REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: R1 Ob-172/25-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nataši Marahovec Kantarević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice GĆ iz [adresa], Vijenac 8, OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, kojega zastupa punomoćnica ĆĆ, dipl.iur., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon okončanog postupka, 9. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica GĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i pok. UĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1932. u [adresa], živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja je izvanbračna zajednica trajala od 1972. do njegove smrti 4. rujna 2024.

Obrazloženje

1. Predlagateljica GĆ podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. UĆ, a u svrhu priznanja prava na obiteljsku mirovinu. U prijedlogu navodi da je s pok. IĆ živjela u izvanbračnoj zajednici 40 godina, zajedno sa sinom NĆ.

2. Protustranka se u odgovoru na prijedlog protivi prijedlogu do izvođenja svih dokaza.

3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, te svjedoka ZĆ i PĆ.

4. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22 – dalje ZMO) propisano je da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom postupku.

5. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je citiranom odredbom čl. 22. st. 3. ZMO propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

6. S obzirom da predlagatelj svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23 – dalje ObZ), sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

7. Uvidom u izvadak iz matice umrlih i smrtni list (list 2, 10-11) sud je utvrdio da je pok. UĆ umro **.**.2024.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu (list 7-8) sud je utvrdio da nije bila u braku.

9. Uvidom u uvjerenje Općine Danilovgrad od 1. srpnja 2025. (list 37) sud je utvrdio da pok. UĆ, rođen **.**.1932. u [adresa], općina Danilovgrad nije upisan u matične registre vjenčanih za matično područje Danilovgrad za razdoblje od 1957. -2025.

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu od 11. veljače 2025. (list 6) sud je utvrdio da je prijavljena od 10. kolovoza 1988. do danas na adresi [adresa].

11. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. UĆ od 11. veljače 2025. (list 9) sud je utvrdio da je bio prijavljen od 10. siječnja 1980. do 8. kolovoza 2016. na adresi [adresa], a od 13. srpnja 2017. do dana smrti, **.**.2024. na adresi [adresa].

12. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Ivanke Birkić-Šarić iz Zagreba poslovni broj O-6386/24 od 5. prosinca 2024. (list 27-30), koje je postalo pravomoćno istoga dana, sud je utvrdio da su u ostavinskom postupku iza pok. UĆ utvrđeni kao zakonski nasljednici I nasljednog reda izvanbračna supruga GĆ i sin NĆ.

13. Iz iskaza predlagateljice GĆ sud je utvrdio da su predlagateljica i pokojni imali prekrasan odnos. Predlagateljica je upoznala pokojnog kada je već bio stari dečko, počeli su živjeti zajedno 1972. u momačkom stanu pokojnog na [adresa]. Prvih deset godina nisu imali dijete, a tada im se rodio sin NĆ. Kako se od početka nisu vjenčali to im poslije više nije bilo bitno, niti su tome pridavali pažnju, a kada se rodio sin suprug je priznao sina te im niti za to nije bilo potrebno vjenčanje. Zajedno su brinuli o sinu. Izgradili su kuću na moru na otoku Ugljanu, kao i kuću na Tuškancu u ulici Vijenac 8 gdje su se kasnije preselili. Pokojni je imao KOPB od čega je imao problema sa plućima, a u posljednje vrijeme prije smrti znala je često dolaziti hitna, jer mu je trebala pomoć. Tako je bilo i zadnji puta kada je završio u bolnici gdje je preminuo nakon 8 dana boravka u bolnici, a za vrijeme dok je bio u bolnici posjećivala ga je i brinula o njemu. Oboje su bili dosta ovisni jedan o drugome, poštivali su se i voljeli, a u njihovoj životnoj zajednici nije bilo nikakvih prekida. Pogreb su organizirali i platili troškove istoga sin i predlagateljica, a dio je plaćen novcima od firme sina. Pokojni je pokopan u obiteljskoj grobnici na Mirogoju. U ostavinskom postupku kao nasljednici iza pokojnog utvrđeni su predlagateljica i sin. Pokojni je imao prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], jer je na toj adresi njihov stan, kao što je i kuća na adresi [adresa] gdje je kasnije prijavio svoje prebivalište.

14. Iz iskaza svjedoka ZĆ sud je utvrdio da predlagateljicu poznaje već oko pedesetak godina kada je došla u Zagreb i tada su se počele družiti, a ista je tada već bila u vezi sa pok. UĆ. Preko predlagateljice upoznala je njezinog pokojnog supruga, te su se svjedokinja i njezin suprug počeli družiti s predlagateljicom i pokojnim i bili su jako dobri prijatelji. Njih dvoje dobili su zajedničko dijete, sina NĆ. Posjećivali su ih na [adresa] gdje su stanovali, a i oni bi dolazili kod svjedokinje, nalazili bi se skoro svaki tjedan, a povremeno su svi zajedno znali izaći i na ručak. Znala je da nisu bili vjenčani, znala ih je pitati zašto se ne ožene, nije ulazila u neke dublje intimnije detalje, a kako je između njih sve bilo u normalnim odnosima i vrijeme je nekako prolazilo tako da na kraju do vjenčanja nije došlo. U životnoj zajednici predlagateljice i pokojnog nije bilo prekida, koliko joj je poznato. Dijelili su zajedničke financije, predlagateljica je vodila domaćinstvo, a ista je imala i punomoć na računu pokojnog supruga kako bi mogla podići novac. Zajednički su brinuli o svom djetetu. Išli su na more na otok Ugljan kao obitelj gdje imaju kuću, a i ona je znala kod njih doći na more. Pokojni je duže vrijeme bio bolestan, imao je problema sa disanjem, stanje mu se pogoršavalo, a pred njegovu smrt par dana prije došla je po njega hitna i ostao je u bolnici gdje je preminuo nakon par dana. Za vrijeme dok je bio u bolnici predlagateljica ga je posjećivala i brinula o njemu, bio je pri svijesti, samo je dobivao kisik. Predlagateljica i njezin sin organizirali su i platili trošak pogreba, a pomoglo im je i poduzeće u kojem je sin radio. Bila je na pogrebu gdje je predlagateljica sa sinom stajala uz odar pokojnog, a pokojni je pokopan na Mirogoju.

15. Iz iskaza svjedoka PĆ sud je utvrdio da je prije 20 godina kupila kuću na adresi [adresa], a preko puta nje stanovali su predlagateljica i pok. UĆ tako da su se tako upoznati. Pokojni je bi arhitekta. Često su se viđali svi zajedno. Njih dvoje živjeli su kao da su bračni par, a tek kasnije je saznala da nisu vjenčani i živjeli su zajedno bez prekida sve do smrti pokojnog. Svjedokinja je prodala kuću na adresi [adresa] i preselila, ali su se nastavili družiti sve do smrti pokojnog. Pokojni je bio dosta bolestan zadnjih negdje 2 godine prije smrti, a kroz cijelo to vrijeme predlagateljica se jako brinula o njemu. Dijelili su sve zajedničke financije, išli su zajedno na more, ali ne od kada se pokojni razbolio. Pokojni je preminuo u bolnici gdje ga je posjećivala predlagateljica koju je vozila tako da su išle zajedno, a pokojni je bio u bolnici kratko vrijeme. Bila je na pogrebu gdje je predlagateljica stajala uz odar pokojnog. Predlagateljica je organizirala i platila trošak pogreba, kao i karmine.

16. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite iskaze saslušanih svjedoka i predlagatelja, jer su dati sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, a životno su i međusobno suglasni, kao što su suglasni i sa dokumentacijom koja prileži spisu. Pored toga svi svjedoci su osobe koje su osobno nezainteresirane za ishod ovog postupka.

17. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.

18. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni UĆ bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu na adresi u [adresa], gdje su i oboje bili prijavljeni, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine, sve do smrti pokojnog, a u kojoj zajednici je rođeno i zajedničko dijete. Predlagateljica je bila neudana, a pokojni UĆ neoženjen za vrijeme trajanja zajedničkog života u istom domaćinstvu. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.

19. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-a koji definira izvanbračnu zajednicu kao životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, odnosno manje ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

20. S obzirom na ispunjenost zakonskih uvjeta, sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.

U Zagrebu 9. listopada 2025.

Sudac

Nataša Marahovec Kantarević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja žalbu županijskom sudu. Žalba se ulaže putem ovoga suda e- komunikacijom.

DNA:

1. Predlagatelju uz rj. o naplati sudske pristojbe za prijedlog 13,27 EUR i rješenje 19,91 EUR

2. Protustranci