REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-11/2023-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Idi Vrančić, u pravnoj stvari tužiteljice DI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Ediju Crnovršaninu, odvjetniku iz Zagreba, Klaićeva 72/I, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupan po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, Zagreb, Slavonska avenija 6, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 3. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice Edija Crnovršanina, odvjetnika te punomoćnice tuženika UI, više savjetnice specijalistice u OGDO Zagreb, sukladno odredbi čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), dana 10. listopada 2025. objavio je i

p r e s u d i o  je

I/ Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, OIB: 52634238587 da tužiteljici DI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknadi štetu od 5.000,00 EUR (neimovinska šteta) sa zakonskom zateznom kamatom, koje teku od 3. siječnja 2023. godine pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena do 29. prosinca 2023., a od 30. prosinca 2023. po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi trošak parničnoga postupka u iznosu od 2.650,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, koje teku od dana 10. listopada 2025. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III/ Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 1.875,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, koje teku od dana 10. listopada 2025. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužiteljica DI (dalje u tekstu: tužiteljica) u tužbi od 3. siječnja 2023. navodi da je dana 13. studenoga 2019. doživjela tešku tjelesnu povredu obavljajući poslove kuhinjske pomoćnice kao djelatnica tuženika Republika Hrvatska, Ministarstvo unutarnjih poslova, PU Zagrebačka, Sektor pravnih, financijskih i tehničkih poslova, Službe materijalno-financijskih poslova, Odjela uslužnih poslova (dalje u tekstu: tuženik) na adresi u [adresa]. Tužiteljica je prilikom kretanja sa područja višeg nivoa na područje nižeg nivoa nogom zapela na oštećenu površinu koja je ujedno bila masna i skliska u dijelu gazišta te je pala. Tužiteljica je uslijed teškog pada vozilom hitne pomoći odvezena u nadležnu bolnicu na daljnju medicinsku obradu. Tužiteljica se kretala po neadekvatnoj površini koja je uzrokovala pad te je istoj pravomoćnim rješenjem HZZO-a priznata povreda na radu i 100% naknada plaće za vrijeme bolovanja. Tužiteljica nije bila osposobljena za rad na siguran način za poslove pomoćnog djelatnika u kuhinji, a koji propust je utvrđen od strane Državnog inspektorata. Tužiteljica je dostavila zahtjev za mirno rješenje spora, kojeg je tuženik odbio u svom dopisu od 27. prosinca 2022. Tužiteljica je u štetnom događaju zadobila tešku tjelesnu povredu u vidu teškog prijeloma kosti lica zbog kojih ozljeda je operirana. Kod tužiteljice je došlo do trajnih psihičkih promjena kao zasebno oštećenje duševnog integriteta, a sve kao posljedica teškog štetnog događaja. Kod tužiteljice su zaostali ožiljci po licu koji su vidljivi drugim osobama. Slijedom navedenog tužiteljica prema prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu traži naknadu neimovinske štete u iznosu od 14.000,00 eura te iznos od 500,00 eura na ime naknade imovinske štete. Podneskom tužiteljice od 5. veljače 2024. tužiteljica potražuje isplatu naknade neimovinske štete u iznosu od 5.000,00 eura te isplatu imovinske štete u iznosu od 42,00 eura, koji zahtjev u pogledu isplate imovinske štete je tužiteljica povukla na ročištu održanom 11. veljače 2025., čemu se tuženik nije protivio. Stoga, tužiteljica prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu potražuje isplatu naknade neimovinske štete u iznosu od 5.000,00 eura sve uvećano za zakonske zatezne kamate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava aktivnu legitimaciju tužiteljice navodeći da nije dokazala kako je zaposlenica tuženika. Osporava pretpostavke odgovornosti za štetu, s obzirom da nije dokazana štetna radnja kao i uzročno posljedična veza. Tuženik također osporava osnov i visinu štete, ističe prigovor zastare, prigovor isključive krivnje tužiteljice, podredno doprinos tužiteljice nastanku štete. Tuženik ističe da je za nastanak štetnog događaja isključivo odgovorna tužiteljica jer je ozljeda nastala uslijed nepažnje tužiteljice. Navodi se da metalni rešetkasti podest nije bio klizav, a ujedno da je zadatak tužiteljice bio da isti očisti. Tuženik je na ročištu od 6. rujna 2023. učinio nespornim činjenicu da je tužiteljica bila zaposlena kod tuženika te povlači prigovor nedostatka aktivne, odnosno pasivne legitimacije. Ujedno povlači istaknuti prigovor zastare. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Tijekom postupka izvedeni su slijedeći dokazi: izvršen je uvid u zahtjev za mirno rješenje spora (str. 6-8 spisa), u odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora (str. 9-10 spisa), u prijavu o ozljedi na radu (str. 11-13 spisa), u zapisnik o inspekcijskom nadzoru (str. 14-15 spisa), u fotodokumentaciju (str. 18-20, 44-47 spisa), u medicinsku dokumentaciju (str. 21-43, 78-86 spisa), saslušani su svjedoci PI (str. 72- 73 spisa), TI (str. 109-110 spisa), tužiteljica DI kao parnična stranka (str. 73-74 spisa) te je izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima dr. Maji Mušura i dr. AI o čemu u spisu prileži pisani nalaz i mišljenje (str. 89-94 spisa) te pisano očitovanje vještaka (str. 104 spisa).

4. Slijedom svih izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan iz sljedećih razloga.

5. S obzirom na sadržaj odgovora na tužbu i kasnije navode tuženika tijekom postupka među strankama nije sporno da je tužiteljica u vrijeme nastanka štetnog događaja bila zaposlenica tuženika.

6. Uvidom u prijavu o ozljedi na radu je razvidno da je 13. studenoga 2019. došlo do ozljeđivanja tužiteljice uslijed pada sa stepenica te udarca u pregradni dio kuhinje (zid). Iz obrasca prijave o ozljedi na radu proizlazi da je ta ozljeda priznata kao ozljeda na radu dana 29. studenoga 2019.

7. Među strankama nije sporno, a ujedno proizlazi iz zahtjeva za mirno rješenje spora, da je tužiteljica prije pokretanja ovog postupka podnijela tuženiku zahtjev za mirno rješenje spora, kojeg je tuženik otklonio svojim dopisom od 27. prosinca 2022. Iz navedenih dokaza sud je utvrdio da je tužba tužiteljice dopuštena u smislu odredbe čl. 186.a ZPP-a.

8. Spisu prileži zapisnik o inspekcijskom nadzoru koji je poduzet povodom ozljede tužiteljice, iz kojeg proizlazi da je do ozljeđivanja došlo u kuhinji koja se nalazi u prizemlju objekta, da se popratne prostorije nalaze na jednoj razini, a prostor kuhinje i restorana na razini 45 cm nižoj od popratnih prostorija, da je pristup nižim prostorijama osiguran putem metalnog rešetkastog pristupnog podesta koji se sastoji od dva gazišta. Iz zapisnika dalje proizlazi da je tužiteljica u vrijeme nastanka štetnog događaja koristila osobnu zaštitnu opremu u vidu klompa, radne kute i kape. Do ozljede je došlo na način da je radnica hodala hodnikom prema kuhinji te je u jednom trenutku pala sa više razine na nižu i prilikom pada zadobila ozljedu glave u vidu posjekotine od korijena nosa do polovine čela. Nadalje, iz zapisnika je vidljivo da tuženik nije predočio dokaze da je tužiteljica osposobljena za rad na siguran način za poslove pomoćnog radnika u kuhinji, koje poslove je obavljala u vrijeme nastanka štetnog događaja. Ujedno je vidljivo da tuženik nije organizirao i osigurao pružanje prve pomoći radnicima i drugim osobama do dolaska hitne medicinske pomoći ili prijema u zdravstvenu ustanovu, radi čega je inspektorica rada tuženiku izdala usmeno rješenje s nalogom da se otklone propusti.

9. U odnosu na dinamiku nastanka štetnog događaja izveden je dokaz saslušanjem svjedoka i tužiteljice kao parnične stranke.

10. Iz iskaza svjedokinje PI proizlazi da je ista u vrijeme nastanka štetnog događaja obavljala poslove voditelja kuhinje u Petrinjskoj 30, te je bila neposredno nadređena tužiteljici. Bila je na licu mjesta u vrijeme nastanka štetnog događaja. Predmetnog dana tužiteljica i svjedokinja su radile prekovremeno jer su dobili novi stroj za pranje posuđa te su morale ostati da vide kako isti funkcionira. Kada su majstori bili gotovi, tužiteljica i svjedokinja su krenule prema kuhinji, svjedokinja se spustila niz dvije stepenice, kuhinja se nalazi na dva nivoa, a između jednog i drugog su stepenice. Svjedokinja je odjednom čula tupi udarac iza sebe, okrenula se i vidjela tužiteljicu na podu sa ozlijeđenom glavom. Majstori su priskočili u pomoć, svjedokinja je stavila hladni oblog, tužiteljica je na par sekundi pala u nesvijest, svjedokinja je tada na kratko vrijeme ostavila tužiteljicu sa majstorima kako bi mogla pozvati pomoć. Hitna pomoć došla je u vrlo kratkom roku i svjedokinja i tužiteljica su zajedno otišle u bolnicu. Tužiteljica je pala na stepenicama, stepenice su metalne, rebraste, radi se samo o dvije stepenice i nema potrebe za rukohvatom kojeg se nema gdje montirati. Stepenice su bile čiste i nisu bile skliske. Tužiteljica je toga dana na sebi imala zaštitnu obuću i odjeću, natikače koje su poluotvorene i imaju gumeni potplat. Tužiteljica prilikom nastanka štetnog događaja nije imala ništa u rukama niti je išta nosila. Svjedokinja navodi da je tužiteljica bila osposobljena za rad na siguran način. Visina između dviju etaža je otprilike 50 do 60 cm. Samu kuhinju čisti pomoćno osoblje, a hodnik čisti spremačica. Predmetnog dana išli su iz hodnika u kuhinju. Na toj lokaciji nije bilo stradavanja od 1994. kada je stradala svjedokinja, međutim u međuvremenu je promijenjena vrsta stepenica te su drvene zamijenjene sa metalnima. Svjedokinja također navodi da je ta kuhinja u Petrinjskoj 30 sada zatvorena radi renoviranja.

11. Svjedokinja TI u svom iskazu navodi da je u spornom razdoblju radila kod tuženika na radnom mjestu kuharice. Nije neposredni očevidac događaja, međutim ima saznanja jer je čula vrisak šefice OI. Došla je na lice mjesta i vidjela je tužiteljicu da se nalazi na podu, u krvi. Tužiteljica je bila u vidnom šoku. Tužiteljica je pala na stepenicama, radilo se o tri stepenice koje su povezivale gornju i donju etažu. Pločice na stepenicama su nedostajale, jedna pločica je nedostajala u samom ćošku gdje je i svjedokinja par puta pala. Pločice su sigurno bile masne, na njima nije postojala zaštitna guma. Nakon ozljede tužiteljice došlo je do popravka pločice. Tamo su se nalazile glatke, a ne hrapave pločice. Navodi da su imali posebnu spremačicu za održavanje hodnika i to je bila gđa. TI. Navodi da su imali radne cipele i radnu odjeću koju je tužiteljica imala u vrijeme nastanka štetnog događaja.

12. Tužiteljica DI u svom iskazu navodi da je predmetnog dana išla za šeficom PI te je zapela za okrznutu pločicu koje je falilo pola, a koje pločice su se nalazile neposredno ispred stepenica, odnosno gazišta koje se sastojalo od dvije metalne stepenice. Stepenice su sigurno bile masne jer da bi došli do kuhinje cijelo popodne su prolazile kroz hodnik koji vodi do glavnog stepeništa. Taj hodnik se rijetko čisti s obzirom da spremačice to ne stignu počistiti. Navodi da je na nogama imala drvene klompe koje je sama kupila. Nije koristila radnu obuću koju je osigurao poslodavac jer joj je bila prevelika i osjećala je kao da će pasti. Radilo se o poluzatvorenim papučama s gumenim potplatom. Obuća koju je osigurao poslodavac bila je prevelika i tužiteljica je to svima rekla pa je koristila svoje drvene klompe. Navodi kako nije bila osposobljena za rad na siguran način, niti je ikada od tuženika dobila uvjerenje da je osposobljena. Točno je da hodnik čisti spremačica, ali ne stigne svaki dan jer ima previše posla. Tužiteljica ističe da je na toj lokaciji nakon ozljede promijenjena pločica.

13. Sud je ocijenio iskaze svjedoka i tužiteljice istinitim, budući da su iskazivali objektivno, životno i uvjerljivo te u suglasju jedna s drugom. Tužiteljica je detaljno opisala dinamiku nastanka štetnog događaja koja je podudarna dinamici kako ju opisuje svjedokinja PI. Iz dinamike nastanka štetnog događaja kako je ista utvrđena iskazima svjedoka i tužiteljice proizlazi da je do ozljeđivanja došlo prilikom prelaska tužiteljice iz jednog nivoa kuhinje u drugi, za koji prijelaz se koriste stepenice sa metalnim gazištem, a prije kojih stepenica se nalaze pločice. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je ona zapela na slomljenu pločicu koja se nalazi netom prije gazišta stepenice te da je uslijed toga došlo do pada tužiteljice i ozljeđivanja u području glave. Dinamika nastanka štetnog događaja kako istu opisuje tužiteljica u suglasju je sa iskazima svjedokinja PI i TI te fotodokumentacijom koja prileži spisu. Iskaz tužiteljice je životan i uvjerljiv, radi čega je sud na temelju navedenih dokaza utvrdio dinamiku nastanka štetnog događaja.

14. Nadalje, na temelju utvrđene dinamike nastanka štetnog događaja sud je ujedno utvrdio da je tuženik kao poslodavac u cijelosti odgovoran za štetu koja je tužiteljici proizašla iz nastalog štetnog događaja. Ovo iz razloga jer tuženik odgovara za štetu koja je nastala radniku prema odredbi čl. 111 st. 1 Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19; dalje u tekstu: ZR) koja propisuje da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Na ovaj predmet primjenjuje se i odredba čl. 25 Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18 i 96/18, dalje u tekstu: ZZR) koja propisuje da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Prema odredbi čl. 25 st. 2 ZZR-a poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

15. Budući da tuženik nije s uspjehom dokazao svoje navode da bi šteta nastala isključivo krivnjom tužiteljice, odnosno postupanjem tužiteljice uz namjeru ili krajnju nepažnju, za štetu koja je nastala iz ovog štetnog događaja odgovoran je tuženik. Nije utvrđeno postojanje niti jednog razloga za oslobođenje tuženika od odgovornosti iz čl. 25. st. 2 ZZR-a, niti je utvrđeno postojanje okolnosti koje bi umanjile odgovornost tuženika.

16. U odnosu na visinu štete izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima dr. Maji Mušura i dr. AI iz čijeg nalaza i mišljenja proizlazi da je tužiteljica u predmetnom štetnom događaju zadobila višestruke ozljede na licu: prijelome kosti desne strane lica sa krvarenjem u sinuse. Rana na čelu je kirurški zbrinuta po ozljedi, a sljedeći dan je učinjena operacija desne orbite sa imobilizacijom OS materijalom na podu i medijalnoj stijenci koji nosi i danas. Infraorbitalni živac je oslobođen pritiska i uz lijekove se postepeno oporavlja tijekom 10 mjeseci uz redovite kontrole i terapiju vitaminima B kompleksa. Zaostale su neravnine na orbiti bolno osjetljive na dodir te povremeni spontani bolovi, žarenje i pikanje na mjestu stranih tijela OS materijala koji nosi i danas. Istovremeno je oslabljen površni osjet na mjestu ožiljaka i infraorbitalnog živca. Trajne posljedice nakon prijeloma više kostiju lica iznose 4% sa aspekta ORL – MFK područja. Tužiteljica je pretrpjela fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 2 dana, srednjeg intenziteta 5 dana, a slabijeg još mjesec dana. Povremeni manji bolovi ulaze u trajne posljedice. Tužiteljica je pretrpjela primarni strah koji je bio intenzivan i kratkotrajan u trenutku stradavanja. Sekundarni strah jakog intenziteta trpjela je 3 dana, srednjeg intenziteta tjedan dana, te blažeg do 3 mjeseca po štetnom događaju. Zbog tegoba iz kruga poremećaja prilagodbe radi kojeg je u ambulantnom psihijatrijskom tretmanu tužiteljica u svakodnevnom životu i radu ulaže pojačane napore u omjeru od 5%. Sveukupne trajne posljedice vještaci ocjenjuju u omjeru od 8%. Kod tužiteljice je zaostalo naruženje manjeg stupnja vidljivo okolini ponekad i samo u neposrednom kontaktu, blijedi kožni ožiljak čela i ispod desnog oka. Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć po izlasku iz bolnice u opsegu od 12 sati.

17. Ocjenjujući nalaz i mišljenje vještaka sud je utvrdio da je isti stručan i objektivan, a ujedno niti jedna stranka nije prigovorila izvedenom vještačenju. U dodatnom pisanom očitovanju vještaci su naveli da je tužiteljici liječenje završilo dana 19. rujna 2023.

18. Sud je na temelju utvrđenja koje proizlazi iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka utvrdio visinu pravične novčane naknade koja ima pripasti tužiteljici. Prilikom ocjene visine pravične novčane naknade sud je primijenio odredbu čl. 1100 st. 2 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23; dalje u tekstu: ZOO) koja propisuje da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

19. S obzirom na opseg pretrpljenih bolova, intenzitet i trajanje straha, opseg smanjenja životnih aktivnosti kao i zaostalo naruženje sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na isplatu pravične novčane naknade u ukupnom iznosu od 5.000,00 eura. Pri tome je sud uzeo u obzir činjenicu da se tužiteljica ozlijedila u životnoj dobi od 40 godina, da se trajne posljedice tužiteljice odnose kako na područje otorinolaringologije tako i na područje psihijatrije, budući da su kod tužiteljice zaostale trajne posljedice sa oba aspekta. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da se tužiteljica i dalje nalazi u ambulantnom psihijatrijskom tretmanu, a ujedno ima posljedice koje su izazvane stranim tijelom koje je tužiteljici ugrađeno u operativnom zahvatu. S obzirom na te činjenice, sud je utvrdio da prema kriteriju smanjenja životnih aktivnosti tužiteljica opravdano zahtijeva isplatu iznosa od 2.000,00 eura, jer se radi o višestrukim raznovrsnim posljedicama koje će tužiteljica trajno trpjeti. Nadalje, u odnosu na pretrpljeni strah sud je uzeo u obzir činjenicu da je tužiteljica stradala padom niz stepenice, da se radi o dramatičnom događaju jer je u istom došlo do ozljeđivanja glave tužiteljice, što sve je izazvalo intenzivan strah. Ujedno je uzeta u obzir činjenica da je kod tužiteljice učinjen operativni zahvat te dugotrajno ambulantno liječenje, a što sve utječe na trajanje sekundarnog straha. Stoga je sud utvrdio da je osnovan zahtjev tužiteljice da se prema tom kriteriju isplati pravična novčana naknada u iznosu od 1.000,00 eura. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka kao i fotodokumentacije koja prileži spisu proizlazi da je kod tužiteljice zaostalo naruženje koje se nalazi u području lica, što znači da je uvijek vidljivo trećima, radi čega sud smatra da je osnovan zahtjev tužiteljice da se prema tom kriteriju isplati pravična novčana naknada u iznosu od 1.000,00 eura. Isto tako, s obzirom na opseg fizičkih bolova koje je tužiteljica pretrpjela, kao i činjenicu da se bolovi odnose na područje lica i glave, da je kod tužiteljice učinjena operacija u području lica, sud je utvrdio da je i u tom dijelu osnovan zahtjev tužiteljice te se istoj prema kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova dosuđuje pravična novčana naknada u iznosu od 1.000,00 eura. Stoga, s obzirom na okolnosti ovog konkretnog slučaja, dinamiku nastanka štetnog događaja i jačinu i vrstu ozljeda koje je tužiteljica pretrpjela, sud smatra osnovanim zahtjev tužiteljice za isplatu pravične novčane naknade kao neimovinske štete u ukupnom iznosu od 5.000,00 eura.

20. Stoga je sud utvrdio osnovanim konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice za isplatu pravične novčane naknade u ukupnom iznosu od 5.000,00 eura.

21. Sukladno odredbi čl. 1103 ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Uvidom u spis je utvrđeno da je tužiteljica tužbu podnijela 3. siječnja 2023., te stoga tužiteljica osnovano potražuje zakonske zatezne kamate počevši od 3. siječnja 2023. pa nadalje. Odluka o kamati donesena je sukladno odredbi članka 29 st. 1 Zakona o obveznim odnosima, a stopa zakonske zatezne kamate utvrđena je sukladno odredbi čl. 29 st. 2 ZOO-a, koja je propisana za ostale odnose.

22. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je sukladno odredbi čl. 154 st. 1 ZPP-a koja propisuje koja propisuje da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu je dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Visina parničnih troškova tužiteljice određena je u skladu sa odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje u tekstu: Tarifa), budući da je tužiteljica zastupana po odvjetniku. Budući da je tužiteljica u cijelosti uspjela sa konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u visini od 5.000,00 eura, isti predstavlja visinu na temelju kojeg je utvrđena visina troška koji pripada tužiteljici.

23. Trošak tužiteljice odnosi se na trošak zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 32), za sastav tužbe u iznosu od 200,00 eura (Tbr. 7/1), za sastav tri obrazložena podneska iznos od 200,00 eura za svaki podnesak (Tbr. 8/1), za zastupanje na četiri ročišta iznos od 200,00 eura za svako ročište (Tbr. 9/1), što ukupno iznosi 1.800,00 eura, kojem iznosu valja pridodati iznos od 450,00 eura na ime 25% PDV-a (Tbr. 46), te iznos od 400,00 eura za izvedeno medicinsko vještačenje. Ukupno priznati trošak tužiteljice iznosi 2.650,00 eura, koji trošak je tuženik dužan naknaditi tužiteljici.

24. U preostalom dijelu nije osnovan zahtjev tužiteljice za naknadu troška, budući da je tužiteljica zatražila trošak u visini prvotno postavljenog tužbenog zahtjeva, kojeg je tužiteljica djelomično povukla, a njezin uspjeh ocijenjen je u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev.

25. Odluka o kamati na parnični trošak donesena je sukladno odredbi čl. 151 st. 3 ZPP- a koja propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka.

U Zagrebu 10. listopada 2025.

Sutkinja:

Ida Vrančić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana primitka objave ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po pun.

2. Tuženiku po OGDO u Zagrebu