgrade, pa i drugi stanovi. Tuženik osporava visinu i način utvrđenja visine tužbenog zahtjeva. Naime, tužitelj za solidarnu potporu potražuje na bazi iznosa prosjeka tri prosječne mjesečne plaće (u gospodarstvu Grada Zagreba) ali za razdoblje plaće isplaćene u svibnju, lipnju i srpnju 2023. godine – što je pogrešno. Navedeni prosjek se treba računati prema plaćama nakon nastanka štetnog događaja, ili barem u vrijeme koje prethodi Zahtjevu koji je 2022. uputio tuženiku. Osim načina izračuna, tuženik osporava samu visinu tužbenog zahtjeva. To iz razloga što, sve i da je tužiteljev zahtjev na isplatu naknade od 1.150,00 eur osnovan, iznos navodne sanacije bio bi zasigurno manji od zahtijevanog iznosa solidarne potpore. Navedeno je razvidno iz fotografija 'oštećenja' priloženih osporenom nalazu i mišljenju sudskog vještaka iz kojih je razvidno da sanacija takvih 'oštećenja' sigurno na koncu ne bi iznosila 1.150,00 eur. Ne može se odobravati potpora za štetu u većem iznosu od štete. Takav zahtjev radnika je protupravan, i osobito suprotan svim načelima obveznog prava a osobito načelu savjesnosti i poštenja, te stoga predstavlja kršenje obveza i postupanje radnika protivno ugovoru o radu i Kolektivnom ugovoru. Nadalje nije jasno u kakvoj vezi je potres u Petrinji sa pravom na solidarnu potporu, kao i navodnom štetom. Tužitelj uz tužbu prilaže samo „Zaključak o proglašenju prirodne nepogode“ od 23.03.2020. no ne i za potrese u 12. mjesecu. Dakle, tužitelj nije priložio vjerodostojnu dokumentaciju, koja je temeljem Zaključka Povjerenstva za tumačenje odredbi KU uvjet za ostvarivanja prava na solidarnu potporu. Iz navedenog proizlazi da je tužitelj pokušao oštećenja nastala Petrinjskim potresima 'provući' pod priloženu dokumentaciju o potresu od 22.03.2020. Nadalje, ističe se i prigovor zastare. Naime, zahtjev za solidarnu potporu u biti je akcesoran (zahtjevu s naslova) naknadi štete (zbog potresa) budući iz nje proizlazi. Samim time, nastupom zastare za naknadu štete, nastupila je i zastara za solidarnu potporu. Izvedena tražbina ne može imati duži zastarni rok od osnovne tražbine. Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka UĐ, osporava u cijelosti. Tuženik osporava vjerodostojnost fotografija priloženih nalazu i mišljenju vještaka, obzirom da u ovom trenutku ne može biti sigurno ni da su to slike nekretnine tužitelja, već neke druge, tuđe. Predlaže tužbu odbiti i naložiti tužitelju naknadu parničnog troška tuženiku.

2.1. Na glavnoj raspravi održanoj 25. rujna 2025. tuženik je učinio nespornim matematički izračun konačno specificiranog tužbenog zahtjeva.

3. Sud je tijekom dokaznog postupka pročitao svu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis te je saslušan tužitelj kao stranka u postupku.

4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je konačni tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

5. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za isplatu solidarne potpore temeljem čl. 86. Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. od prosinca 2019. godine, dalje: KU.

6. Među strankama nije sporno da je tužitelj u spornom razdoblju bio zaposlen kod tuženika i da je isti ima prebivalište na adresi [adresa], a sporno je pravo tužitelja na isplatu solidarne potpore radi otklanjanja posljedica elementarne nepogode.

7. Prema čl. 86. st. 1. KU propisano je da radnik ili njegova obitelj, koja dokaže da je nositelj troška, ostvaruje pravo na solidarnu potporu u neto iznosu otklanjanja posljedica elementarne nepogode u visini jedne prosječne mjesečne plaće. Prema st. 2. istog članka, pod pojmom prosječna mjesečna plaća podrazumijeva se prosječna mjesečna plaća isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca. Novim Kolektivnog ugovora za radnike u trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o. od veljače 2023. isto pravo na solidarnu potporu je regulirano odredbom čl. 87.

8. Iz Elektroničkog zapisa o prebivalištu Ministarstva unutarnjih poslova od 23. siječnja 2024. proizlazi da tužitelj od 14. lipnja 2016. ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa].

9. Iz dopisa od 15. srpnja 2022. proizlazi da je tužitelj dostavio tuženiku molbu za isplatom solidarne potpore temeljem čl. 86. KU – otklanjanje posljedica elementarne nepogode te da je molba zaprimljena kod tuženika isti dan, 15. srpnja 2022.

10. Tužitelj je u svom iskazu naveo da živi na adresi [adresa], negdje od 2015. Radi se o kući koja ima dva stana, u drugom stanu živi punica a u stanu u kojem on živi, živi sa svojom obitelji suprugom i djecom. Stan u kojem živi se sastoji od dvije etaže, na donjoj etaži je hodnik, jedna spavaća soba, dnevni boravak i kuhinja te WC, a na gornjoj etaži su dvije sobe. Uslijed zagrebačkog potresa stan u kojem živi je zadobio minimalna oštećenja u vidu pukotina, odvajanja žbuke. Nastala oštećenja su se povećala uslijed petrinjskog potresa. Tužitelj je potvrdio da su oštećenja koja su vidljiva na fotografijama koje se nalaze na stranici 13 spisa upravo oštećenja nastala u prije spomenutim potresima. Prije potresa stan u kojem živi je bio u sasvim očuvanom stanju. Kako je saznao da je većina njegovih radnih kolega dobila isplatu solidarne potpore kao posljedicu oštećenja na objektima u kojima su živjeli, odlučio je i on zatražiti isplatu potpore od poslodavca. Naveo je da je zahtjev poslodavcu predao negdje u srpnju 2022. Vještak Šimanovićje je bio na licu mjesta, isti je na njegov poziv došao na njegovu adresu prebivališta, vještaku je pokazao sva vidljiva oštećenja, vještak je sve poslikao, nekakve bilješke zabilježio u svom notesu te je nakon par dana dobio sačinjeno očitovanje vještaka. Njemu poslodavac nikada nije odgovorio na zahtjev koji je uputio. Vještak ga prilikom pregleda nije tražio nikakvu dodatnu dokumentaciju. Vlasnik kuće na adresi [adresa] su on i njegova punica, točnije on je vlasnik gornjeg stana, a punica donjeg stana. Vlasnik stana je postao prije tri godine. Naveo je da nije vršio nikakve radove na sanaciji oštećenja prije nego što je vještak izvršio uvid u iste i sačinio očitovanje, a sanacija je vršena tek nakon toga.

11. Uvidom u Očitovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina UĐ od 6. srpnja 2022. o stanju obiteljske kuće u [adresa] i dvoetažnog stana na katu i potkrovlju kuće nakon potresa od 22. ožujka 2020. i petrinjskog potresa 28. i 29. prosinca 2020. utvrđeno je da je nakon razornog potresa koji se dogodio u Zagrebu 22. ožujka 2020. u ranim jutarnjim satima (6,24 sati) potresanje tla maksimalne magnitude po Richteru 5,5 tijekom dana se nastavilo potresanje tla (cca 30-ak potresa). U 7,01 sati je došlo do sljedećeg značajnijeg potresanja tla (VI stupanj po MSC skali), a četrdesetak minuta kasnije potresanje tla od IV-V stupnja po MSC skali. Građevina koja je predmet ovog nalaza je obiteljska stambena građevina etažnosti prizemlje + 1. kat + potkrovlje. Zidovi građevine izvedeni su od pune cigle. Međukatna konstrukcija je tzv. fert strop, a stropna konstrukcija 1. kata su drveni grednici. Krovište je drveno dvostrešno s pokrovom od crijepa. Građevina je izgrađena 1965., koncipirana je kao obiteljska kuća s dva stana. Jedan stan je u prizemlju i drugi dvoetažni u kojem živi naručitelj očitovanja smješten je na katu i u potkrovlju kuće. Nakon navedenih potresanja tla nastala su oštećenja u predmetnoj obiteljskoj kući, kao i u stanu na katu i potkrovlju u kojem živi tužitelj (naručitelj očitovanja). Nastala oštećenja su u vidu pukotina na zidovima i stropu s djelomičnim otpadanjem žbuke i oštećenjem zidne keramike te pukotinskim oštećenjem fasade. Nakon određenog perioda došlo je do novog potresa 28. prosinca 2020. u 6,28 sati sa epicentrom kod Petrinje maksimalne magnitude po Richteru 5,0. Na objektu koji je predmet procjene nastala su dodatna oštećenja (ovaj potres se na području grada Zagreba osjetio intenzitetom 2,5-2,8 po Richteru). Sljedećeg dana 29. prosinca 2002. u 12,19 sati zabilježen je razoran potres sa epicentrom 5 km jugozapadno od Petrinje, maksimalne magnitude po Richteru 6,2 stupnjeva, nakon čega je uslijedilo mnoštvo potresa slabijeg intenziteta. Svi ovi potresi imali su posljedično (ali i kumulativno) štetan utjecaj na objekte iz kojeg razloga su neke građevine i na području grada Zagreba pretrpjele dodatna oštećenja. Od strane ekipe za brze preglede građevina oštećenih uslijed potresa, nije obavljen pregled građevine obzirom nije narušena mehanička otpornost i stabilnost iste, već su oštećenja manjeg karaktera u vidu manjih zidnih pukotina. Obiteljska građevina na adresi [adresa], i kojoj u stanu na katu o i potkrovlju živi tužitelj (naručitelj očitovanja), potvrđuje se status građevine oštećene uslijed potresa. U zaključnom mišljenju je navedeno da slijedom naprijed navedenog ustanovljeno je da su uslijed potresa na obiteljskoj kući [adresa] u [adresa], nastala pukotinska oštećenja na zidovima s djelomičnim otpadanjem žbuke te pukotinska oštećenja na fasadi. U stanu na katu i poktrovlju u kojem živi naručitelj oštećenja su pukotinska na zidnim i stropnim površinama s djelomičnim otpadanjem žbuke. Navedena oštećenja ne predstavljaju opasnost po mehaničku otpornost i stabilnost gradevine već je potrebno provesti sanaciju nastalih oštećenja kako ne bi došlo do daljnjeg širenja postojećih pukotina.

12. Tuženik smatra da navedeno očitovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina UĐ od 6. srpnja 2022. ne predstavlja vjerodostojnu dokumentaciju na temelju koje se može ostvariti pravo na solidarnu potporu, a koju ima u vidu Zaključak Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a.

13. Prema Zaključku Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a od 19. svibnja 2020. vjerodostojnu dokumentaciju predstavlja: odluka o proglašenju elementarne nepogode (donosi je župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba) i procjena štete ovlaštenog procjenitelja (s potpisom i pečatom jedinice lokalne samouprave) ili drugi vjerodostojni dokument (primjerice, potvrda Hrvatskih strukovnih udruga eksperata i sudskih vještaka potpisne od strane stalnog sudskog vještaka Županijskog suda u Zagrebu). U slučaju potresa od 22. ožujka 2020. radnici nisu obvezni dostaviti odluku o proglašenju prirodne nepogode, budući je isto općepoznata činjenica. Nadalje, što se tiče ostvarivanja prava na isplatu solidarne potpore, potrebno je i ispunjavanje sljedećih uvjeta: prijavljeno prebivalište na adresi nastanka štete (ne za kuće za odmor), pravo na potporu može se ostvariti isključivo na objektu za stanovanje (dakle ne za gospodarske zgrade, vinograde, voćnjake, stoku, poljoprivredne kulture i sl.), u slučaju da je isplatu štete zatražilo više radnika – članova obitelji prijavljenih na istoj adresi, pravo na potporu može ostvariti radnik koji je vlasnik objekta/stana; iznimno, isključivo u slučaju proglašenje prirodne nepogode zbog potresa od 22.03.2020. pravo na solidarnu potporu može ostvariti svaki radnik koji na navedenoj adresi ima prijavljeno prebivalište

14. Prema Zaključku Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a od 19. siječnja 2021. potvrda općine kojom se potvrđuje da radnik stanuje na potresnom području te općine ne smatra se valjanom dokumentacijom za ostvarivanje prava na solidarnu potporu za otklanjanje posljedica elementarne nepogode iz čl. 86. KU.

15. Imajući u vidu da Zaključkom Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a nije izričito navedeno što se smatra vjerodostojnim dokumentom, već su samo navedeni primjeri vjerodostojnog dokumenta, sud je, a vodeći se smislom navedenog primjera, zaključio da Očitovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina UĐ od 6. srpnja 2022. koji je registriran kod Županijskog suda u Velikoj Gorici, predstavlja vjerodostojni dokument kojeg ima u vidu Zaključak Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a.

16. Očitovanjem stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina UĐ od 6. srpnja 2022. jasno je utvrđena uzročno-posljedična veza između potresa i nastalih oštećenja u stambenoj građevini u kojoj je tužitelj u vrijeme potresa imao prijavljeno prebivalište, a sada je i vlasnik predmetne građevine pa su navodi tuženika o neosnovanosti takvog zaključka zbog proteka vremena od potresa pa do sastavljanja očitovanja, irelevantni.

17. Tuženik svoje navede o tome da je izrađeno očitovanje vještaka UĐ falsificirano i krivotvoreno ničim ne dokazuje osim navođenja da je isti vještak dao slična očitovanja po zahtjevima i nekih drugih zaposlenika tuženika, a što predmetno očitovanje ne dovodi u sumnju, tim prije što tužitelju svom iskazu potvrđuje da je vještak UĐ po njegovom pozivu došao na adresu njegovog prebivališta, izvršio neposredan uvid u nastala oštećenja na građevini te takva oštećenja i dokumentirao. Tužitelj je u svom iskazu potvrdio da su fotografije koje su priložene uz očitovanje upravo fotografije koje je snimio vještak kada je izvršio neposredan uvidu u iste. Stoga je sud navode tuženika o tome da je izrađeno očitovanje falsificirano i krivotvoreno sud ocijenio paušalno iznesenim.

18. Također valja navesti da citirano očitovanje ovlaštenog sudskog vještaka je javna isprava u smislu odredbe čl. 230. st. 1. i 2. ZPP-a, prema kojoj odredbi isprave koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava) dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Prema stavku 2. istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjednačene s javnim ispravama, prema stavku 3. dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena, a stavak 4. propisuje ako sud posumnja u autentičnost isprave može zatražiti da se o tome izjasni tijelo od kojega bi ona trebalo da potječe.

19. U okolnostima konkretnog slučaja navodi tuženika kojima tuženik osporava da su oštećenja na građevini nastala zbog potresa ne dovode u sumnju da su u očitovanju stalnog sudskog vještaka neistinito utvrđene činjenice niti su takvi navodi doveli u sumnju autentičnost i istinitost sadržaja sačinjenog očitovanja, pa stoga nema potrebe u smislu odredbe čl. 230. st. 4. ZPP-a tražiti da se o tome izjasni stalni sudski vještak koji je sačinio predmetno očitovanje, a čije saslušanje radi dokazivanja istinitosti sadržaja očitovanja tuženik ne predlaže u smislu odredbe čl. 230. st. 3. ZPP-a. Naime, iako je tuženik u odgovoru na tužbu predložio saslušanje vještaka UĐ, tuženik je podneskom od 4. listopada 2024., prije zaključenja prethodnog postupka, povukao taj dokazni prijedlog.

20. Sud je u s cijelosti prihvatio iskaz tužitelja kao istinit i uvjerljiv obzirom je isti u skladu s materijalnom dokumentacijom priloženoj u spisu te je stanje obiteljske kuće nakon potresa 22. ožujka 2020. i petrinjskog potresa 28. i 29. prosinca 2020. sud utvrdio na temelju očitovanja sudskog vještaka UĐ.

21. Neosnovano tuženik ističe da obzirom da tužitelj nije bio vlasnik nekretnine u razdoblju potresa to isti sukladno Zaključku povjerenstva za tumačenje KU od 19. siječnja 2021. nema pravo na solidarnu potporu. Naime, kao što je već navedeno Zaključkom Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenja primjene KU od 19. svibnja 2020. propisano je da je uvjet za ostvarivanje prava na solidarnu potporu između ostalog, imati prijavljeno prebivalište na adresi nastanka štete. Zaključkom Povjerenstva od 19. siječnja 2021. nisu se izmijenili uvjeti za ostvarivanje prava na solidarnu potporu već je istim samo donesen zaključak da potvrda općine kojom se potvrđuje da radnik stanuje na potresnom području te općine ne smatra se valjanom dokumentacijom za ostvarivanje prava na solidarnu potporu za otklanjanje posljedica elementarne nepogode iz čl. 86. KU. Tijekom postupka je kao nedvojbeno utvrđeno da tužitelj ima prijavljeno prebivalište na adresi nastanka štete još od 14. lipnja 2016. što je tužitelj dokazao Elektroničkim zapisom o prebivalištu izdanom od strane Ministarstva unutarnjih poslova, čime je tužitelj ostvario uvjet koji propisuje Zaključak Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a od 19. svibnja 2020.

22. Također, suprotno navodima tuženika, tužitelj nije imao zakonsku obvezu nastalu štetu prijaviti Hrvatskom centri za potresno inženjerstvo da bi stekao pravo na isplatu solidarne potpore.

23. Uvidom u podatke Grada Zagreba, Gradski ured za gospodarstvo, ekološku održivosti i strategijsko planiranje od 21. veljače 2025., utvrđeno je da prosječna neto plaća koja je u gospodarstvu Grada Zagreba isplaćena u prosincu 2019. iznosi 982,00 eura, u siječnju 2019. 1.016,00 eura i u veljači 2020. 1.039,00 eura, slijedom čega prosječna mjesečna plaća koja je isplaćena u gospodarstvu Grada Zagreba u prethodna tri mjeseca sukladno čl. 86. st. 2. KU-a iznosi 1.012,33 eura neto.

24. Tužitelj je precizirao tužbeni zahtjev sukladno navedenim podacima te je podneskom od 6. ožujka 2025. na ime solidarne potpore zatražio isplatu iznosa 1.012,33 eura zajedno sa zateznim kamatama tekućim od 28. siječnja 2024. kao dana podnošenja tužbe.

25. Tuženik je na je na glavnoj raspravi održanoj 25. rujna 2025. naveo da se protivi specificiranom tužbenom zahtjevu jer je tužitelj istim izvršio preinaku tužbenog zahtjeva na način da je zahtjevu dodao i preinaku zateznih kamata a u odnosu na što ističe prigovor zastare.

26. Iako je tužitelj konačno specificiranim tužbenim zahtjevom izvršio preinaku tužbenog zahtjeva na način da je postavio i sporedni zahtjev za isplatom zateznih kamatama koje teku od dana podnošenja tužbe, kojoj preinaci se tuženik usprotivio, sud smatra da je sukladno odredbi čl. 190. st. 3. ZPP-a takva preinaka dopuštena s obzirom da je predmetna preinaka bila svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama te nije dovela do odugovlačenja postupka ili povećanja troškova istog. Obzirom na navedeno sud je dopustio preinaku tužbe učinjenu podneskom tužitelja od 6. ožujka 2025.

27. Nije osnovan ni tuženikov prigovor zastare jer sukladno odredbi čl. 139. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23, dalje: ZR) nije prošlo pet godina od podnošenja zahtjeva tužitelja tuženiku za isplatu solidarne potpore temeljem čl. 86. KU 15. srpnja 2022. do podnošenja tužbe 28. siječnja 2024. niti je tijek zateznih kamata u zastari.

28. Sud je odbio preostale dokazne prijedloge stranaka jer je predmet spora dovoljno raspravljen za donošenje odluke te bi provođenje daljnjih dokaza bilo neekonomično i dovelo bi do bespotrebnog odugovlačenja ovog postupka, a što bi bilo protivno odredbi čl. 10. ZPP-a.

29. Stoga imajući u vidu da je prebivalište tužitelja na adresi [adresa], i to još od 14. lipnja 2016., da je Očitovanjem stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina UĐ od 6. srpnja 2022. jasno utvrđena uzročno-posljedična veza između potresa i nastalih pukotinskih oštećenja na zidovima sa djelomičnim otpadanjem žbuke te pukotinskih oštećenja na fasadi te u stanu na katu i u potkrovlju u kojem živi tužitelj pukotinskih oštećenja na zidnim i stropnim površinama s djelomičnim otpadanjem žbuke, da navedeno očitovanje predstavlja vjerodostojni dokument kojeg ima u vidu Zaključak Povjerenstva za tumačenje odredbi i praćenje primjene KU-a te da je tužitelj nositelj troška, a iz niti jednog izvedenog dokaza ne proizlazi suprotno, valjalo je na temelju čl. 86. KU-a usvojiti tužbeni zahtjev i tužitelju na ime solidarne potpore dosuditi neto iznos od 1.012,33 eura, koja visina među strankama nije sporna, sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe do isplate.

30. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati temelji se na članku 29. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23, dalje: ZOO), a stopa zatezne kamate određena je sukladno čl. 29. st. 2. ZOO-a.

31. Ovakvo stajalište je zauzeto i u presudama Županijskog suda u Varaždinu, Poslovni broj: Gž R-20/2025 od 28. travnja 2025. i Županijskog suda u Rijeci, Poslovni broj: Gž R-134/2025 od 11. rujna 2025. te pravomoćnoj presudi Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1778/23 od 31. listopada 2024.

32. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, prema kojoj je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove. S obzirom da je tuženik izgubio parnicu dužan je tužitelju naknaditi troškove parničnog postupka. Visina troška tužitelja određena je sukladno odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/13, dalje OT), budući da je tužitelj zastupan po odvjetniku, a prema vrijednosti predmeta spora i konačno preciziranom tužbenom zahtjevu.

32.1. Tako su tužitelju priznati slijedeći troškovi: za sastav tužbe 75 bodova (prema Tbr. 7/1 OT), za sastav obrazloženog podnesaka od 15. ožujka 2024. 75 bodova (prema Tbr. 8/1 OT), za zastupanje na ročištu održanom 8. listopada 2024. 75 bodova (prema Tbr. 9/1 OT), za sastav podnesaka od 6. ožujka 2025. 18,75 bodova (prema Tbr. 8/4 OT) te za zastupanje na ročištu održanom 25. rujna 2025. 75 bodova (prema Tbr. 9/1 OT), dakle, ukupno 318,75 bodova, a što uz vrijednost boda od 2,00 eura, uvećano za trošak PDV-a od 25% sveukupno trošak tužitelja iznosi 796,88 eura, a koji trošak je dužan platiti tuženik.

32.2. Tužitelju su temeljem članka 27. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a („Narodne novine“, broj 80/22), dosuđene zatezne kamate na parnični trošak po stopi zatezne kamate određene čl. 29. st. 2. ZOO-a, tekućima od presuđenja do isplate.

33. Tužitelju je za sastav podneska od 6. ožujka 2025. priznat trošak po Tbr.8/4 OT, budući se u konkretnom slučaju ne radi o obrazloženom podnesku, već navedeni podnesak spada u kategoriju „ostali“ podnesci. Tužitelju nije priznat zatraženi trošak za pristup na ročište za objavu presude budući da isti za tužitelja nije ni nastao te je ročište održano u odsutnosti stranaka. Slijedom navedenog, zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu preko dosuđenog je odbijen.

34. Tuženik je izgubio u sporu pa je na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a valjalo u cijelosti odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova parničnog postupka.

35. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Zagrebu, 10. listopada 2025.

Sutkinja:

Danijela Marotti Andrić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, u roku 15 dana, od dana dostave prijepisa odluke. Presuda kojom se završava spor u postupku male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 2., 4.-6., 8.-11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

U postupku u sporovima male vrijednosti žalba protiv presude ne odgađa ovrhu (čl. 467.a ZPP-a).

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. punomoćniku tuženika