REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-436/2025-86

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Jadranki Liović Merkaš, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja: 1. ĆS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. SS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. JS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. ŽS (ranije JS) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćniku Goranu Mikuličiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Mikuličić - Lončarić - Bahun - Topić u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. iz Zagreba, Capraška 6, OIB: 00432869176, zastupanog po punomoćnici Ivi Pezić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Olujić, Pezić & Partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene dana 18. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja Gorana Samaržija, odvjetnika i punomoćnice tuženika Domenike Vulin, odvjetnice, dana 9. listopada 2025., temeljem čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 04/08, 84/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23), dalje ZPP-a,

p r e s u d i o  j e

I Odbijaju se tužbeni zahtjevi tužitelja koji glase:

"I Tuženik Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. iz Zagreba, Capraška 6, OIB: 00432869176, je dužan prvotužitelju ŠS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti s naslova naknade neimovinske štete 21.899,26 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30. prosinca 2014. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku 15 dana, te s naslova naknade imovinske štete 3.029,45 EUR (omaškom napisano 3.029,342 EUR) sa zakonskim zateznim kamatama na:

- 1.307,25 EUR od 30.12.2014.,

- 233,10 EUR od 30.12.2014.,

- 16,26 EUR od 30.12.2014.,

- 112,40 EUR od 30.12.2014.,

- 33,18 EUR od 30.12.2014.,

- 663,61 EUR od 30.12.2014.,

- 331,81 EUR od 30.12.2014.,

- 331,81 EUR kn od 30.12.2014. do isplate.

II Tuženik Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. iz Zagreba, Capraška 6, OIB: 00432869176, je dužan drugotužiteljici SS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti s naslova naknade neimovinske štete 21.899,26 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 30. prosinca 2014. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku 15 dana.

III Tuženik Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. iz Zagreba, Capraška 6, OIB: 00432869176, je dužan trećetužitelju IS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti s naslova naknade neimovinske štete iznos od 7.465,66 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 30.12.2014. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku 15 dana.

IV Tuženik Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. iz Zagreba, Capraška 6, OIB: 00432869176, je dužan četvrtotužiteljici ŽS (ranije IS) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplatiti s naslova naknade neimovinske štete iznos od 7.465,66 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 30.12.2014. po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku 15 dana.",

kao neosnovani.

II Tuženik Hrvatska osiguravajuća kuća d.d. iz Zagreba, Capraška 6, OIB: 00432869176, je dužan tužiteljima nadoknaditi parnični trošak u iznosu 35.757,67 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 9. listopada 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope, koja je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi navode da je 22. rujna 2013. njihov sin i brat, ĐS, smrtno stradao kao vozač motocikla. Za štetni događaj je odgovoran štetnik KS koji je upravljao teretnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka], koji je imao prikolicu reg. oznake [registarska oznaka], osiguranih kod tuženika, koji je skretanjem u lijevo oduzeo prednost prolaska motociklu kojim je upravljao pokojni ĐS. ĐS je preminuo uslijed mnogobrojnih ozljeda koje je zadobio u toj predmetnoj nezgodi. On je sin ĆS i SS, brat RS i US, te unuk ZS. Živio je sa svojim roditeljima, bakom, bratom i sestrom na adresi iz tužbe, tako da je ostvarena zajednica života između njih. Stoga tužitelji ustaju s tužbom protiv tuženika radi naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti po kriteriju duševnih boli radi smrti bliskog srodnika, te prvotužitelj ĆS na ime duševnih bolova zbog smrti sina potražuje 43.798,53 EUR, drugotužiteljica SS na ime duševnih bolova zbog smrti sina potražuje 43.798,53 EUR, trećetužitelj JS na ime duševnih bolova zbog smrti brata potražuje 14.931,32 EUR, četvrtotužiteljica tužiteljica US na ime duševnih bolova zbog smrti brata potražuje 14.931,32 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama od 17. listopada 2013. jer su tužitelji dana 16. listopada 2013 predali tuženiku odštetni zahtjev sa svom potrebnom dokumentacijom. Prvotužitelj ĆS, kao otac pokojnog, snosio je sve materijalne troškove vezane uz pogreb, karmine, nabavu žalobne odjeće te izgradnju spomenika. Stoga on na ime naknade imovinske štete potražuje za spomenik 2.614,51 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 28. svibnja 2015. do isplate, za troškove ukopa 3.512,00 kn sa zateznim kamatama od 26. rujna 2013 do isplate, za trošak prijevoza pokojnika 32,52 EUR sa zateznim kamatama od 26. rujna 2013. do isplate, za troškove ukopa 224,80 EUR sa zateznim kamatama od 26. rujna 2013 do isplate, za naknadu za grobno mjesto 66,36 EUR sa zateznim kamatama od 26. rujna 2013. do isplate, za crninu 1.659,04 EUR (Vlado Trubelja 398,17 EUR, Davorka Trubelja 398,17 EUR, Matija Trubelja 265,45 EUR, Marije Trubelja 265,45 EUR, Slavica Trubelja 331,81 EUR) sa zateznim kamatama od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, za vijence, cvijeće i svijeće 1.327,23 EUR (Vlado Trubelja 265,45 EUR, Davorka Trubelja 265,45 EUR, Matija Trubelja 265,45 EUR, Marije Trubelja 265,45 EUR, i kao nasljednik pok. Slavice Trubelja 265,45 EUR) sa zateznim kamatama od podnošenja odštetnog zahtjeva do isplate, za karmine iznos od 9.000,00 kn sa zateznim kamatama od 17. listopada 2013. do isplate, uz naknadu troška postupka. U konačno uređenom tužbenom zahtjevu, u podnesku od 17. rujna 2025. (stranica 364-365 spisa) prvotužitelj s naslova naknade neimovinske štete potražuje 21.899,26 EUR, te imovinsku štetu u visini 3.029,45 EUR (omaškom napisano 3.029,342 EUR), drugotužiteljica naknade neimovinske štete iznos od 21.899,26 EUR, da 3. tužitelju isplati s naslova naknadu neimovinske štete u visini 7.465,66 EUR, te trećetužiteljica neimovinsku štetu u visini 7.465,66 EUR, e sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30. prosinca 2014. do isplate i troškovima parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

2. Baka pok. ĐS, ZS se obratila tuženiku 16. listopada 2013. s odštetnim zahtjevom za naknadu štete budući je s njim živjela u istom kućanstvu, no međutim, kako je umrla **.**.2016. s tužbom radi naknade štete zbog duševnih boli zbog smrti unuka ustaju njezini zakonski nasljednici, ovdje prvotužitelj i njegova sestra DS, te tužbenim zahtjevom svaki potražuje naknadu štete u visini od po 4.977,11 EUR sa zateznim kamatama od 17. listopada 2013., uz naknadu troška postupka. Ovaj predmet se vodio pod posl. brojem Pn- 1199/2017, te je rješenjem ovog suda posl. br. Pn-2317/2017 od 2. veljače 2018. spojen na ovaj spis radi jedinstvenog raspravljanja.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu, priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja, ističe prigovor doprinosa pok. OS za nastanak štetnog događaja, kao i posljedice proizašle iz istoga u omjeru od 50%, budući da se kretao neregistriranim motociklom marke Honda CBR 600 protivno odredbi čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, brzinom većom od dopuštene za naseljeno mjesto, bez položene vozačke dozvole A kategorije, te pod utjecajem alkohola (1,18 g/kg u krvi i 1,30 g/kg u urinu). U kaznenom predmetu vođenom pred ODO Varaždin posl. br. K-DO-246/14 na temelju provedenog prometnog vještačenja po dipl. ing. AS utvrđeno je da se pok. ĐS kretao neregistriranim motociklom znatno većom brzinom (91,7 km/h) od dopuštene, slijedom čega se sa sigurnošću može reći da bi izbjegao štetni događaj da se vozio dopuštenom brzinom do 60 km/h. Osporava visinu svih zahtjeva i za imovinsku i za neimovinsku štetu. Na ročištu za glavnu raspravu održanom 22. studeni 2022. protivi se preinaci tužbe povišenjem tužbenog zahtjeva, a ukoliko sud istu dopusti, ističe prigovor zastare. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev preko primjerenog iznosa, uz naknadu troška postupka tuženiku.

4. Ranijom presudom u ovom predmetu posl. br. Pn-2317/2016-68 od 5. siječnja 2023. naloženo je tuženiku isplatiti prvo tužitelju s naslova naknade neimovinske štete 21.899,26 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekući od 17. listopada 2013. do isplate, te s naslova naknade imovinske štete 3.029,42 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na pojedine mjesečne iznose do isplate; u točki II izreke odbiojen je prvotužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva za neimovinsku štetu u iznosu 21.899,26 EUR zajedno sa traženom zateznom kamatom na taj iznos kao dijelom tužbenog zahtjeva za imovinskom štetom u iznosu 4.555,73 EUR zajedno s traženim zateznim kamatama na taj iznos, kao neosnovanim. Točkom III. izreke naloženo je tuženiku isplatiti drugotužiteljici s naslova naknade neimovinske štete 21.899,26 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 17. listopada 2013. do isplate, dok je točkom IV izreke odbijena drugotužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva za neimovinsku štetu u iznosu 21.899,26 EUR zajedno s traženom zateznom kamatom na taj iznos, kao neosnovani. Točkom V izreke naloženo je tuženiku isplatiti trećetužitelju s naslova naknade neimovinske štete 7.465,66 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 17. listopada 2013. do isplate, dok je točkom VI izreke odbijen trećetužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva za neimovinsku štetu u iznosu 7.465,66 EUR zajedno s traženom zateznom kamatom na taj iznos, kao neosnovanim. Točkom VII izreke naloženo je tuženiku isplatiti četvrtotužiteljici s naslova naknade neimovinske štete 7.465,66 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 17. listopada 2013. do isplate, dok je točkom, VIII izreke odbijena četvrtotužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva za neimovinsku štetu u iznosu 7.465,66 EUR zajedno s traženom zateznom kamatom na taj iznos, kao neosnovanim. Točkom IX izreke naložio tuženiku nadoknaditi tužiteljima parnični trošak u iznosu 22.330,77 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 5. siječnja 2023. do isplate (stranica 304-315 spisa).

5. Po žalbama stranaka, presudom Županijskog suda u Osijeku posl. br. Gž- 402/2023-3 od 30. siječnja 2025. preinačena je prvostupanjska presuda u odnosu na tijek zateznih kamata u dosuđujućem dijelu pod toč. I, III, V i VII izreke, osim u dijelu tijeka zakonski zateznih kamata na iznos od 1.307,25 EUR, te je odbijen kao neosnovan zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata na svaki pojedini dosuđujući iznos neimovinske štete pod toč. I, III, V i VII izreke počev od dana početka tijeka zateznih kamata pa do 29. prosinca 2014., te na iznose imovinske štete dosuđene pod toč. I izreke od dana početka tijeka zateznih kamata pa do 29. prosinca 2014., osim na iznos od 1.307,25 EUR. Rješenjem istog poslovnog broja ukinuta je presuda u odbijajućem dijelu pod toč. II, IV, VI i VIII izreke, te u dosuđujućem dijelu toč. I izreke u odluci o početku tijeka zakonski zateznih kamata na iznos od 1.307,25 EUR od 17. listopada 2013., kao i odluka o troškovima postupka sadržanu u toč. IX izreke i u tom dijelu je predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje.

6. U ponovljenom postupku, sud je proveo dokaze: izvršen je uvid u Zapisnik o očevidu sa dokumentacijom (stranica 7-23 spisa), u optužnicu ODO-a u Varaždinu posl. br. K-DO-246/14-45 od 12. veljače 2015. (stranica 33-34 spisa), u smrtni list (stranica 39), rodne listove (stranica 40-45), uvjerenja o prebivalištu (stranica 46-47), račune (stranica 52-61 i 294-297), prometnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku ing. Peri Todorović (stranica 188-200 spisa), usmenim očitovanjem vještaka ing. Pere Todorovića (stranica 210 spisa), kombiniranim sudsko medicinskim vještačenjem po dr. Davoru Mayer i dipl. ing. GS, stalnim sudskim vještacima (stranica 253-257 spisa), saslušanjem 1.-4. tužitelja (stranica 292-293 spisa), uvid u Ugovor br. 25/15 od 25.2.2015. (stranica 294 spisa) i Ugovor br. 21/2014 od 24. ožujka 2014. s troškovnikom (stranica 295-297 spisa).

7. Druge dokaze sud nije provodio, jer se provođenje drugih dokaza nije ukazalo potrebitim za donošenje odluke u smislu čl. 8. ZPP-a.

8. Uvidom u rodni list za pok. OS utvrđeno je da su prvo i drugo tužitelji ĆS i SS, njegovi roditelji.

9. Uvidom u rodni list za prvotužitelja ŠS utvrđeno je d je on sin RS i ZS rođ. Ć, Trubelja.

10. Uvidom u rodne listove za US i RS utvrđeno je da su oni djeca vlade i SS, brat i sestra pok. OS.

11. Uvidom u Uvjerenja o prebivalištu od 1. listopada 2013. (listovi 46-47 spisa) utvrđeno da je pok. ĐS imao prebivalište na adresi [adresa], na kojoj adresi prebivalište imaju i 1. do 4. tužitelja, a također ga ke imala do svoje smrti i ZS, baka pok, OS.

12. Među strankama nije prijeporan štetni događaj i pasivna legitimacija.

13. Prijeporna je odgovornost, osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

14. Na okolnost nastanka štetnog događaja i utvrđivanja odgovornosti za nastanak istog proveden je dokaz, prometnim vještačenjem po vještaku dipl. ing. Peri Todorović, stalnom sudskom vještaku.

15. Iz njegovog nalaza i mišljenja razvidno je da je prednik tužitelja skrećući motociklom u lijevu stranu pokušao izbjeći sudar s teretnim vozilom. U fazi skretanja je okrznuo krajnje desni dio stražnjeg branika kamiona, a potom prednjom stranom motocikla naletio na rudo, odnosno na prednji most prikolice. Mjesto sudara se nalazilo na prometnoj traci kojom se kretao motocikl. Nalazilo se neposredno uz razdjelnu crtu između traka kojima su se kretala kolidirana vozila. U trenutku sudara motocikl se kretao po sebi pripadajućoj prometnoj traci, brzinom od 57 km/h. Bio je u lijevom skretanju zbog izbjegavanja sudara. U trenutku sudara teretno vozilo se kretalo brzinom od 11 km/h. Bilo je u lijevom skretanju na benzinsku pumpu. Kamion se u trenutku sudara nalazio većim dijelom izvan kolnika, ali mu se stražnji dio još uvijek nalazio na prometnoj traci kojom se kretao motocikl. U tom istom trenutku prikolica je bila prepriječena na kolniku. Lijevim dijelom se nalazila na traci kojom se kretao motocikl, a desnim na traci kojom se prethodno kretala. Prednik tužitelja je imao zakašnjelu reakciju na opasnost. Uz istovjetnu, ali pravodobnu, reakciju kakvu je imao kritične zgode, prednik tužitelja bi štetni događaj izbjegao pri brzini ne većoj od 66 km/h, pa tako i pri brzini ograničenja za naseljeno mjesto (50 km/h). Osiguranik tuženika bi štetni događaj izbjegao da je radnju skretanja odgodio, te da je propustio motocikl da neometano prođe, za što je imao ispunjene tehničke preduvjete (vidljivost, preglednost).

16. U svom usmenom očitovanju, po prigovorima tuženika, vještak iste argumentirano otklanja i ostaje kod danog nalaza i mišljenja. Vezano za brzine motocikla koje su utvrđene vještačenjem u kaznenom postupku koje su iznosile 80- 106 km/h ističe da je vještak u tom postupku brzinu motocikla u trenutku sudara procijenio, a nije je izračunavao. Osim toga u nalazu konstatira da je brzina vožnje mogla biti znatno veća, za koju procjenjuje da je iznosila oko 82 km/h. To bi značilo da je na putu približavanja mjestu sudara motocikl bio kočen. Za takvu konstataciju vještak u kaznenom postupku nije imao materijalne pokazatelje koji bi ukazivali da je motocikl bio kočen jer na podlozi nisu konstatirani bilo kakvi tragovi kočenja, pa zbog toga takvu konstataciju vještaka smatra improvizacijom. U nalazu i mišljenju je konstatirao da je prednik tužitelja reagirao skretanjem u sebi lijevu stranu, pa u vezi s time uz pravodobnu reakciju jer je stvarna bila zakašnjela on bi skretanjem nesreću izbjegao pri brzinama ne većim od 66 km/h. To znači da bi nesreću uspio izbjeći i pri brzini ograničenja za naseljeno mjesto od 50 km/h. Reakcija vozača je individualne prirode, a u pogledu mogućnosti izbjegavanja nesreće treba uvažavati reakciju koju je vozač kritične zgode imao.

17. Na okolnost sposobnosti upravljanja motociklom i utjecaja istog na mogućnost izbjegavanja štetnog događaja proveden je dokaz kombiniranim sudsko medicinskim vještačenjem po dr. Davoru Mayer, spec. sudske medicine i dipl. ing. GS, toksikologu, stalnim sudskim vještacima.

18. Iz nalaza i mišljenja vještaka dr. Davora Mayer proizlazi da je prvi liječnički pregled prednika tužitelja izvršen od strane liječnika ekipe hitne medicinske službe koja je pristigla na mjesto događaja kratko vrijeme nakon nesreće. Prednik tužitelja je već tada bio u agonalnom stanju, a konačni zastoj vitalnih funkcija (rada srca i disanja) nastupio je u 15.06 h, tijekom transporta prema bolnici. Odmah su započeti postupci oživljavanja koji su nastavljeni i nakon prijema u bolnicu, ali nije došlo do uspostavljanja vitalnih funkcija, te je smrt proglašena u 15.25 h. Prednik tužitelja je u okviru medicinske intervencije primio 200 mL fiziološke otopine u bolusu (tj. odjednom). Uz to, uspostavljen mu je venski put na koji je započeta infuzija fiziološke otopine, pri čemu je količina tekućine primljene ovim putem bila, s obzirom na kratak vremenski interval od započinjanja infuzije, beznačajna.

19. Iz nalaza i mišljenja vještaka Zdravka Kovačića razvidno je da je sada pok. ĐS analizom u izuzetoj krvi tijekom obdukcije utvrđena koncentracija od 1,18 g/kg apsolutnog alkohola, a u mokraći 1,30 g/kg apsolutnog alkohola. Na rezultat analizom utvrđenih koncentracija apsolutnog alkohola u krvi i mokraći nisu od utjecaja primljenih ukupno 700 mL fiziološke otopine, kako niti 2 amp. i.v. Dexamethasona i Adrenalin i.v. Iz obdukcije njegovog mrtvog ne proizlazi da bi se radilo o truležno promijenjenom mrtvom tijelu, te stoga nije s toksikološkog stanovišta prihvatljivo mišljenje Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ u kojem je navedena mogućnost stvaranja etanola uslijed degradacijskih promjena nakon smrti. Da je do degradacijskih promjena došlo nakon smrti, a prije uzimanja krvi i mokraće na analizu, tada bi to moralo biti vidljivo na kromatogramu krvi i mokraće i to bi bilo naznačeno kako stvaranje tzv. patočnih alkohola (smjesa viših alkohola:n-propil, izo-butil, n-amil i izo-amilni alkohol). U tom bi se slučaju radilo o novostvorenom alkoholu. U konkretnom slučaju ništa od navedenog se ne nalazi u obdukcijskom zapisniku ili rezultatu kemijske analize krvi i mokraće na prisutnost alkohola. Iz svega proizlazi da se je on u vrijeme prometne nesreće oko 14.30 sati nalazio u pripitom stanju s koncentracijom apsolutnog alkohola u krvi od 1,18 g/kg i smanjenih vozačkih sposobnosti. S toksikološkog gledišta za pripito stanje (od 0,50 do 1,50 g/kg apsolutnog alkohola u krvi) je karakteristično da dovodi do sve jačeg narušavanja središnjeg živčanog sustava, nestaje samokritičnosti, pojavljuje se želja za isticanjem, dolazi do precjenjivanja vlastitih sposobnosti, pojavljuju se znakovi smanjene mogućnosti pamćenja i zapažanja, smanjuje se vidna oštrina pa slike postaju nejasne, orijentacija u prostoru dvostruko je manja, pogoršavaju se intelektualne funkcije, samopouzdanje sve više raste uz istodobno slabljenje samokontrole. Zbog alkoholiziranosti smanjuje se orijentacija u prostoru što kao posljedicu ima neispravnu predodžbu o situaciji u prometu. Vrijeme reakcije na iznenadne zapreke u prometu iznosi kod 1,18 g/kg apsolutnog alkohola u krvi 1,40 sekundi za razliku od trijeznog vozača s prosječnih 0,75 sek. Navedeno je u suglasju s 5. točkom Mišljenja prometnog vještaka Pere Todorovića u kojoj stoji: “prednik tužitelja je imao zakašnjelu reakciju na opasnost“.

20. Ove nalaze i mišljenja vještaka, sud prihvaća kao jasne, stručne i obrazložene jer su vještaci odgovorili na zadatak vještačenja, a ni stranke nisu imale prigovora na isti.

21. Glede doprinosa pravnog prednika tužitelja nastanku štetnog događaja u smislu odredbe čl. 1092. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 29/18 i 126/21), dalje ZOO, po utvrđenju ovog suda, on je doprinio nastanku štetnog događaja u omjeru 50%. Okolnost da je pravni prednik tužitelja u trenutku štetnog događaja upravljao neregistriranim mopedom, bez vozačke dozvole i pod utjecajem alkohola je po utvrđenju ovog suda u uzročnoj vezi s nastankom štetnom događaja. Naime, da bi netko sudjelovao u prometu na cestama, moraju biti ispunjene pretpostavke vezane uz samu osobu (vozača ili sudionika), vozilo i poštivanje prometnih pravila. Osoba mora biti sposobna sudjelovati u prometu bez smetnji (npr. ne smije biti pod utjecajem alkohola, droga ili lijekova koji umanjuju sposobnost). Sudionik u prometu mora poznavati prometne propise, odnosno znati i poštovati prometna pravila i znakove, te mora imati vozačku dozvolu za upravljanje motornim vozilima odgovarajuće kategorije. Uz to, mora biti zdravstveno sposoban, koja sposobnost se utvrđuje se liječničkim pregledima. Ujedno mora posjedovati tehničko znanje i vještine (što se dokazuje polaganjem vozačkog ispita), mora biti psihofizički spreman, te je zabranjena vožnje pod utjecajem alkohola ili droga. Vozači moraju koristiti sigurnosnu opreme (pojas, kaciga, dječja sjedalica i sl.), a vozilo kojim upravlja mora ispunjavati tehničke uvjete (kočnice, svjetla, gume itd.), te mora imati važeću registraciju i pločice, biti obvezno osigurano od odgovornosti, te proći redoviti tehnički pregledi kako bi se potvrdila njegova ispravnost. Ujedno vozač mora poštovati prometnu infrastrukturu i pravila na način da poštuje prometne znakove, semafore i oznake na cesti, kretati se propisanom brzinom i smjerom, te uvažavati druge sudionika u prometu (pješake, bicikliste, vozače).

22. U konkretnom slučaju je sve navedeno izostalo jer je pravni prednik tužitelja u trenutku štetnog događaja upravljao neregistriranim mopedom, bez vozačke dozvole i pod utjecajem alkohola, slijedom čega nije bila ispunjena ni jedna od zakonom predviđenih pretpostavki za njegovim sudjelovanjem u prometu. Budući da je protupravno sudjelovao u prometu; nije poznavao prometne znakove, niti je bio obučen za upravljanje mopedom, vozio je brzinom većom od dopuštene, bio je pod utjecajem alkohola, njegov doprinos nastanku štetnog događaja je 50%. Činjenica jest da bi on izbjegao štetni događaj i da je poštovao ograničenje brzine za naseljeno mjesto (50 km/h), što nije učinio jer je u trenutku štetnog događaja njegova brzina bila 57 km/h. Pravni prednik tužitelja je vozio motocikl (koji nije bio registriran, nije prošao tehnički pregled i registraciju, nije imao položen vozački ispit, odnosno nije bio osposobljen za sudjelovanje u prometu i bio je u alkoholiziranom stanju radi čega je njegova orijentacija u prostoru bila smanjena, što kao posljedicu ima neispravnu predodžbu o situaciji u prometu, te zakašnjelu reakciju na opasnost, što je neprijeporno utvrđeno provedenim vještačenjima. Svi navedeni parametri u svojoj ukupnosti utječu na utvrđeni doprinos prvog prednika štetnom događaju.

23. Odlučujući o osnovi tužbenog zahtjeva za povredu prava osobnosti tužitelja zbog smrti člana uže obitelji, sud je polazio od odredbe čl. 1101. ZOO kojom je propisano da u slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji), te da se takva naknada može dosuditi i braći i sestrama, djedovima i bakama, unučadi, te izvanbračnom drugu ako je između njih i umrlog postojala trajnija zajednica života.

24. Kako je provedenim dokazima neprijeporno utvrđeno da je između tužitelja, kao i pok. ZS i njihovog sina, odnosno brata i unuka, sada pok. OS, postojala trajnija zajednica života njih i umrlog, to bi tužiteljima temeljem čl. 1101. ZOO pripadala pravična novčana naknada neimovinske štete za duševne boli zbog smrti bliske osobe (sina, brata i unuka) prvo i drugotužiteljima pripadala naknada štete zbog povrede prava osobnosti, duševnih boli zbog smrti djeteta, svakome u iznosu od po 43.798,53 EUR, koji iznos je umanjen za utvrđeni doprinos njihovog pravnog prednika tužitelja nastanku štetnog događaja u omjeru od 50%, to prvo i drugotužitelju pripada pravična novčana naknada po toj osnovi svakome u iznosu od po 21.899,24 EUR.

25. Treće i četvrto tužiteljima, kao sestri i bratu pok. ĐS, pripada naknada štete zbog povrede prava osobnosti, duševnih boli zbog smrti brata, svakome u iznosu od po 14.931,32 EUR, koji iznos je umanjen za utvrđeni doprinos njihovog pravnog prednika tužitelja nastanku pripada pravična novčana naknada po toj osnovi svakome u iznosu od po 7.465,66 EUR.

26. Na tako dosuđeni iznos tužiteljima pripadaju zateznekamate tekuće od 30. prosinca 2014. do isplate, po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO.

27. Naime, 15. Odredbom čl. 12. st. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, dalje: ZOOP), koji treba primijeniti u konkretnom slučaju kao lex specialis, propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate iz st. 1. tog članka, tj. isplate naknade neimovinske štete u roku 30 dana te imovinske štete u roku 14 dana od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, ima pravo na isplatu kamata od podnošenja odštetnog zahtjeva.

28. Sukladno odredbi čl. 23. ZOOP-a propisano je tko nema pravo na naknadu štete po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti (isključenje iz osiguranja), a koja odredba je izmijenjena Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine 76/13, dalje ZID ZOOP/13) na način da je dodana toč. 6. prema kojoj pravo na naknadu štete nema oštećena osoba koja je vlasnik ili vozač neosiguranog vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nesreći. Kako tužitelji svoje pravo na naknadu štete izvode iz prava svog prednika, to se predmetna odredba odnosi i na njih te oni u vrijeme podnošenja odštetnog zahtjeva 16. listopada 2013., nisu prema tuženiku ostvarivali prava na naknadu štete.

29. Odredba čl. 23. toč. 6. ZOOP-a je brisana čl. 3. st. 1. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ( "Narodne novine" 152/14, dalje ZID ZOOP/14), ali je čl. 7. st. 2. ZID ZOOP/14 propisano da u pogledu odštetnih zahtjeva na koje se odnosi odredba čl. 3. st. 1. ovog Zakona podnijetih prije stupanja na snagu ovog Zakona, rokovi i zakonske zatezne kamate iz čl. 12. ZOOP-a teku od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

30. Kako je ZID ZOOP/14 stupi na snagu 30. prosinca 2014. to tužitelji ostvaruju pravo na zakonske zatezne kamate od tog datuma, a ne od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

31. U odnosu na imovinsku štetu glede troškova ukopa, grobnog mjesta, prijevoza pokojnika, nadgrobnog spomenika, crnine, vijenaca i cvijeća, iz računa (stranica 52- 61 i 294-297) razvidno je da je prvotužitelj 25. rujna 2013. cvjećarnici Orhideja platio za lijes, tekstilnu garnituru, nadgrobni križ, križić za lijes, pločicu za križ, lampion, vijenac i živi aranžman ukupan iznos od 3.512,00 kn. Istoga dana je on Novokom d.o.o. platio 245,00 kn za prijevoz pokojnika, uslugu pogreba u iznosu 1.693,75 kn. Novokom d.o.o je istoga dan plaćena i mjestovina za ukop u iznosu 500,00 kn. Iz računa na listu 61 spisa je razvidno da je 23. rujna 2013. kupljena odjeća za iznos 157,00 kn, 108,00 kn i 27. rujna 2013. tri majice u iznosu 72,00 kn.

32. Iz Ugovora br. 25/15 od 25. veljače 2015. razvidno je da su isti zaključili Granikam d.o.o. i prvotužitelj za kameno-klesarske radove na grobu pok. OS u ukupnom iznosu 16.500,00 kn, koji iznos je plaćen u cijelosti 28. svibnja 2015., dok je Ugovorom br. 21/2014 zaključenim između prvotužitelja i Novokom d.o.o. ugovoreno izvođenje radova na izgradnji betonskog okvira vel. 230x190 u visini 3.199,13 kn.

33. Iz iskaza prvotužitelja ĆS proizlazi da je nakon smrti sina zaključio ugovor za izgradnju spomenika, kao i za okvir za grob. Za sprovod je kupio odijelo i cipele. Platio je troškove ukopa, prijevoza pokojnika, kao i vijenac u iznosu od 400,00 do 500,00 kn. Svako od njih je kupio po jedan vijenac. Nakon sprovoda su bile karmine u njihovoj kući za oko 20-30 ljudi za koje su pripremili jelo i piće. Nešto namirnica su kupili, a nešto su imali i ne može se izjasniti o visini tog troška. Kupio je odjeću i za svoju majku ZS, kao i vijenac i cvijeće.

34. Iz iskaza drugotužiteljice SS proizlazi da je kupila crninu: hlače, majice, cipele. Svatko od obitelji je kupio vijenac za sebe koji je koštao oko 300,00 do 400,00 kn. U vrijeme štetnog događaja je bila nezaposlena i sve troškove je snosio njezin suprug, a čak su i pozajmili određeni dio novca jer nisu imali toliko novca na raspolaganju.

35. Iz iskaza trećetužitelja JS proizlazi da je u vrijeme štetnog događaja bio zaposlen i kupio je sve što je bilo potrebno za sprovod. Kupio je vijenac koji je koštao oko 500,00 kn, kao i odjeću za sprovod, hlače i košulju, jaknu.

36. Iz iskaza četvrtotužiteljice US proizlazi da je u vrijeme štetnog događaja bila u dobi od 16 godina života i svu potrebnu odjeću, kao i vijenac i cvijeće je kupio njezin otac za nju. Sjeća se da je kupila hlače, majicu i jaknu.

37. Prvotužitelju pripada naknada za materijalne troškove koje je snosio vezano uz pogreb, karmine, nabavu žalobne odjeće, te izgradnju spomenika. Stoga mu je, uzimajući u obzir doprinos prednika tužitelja nastanku štetnog događaja u omjeru od 50%, dosuđeno za spomenik iznos od 1.307,25 EUR.

38. Prvotužitelju pripadaju zatezne kamate na iznos plaćenih i priznatih troškova; nadgrobnog spomenika od 28. svibnja 2015. kada je isti i plaćen, kao i za troškove izvođenja radova na izgradnji betonskog okvira po Ugovoru br. 21/2014 iz kojega nije razvidno kada su isti radovi plaćeni, ali je logično da su izvedeni i plaćeni prije kamenoklesarskih radova, ali kako prvotužitelj nije dostavio dokaz o plaćanju tih radova, zatezne kamate mu pripadaju od 28. svibnja 2015. No međutim, kako prvotužitelj u podnesku od 17. rujna 2025. (stranica 364-365 spisa) nije potraživao zatezne kamate na pravomoćno dosuđeni iznos glavnice od 1.307,25 EUR, to sud o istome nije ni odlučivao.

39. Za troškove plaćene cvjećarnici Orhideja mu pripada 233,10 EUR uzimajući u obzir utvrđeni doprinos njegovog pravnog prednika. Za prijevoz pokojnika mu pripada 16,26, s obzirom na utvrđeni doprinos, sa zateznim kamatama od 30. prosinca 2014. do isplate, a za troškove ukopa bi mu pripadalo 112,40 EUR, uz uračunavanje doprinosa njegova pravnog prednika sa zateznim kamatama od 30. prosinca 2014. do isplate. Pripada mu i naknada za grobno mjesto u iznosu 33,18 EUR, uz uračunati doprinos od 50% zajedno s zateznim kamatama od 30. prosinca 2014. do isplate. Budući je prvotužitelj snosio trošak kupnje crnine kako za sebe, tako i za ostale tužitelje, kao i svoju majku ZS, priznat mu je trošak po toj osnovi, temeljem odredbe čl.1093. ZOO, u visini od po 265,45 EUR za svakog (ĆS SS, JS, US i ZS), odnosno ukupno 1.327,25 EUR, odnosno uz uračunati doprinos od 50%, stvarno mu pripada 663,61 EUR po toj osnovi od 30. prosinca 2014. do isplate. Pripada mu i trošak za vijence, cvijeće i svijeće u visini od po 132,72 EUR za svakog od njih (ĆS SS, JS, US i ZS), odnosno ukupno 663,60 EUR uz uračunati doprinos od 50% ukupno iznosi 331,81 EUR, sa zateznim kamatama od 30. prosinca 2014. do isplate. Za trošak karmina koje su organizirane u obiteljskoj kući a na kojima je bilo oko 20-30 posjetitelja potrebno je 663,62 EUR, te prvotužitelju, uz uračunati doprinos od 50% stvarno pripada 331,81 EUR zajedno sa zateznim kamatama od 30. prosinca 2014. do isplate,

40. Budući je ranija presuda u ovom predmetu postala pravomoćna u odnosu na dosuđeni iznos glavnice i zateznih kamata (u kojem dijelu je preinačena), sukladno utvrđenom doprinosu pravnog prednika tužitelja u omjeru 50%, osim u dijelu zateznih kamata na iznos 1.307,25 EUR, kao i da je tuženik istu isplatio, to su, s obzirom na utvrđeni doprinos pravnog prednika tužitelja, oni odbijeni s tužbenim zahtjevima za isplatom daljnjih traženih iznosa od 50%.

41. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a i sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora (125.044,84 EUR) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br.138/23 u daljnjem tekstu: OT).

42. Tužitelji su uspjeli u cijelosti s osnovom tužbenog zahtjeva za naknadom neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, te s naknadom imovinske štete, a u omjeru od 53% u odnosu na visinu zahtjeva, slijedom čega su uspjeli u parnici u omjeru 76,50%, te im je u tom omjeru tuženik dužan naknaditi parnični trošak, slijedom čega je sud donio odluku o trošku temeljem čl. 154. st. 2. ZPP-a.

43. Tužiteljima zastupanim po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na trošak sastava odštetnog zahtjeva (Tbr. 28. OT 970 bodova), sastav tužbe (Tbr. 7. toč. 1. OT 970), zastupanje na ročištima održanim dana 3.10.2017., 22.2.2018., 20.9.2018.,16.10.2019., 21.11.2019., 26.4.2022. i 22.11.2022. (Tbr 9. toč. 1. i 5. OT 5.870 bodova), i 18.9.2025. (Tbr. 9. toč. 1. OT 500 bodova) sastava podneska od 17.3.2017., 28.9.2017., 25.4.2018., 12.9.20018., 30.8.2019. i 9.2.2022. (Tbr 8. toč. 1. i 5. OT 4.900 bodova), sastava žalbe (Tbr. 10. toč. 1. OT 625 bodova), uz uvećanje za zastupanje više osoba (+30%) (Tbr. 36. toč. 1. OT 4.150,50 bodova), odnosno ukupno 17.985,50 bodova, odnosno 35.971,00 EUR, trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% u iznosu 8.992,75 EUR, što ukupno iznosi 44.963,75 EUR, koji iznos je umanjen za 23,5% odnosno za 10.566,48 EUR, tako da priznati trošak zastupanja tužitelja iznosi 34.397,27 EUR, čemu je pribrojen trošak plaćenog predujma za očitovanje vještaka 33,18 EUR, trošak sudske pristojbe na tužbu 663,61 EUR i presudu 663,61 EUR, tako da ukupno priznati trošak tužitelja iznosi 35.757,67 EUR, sukladno čl. 155. ZPP-a.

44. Budući da su tužitelji tražili zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka tekuću od presuđenja do isplate, a kako parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka, sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a, sud im je na dosuđeni parnični trošak dosudio zateznu kamatu tekuću od donošenja presude u ovoj pravnoj stvari, to jest od 9. listopada 2025. do isplate.

45. Zatezna kamata na parnični trošak je dosuđena u visini određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.

U Zagrebu, 9. listopada 2025.

Sutkinja

Jadranka Liović Merkaš

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu u Osijeku. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 dana od dana objave ove presude.

Dna:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika