REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U PAZINU

Pazin, Dršćevka 1

P-122/2023-58

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Pazinu, po sucu tog suda Damiru Rabaru, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC osiguranje d.d., OIB 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri iz Zagreba, protiv I. tuženika LOVAČKO DRUŠTVO "TRČKA", OIB 91504897959, Galići 45K, Umag, zastupanog po punomoćnici Kseniji Rajković, odvjetnici iz Poreča, i II. tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB 26187994862, Vatroslava Jagića 33, Zagreb, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Tulija Zele – Janjanin i Adrijana Jovanović iz Rijeke, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 4. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnica I. i II. tuženika, 9. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se prvotuženiku LOVAČKO DRUŠTVO „TRČKA“, OIB: 91504897959, Galići 45k, Umag i drugotuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB 26187994862, Vatroslava Jagića 33, Zagreb, da solidarno isplate tužitelju EUROHERC osiguranje d.d., Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, OIB: 22694857747, iznos od 4.516,00 EUR, uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od 02.07.2020. pa sve do isplate, a koje se za razdoblje do 31.12.2022.g. obračunavaju uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa nadalje po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se prvotuženiku LOVAČKO DRUŠTVO „TRČKA“, OIB: 91504897959, Galići 45k, Umag i drugo tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., OIB 26187994862, Vatroslava Jagića 33, Zagreb, da solidarno isplate tužitelju EUROHERC osiguranje d.d., Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, OIB: 22694857747, troškove parničnog postupka u iznosu od 2.641,62 eura, uvećane za zakonske zatezne kamate koje na taj iznos teku od dana presuđenja pa do isplate, a koje kamate se obračunavaju po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi od 31. ožujka 2023. tužitelj navodi da se 31. ožujka 2020. oko 06,30 sati na cesti L50006-D75-Vilanija-Petrovija (D300), općina Umag, na km 3 km + 950 metara dogodila prometna nezgoda na način da je vozačica ŽT upravljala vozilom Citroen C4 Cactus, reg. oz. [registarska oznaka], iz smjera Petrovije u smjeru Juricani, kada joj je na prometnicu iskočila divljač koju nije mogla izbjeći uslijed čega je došlo do udara divljači u prednji dio vozila.

2. Na vozilu Citroen C4 Cactus, reg. oz. [registarska oznaka] da je nastala materijalna šteta.

3. Vozilo Citroen C4 reg. oz. [registarska oznaka] kojim je upravljala ŽT bilo je u vrijeme prometne nezgode osigurano kod tužitelja policom kasko osiguranja br.: 8310000800 te je tužitelj, nakon izvršenog izvida štete te računa popravka, vlasniku vozila ŽT, **.**.2020. nadoknadio nastalu štetu u iznosu od 34.025,75 kn.

4. Obzirom da se prometna nezgoda dogodila na način da je istu u cijelosti skrivila divljač, te se ista dogodila unutar granica lovišta kojim upravlja i gospodari I. tuženik, koji je s II. tuženikom imao zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti, tužitelj smatra da su mu tuženici dužni solidarno nadoknaditi nastalu štetu, a sve temeljem Uvjeta za kasko osiguranje motornih vozila te temeljem odredbi Zakona o obveznim odnosima, Zakona o lovstvu te Zakona o cestama obzirom su na tužitelja, temeljem odredbe 963. ZOO-a, isplatom naknade iz osiguranja prešla sva prava oštećenika prema osobama odgovornima za nastanak štetnog događaja.

5. Tužitelj se obratio II. tuženiku s odštetnim zahtjevom, međutim isti je otklonio svoju odgovornost.

6. Stoga tužitelj naslovnom presudom prihvatiti tužbeni zahtjev.

7. Prvotuženik se u odgovoru na tužbu protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Smatra da ne postoji njegova odgovornost za štetni događaj, jer divljač (srna) nije pronađena, niti je o štetnom događaju obaviješten tuženik.

8. U vrijeme štetnog događaja I. tuženik je bio osiguran kod CROATIA OSIGURANJE d.d. Stoga I. tuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

9. Drugotuženik u odgovoru na tužbu čini nespornim da je u vrijeme štetnog događaja od 31. ožujka 2020., Hrvatski lovački savez iz Zagreba, Vladimira Nazora 63, OIB 28817560444 (u daljnjem tekstu: HLS) imao kod CROATIA osiguranja d.d. zaključeno osiguranje od odgovornosti iz obavljanja djelatnosti za sve članove HLS i lovoovlaštenike, pa tako i za prvotuženika Lovačko društvo „TRČKA“ iz Umaga, Galići 45K, OIB 91504897959.

10. Predmetnim osiguranjem sva lovačka društva/udruge osigurana su od odgovornosti isključivo za štetu koje prouzroče divlje životinje na motornim ili željezničkim vozilima, i to policom osiguranja br. [broj police osiguranja] (valjanost osiguranja od 31. prosinca 2019. do 31. prosinca 2020.) na svotu osiguranja od 9.954,21 EUR/75.000,00 kn po štetnom događaju, uz ugovoreni agregatni limit ugovora od 7.167.031,65 EUR/54.000.000,00 kn (gornja granica obveze za sve osigurane slučajeve nastale unutar jedne osigurateljne godine), koji limit u ovom trenutku nije upitan.

11. II. tuženik navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom.

12. II. tuženik prvenstveno ističe prigovor zastare, obzirom da je do štetnog događaja došlo 31. ožujka 2020. a tužba je predana sudu 3. travnja 2023., dakle po proteku roka od 3 godine od dana nastanka štetnog događaja.

13. Ukoliko sud ne prihvati istaknuti prigovor zastare, II. tuženik ne osporava da je 31. ožujka 2020. oko 06,30 sati, na kolniku L50006-D75-Vilanija-Petrovija (D300), općina Umag, na 3 km + 950 m došlo do događaja u prometu - nalet vozila na životinju, kada se navedenom cestom, osobnim vozilom marke Citroen C4 Cactus reg. oznake i broja [registarska oznaka] kretala ŽT iz [adresa].

14. U predmetnoj prometnoj nezgodi nije bilo ozlijeđenih osoba, već je nastala samo šteta na vozilu.

15. Iz priložene Potvrde PP Umag proizlazi da životinja (srna) nije pronađena na mjestu događaja, a o događaju je obaviješten lovočuvar IT, koji je izašao na mjesto događaja. Isto tako, utvrđeno je da je na mjestu događaja bio postavljen prometni znak A44„divljač na cesti“, prometni znak „ograničenja brzine“ na 60 km/h, kao i da vozačica ŽT nije upravljala vozilom pod utjecajem alkohola niti je utvrđena njezina kaznena niti prekršajna odgovornost.

16. Radi utvrđivanja odgovornosti za štetu nastalu tužitelju, u odnosu na I. i II. tuženika imaju se primijeniti opći propis obveznog prava Zakon o obveznom odnosima, NN 35/05 (u daljnjem tekstu: ZOO) i specijalni propis Zakon o lovstvu, NN br. 140/05, ZID Zakona o lovstvu, NN br.75/09 (u daljnjem tekstu ZL).

17. Prema odredbi čl. 1063. ZOO-a šteta nastala u svezi s opasnom stvari smatra se da potječe od te stvari, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

18. Prema odredbi čl. 1064. ZOO-a za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a prema odredbi čl. 1067. ZOO-a propisani su slučajevi oslobođenja od takve odgovornosti viša sila, radnja oštećenika ili treće osobe koju vlasnik opasne stvari nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ni otkloniti.

19. Prema izmijenjenoj odredbi čl.86.st.3. ZL (čl. 37. ZID ZL) koji se ima primijeniti kao specijalni propis, propisano je: "Odgovornost za nastalu štetu na vozilu snosi vozač ukoliko nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti, tako da može pravovremeno postupiti po prometnom pravilu ili znaku, a u protivnom pravna osoba koja gospodari prometnicom na kojoj je šteta nastala. Iznimno od ove odredbe štetu snosi ovlaštenik prava lova, ako je šteta uvjetovana vršenjem skupnog lova."

20. Dakle, neosnovano tužitelj smatra da postoji solidarna odgovornost I. i II. tuženika prema objektivnom kriteriju, dok se prometnim vještačenjem ne utvrdi kojom se brzinom kretala vozačica vozila [registarska oznaka] jer ukoliko se utvrdi da se kretala brzinom većom od ograničene, tada ista sama snosi odgovornost za predmetnu prometnu nezgodu, a ne tuženici.

21. Osim navedenog, II. tuženik navodi kako I. tuženik na dan štetnog događaja nije provodio nikakvu lovnu aktivnost, pa tako ni skupni lov, slijedom čega tuženici ne mogu u ovom slučaju odgovarati tužitelju za nastalu štetu.

22. Iz navedenih razloga, II. tuženik osporava pravni osnov tužbenog zahtjeva tužitelja, kao i visinu tužbenog zahtjeva prema priloženom računu popravka vozila.

23. I konačno, u konkretnom slučaju tužitelj nije pružio adekvatne dokaze da je šteta na vozilu [registarska oznaka] nastala upravo uslijed kontakta sa divljom životinjom (srna), obzirom da iz zapisnika policije proizlazi da se divljač (srna) udaljila sa mjesta događaja.

24. Obzirom da iz zapisnika policije proizlazi da su izuzeti biološki tragovi „dlake divljači“ s vozila, radi dokazivanja činjenice da je u konkretnom slučaju doista došlo do kontakta s divljači, tužitelj je prvenstveno trebao predložiti da se na ovu spornu okolnost izvede dokaz biološkim vještačenjem, što je isti propustio učiniti.

25. II. tuženik ističe da se konkretnom slučaju radi o „sporu male vrijednosti“, te da su sukladno odredbi čl. 461.a ZPP-a stranke dužne najkasnije u tužbi, odnosno u odgovoru na tužbu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznijetih činjenica, a stranke mogu na pripremnom ročištu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti uz tužbu odnosno uz odgovor na tužbu.

26. II. tuženik smatra kako nije bilo opravdanog razloga iz kojeg tužitelj nije mogao već u tužbi predložiti biološko vještačenje izuzetih dlaka životinje, iz kojeg razloga II. tuženik opravdano osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva.

27. II. tuženik navodi da se tužitelj EUROHERC osiguranje d.d. iz Zagreba prethodno u mirnom postupku obratio CROATIA osiguranju d.d. kao osiguravatelju HLS, sa zahtjevom za refundaciju isplaćene štete (kasko regres) za štetu na vozilu [registarska oznaka].

28. Šteta se vodila pod brojem 70 IMOD 5944/2020 i otklonjena je kao neosnovana.

29. Isto tako, II. tuženik se protivi solidarnoj obvezi tuženika, jer I. tuženik kao pravna osoba u svojstvu lovovlaštenika i II. tuženik kao osiguravatelj nisu nužni niti jedinstveni suparničari, obzirom da je obveza II. tuženika uvijek limitirana iznosom osigurane svote odnosno agregatnim limitom ugovorenim i upisanim na polici osiguranja.

30. U svakom slučaju, II. tuženik pridržava pravo sukladno čl. 299. st. 2. ZPP-a da, nakon pribave svih predloženih dokaza te nakon saslušanja predloženih svjedoka, predloži nove dokaze, za koje isti nije znao prije izvođenja navedenih dokaza.

31. Zbog svega navedenog, II. tuženik predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan.

32. Proveden je dokazni postupak u kojem je izvršen uvid u potvrdu Policijske postaje Umag od 21. travnja 2020. na listu 7-8 spisa, u fotodokumentacija očevida i situacijski plan na listu 9-15 spisa, u preslik prometne dozvole na listu 18-19 spisa, u prijavu i zahtjev za naknadu štete na listu 20-21 spisa, izvid štete na listu 22-23 spisa, dopunski izvid štete na listu 24- spisa, u obračun visine štete s fotografijama na listu 25-37 spisa, u račune Autokaroserije „Đorđe Korenić“ br. 10/1/1 i br. 12/1/1 na listu 38- 39 spisa, u obvezujuću ponudu kasko osiguranja na listu 40-41 spisa, u uvjete kasko osiguranja cestovnih vozila na listu 42-68 spisa, u Sporazum o izvansudskoj nagodbi od 16. lipnja 2020. i potvrdu o izvršenom plaćanju na listu 69-70 spisa, u regresni zahtjev od 3. srpnja 2020. na listu 71-72 i 86-87 spisa, u Policu osiguranja br. [broj police osiguranja] i uvjete osiguranja na listu 80-85 spisa, u obavijest o neosnovanom zahtjevu na listu 88-89 spisa, u presliku spisa MUP, Policijska postaja Umag klasa 211-04/20-O-2203, Ur. broj 511-08-23/06-O-16-2/2020 na listu 103-116, te 132-144 spisa, u nalaz i mišljenje prometnog vještaka na listu 174-188 spisa, te je kao svjedok saslušana ŽT.

33. Na temelju ocjene provedenih dokaza svakog zasebno i svih dokaza u njihovoj međusobnoj vezi, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - odluka USRH, 84/08, 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14. - odluka USRH i 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. – dalje: ZPP), kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, ovaj je sud došao do uvjerenja da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

34. Naime, predmet ovog spora predstavlja regresni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 4.515,99 eura koji je on isplatio na ime naknade materijalne štete koja je nastala na vozilu njegovog osiguranika u nezgodi koja se dogodila 31. ožujka 2020. kad je predmetno vozilo oštećeno uslijed naleta na divljač (srna) na državnoj cesti.

35. Između stranaka nije sporna pasivna legitimacija, kao niti visina štete i činjenica da je tužitelj nastalu štetu podmirio svom kasko osiguraniku.

36. Među strankama je sporan nastanak štetnog događaja te odgovornost osiguranika tuženika pa posljedično i tuženika za naknadu štete. Sporni su i uzročna veza te zatražene zatezne kamate.

37. Iz Potvrde MUP-a, PU Istarske, Policijske postaje Umag od 21. travnja 2020. (list 7-8 spisa) proizlazi da se 31. ožujka 2020. u 6:30 sati na cesti L50006-D75- Vilanija-Petrovija (D300) dogodila prometna nesreća u kojoj je došlo do naleta na divljač – srnu, a u kojoj je sudjelovala ŽT sa vozilom reg. oznake [registarska oznaka] kao vozač.

38. Iz službene zabilješke MUP-a, PU Istarske Policijske postaje Umag od 31. ožujka 2020. (list 110 spisa) proizlazi da je ŽT dana 31. ožujka 2020. oko 06,30 sati upravljala vozilom Citroen Kaktus, reg. oznake [registarska oznaka] na cesti od Petrovije prema Juricanima, cestom D300, gdje joj je sa lijeve strane sa travnate površine izletjela divljač srna koja je uradila u vozilo i pričinila joj materijalnu štetu, te se nakon toga udaljila sa mjesta udarca u vozilo, bez pronalaska iste.

39. Iz policijskog spisa također proizlazi da osiguranik tužitelja nije bio pod utjecajem alkohola te da je mjesto događaja fotografirano i skicirano. Ne proizlazi da bi protiv vozača u vezi ovog događaja bio pokrenut prekršajni postupak.

40. Potvrda od 21. travnja 2020.(list 7-8 spisa) izdana je na temelju čl. 159. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj: 47/09.) i čl. 296. Zakona o sigurnosti prometa na cestama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 47/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17.) te ista predstavlja javnu ispravu u smislu odredbe čl. 230. st. 1. ZPP.

41. U skladu s navedenom odredbom, javna isprava dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Radi se o oborivoj presumpciji pa je stoga dopušteno dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena (čl. 230. st. 2. ZPP). Međutim, dok se ne dokaže suprotno, predmetna potvrda dokazuje ono što se s njom potvrđuje.

42. Dakle, sve dok se ne dokaže suprotno, predmetna policijska potvrda dokazuje da je došlo do štetnog događaja na način kako to tužitelj opisuje u tužbi. Tuženik, koji osporava utvrđenja nadležnog tijela iz javne isprave, dužan je dokazati suprotno.

43. Svjedok ŽT u svom iskazu navodi da je tog jutra 31. ožujka 2023. odvezla supruga na posao u Petroviju, te se uputila prema Bujama. Odmah nakon što se uključila u promet, nakon otprilike 500 metara, začula je udar u prednju desnu stranu svog vozila Citroen C4 Cactus, te je odmah potom zaustavila vozilo i izašla van. Na vozilu su bila uočljiva oštećenja, te je na licu mjesta pronašla komadiće roga životinje, te dlake životinje koja je očito udarila u njeno vozilo. Odmah je pozvala policiju koja je pristupila na lice mjesta, sastavila zapisnik i poslikala lice mjesta. Životinja na koju je naletjela nastavila se dalje kretati, tako da doista ne zna o kojoj je životinji riječ, niti su je kasnije lovočuvari uspjeli pronaći. Ne može opisati o kakvoj je životinji bilo riječ, nije vidjela životinju kod udara, a niti kasnije nakon samog udara. O tome da se radilo o divljači zaključila je samo iz okolnosti da je na licu mjesta kod oštećenja automobila zatekla mali komad roga i dlačice životinje na karoseriji. Osobno je davala podatke policiji prilikom očevida i sastava zapisnika.

44. Sud je radi utvrđenja dinamike nastanka štetnog događaja proveo vještačenje po stalnom sudskom vještaku Saši Monasu. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je svjedokinja ŽT kritične zgode upravljala predmetnim osobnim automobilom Citroen C4 Cactus kolnikom državne ceste DC300 iz smjera Petrovije u smjeru naselja Juricani, odnosno iz smjera sjevera u smjeru juga (u Situacijskom planu označeno slovom B), gdje je dolaskom kod metalne oznake ceste 3km+950m na ulazu u blagi desni zavoj došlo do naleta prednjeg desnog čeonog dijela vozila Citroen C4 Cactus u životinju, prema zaključivanju svjedokinje ŽT, u srneću divljač.

45. Životinja u vidu srneće divljači je, prema iskazu svjedokinje ŽT, došla sa njene desne strane na kolnik, pa proizlazi da se kretala sa desna na lijevo u odnosu na smjer kretanja osobnog automobila Citroen C4 Cactus, te se divljač nakon kontakta sa vozilom udaljila sa mjesta prometne nesreće.

46. Uzimajući u obzir zaostala oštećenja na vozilu Citroen C4 Cactus, te iskaz svjedokinje ŽT, proizlazi da je u ovoj prometnoj situaciji došlo do punog čeonog nekočenog naleta na životinju u vidu srneće divljači, na način da je prednji desni čeoni dio vozila kontaktirao sa životinjom.

47. Po svjedokinji ST na uviđaju od 9. prosinca 2024., nalet na životinju se dogodio u blagom desnom zavoju, ali ista nije znala pokazati na kolniku gdje se točno dogodio nalet, te nije znala pokazati gdje je zaustavila svoje vozilo Citroen C4 Cactus nakon naleta.

48. Za zaustavljanje osobnog automobila Citroen C4 Cactus pri brzini kretanja od oko 55 km/h, a uzimajući u obzir vrijeme reakcije prosječnog vozača na opasnost od oko 0,8s, potreban je zaustavni put od oko 32,6m i vrijeme od oko 3,4 s. 49. Od mjesta prelaska zapadnog ruba kolnika DC300, do mjesta naleta (u Situacijskom planu označeno slovom K), životinja u vidu srneće divljači bi prešla put od oko 1m u vremenu od oko 0,1s.

50. Vremenski 0,1s prije naleta vozila Citroen C4 Cactus na životinju u vidu srneće divljači, navedeno vozilo se nalazilo na udaljenosti koja prethodi mjestu naleta K za od oko 1,53m.

51. Na dužini puta od 1,53m (udaljenost vozila Citroen C4 Cactus do mjesta naleta K, u trenutku ulaska životinje u vidu srneće divljači na kolnik) moguće je zaustavljanje predmetnog automobila prije mjesta naleta (K) za sve brzine kretanja vozila Citroen C4 Cactus koje su niže od 5,4km/h. Iz navedenog proizlazi da svjedokinja ŽT, pri brzini kretanja od oko 55 km/h, nije imala tehničke mogućnosti niti poduzeti radnju kočenja prije mjesta naleta na divljač, kao niti zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta.

52. Vrijeme reakcije prosječnog vozača na opasnu situaciju u prometu, nakon koje poduzima radnju snažnog kočenja iznosi od oko 0,8s, a što je za 0,7s više od vremena koje je proteklo od trenutka ulaska divljači na kolnik (nastanak opasne situacije) do trenutka naleta.

53. Šteta na osobnom automobilu osiguranika tužitelja Citroen C4 Cactus, reg. oznake [registarska oznaka], je djelomična iz razloga što je cijena popravka vozila manja od 70% vrijednosti vozila na dan nastanka štete. Visina imovinske štete na osobnom automobilu osiguranika tužitelja Citroen C4 Cactus, reg. oznake [registarska oznaka], iznosi 4.513,60 eur (pdv je uključen).

54. Saslušan na ročištu za glavnu raspravu prometni vještak Saša Monas navodi da, uzimajući u obzir obim, izgled i visinu prikazanih oštećenja na predmetnoj čeonoj strani vozila ne može isključiti da je u ovom prometnoj situaciji upravo došlo do naleta na srneću divljač koja je ušla na kolnik sa desne strane u odnosu na smjer kretanja vozila osiguranici tužitelja. Posebno proučavajući zaostala oštećenja na prednjem čeonom dijelu vozila osiguranice tužitelja „upalo mu je u oko“ zaostalo oštećenje koje se nalazi na poklopcu motora predmetnog vozila a isto mu ukazuje da je moglo nastati od rogova koje je imala predmetna životinja. Ne može isključiti mogućnost da je došlo do naleta na neku domaću životinju, npr. kozu, ali svakako je riječ o životinji višeg stasa.

55. Dakle, nije sporno da je predmetna šteta nastala naletom na životinju, ali je i dalje sporno o kojoj se životinji radilo. Tuženik osporava da bi se radilo o srnećoj divljači. Dlake koje su pronađene na vozilu kao i komadić roga mogu potjecati od drugih životinja. Da se u konkretnom slučaju radilo o naletu vozila na divljač (srnu) je samo pretpostavka. Teret takvog dokaza leži na tužitelju. Na licu mjesta nije pronađena divljač (srna), pa nema dokaza da bi u konkretnom slučaju automobil udario u neku divljač (srnu) iz lovišta kojim gospodari osiguranik drugotuženika.

56. Sud je, unatoč navodima tuženika da su nalaz i mišljenje utemeljeni na pretpostavkama, a ne na utvrđenim činjenicama, nalaz i mišljenje vještaka ocijenio kao jasan, razumljiv i objektivno provjerljiv te sačinjen u skladu s pravilima znanosti i vještine. Stoga ga je, kao takvog, u cijelosti prihvatio.

57. Iako tuženik tijekom cijelog postupka, a iz razloga što divljač nije pronađena, osporava nastanak štetnog događaja, sud je provedenim dokazima s dostatnim stupnjem uvjerenja utvrdio da je do štetnog događaja došlo upravo na način kako je to opisano u tužbi, a što je u skladu sa iskazom svjedoka BT i zaključcima vještaka prometne struke Saše Monasa, te u skladu sa potvrdom Policijske postaje Umag od 21. travnja 2020. na listu 7-8 spisa. Naime, iz tih dokaza proizlazi da je kod oštećenja automobila zatečen mali komad roga i dlačice životinje na karoseriji, te da je oštećenje na poklopcu motora predmetnog vozila moglo nastati od rogova koje je imala predmetna životinja koja je predmetne zgode istrčala iz lovišta kojim gospodari osiguranik tuženika. U opisanim okolnostima sud zaključuje da je osiguranica tužitelja uistinu svojim vozilom naletjela na divljač koja joj je iskočila pred vozilo i istu udarila (čemu svjedoči dlaka koja je opisane u službenoj bilješci policije neovisno o tome što iste nisu izuzete kao materijalni dokazi), dok okolnost da je divljač preživjela nezgodu i nakon iste otrčala u šumu ne predstavlja okolnost koja bi bila zapreka za utvrđenje nastanka štetnog događaja i svih okolnosti vezanih uz njega.

58. Prema odredbi čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi;

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

59. U konkretnom slučaju nije sporno da predmetnog dana osiguranik tuženika nije provodio lov.

60. Prema stajalištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje je izraženo u odluci Rev-166/2024-2 od 24. rujna 2024. odgovornost lovoovlaštenika ne postoji samo prema odredbama Zakona o lovstvu u smislu prethodno citirane odredbe, već ona postoji i prema odredbama Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23. – dalje: ZOO) kojima je propisana odgovornost vlasnika opasne stvari za štete nastale od te stvari.

61. To iz razloga što je odredbom čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu određeno da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako taj zakon ne propisuje drugačije.

62. Prema tome, kako odredbama Zakona o lovstvu nije regulirana situacija kada do štete dođe naletom vozila na divljač izvan provođenja lova, o čemu je riječ u konkretnom slučaju, na ovu se situaciju imaju primijeniti odredbe ZOO.

63. Divljač u pokretu predstavlja opasnu stvar i to neovisno o tome provodi li se lov ili ne, jer divljač koja se nalazi na cesti predstavlja povećanu opasnost prouzročenja štete na vozilima koja se kreću tom cestom. O tom je pitanju stav zauzela sudska praksa u brojnim odlukama (tako i Rev 1057/14 od 5. prosinca 2017., Rev-2902/16 od 28. kolovoza 2019., Rev-352/22 od 5. travnja 2022., Pž-3349/2019 od 10. lipnja 2020., Pž- 1326/2021 od 9. veljače 2022. i dr.).

64. Okolnost da se šteta dogodila na cesti, odnosno izvan granica lovišta nije odlučna jer se odgovornost lovoovlaštenika proteže i na štete nastale na cestama koje se nalaze u blizini lovišta u situacijama kad divljač koja je uzrokovala štetu potječe iz lovišta, a ukoliko se u blizini ceste nalazi više lovišta kojima upravljaju i gospodare različiti lovoovlaštenici pa se ne može sa sigurnošću utvrditi iz čijeg lovišta potječe divljač koja je uzrokovala štetu, njihova je odgovornost solidarna.

65. Stoga, za štetu koja je nastala uslijed naleta vozila na divljač koja se nalazila na cesti, lovoovlaštenik (odnosno njegov osiguratelj u smislu čl. 964. st. 1. ZOO) odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama čl. 1063. do čl. 1067. ZOO, u vezi čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu.

66. Da bi se lovoovlaštenik (odnosno njegov osiguratelj u ovom slučaju) mogao osloboditi od obveze naknade štete nastale naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, on u smislu čl. 1067. ZOO mora dokazati da šteta na vozilu potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti ili mora dokazati da je šteta nastala radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti.

67. Dakle, na tuženiku leži teret dokaza ekskulpacijskih razloga, a postojanje istih sud u ovom postupku nije utvrdio. Kako je u postupku utvrđeno da ne postoji niti isključiva niti djelomična odgovornost osiguranika tužitelja za nalet na divlju životinju u smislu čl. 80. st. 6. alineja prva Zakona o lovstvu, zaključak je suda da je za nastalu imovinsku štetu na vozilu osiguranika tužitelja odgovoran tuženik kao osiguranik lovoovlaštenika kao osobe koja je dužna brinuti se za i nadgledati divlje životinje koje se smatraju opasnim stvarima na svom lovnom području.

68. Budući da je tužitelj isplatom naknade iz osiguranja u utuženom iznosu (koji među strankama nije sporan) danom isplate, odnosno 1. srpnja 2020. (koji trenutak među strankama također nije sporan) stupio u pravnu poziciju svog osiguranika prema osobi odgovornoj za štetu (čl. 963. st. 1. ZOO), osnovano potražuje isplatu tog iznosa od tuženika kao osiguratelja štetnika.

69. Nije osnovan II. tuženik prigovor zastare, obzirom da je do štetnog događaja došlo 31. ožujka 2020., a tužba je podnesena sudu 31. ožujka 2023., dakle unutar zastarnog roka od 3 godine od dana nastanka štetnog događaja, propisanim odredbama čl. 230. st. 1. ZOO-a.

70. Osnovan je i zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata tekućih od 1. srpnja 2020. do isplate u skladu s odredbom čl. 1086. ZOO po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO koja se primjenjuje na ostale odnose jer je predmetno potraživanje proizašlo iz izvanugovornog odnosa naknade štete.

71. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom I. izreke ove presude.

72. Budući da je tužitelj u cijelosti uspio u sporu, tuženici su mu dužni solidarno nadoknaditi troškove postupka koji su mu nastali i koji su bili potrebni za vođenje ovog spora (čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP).

73. Tužitelju su priznati troškovi sastava tužbe u iznosu od 200,00 eura prema Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23. – dalje: Tarife), sastava podneska od 4. lipnja 2025. u iznosu od 200,00 eura prema Tbr. 8. toč. 1. Tarife, zastupanja na ročištima 21. rujna 2023., 5. ožujka 2024., 8. listopada 2024., 9. prosinca 2024. i 4. rujna 2025. u iznosima od po 200,00 eura za svako ročište prema Tbr. 9. toč. 1. Tarife, sve uvećano za PDV po stopi od 25% u iznosu od 350,00 eura, te troškove vještačenja u iznosu od 800,00 eura i troškove sudskih pristojbi za tužbu u iznosu od 45,81 eura i za presudu u iznosu od 45,81 eura, odnosno sveukupno 2.641,62 eura.

74. Odluka o zakonskim zateznim kamatama tekućim na dosuđene troškove postupka temelji se na odredbama čl. 151. st. 3. ZPP i čl. 29. st. 2. ZOO. 42. Obzirom na izloženo, riješeno je kao pod točki II. izreke presude.

U Pazinu, 9. listopada 2025.

Sudac

Damir Rabar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od petnaest dana računajući od održavanja ročišta za objavu presude, ako je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude.

Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a (članak 467. stavak 1. ZPP-a).

DNA:

- tužitelju po punomoćniku, uz pristojbu na presudu,

- I. tuženiku po pun.,

- II. tuženiku po pun.