Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Velikoj Gorici

    Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

    Poslovni broj Gž-987/2025-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca, Gorana Škugora predsjednika vijeća, Verice Kos sutkinje izvjestiteljice i Nikole Ramušćaka člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĆI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnica Zrinka Bojanić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tužene Zagrebačke banke d.d. iz Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB: 92963223473, koju zastupa punomoćnica Sanja Porobija, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Porobija&Porobija u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3255/2024-33 od 16. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 9. listopada 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika Zagrebačke banke d.d. i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3255/2024-33 od 16. lipnja 2025. u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke i pod točkom III. izreke u odnosu na tuženika.

    II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika Zagrebačke banke d.d. za naknadom troškova žalbenog postupka u iznosu od 365,59 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja ove presude 9. listopada 2025. do isplate.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom je presuđeno:

    "I. Utvrđuju se ništetnima odredbe Ugovora o namjenskom kreditu broj 3209399641/07 od 30. svibnja 2007., solemniziranog po javnom bilježniku Estera Poljak, broj ovjere OU-2912/07 dana 4. lipnja 2007., u dijelu čl. 1., 2. i 7., kojim je ugovorena otplata kredita vezana uz valutu švicarski franak i kojim je ugovorena promjenljivost kamatne stope temeljem Odluke o kamatnim stopama tuženice.

    II. Odbija se, kao djelomično neosnovan, tužbeni zahtjev u preostalom dijelu, koji glasi na utvrđenje ništetnosti preostalog dijela Ugovora o namjenskom kreditu broj 3209399641/07 od 30. svibnja 2007., solemniziranog po javnom bilježniku Estera Poljak, broj ovjere OU-2912/07 dana 4. lipnja 2007., kao i na utvrđenje ništetnosti dodatka Ugovoru o kreditu od 30. ožujka 2016. i dodatka Ugovoru o stambenom kreditu od 5. studenoga 2018.

    III. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka."

    2. Protiv ove presude pod točkom I. izreke i pod točkom III. izreke u dijelu kojim je odlučeno da tuženik snosi svoje troškove postupka žalbu je podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da se tužba odbaci, uz dosudu troška tuženiku, uvećano za zakonske zatezne kamate od 16. lipnja 2025. do isplate, a podredno da se preinači i odbije tužbeni zahtjev u cijelosti, uz obvezu naknade troškova postupka tuženiku, uvećano za zakonske zatezne kamate od 16. lipnja 2025. do isplate, uključujući troškove žalbe. Podredno predlaže ukinuti presudu i vratiti predmet na ponovno suđenje. Za sastav žalbe i sudsku pristojbu na žalbu zahtijeva naknadu od 365,59 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja odluke o žalbi do isplate.

    3. Žalba nije osnovana.

    4. Predmetom ovog postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenjem ništetnosti odredbi ugovora o namjenskom kreditu broj 3209399641/07 zaključenom između stranaka 30. svibnja 2007.

    5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu u okviru žalbenih navoda tuženika, kao i po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi sud prvog stupnja počinio bilo koju povredu odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti pa ni povrede na koje upire tuženik. Pobijana presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude te se presuda može ispitati, pa nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP koju izričito ističe tuženik. Neosnovano navodi tuženik da je pobijana presuda nezakonita, jer da je sud prvog stupnja pogrešno otklonio tuženikov prigovor dvostruke litispendencije.

    5.1. Prema odredbi čl. 194. st. 3. ZPP dok parnica teče, ne može se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica među istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud će tužbu odbaciti. Sud će u tijeku cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti teče li već druga parnica o istom zahtjevu među istim strankama (čl. 194. st. 4. ZPP).

    5.2. Prvostupanjski sud je uvidom u spis toga suda poslovni broj P-6524/19 utvrdio da je u tome postupku tužitelj protiv tuženika podnio 11. lipnja 2019. tužbu radi isplate iznosa od 62.013,27 kn i iznosa od 48.660,09 kn, sve sa zateznom kamatom, po osnovi preplaćenih iznosa zbog ništetnih odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli iz Ugovora o kreditu od 30. svibnja 2007., br. Ugovora 3209399641/07, da je u postupku od 26. siječnja 2021. doneseno rješenje o prekidu postupka, s obzirom da se radi o konvertiranom ugovoru te je prekid određen do okončanja postupka pred Sudom Europske Unije o tumačenju Direktive 93/13 o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, dakle u tome postupku postavljen je kondemnatorni zahtjev (na isplatu preplaćenih iznosa po osnovi ništetnih odredbi o promjenljivosti kamatne stope po jednostranoj odluci banke i odredbi o vezanosti uz valutu CHF). U ovome postupku je pak postavljen deklaratorni zahtjev (na utvrđenje ništetnosti Ugovora o kreditu, kao i njegovog Dodatka). S obzirom na ova utvrđenja osnovan je zaključak prvostupanjskog suda da se radi o subjektivnom identitetu spora, budući da se radi o istim strankama u postupku, ali da se ne radi i o objektivnom identitetu, jer tužbeni zahtjev nisu isti, jer je u postupku poslovni broj P- 6524/19 postavljen kondemnatorni zahtjev (na isplatu preplaćenih iznosa po osnovi ništetnih odredbi o promjenljivosti kamatne stope po jednostranoj odluci banke i odredbi o vezanosti uz valutu CHF), dok je u ovome postupku postavljen deklaratorni zahtjev (na utvrđenje ništetnosti Ugovora o kreditu, kao i njegovog Dodatka) pa da nije osnovan prigovor tuženika kojim upire na postojanje dvostruke litispendencije. Prema tome, sud prvog stupnja je osnovano odbio prigovor dvostruke litispendencije, koji je istaknuo tuženik.

    5.3. Neosnovano tuženik sadržajem žalbe upire na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 187. st. 2. ZPP, jer da tužitelj nema pravni interes za postavljanjem tužbenog zahtjeva na utvrđenje.

    5.4. Postojanje pravnog interesa je procesna pretpostavka za dopuštenost suđenja u određenoj pravnoj stvari, na koju sud pazi po službenoj dužnosti. Ako utvrdi da ne postoji pravni interes tužitelja za podnošenje tužbe sud donosi rješenje o odbacivanju tužbe (čl. 288. st. 2. ZPP). Pravni interes postoji uvijek kada je svrha spora da se donese presuda koja će tužitelju osigurati zaštitu prava koja su mu ugrožena. Prema tome, tužitelj ima pravni interes i ovlašten je tražiti ništetnost ugovora ili pojedinih ugovornih odredbi, kako bi na temelju toga mogao ostvariti neka eventualna prava koja mu pripadaju.

    6. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje relevantno za odluku.

    7. sud prvog stupnja u postupku je utvrdio:

    - da su stranke zaključile ugovor o kreditu broj 3209399641/07 od 30. svibnja 2007., kojim je u čl. 2. ugovoreno da je kamatna stopa promjenljiva u skladu s promjenama tržišnih uvjeta, a temeljem Odluke o kamatnim stopama banke, a odredbom čl. 1. i čl. 7. je ugovoreno da se kredit otplaćuje u mjesečnim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti valute CHF obračunatoj po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem za CHF na dan plaćanja,

    - da tužitelj ima svojstvo potrošača, jer je ugovor o kreditu sklopljen u privatne svrhe, radi kupnje kuće,

    - da tužitelj nije imao mogućnosti pregovaranja o odredbama Ugovora, niti je imao utjecaj na sadržaj samog Ugovora, koji mu je predočen na unaprijed sastavljenom obrascu,

    - da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja predmetnog ugovora banka kao trgovac nije potrošača u cijelosti informirala o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana.

    8. Na temelju ovih utvrđenja, a polazeći od presuda donesenih u postupku zaštite kolektivnih prava i interesa tužitelja i to presude Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7129/2013 od 13. lipnja 2014. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/2012 od 4. srpnja 2013. i presude Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-6632/2017 od 14. lipnja 2018. koje su potvrđene presudama Vrhovnog suda Republike Hrvatske, prvostupanjski sud utvrđuje da su djelomično ništetne odredbe ugovora o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli.

    9. Pravilno se sud prvog stupnja pozvao na činjenična i pravna utvrđenja iz presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-1401/2012 od 4. srpnja 2013. te presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7129/2013 od 13. lipnja 2014. i broj Pž-6632/17 od 14. lipnja 2018. koje su donesene u kolektivnom sporu u dijelu u kojem je utvrđeno da su tužene banke u određeno navedenim razdobljima povrijedile kolektivne interese i prava korisnika kredita sklapanjem ugovora o kreditu koristeći u njima nepoštene i ništetne ugovorne odredbe ugovaranjem valute uz koju je vezana glavnica švicarski franak i ugovaranjem da je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja obveze po ugovorima o kreditima promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke i drugim internim aktima tuženika, budući je, a kako je to određeno čl. 502.c ZPP, za takvo utvrđenje vezan u ovoj parnici, jer se tužitelj na njih pozvao. I odredbom čl. 118. Zakona o zaštiti potrošača (''Narodne novine'', broj 14/14, 110/15 i 14/19 – dalje u tekstu: ZZP), koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja ovog parničnog postupka, određeno je da odluka suda donesena u postupku za zaštitu kolektivnih prava i interesa potrošača iz čl. 106. st. 1. ZZP u smislu postojanja povrede propisa zaštite potrošača iz 106. st. 1. tog Zakona, obvezuje ostale sudove u postupku koji potrošač pokrene radi naknade štete koja mu je uzrokovana postupanjem tuženika.

    10. Ugovarajući promjenjivu kamatnu stopu, sukladno jednostranoj odluci banke i valutnu klauzulu tuženik je postupio suprotno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača (''Narodne novine'', broj 96/03 - dalje: ZZP/03), koji je u čl. 81. st. 1. propisivao da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra nepoštenom, ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, te je posljedica takve nepoštene odredbe njezina ništavost na temelju odredbe čl. 87. ZZP/03. Naime, ugovorna odredba gdje se promjena kamatne stope čini zavisnom o odluci banke je jasna i lako uočljiva, ali nije razumljiva, jer je jedino sigurno kako visina kamatne stope ovisi isključivo o odluci banke. Nadalje, prosječni potrošač nije znao da je uz valutnu klauzulu u švicarskim francima vezan rizik „valute utočišta“ koji ne postoji kod valutne klauzule u eurima, pa tako nije znao niti da je, jer je to bitno za donošenje informirane odluke o sklapanju ugovora koji sadrži sporne odredbe, trebao biti o tome obaviješten.

    11. Na zakonu je osnovana i odluka o troškovima parničnog postupka. Kako su stranke u postupku uspjele u približno jednakim dijelovima, pravilno je sud na temelju odredbe čl. 154. st. 4. ZPP odlučio da svaka stranka sama snosi svoje troškove postupka.

    12. Svi drugi žalbeni navodi tuženika nisu od odlučnog značenja pa nisu posebno cijenjeni (čl. 375. st. 1. ZPP).

    13. Zbog svega navedenog je valjalo kao neosnovanu odbiti žalbu tuženika i na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu.

    14. Odluka pod točkom II. izreke ove presude se temelji na odredbi čl. 166. st. 1. ZPP u vezi čl. 154. st. 1. ZPP. Zahtjev tuženika za naknadom troškova žalbenog postupka je odbijen kao neosnovan, jer je njegova žalba neosnovana.

    15. U nepobijanom dijelu pod točkom II. izreke i pod točkom III. izreke u odnosu na tužitelja, prvostupanjska presuda nije ispitivana (čl. 365. st. 1. ZPP).

    U Velikoj Gorici 9. listopada 2025.

    Predsjednik vijeća

    Goran Škugor

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.