Broj: Pp -1831/2024

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

PREKRŠAJNI ODJEL

Ul. Svetog Teodora br.02

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu tog suda Ljiljani Božina kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Katje Blašković kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika IĆ, zastupanog po branitelju Luki Kurjanu, odvjetniku iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ( NN 41/77, 55/89, 05/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22, 47/23 ), temeljem optužnog prijedloga Policijske uprave Istarske, Policijske postaje Pula-Pola, pod brojem Klasa: 211-07/24-5/21686 Ur.broj:511-08-21-24-1 od dana 12. kolovoza 2024.godine, nakon provedene usmene i javne rasprave kod zamoljenog Suda, dana 11. studenog 2024. godine u prisutnosti okrivljenika i odvjetnika Dina Španjola Varenine po zamjenskoj punomoći, temeljem članka 167. stavka 6. Prekršajnog zakona ( NN 107/07, 39/13, 157/13,110/15, 70/17, 118/18, 114/22 ), dana 09. listopada 2025.godine,

p r e s u d i o  j e

I Temeljem članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona,

II okrivljenik:

IĆ, od oca I i majke H, r. Ž, rođen dana **.**.1999.. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], po zanimanju student sa završenom višom školskom spremom, nezaposlen, neoženjen, bez djece, uzdržava se uz pomoć roditelja, bez drugih prihoda, državljanin Hrvatske, prekršajno nekažnjavan,

o s l o b a đ a  o d  o p t u ž b e

što je dana 22. lipnja 2024.godine u 18,00 sati u Puli, Ul. Trg portarata kod kuće br.08., kao sudionik mirnog okupljanja i javnog prosvjeda pod nazivom " Prva pulska Povorka ponosa-Pula Pride", remetio javni red i mir na način da je na javnom mjestu prilikom okupljanja sudionika navedene povorke u vremenu od 18,00 do 19,00 sati na Trgu portarata te prilikom kretanja kolone povorke ulicama Sergijevaca-Trg Forum- Kandlerova ulica- Carrarina ulica- Circolo / Zajednica Talijana Pula/, u vremenu od 19,00 do 20,00 sati vidno istaknuo i nosio zastavu bivše države Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, dimenzija oko 60 x 100 centimetara koja se sastoji od tri vodoravno položena polja / plave, bijele i crvene boje/ s crvenom petokrakom zvijezdom u sredini, a budući da je iz zaprimljene prijave organizatora javnog okupljanja vidljivo kako je svrha tog okupljanja izražavanje socijalnih uvjerenja, tj. promicanje Queer kulture i prava pripadnika LGBTIQ zajednice, isticanje zastave bivše države SFRJ nikako nije bilo u kontekstu ostvarivanja svrhe javnog okupljanja već je time izazvao uznemirenost i neraspoloženje većeg broja građana s obzirom na činjenicu da je upravo pod navedenom zastavom 1991.godine vojska bivše države SFRJ potpomognuta paravojnim postrojbama, izvršila agresiju na Republiku Hrvatsku, a tijekom Domovinskog rata dokumentirani su i oni ratni zločini gdje su počinitelji djelovali koristeći upravo takvu zastavu kao simbol državne pripadnosti,

III čime je postupio protivno članku 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,

IV Temeljem članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do točke 7. ovog Zakona, terete proračunska sredstva Suda.

V Temeljem članka 140. stavka 3. Prekršajnog zakona, ovlašteni tužitelj snosi svoje troškove iz čl.138. st.2. toč. 1. istog Zakona.

Obrazloženje

1.Ovlašteno nadležno tijelo iz čl.111. PZ podnošenjem optužnog prijedloga pokrenulo je pred ovim sudom prekršajni postupak protiv okrivljenika IĆ, zbog osnovane sumnje da je počinio prekršajno djelo činjenično opisano i pravno označeno u izreci ove presude, uz prijedlog da se nakon provedenog sudskog postupka okrivljenik proglasi krivim i osudi novčanom kaznom u iznosu od 2000,00 eura.

2. Budući da okrivljenik ne boravi i nema prebivalište na području suda koji vodi prekršajni postupak, sudac je zatražio njegovo ispitivanje zamoljenim putem pred sudom gdje okrivljenik ima prebivalište ( čl.171. st.9. PZ).

3.Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, udovoljio je zamolbi te ispitao okrivljenika u nazočnosti branitelja po zamjenskoj punomoći kojom prigodom je okrivljenik priložio pismenu obranu, nakon čega je cjelokupni spis vratio ovome sucu na nadležni postupak.

3. 1. Pozvan kod zamoljenog suca da se očituje o osnovanosti optužnog prijedloga i o krivnji, okrivljenik izjavljuje da je izložio pismenu obranu kojoj nema ništa za dodati.

Osporava optužni prijedlog u cijelosti.

3.1.1. Na upit raspravnog suca da li zna nešto o bivšoj državi čiju je zastavu nosio s obzirom na godište njegovog rođenja, okrivljenik odgovara da zna da se radilo o režimu koji nije bio savršen, koji izaziva podijeljene osjećaje, no da za njega zastava nije predstavljala taj režim, već drugu stranu režima kao simbol antifašizma, slobode i tolerancije.

3.1.2. Nakon što je raspravni sudac pročitao pismenu obranu okrivljenika, branitelj Dino Španjol Varenina ističe da u slučaju da sud, unatoč navodima i dokazima, odluči donijeti osuđujuću presudu uzme u obzir sve olakotne okolnosti i okrivljenika oslobodi od plaćanja kazne. Posebno moli da se okrivljenik oslobodi plaćanja sudskih troškova budući da ne ostvaruje vlastite prihode.

3.1.3. Iz pismene obrane okrivljenika proizlazi da isti ne osporava kako je kritične prigode kao sudionik mirnog okupljanja i javnog prosvjeda pod nazivom "Prva pulska Povorka ponosa-Pula Pride" istaknuo i nosio zastavu bivše država SFRJ, ali je upravo suprotno navodima iz optužnog prijedloga isticanje zastave bilo u kontekstu mirnog okupljanja i javnog prosvjeda poradi promicanja queer kulture i pripadnika LGBTIQ+ zajednice, pa je njegova radnja bila opravdana. U daljnjem sadržaju pismene obrane okrivljenik se osvrće na pozitivnu ulogu i značaj SFRJ navodeći da je Jugoslavija bila pionir u svijetu kada je riječ o ravnopravnosti spolova i promicanju ženskih prava, dok je na Paradi Ponosa bila simbol slobodarstva, antifašizma i tolerancije. Obrazlaže da se jugoslavenska zastava ne nalazi na indeksu zabranjenih znamenja i da ne postoji propis koji bi zabranjivao njezino isticanje. Iznosi da uopćeno gledano ono za što se tereti ne predstavlja remećenje javnog reda i mira, već smatra da se njegovo ponašanje u kontekstu ponašanja ostalih sudionika uopće nisu razlikovala pa do uspostave ravnoteže, kako to navodi tužitelj, uopće nije moguće doći. Sukladno svim navodima obrane, okrivljeni je u cilju promicanja tolerantnijeg društva istaknuo zastavu SFRJ kao simbol države, a u čijem sastavu je bila i RH, u sklopu dopuštene i organizirane Povorke Ponosa za koju je općepoznata činjenica da kod građana izaziva razne stavove, a kao što je u ovom slučaju uz mnogobrojne zastave učinila i zastava SFRJ. Povorka Ponosa kao javni prosvjed je jedan od rijetkih događaja kada se toleriraju različiti ideološki stavovi pa je u kontekstu održavanja predmetne Povorke Ponosa bilo sasvim opravdano istaknuti i zastavu SFRJ.

3.2. Raspravni sudac je u nastavku dokaznog postupka reproducirao videozapis prosvjeda "Prva pulska Povorka ponosa- Pula Pride", koji se sastoji od dvije datoteke kojom prigodom je utvrđeno da se na prvom videozapisu vidi okrivljenik kako iz bijelog papirnatog smotuljka vadi i razvija zastavu SFRJ ( bivše država) koja se sastoji od tri horizontalna polja plave, bijele i crvene boje s crvenom petokrakom zvijezdom u sredini, dok se na drugom videozapisu vidi okrivljenik kako nosi stijeg s istaknutom zastavom SFRJ ( bivše države) , kako razgovara i pozdravlja se s drugim sudionicima povorke.

3.2.1. Branitelj nema komentar na reproducirane videozapise.

3.2.2. Okrivljenik nema komentar na reproducirane videozapise s time da napominje da zastava nije bila njegova, već ju je posudio od prijateljice te mu ista nije ni oduzeta prilikom legitimiranja, a ni nakon naknadnog postupanja, već je normalno nastavio povorku.

4. S obzirom da je okrivljenik porekao krivnju, u nastavku dokaznog postupka ovaj je sudac proveo dokazni postupak i izveo dokaze o postojanju prekršajnog djela te proveo uvid i čitanje prijave javnog okupljanja Proces- udruga za promicanje queer kulture i LGBTIQ+ prava od 10.05.2024.god., Zapisnika o ispitivanju osumnjičenika, PU Primorsko-goranske, II Policijske postaje Rijeka, izliste zaprimljenih mailova / list br.7. do br.10. spisa /, Zapisnika o ispitivanju svjedokinje HĆ, pod brojem Klasa: 211-07/24-5/21686 Urbroj: 511-08- 21-24-1 od 12. 08.2024.god., Izvješće Policijske postaje Pula-Pola, povodom postupanja policije po dostavljanim fotografijama i snimci, pod brojem Klasa: NK-210-03/24-04/160 Ur.broj: 511-08-21-24-4 od 01.07.2024.god., Izvješće Policijske postaje Pula-Pola, povodom provjere identiteta, pod brojem Klasa: NK-210-03/24-04/160 Ur.broj: 511-08-21-24-44 od 22.06.2024.god., Obavijesti okrivljeniku iz čl.109.a PZ, da će se protiv njega pokrenuti prekršajni postupak, pod ser. brojem [serijski broj] od 05.07.2024.god., reproduciranje video zapisa sa CD- medija, potvrde Uprave za kazneno pravo, Odjela za prekršajne evidencije iz koje ne proizlazi dosadašnje kažnjavanje počinitelja ( list br.5. do br.17. spisa), dok je poradi razjašnjenja relevantnih činjenica sudac proveo saslušanje svjedoka ŽĆ, policijskog službenika.

4.1. Budući da u spisu predmeta preleži mail Zaklade za pravnu kulturu- Ordo Iuris, kojim izvješćuju Sud da su u svezi ovog istog događaja podnijeli prijavu ODO u Puli, sudac je zatražio od nadležnog Općinskog državnog odvjetništva u Puli-Pola podatak da li je protiv počinitelja prekršaja započeo kazneni postupak zbog kaznenog djela kojim je obuhvaćen i prekršaj.

4.1.1. Općinsko državno odvjetništvo u Puli-Pola, aktom broj: KR-DO-360/2024-17 dana 15. 04. 2025.god., dostavio je Službenu zabilješku o nepokretanju postupka/arhiviranju spisa za IĆ, jer ne postoji osnovana sumnja da je počinio kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti.

4. 2. Svjedok ŽĆ izjavljuje da se vrlo dobro sjeća događaja, kao i prekršaja za koji se tereti okrivljenik budući da je kritičnog dana bio u redovnoj službi zadužen za kriminalistička istraživanja, a u svezi javnog okupljanja koje se tog dana održavalo. Policijska uprava istarska zaprimila je prijavu javnog okupljanja na kojoj su bili navedeni govornici koji će nastupati, kao i sama svrha okupljanja te mjesta kojima će se povorka kretati, a u svezi čaga je nadležna policijska postaja provela i mjere osiguranja kako bi sve proteklo bez bilo kakvih incidenata i kako bi se zaštitila javna sigurnost. Navodi da su se na dionicama cesta kojima se kretala povorka nalazili i građani od kojih su neki pozdravljali povorku, dok je jedan dio građana negodovao, uzvikivali su svakojake riječi usmjerene prema samim sudionicima povorke koji su nosili zastave pripadnika LGBTIQ i transparente. Između svih tih sudionika vidno se isticala i zastava bivše države SFRJ, a osoba koja je nosila zastavu držala ju je dosta visoko tako da je zastava bila dobro uočljiva. Na pitanje suca da li su građani negodovali zbog isticanja i nošenja ove zastave, iskazuje da je bilo negodovanja, no ljudi su više komentirali u smislu što je sada ovo, kakva je ovo povorka i koji je cilj povorke kad se ističe zastava SFRJ, dok je nakon ovog događaja u postaju policije pristiglo dosta mailova građana koji su reagirali zbog toga što se nosila zastava SFRJ, te su na neki način kritizirali postupak policije da nije odmah reagirala i zabranila isticanje zastave. S obzirom da je bio u organizaciji poradi održavanja sigurnosti objašnjava da policija nije reagirala iz razloga što je primarni cilj bio usmjeren da parada prođe mirno, bez bilo kakvih incidenata te su pretpostavljali da bi bilo kakvo reagiranje policije moglo izazvati reakciju bilo kod ovih članova i sudionika povorke ili pak građana. Iz tog razloga cijeli se skup snimao te su kasnije utvrđivali osobe koje su se protupravno ponašale. Smatra da je policija priložila dokaze kojima je utvrđen identitet počinitelja, kao i mailove koji ukazuju da je veći broj građana negodovao zbog nošenja zastave SFRJ. Napominje da je osobno razgovarao sa svjedokinjom HĆ o čemu je sačinio zapisnik u formi koja je zakonom propisana te je građanka u svojoj izjavi i sama izjavila da ju je isticanje i nošenje zastave SFRJ posebno uznemirilo i da se zbog toga osjećala loše i neraspoloženo.

5. Temeljem obrane okrivljenika i u postupku provedenim i ocjenjenim dokazima i na taj način utvrđenim činjenicama, sudac smatra kako djelo za koje se okrivljenik optužuje po propisu nije prekršaj, slijedom čega je temeljem članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona donio presudu kao u izreci.

6.Mjerodavni propisi koji se primjenjuju u konkretnom predmetu jesu slijedeći:

6.1. USTAV REPUBLIKE HRVATSKE ( NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/2000, 124/2000, 28/2001, 41/2001, 55/2001, 76/2010, 85/2010, 5/2014), u Izvorišnim osnovama koje u sadržajnom smislu jesu preambula Ustava Republike Hrvatske, jasno izražava tisućljetnu nacionalnu samobitnost i državnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvrđenu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u različitim državnim oblicima te održanjem i razvitkom državotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu državnu suverenost, što se očitovalo između ostalog i u uspostavi temelja državne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskoga rata, izraženoj nasuprot proglašenju Nezavisne Države Hrvatske (1941) u odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (1943), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947) i poslije u ustavima Socijalističke Republike Hrvatske (1963-1990) na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost.

6.1.2. GLAVA III Ustava, Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda, prema članku 14. proklamira da svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

6.1.3. U članku 16. Ustava određuje da slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

6.2. Članak 5. stavak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ( NN 114/22, 47/23 ) propisuje da tko na javnom mjestu izvođenjem, reproduciranjem pjesama, skladbi i tekstova ili nošenjem ili isticanjem simbola, tekstova, slika, crteža remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 700,00 do 4000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

6.3. Članak 26. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ( NN 114/22, 47/23) propisuje da tko istakne zastave strane države bez općeg poziva društveno-političke organizacije ili bez odobrenja organa uprave nadležnog za unutrašnje poslove, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 200,00 do 1000,00 eura.

6.4. Članak 2. Prekršajnog zakona određuje da se prekršaji i prekršajno pravne sankcije mogu propisivati zakonom i odlukama jedinica lokalne i područne ( regionalne) samouprave.

6.4.1. Članak 2. stavak 3. Prekršajnog zakona propisuje da nitko ne može biti kažnjen niti se prema njemu može primijeniti druga prekršajno-pravna sankcija za djelo koje prije nego je bilo počinjeno nije bilo zakonom ili međunarodnim pravom ili odlukom jedinice lokalne i područne ( regionalne) samouprave određeno kao prekršaj i za koji je zakonom ili odlukom jedinice lokalne i područne ( regionalne) samouprave nije bilo propisano koja se vrsta i mjera prekršajno-pravne sankcije počinitelju može izreći, odnosno primijeniti.

6.5. Članak 84. Prekršajnog zakona, utvrđuje pretpostavku okrivljenikove nedužnosti istaknute i u čl.28. Ustava Republike Hrvatske, kojom se krivnja mora dokazati u postupku, a teret dokaza nalazi se na tužitelju.

6.6. Članak 88. stavak 1. Prekršajnog zakona propisuje da je sud dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrditi činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist.

7. Kako je optužnim prijedlogom određen predmet prekršajnog postupka u činjeničnom i pravnom smislu, a Zakon jasno propisuje da je sud vezan uz djelo, onako kako je konkretizirano i opisano u optužnom prijedlogu, zbog čega sudac ne može zasnovati presudu na činjenicama koje bi utvrdio tijekom postupka, a koje tužitelj nije opisao u optužnom prijedlogu, a niti je na raspravi izmijenio ili proširio optužni prijedlog u tom smjeru / čl.179. st.3. PZ/, sudac zaključuje da u radnji okrivljenika nisu ostvarena zakonska obilježja prekršajnog djela iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, budući da materijalna odredba citiranog čanka izrijekom ne zabranjuje isticanje jugoslavenske zastave, a niti predviđa kaznu za isticanje jugoslavenske zastave, već propisuje da prekršaj čini svatko onaj tko na javnom mjestu isticanjem simbola remeti javni red i mir, pa bi u konkretnom slučaju zastavu SFRJ trebalo poistovjetiti sa simbolom / apstraktnim pojmom / bivše države Jugoslavije, kojom se remeti javni red i mir. U postupku nije bilo sporno da je povorka Ponosa protekla bez bilo kakvog incidenta, o čemu je svjedočio i policijski službenik, pa bi suditi za opisano djelo kako to tužitelj činjenično opisuje i pravno kvalificira, ovisilo o konkretnim okolnostima i reakcijama javnosti, na koji način bi sama radnja iz optužnog prijedloga izlazila iz okvira načela zakonitosti / zakoni moraju biti izrijekom jasni /.

8. U Republici Hrvatskoj ne postoji zakon koji (pod određenim okolnostima) zabranjuje isticanje jugoslavenske zastave.

8.1. Valja napomenuti da je sudsko tumačenje ono tumačenje koje je vezano uz raspravljanje konkretnog slučaja i da ono vrijedi za taj slučaj, a da su u obnašanju sudske dužnosti sudovi samostalni i neovisni ( čl.115. Ustava).

8.2. Sudac je obavezan primijeniti zakon, dok iz načela zakonitosti izravno proizlazi zabrana analogije ( nullum crimen sine lege stricta).

8.2.1. Analogija jeste zaključivanje prema sličnosti / na javnom mjestu nošenjem ili isticanjem simbola remeti javni red i mir/, odnosno prenošenje jednog zakonskog pravila na jedan zakonom nereguliran slučaj. Takva analogija, korištena s ciljem stvaranja neke nove norme, u suprotnosti je s pravnim i kriminalnopolitičkim smislom čl. 2. PZ.

8.2.2. Zabrana analogije obuhvaća i zabranu da se kažnjavanje nečeg zakonski nereguliranog izvodi iz neke skupine pravnih propisa, općih pravnih stavova, ili nekog načela šireg značenja u duhu pravnog poretka.

9. Slijedom navedenog, djelo za koja se okrivljenik optužuje na način kako je to činjenično opisano u optužbi, nije po propisu prekršaj, jer nedostaje bitan element terećenog prekršajnog djela, pa je sudac, temeljem članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, donio presudu kao u izreci.

10. Međutim, u dijelu mjerodavnom za ovaj predmet, a koji se odnosi na pobude koje su konkretne prigode potaknule okrivljenika da istakne zastavu SFRJ o čemu iznosi u obrani / želja za promicanjem antifašizma, slobode i tolerancije/, valja napomenuti da njegov postupak u kontekstu društvenih i povijesnih okolnosti državnosti SFRJ i njenog simbola- zastave, koja nije tolerirala nikakve političke, vjerske, nacionalne, pa ni seksualne razlike pojedinca, nije bila primjerena ni mjestu, ni vremenu, kao niti cilju koji se javnim okupljanjem pod nazivom "Prva pulska Povorka ponosa-Pula Pride", želio postići.

10.1. Nadalje, vezano za obranu okrivljenika u kojoj iznosi da je isticanje zastave bilo u kontekstu mirnog okupljanja i javnog prosvjeda poradi promicanja queer kulture i pripadnika LGBTIQ+ zajednice, pa je iz tog razloga njegova radnja bila opravdana, radi potpunijeg i jasnijeg stjecanja predodžbe o povijesti kažnjavanja LGBT+ ljudi u Jugoslaviji i muške homoseksualnosti u socijalističkoj Jugoslaviji, nije naodmet uputiti okrivljenika na stručne i znanstvene radove Prof.dr. FĆ, profesora Filozofskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani.

11. Troškovi sudskog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do točke 7. Prekršajnog zakona, terete proračunska sredstva Suda, dok tužitelj snosi svoje troškove koji su nastali utvrđivanjem prekršaja ( čl.138. st.2. toč. 1. PZ).

U Puli, 09. listopada 2025. godine

Zapisničar

Sudac

Katja Blašković

Ljiljana Božina

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv presude tužitelj ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa. Žalba se podnosi pismeno, u dva istovjetna primjerka putem ovog suda, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagreb, kao sudu drugog stupnja.

Dostaviti:

1.okrivljeniku

2.branitelju okrivljenika

3.tužitelju