REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-1231/2024-57

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Maji Ivanović, kao predsjednici vijeća, uz sudjelovanje Ane Pinculić, kao zapisničarke, u kaznenom postupku protiv 1. optuženog SN i drugih zbog kaznenog djela iz članka 233. stavka 1. i 2. i drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. - ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19.; dalje: KZ/11.) u povodu optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KO-DO-422/2024. od 18. ožujka 2024., nakon održane javne rasprave u prisutnosti zamjenika Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu BN, opunomoćenice oštećenika, odvjetnice Martine Lukić, 1. optuženog SN i njegove braniteljice, odvjetnice Petronele Radman u zamjenu za odvjetnika Antu Nobila te 2. optuženog TN, dana 9. listopada 2025. objavio je, a dana 6. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I 1. optuženi SN, OIB [osobni identifikacijski broj], sin pokojnog S i pokojne ŽN rođene B, rođen **.**.1967. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, trgovac, zaposlen u Konzumu, s primanjima od oko 1.200,00 eura, pismen, srednje stručne spreme, udovac, otac troje djece, bez imovine, ne vodi se drugi kazneni postupak, kazneno neosuđivan, prekršajno nekažnjavan

i

2. optuženi TN, OIB [osobni identifikacijski broj], sin T i Ž rođene F, rođen **.**.1989. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], i boravištem u [adresa], državljanin RH, autolimar, zaposlen u Njemačkoj, s primanjima od oko 3.500,00 eura, bez imovine, ne vodi se drugi kazneni postupak, kazneno osuđivan, prekršajno nekažnjavan,

k r i v i  s u

što su

u razdoblju od 12. lipnja do 19. rujna 2019., u Zagrebu, prema prethodnom dogovoru u nakani stjecanja nepripadajuće materijalne dobiti, I. okrivljeni SN kao zaposlenik obrta " [obrt]", u vlasništvu FN, na radnom mjestu prodavača u ribarnici na tržnici Trešnjevka, Trešnjevački trg 2, putem POS uređaja Erste bank d.d. koji mu je bio povjeren na radu, neovlašteno izvršio više neosnovanih povrata novčanih sredstava na bankovni prepaid reloadable račun broj 206035559 otvoren kod Addiko banke d.d., kojim se koristi II. okrivljeni TN, i to 12. lipnja 2019. u iznosima od 2.860,99 kuna i 5.760,86 kuna, 11. srpnja 2019. u iznosu od 14.900,00 kuna, 6. kolovoza 2019. u iznosima od 6.886,33 kuna i 3.310,92 kuna, 4. rujna 2019. u iznosu od 14.956,81 kuna, te 19. rujna 2019. u iznosu od 13.658,26 kuna, a koji novac je potom II. okrivljenik podizao na bankomatima diljem grada Zagreba u zajedničku korist te njime vršio kupovinu, čime su oštetili trgovačko društvo Erste Card Club d.o.o. za 62.314,17 kuna / 8.270,51 eura1, s obzirom je isto društvo obeštetilo obrt [obrt],

dakle, I. okrivljeni SN protupravno prisvojio tuđe pokretne stvari koje su mu povjerene na radu, a vrijednost provjerene stvari je velika, te II. okrivljeni TN s namjerom pomogao I. okrivljeniku da protupravno prisvoji tuđe pokretne stvari koje su mu povjerene na radu, a vrijednost provjerene stvari je velika,

čime su I. okrivljeni SN i II. okrivljeni TN počinili kazneno djelo protiv imovine – pronevjerom, i to I. okrivljenik opisano u članku 233. stavku 1. i 2. KZ/11., a II. okrivljenik opisano u članku 233. stavku 1. i 2. u vezi s člankom 38. KZ/11.

II Na temelju članka 233. stavka 2. KZ/11. 1. optuženi SN se

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORU U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

III Na temelju članka 56. KZ/11. 1. optuženom SN se

i z r i č e

UVJETNA OSUDA

te se određuje da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ako 1. optuženi SN u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine od pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.

IV Na temelju članka 233. stavka 2. u vezi s člankom 38. KZ/11. 2. optuženi TN se

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORU U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

V Na temelju članka 56. KZ/11. 2. optuženom TN se i z r i č e

UVJETNA OSUDA

te se određuje da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ako 2. optuženi TN u vremenu provjeravanja od 5 (pet) godina od pravomoćnosti ove presude ne počini novo kazneno djelo.

VI Na temelju članka 158. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25., dalje: ZKP/08.) oštećenom Erste Card Club d.o.o., Zagreb, Ulica Frana Folnegovića 6, OIB: 85941596441, dosuđuje se imovinskopravni zahtjev u iznosu od 8.270,51 eura te se nalaže 1. i 2. optuženicima navedeni iznos solidarno isplatiti oštećeniku u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude, dok se oštećenik sa ostatkom imovinskopravnog zahtjeva upućuje u parnični postupak.

VII Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08. 1. optuženi SN i 2. optuženi TN dužni su naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. i 6. ZKP/08., i to 1. optuženi SN paušalnu svotu u iznosu od 300,00 eura kao i troškove vještačenja za informatiku, elektrotehniku i telekomunikacije u iznosu od 408,35 eura, a 2. optuženi TN paušalnu svotu u iznosu od 500,00 eura kao i troškove vještačenja za informatiku, elektrotehniku i telekomunikacije u iznosu od 408,35 eura, a koje troškove su dužni platiti u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je uvodno citiranu optužnicu protiv 1. optuženog SN i 2. optuženog TN zbog kaznenog djela protiv imovine, pronevjere i to protiv 1. optuženog SN iz članka 233. stavcima 1. i 2. KZ/11., a 2. optuženog TN iz članka 233. stavcima 1. i 2. u vezi s člankom 38. KZ/11.

2. Stranke su se na raspravi suglasile da raspravu provede predsjednica vijeća kao sudac pojedinac sukladno članku 19. b. ZKP/08.

3. Oštećenik Erste Card Club d.o.o., Zagreb, Ulica Frana Folnegovića 6, postavio je imovinskopravni zahtjev u iznosu od 8.634,40 eura (list 85-87 spisa).

4. 1. optuženi SN pozvan da se očituje o optužbi izjavio je da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret, dok je 2. optuženi TN izjavio da se smatra krivim za kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret.

5. Tijekom dokaznog postupka pročitana je dokumentacija u spisu i to: preslika specifikacije transakcija po računu obrta NN (list 6-17), dopis Addiko bank d.d. od 8. srpnja 2020. s podacima o računu TN (list 24-33), dopis Erste Card Club d.o.o. od 20. srpnja 2020. (list 34-36), izvješće VII. Policijske postaje Zagreb od 13. prosinca 2022. (list 37), dopis Addiko bank d.d. od 8. veljače 2023. s podacima o računu TN (list 49-58), dopis Erste Card Club d.o.o. od 22. ožujka 2023. s prilozima (list 61-65), imovinskopravni zahtjev sa specifikacijom transakcija (list 85-87), dopis Zagrebačke banke d.d. od 10. listopada 2023. s podacima o računu TN (list 89-91), podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (list 108), nalaz i mišljenje vještaka Krunoslava Hrnjaka (list 220-261 spisa).

5.1. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 8. ZKP/08. pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka HN od 10. srpnja 2025. kao i usmeni nalaz i mišljenje vještaka Krunoslava Hrnjaka od 10. srpnja 2025.

5.2. Na temelju članka 431. stavka 1. točke 6. ZKP/08. pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka HN od 18. kolovoza 2023. (list 83-84)

5.3. Na kraju dokaznog postupka pročitan je izvod iz KE i PE za 1. i 2. optuženika.

6. U svojoj obrani, iznesenoj na kraju dokaznog postupka, 1. optuženi SN je naveo da mora reći da je on tlakaš i bolesnik i da nije kriv za ovo što mu se stavlja na teret, nije ništa učinio za što ga se optužuje. Ima 58 godina, otac je troje djece i nikad nije imao ovakvih problema, a kod svog poslodavca je nastavio raditi i nakon ovih događaja sve do 2021. godine. Mora reći da je u lipnju 2019. ponio POS aparat kako bi izvršio naplatu ribe koja je prodana njihovom stalnom kupcu, liječniku koji živi negdje kod hotela Antunović, to je Špansko. Tom prilikom on je pokušao naplatiti ribu koja mu je prodana, zna da sam provukao karticu i da je u početku pokazivalo da je odbijena, ali je na kraju transakcija izvršena. Nakon toga došao je umoran doma i odložio na frižider POS uređaj. Mora reći kako je u to vrijeme njegov cimer bio TN. Otišao se tuširati i kada je završio s tuširanjem uočio je kako TN provlači karticu kroz POS uređaj pa ga je pitao što to radi, to je uređaj za njegov posao, a on je odgovorio samo da je htio vidjeti hoće li proći transakcija, a nakon toga je vidio papirić gdje piše da je transakcija odbijena. On se naljutio na TN i rekao mu da se ne može tako ponašati jer to je njegov kruh odnosno njegov posao gdje on radi i da ne može uzimati POS uređaj bez pitanja. Zato ga je uzeo u svoju sobu i drugo jutro ga je odnio na posao. Mora reći kako je ovo jedini put kada je nosio taj POS uređaj kući, te da nakon ove situacije više nikada ga nije iznosio s posla. Upravo zbog ovog događaja TN i on su se posvađali, on je bio njegov cimer još do kraja lipnja 2019., a sa 1.7. se odjavio i otišao raditi na more.

6.1. Na posebno pitanje braniteljice odgovorio je da je TN upoznao preko oglasa odnosno tražeći cimera za stan u kojem je živio, budući da su mu djeca u Splitu, a on živi u najmu te je htio troškove života podijeliti s nekim. Nisu se družili u slobodno vrijeme. Mladi gospodin mu može biti sin.

6.2. Na posebno pitanje zastupnika optužbe odgovorio je da su oni tada živjeli u [adresa], bili su cimeri do tog događaja otprilike par mjeseci. Inače je imao prometnu nesreću te je jedno vrijeme hodao i sa štakama pa kako bi podmirio i troškove koje je imao zbog bolovanja je odlučio objaviti oglas i tražiti cimera. Stanodavka mu je bila gospođa ĐN. On je bio podstanar i kod stanodavke ON gdje je i dan danas, negdje 5 godina. TN nikada nije dolazio u trgovinu gdje je on radio, u obrt [obrt]. Ne može objasniti kako to da su izvršene i neke druge transakcije tijekom tri mjeseca. Ne zna šta tko radi, a ovako nešto mu se nikad nije desilo.

6.3. Na posebno pitanje opunomoćenice oštećenika odgovorio je da on nije nikada radio povrat transakcije jer autorizaciju može raditi samo vlasnik. Na posebno pitanje opunomoćenice oštećenika odgovorio je da nije nikada radio niti storno jer je to radio vlasnik. Zna da se treba provući kartica, utipkati iznos novca i onda se dobije slip. Ako je debitna kartica onda se dobije broj autorizacije, a ako je kreditna kartica onda ga se mora potpisati. Radio je na slip i na POS i nikada nije bilo nikakvih problema. Ako bi naplatio više stranci, on ostavi stranci slip, a vlasnik šalje mail banci da se izvrši povrat zajedno sa priležećim slipom. Takve situacije nije imao jer je uvijek pazio da ne naplati više. On je dugi niz godina radio s POS uređajem i znao je s njim baratati. Tako je na POS uređaju radio u firmi Adriatic i Effect pa u cvjećarni Kika i uvijek je koristio POS uređaj, te je naučio s njim baratati, pa kad je došao u obrt [obrt] znao ga je koristiti, ali ovo mu se nije nikada dogodilo, a nije radio niti storno. On PIN inače nikad nije imao pa je sve takve radnje mogao raditi samo vlasnik. Interni dogovor je bio između njega i vlasnika da vlasnik zapravo vrši povrat tog novca, a ne on.

7. 2. optuženi TN je u svojoj obrani, iznesenoj na početku dokaznog postupka naveo da priznaje počinjenje terećenog kaznenog djela točno onako kako mu se činjeničnim opisom optužnice stavlja na teret, osim u dijelu da bi ovo terećeno kazneno djelo počinio prema prethodnim dogovorom sa 1. optuženim IN. Žao mu je zbog počinjenog kaznenog djela, izražava svoje iskreno kajanje, a također htio bi u cijelosti podmiriti imovinskopravni zahtjevu iznosu od 8.270,51 euro. Zaposlen je i plaća mu je oko 3.000,00 eura tako da je u mogućnosti podmiriti naknadu štete.

8. U ovom postupku nije bilo sporno da je 1. optuženi SN u inkriminirano vrijeme bio zaposlenik obrta " [obrt]", u vlasništvu FN, na radnom mjestu prodavača u ribarnici na tržnici Trešnjevka, Trešnjevački trg 2, a to proizlazi iz obrane 1. optuženika, iskaza svjedoka FN te materijalne dokumentacije, odnosno preslike specifikacije transakcija po računu obrta NN, dopisa Addiko bank d.d. od 8. srpnja 2020. s podacima o računu TN, dopisa Erste Card Club d.o.o. od 20. srpnja 2020., izvješća VII. Policijske postaje Zagreb od 13. prosinca 2022., dopisa Addiko bank d.d. od 8. veljače 2023. s podacima o računu TN, dopisa Erste Card Club d.o.o. od 22. ožujka 2023. s prilozima, specifikacije transakcija, dopisa Zagrebačke banke d.d. od 10. listopada 2023. s podacima o računu TN kao i podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Također, nije bilo sporno da je 2. optuženi TN imao otvoren račun broj 206035559 otvoren kod Addiko banke d.d., kojim se koristio inkriminirano vrijeme kao i da je dana 12. lipnja 2019. u iznosima od 2.860,99 kuna i 5.760,86 kuna, 1zatim 1. srpnja 2019. u iznosu od 14.900,00 kuna, 6. kolovoza 2019. u iznosima od 6.886,33 kuna i 3.310,92 kuna, 4. rujna 2019. u iznosu od 14.956,81 kuna, te 19. rujna 2019. u iznosu od 13.658,26 kuna podizao na bankomatima diljem grada Zagreba te njime vršio kupovinu, jer je 2. optuženik priznao počinjenje terećenog mu kaznenog djela, pri čemu je isključio moguću umiješanost i sudjelovanje 1. optuženika, a koji dio obrane nije prihvaćen.

9. Stoga je u ovom postupku bilo sporno jesu li u razdoblju od 12. lipnja do 19. rujna 2019., u Zagrebu, 1. i 2. optuženik postupali prema prethodnom dogovoru u nakani stjecanja nepripadajuće materijalne dobiti, i to na način da je 1. optuženi SN, na radnom mjestu prodavača u ribarnici, putem POS uređaja Erste bank d.d. koji mu je bio povjeren na radu, neovlašteno izvršio više neosnovanih povrata novčanih sredstava na bankovni prepaid reloadable račun broj 206035559 otvoren kod Addiko banke d.d., kojim se koristi 2. optuženik TN, i to 12. lipnja 2019. u iznosima od 2.860,99 kuna i 5.760,86 kuna, 11. srpnja 2019. u iznosu od 14.900,00 kuna, 6. kolovoza 2019. u iznosima od 6.886,33 kuna i 3.310,92 kuna, 4. rujna 2019. u iznosu od 14.956,81 kuna, te 19. rujna 2019. u iznosu od 13.658,26 kuna. Također, bilo je sporno je li 2. optuženi TN taj novac podizao na bankomatima diljem grada Zagreba u zajedničku korist, čime da su 1. i 2. optuženik oštetili trgovačko društvo Erste Card Club d.o.o. za 62.314,17 kuna / 8.270,51 eura1, s obzirom je isto društvo obeštetilo obrt [obrt].

10. Radi razjašnjenja svih spornih okolnosti, u ovom postupku sud, među ostalim, ispitao je i svjedoka FN te proveo informatičko, elektrotehničko i telekomunikacijsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Krunoslavu Hrnjaku.

11. Iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka za informatiku, elektrotehniku i telekomunikacije Krunoslava Hrnjaka proizlazi da u spisu na stranici 6 nalazi se detaljna specifikacija transakcija za trgovački, ugostiteljski i uslužni obrt „ [obrt]“ vl. HN, od strane pružatelja POS terminala Erste Card Club d.o.o. (skraćeno ECC). U ispisu se lako uočavaju transakcije sa kojima su sredstva prebačena sa računa obrta NN na karticu prema negativnom iznosu (ispred je znak minus). Povrati su rađeni prema Maestro kartici oznake 531152*****0229 za koju na stranici spisa 24 Addiko Bank navodi vlasnika TN, OIB: [osobni identifikacijski broj] te nadalje u ispisu na stranici 25 su vidljive transakcije sa računa obrta [obrt] na račun g. TN, [adresa]. Također vidljive su i ostale transakcije po računu gdje je jasno vidljiva i potrošnja sredstava koje su uplaćena na račun u razdoblju 01.06.2019. do 30.09.2019. godine. U dopisu Zagrebačke banke (spis str. 89) od 10.10.2023. godine, navode kako Maestro debitna kartica 676102******6810 je vezana uz osobu TN, OIB: [osobni identifikacijski broj] te je priložen ispis prometa u razdoblju 01.06.2019. do 01.09.2019. godine. Iz samog ispisa transakcija za Maestro debitnu karticu 676102******6810 koja je vezana uz osobu TN, OIB: [osobni identifikacijski broj] koji je dostupan u spisu na str. 89 nije moguće utvrditi da li su sredstva na kartici uplaćena od strane vlasnika kartice odnosno neki oblik njegovog redovnog ili izvanrednog priljeva odnosno da li su ista uplaćena kroz transakciju povrata sa računa TO Marina kako to navodi ECC. Ispis je dan za razdoblje od 1.6.2019. do 1.9.2019. godine i u ispisu se ne nalaze podaci o uplatama. Nesporno je da su navedene transakcije provedene i to se dokazuje ispisom prometa obrta NN, spis stranica br. 6 -15 te dodatno ispisom transakcija Addiko Banke za prepaid reloadble račun 206035559 vlasnika TN, OIB: [osobni identifikacijski broj] spis stranica 24-27 što potvrđuje provedbu transakcija sumarnog iznosa bruto: 62.314,17 kn odnosno sumarnog iznosa neto: 61.504,09 kn. Ispis transakcija Addiko Banke za prepaid reloadble račun 206035559 vlasnika TN, OIB: [osobni identifikacijski broj] ukazuje i na način trošenja sredstava od kupovine korištenjem Maestro kartice oznake 531152*****0229 do podizanje gotovine na bankomatu do korištenja kartice na POS uređajima odnosno autorizaciju putem internetskih servisa (plaćanje taksi usluge putem platforme Uber). Vještak je detaljno sastavio popis svih spornih transakcija, a radi se o transakcijama koje su izvršene i izvan radnog vremena, primjerice 6.8.2019. transakcije su izvršene nešto prije 23h što ukazuje da je tada netko trebao omogućiti pristup POS uređaju i provesti transakcije korištenjem fizičke kartice. U dostavljenim uputama za korištenje POS uređaja ECC-a, evidentirana je i mogućnosti povrata sredstava na bankovnu karticu što je upravo tip transakcije koji je korišten prilikom prebacivanja novčanih sredstava sa TO Marina na kartice 206035559 vlasnika TN. Radi se o postupku opisanom u korisničkim uputama pri čemu je i provedena edukacija za upoznavanje sa svim omogućenim funkcionalnostima POS uređaja kod tog trgovca a koje su obuhvaćale prodaju, storno i povrat novčanih sredstava. U predmetnom slučaju POS uređaj nije imao integraciju s blagajnom tj. nije postojao ECR (engl. electronic cash register) spoj blagajne s POS-om kojim bi se moglo kroz blagajnu odnosno aplikaciju za izdavanje fiskalnih računa mogla inicirati transakciju na strani POS-a, već je POS uređaj služio za naplatu na način da je operater odnosno djelatnik unosio podatke potrebne za provedbu transakcije i odabir transakcije te nije bila dostupna kontrola od strane maloprodajne aplikacije. Za provođenje transakcija povrata potrebno je i nužno sa bankovnom karticom biti prisutan pored POS uređaja. Dodatno sredstva izvršena povratom putem POS uređaja su u narednim danima potrošena za što je također korištena kartica i PIN kako bi se transakcije i podizanje gotovine na bankomatu autorizirale. Vlasnik kartice svakako je svjestan da je primio značajnu količinu sredstava na račun te je iste trošio sa predmetne kartice. Bankovna kartica i PIN predstavljaju sredstvo dvofaktorske autentifikacije korisnika i kao takvi pružaju značajnu razinu informacijske sigurnosti koja je općeprihvaćena kao dovoljna za autorizaciju transakcija.

11.2. Zaključno naveo je da su tijekom informatičkog vještačenja utvrđene mogućnosti POS uređaja te je priložena dokumentacija iz koje je vidljiva mogućnost provedbe transakcije povrata koja omogućava prebacivanje novčanih iznosa putem POS uređaja Erste Card Club d.d. na način kako je to stavljeno na teret 1. optuženom SN. Moguće je da korisnik POS uređaja upravo spomenutom transakcijom povrata prosljeđuje putem tog uređaja novčane iznose na račun nekog trećeg korisnika odnosno da da banka čiji je POS uređaj preusmjerava novčane iznose na nekog trećeg nakon što je korisnik izvršio transakciju. U predmetnom slučaju transakcije su izvršene u korist računa RN. Korištenjem POS uređaja Erste Card Club d.d. može se provesti više tipova transakcija opisanih u priloženom dokumentu „KRATKE UPUTE ZA UPORABU TERMINALA TELIUM ICT220 ERSTE CARD CLUBA d.o.o.“ uključivo standardnu (jednokratnu) prodaju, prodaju na rate, prodaju sa konverzijom valute te jednako tako i transakcije storno i povrat. Za provedbu spornih transakcija upravo je korišten tip transakcije povrata, a sam terminal printa slip sa odobrenim iznosom povrata. Uvidom u spis nesporno su sredstva u bruto iznosu od 62.314,17 kn putem POS uređaja provedbom transakcije povrata prebačena sa računa TO Marina na Addiko bank Maestro karticu oznake 531152*****0229 vlasnika TN, OIB: [osobni identifikacijski broj] te je vidljivo da su ista potrošena. U odnosu na dvije sporne transakcije povrata izvršene sa N NN prema ZABA Maestro debitnoj kartici 6761021500126810 koja je vezana uz osobu TN, OIB: [osobni identifikacijski broj] potrebno je dostaviti tražene podatke koje je vještak u dopisu uputio Sudu dana 16. svibnja 2025. kako bi se moglo utvrditi da li su transakcije provedene i da li su ta sredstva potrošena od strane osobe TN.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka Krunoslava Hrnjaka s rasprave od 10. srpnja 2025. proizlazi da u cijelosti ostaje pri pisanom nalazu i mišljenju .

12.1. Na posebno pitanje braniteljice 1. optuženika odgovorio je da u odnosu na transakcije iz Zagrebačke banke koje su dva puta tražene od strane državnog odvjetništva i tri puta tražene od strane vještaka, iskazuje da su dostavljene samo transakcije koje se odnose na potrošnju pri čemu nisu vidljive transakcije koje bi se odnosile na nadoplatu sredstava, a nije moguće neograničeno trošiti sredstva bez nadoplate te smatra da su takve transakcije nadoplate sigurno postojale, ali ih iz najvjerojatnije razloga filtriranja podataka u sustavu u kojem zaposlenici banke rade nisu vidjeli. Na daljnje pitanje braniteljice 1. optuženika odgovorio je da je on od Erste Card Cluba zatražio dokumentaciju koja je sastavni dio njegovog nalaza i mišljenja te je ista popisana u dodatku 3 i priložena uz sam nalaz i mišljenje te se tu nalazi opći uvjeti za prihvat kartica koji u nekom smislu predstavljaju ugovor, zatim posebne odredbe ugovora o prihvatu i kratke upite za upotrebu terminala. On se fokusirao na tehničke mogućnosti izvršenja transakcija u konkretnom slučaju na transakciju storno odnosno na povrat, a nije analizirao pravne odredbe tog ugovora. Na daljnje pitanje braniteljice 1. optuženika odgovorio je da je pogledao da li je s kartice izvršena uplata prije povrata te takve uplate nema u tom iznosu koja bi odgovarala transakcijama koje su vršene pri čemu napominje da se razlikuje transakcija storno koja bi se upravo bazirala na postojeće transakcije u odnosu na transakciju povrat koja je omogućavala povrat sredstava neovisno o tome da li se novac položi na blagajnu ili je izvršen elektroničkim putem odnosno bitno je naglasiti kako POS uređaj nije bio vezan uz ECC odnosno aplikaciju blagajne te vršio kontrolu transakcija i kroz aplikaciju zadavao naredbe POS uređaju već je isto rađeno ručno. Postoje različiti POS Uređaji koji se nadograđuju sa novim verzijama POS softvera, ali onda bi opet istaknuo da POS uređaj nije bio vezan uz blagajničku aplikaciju koja inače sadrži logiku i popis svih transakcija. POS uređaj može raditi samostalno ili u sklopu sa ECC odnosno blagajnom kao aplikacijom. Ovaj POS uređaj je bio upravljan manualno odnosno ručno od strane operatera odnosno osobe koja prodaje na POS uređaju. Na daljnje pitanje braniteljice 1. optuženika odgovorio je POS uređaj može raditi van radnog vremena. Na daljnje pitanje braniteljice 1. optuženika odgovorio je da banka sudjeluje u tom procesu, a postoji mogućnost da je upravo i banka izdavatelj POS uređaja. Dalje je odgovorio da nije primijetio da u ugovoru postoji odredba da je povrat moguć maksimalno do iznosa transakcije, tu bi još napomenuo da je potrebno voditi pažnju o trenutku ostvarenja transakcije u odnosu na moguće kasnije promjene samog ugovora te ukoliko takva odredba postoji, postoji i jedna mala zavrzlama oko terminologije. Dakle sam povrat po terminologiji Erste Card Cluba se upravo u vrijeme počinjenja transakcije se upravo odnosi na transakciju koja nije prethodno vezana s nekom transakcijom dok bi vezivanje transakcija označavalo storno odnosno poništenje ranije transakcije. Rekao bi da je tako bilo u vrijeme počinjenja tih transakcija, a moguće je da je upravo ovaj događaj doveo do implementacije dodatnih kontrola na POS uređajima Erste Card Cluba. Na daljnje pitanje braniteljice 1. optuženika odgovorio je da smatra da je u međuvremenu upravo radi onemogućavanja zlouporabe došlo do implementacije dodatnih kontrola koje mogu uključivati povrat isključivo na karticu sa kojom je transakcija izvršena odnosno do maksimalnog iznosa transakcije. 2019. godine u POS uređaj Erste Card Cluba sukladno priloženim uputama izvršenih transakcija povrata fizičkim korištenje samih POS uređaja i fizičkim korištenjem kartica. Moguće je da je vršena autorizacija kartice PIN-om to opet ovisi o iznosu i pravilima koja su tada bila implementirana. Na daljnje pitanje braniteljice 1. optuženika odgovorio je da za obavljanje transakcije nije bio potreban PIN trgovine. Na daljnje pitanje braniteljice 1. optuženika odgovorio je da se u tom trenutku radilo o legalnim transakcijama koje su prihvaćene kao takve u potpunosti izvršene i prema Addiko banci koja također u spisu navodi kako su transakcije bile pravilno autorizirane te je iz tog razloga i Addiko banka odbila sudjelovati u nastaloj šteti. Na daljnje pitanje braniteljice 1. optuženika odgovorio je da nije promatrao stanje računa nakon transakcije, ali smatra da društvo eventualno ima odobren maksimalni minus te da sigurno u tim okvirima raspoloživih sredstava odnosno dopuštenog minusa su se kretale transakcije povrata, a vlasnik je to doznao kroz svoje bankovne izvode, odnosno možda i u slučaju nemogućnosti plaćanja uslijed manjka sredstava.

12.2. Na posebno pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da u odnosu na bruto iznos to je iznos koji je skinut sa računa trgovačkog obrta [obrt], te je jedan dio tih sredstava sukladno ugovoru zadržan kao naknada Erste Card Cluba te banaka, za korištenje platnog prometa, a na račune RN u konačnici je isplaćen neto iznos. Tu je napomenuo kako u procesu kartičnog plaćanja postoji veći broj strana od banke izdavatelja kartice, samog kartičnog procesora do drugih posrednika kao što su Visa i Mastercard i banke primatelja, što ponekad može biti i jedna te ista banka te se onda iznos te naknade raspoređuje dionicima u transakciji te smatram kako su te transakcije zbilja izvršene da je ukupna šteta upravo ova u bruto iznosu. Na daljnje zastupnice optužbe odgovorio je da se provedba transakcije odvija prema uputama koje su priložene uz spis naziva "Kratke upute za uporabu terminala Telium ICT 220 Erste Card Cluba" te se kroz početni izbornik dohvaća transakcija povrata, unosi iznos povrata, a zatim se upotrebljava kartica na koju se vrši povrat i autorizira sama transakcija. Fizički je potrebno koristiti POS uređaj i fizički oblik kartice. Na daljnje zastupnice optužbe odgovorio je da se transakcije isključivo odvijaju prema naredbama koje su manualno unesene u POS uređaj. Smatra da je potrebno promatrati dokumentaciju ugovornu i tehničku koja je vrijedila u vrijeme izvršenja transakcija, a kasnije se uvjeti i tehnička implementacija mogu razlikovati. Dakle nije moguće uzeti aktualne i opće uvjete koji danas moguće sadrže ograničenja po pitanju transakcije povrata.

12.3. Na pitanja braniteljice 1. optuženika oko aktualnih općih uvjeta je odgovorio upravo kako treba promatrati dokumentaciju u vrijeme izvršenja transakcije.

13. Iz iskaza svjedoka HN od 10. srpnja 2025. proizlazi da je 1. optuženi SN radio u njegovoj ribarnici 3 godine, ne zna sad točno razdoblje, a radilo se o ribarnici Tržnica Trešnjevka, u okviru njegovog trgovačkog obrta [obrt] kao prodavač ribe. Uočio je na izvodu žiro računa Erste banke da određeni iznosi koji su trebali biti uplaćeni preko kartice preko Erste banke nisu bili uplaćeni, a inače se na izvodu vidjelo da kad je nešto uplaćeno da je onda žiro račun u plusu. Upravo zbog toga što je uočio da određeni iznosi nisu bili uplaćeni otišao je u Erste banku gdje je dobio podatak da je preko POS uređaja skinuto oko 62.314,00 kuna. Prvo je išao u banku, pa onda u Erste Card Club, a onda je otišao na policiju prijaviti ovaj manjak sredstava na računu. Inače SN je bio jedini prodavač na njegovom prodajnom mjestu u okviru ovog zatvorenog objekta gdje su se nalazila još dva prodajna mjesta, dva poslovna subjekta, koji nisu radili za njega. Pristup POS uređaju imao je kao prodavač upravo SN te je sa njim poslovao. Obično bi POS uređaj trebalo odložiti kraj kase ili u ormariću za garderobu, a inače je tako i bilo, on bi na ovo radno mjesto otišao ujutro, ali nije bio nikada popodne. S obzirom da se ovaj zajednički objekt zaključava u pravilu nitko ne bi trebao imati pristup njemu, a on nije niti uočilo da bi bilo nekih problema da bi nestao. Pristup mogu još imati samo čistači ili drugi prodavači koji rade unutar objekta. Radno vrijeme je do 2 sata.

13.1. Na posebno pitanje braniteljice 1. optuženika odgovorio je da je u inkriminirano vrijeme osim SN povremeno radila i jedna prodavačica, a na ova dva susjedna štanda su bili zaposleni i to na jednom tri osobe, vlasnik, žena i njegov brat, a na drugom štandu jedna osoba. Na daljnje pitanje braniteljice 1. optuženika odgovorio je da ne zna tko je sve imao u inkriminirano vrijeme pristup tom ključu kojim se zaključava tržnica, moguće da su to bili čistači, domar, osoblje koje radi na tržnici. Ne zna broj ljudi koji bi imali pristup ovom zajedničkom objektu na tržnicu. Nije s nikim posebno razgovarao o ovom manjku osim sa bankom i policijom. Nije nikada vršio nikakve naplate sa ovim POS uređajem. NIje imao nikakve informacije niti mu je kad SN govorio o nekakvim povratima ili sličnim situacijama. S bankom je samo kontrirao vezano za nabavu POS uređaja ili slične situacijama, ali ne vezano uz povrat novca ili nešto slično što se dogodilo do ovog događaja o kojem je iskazivao. Radnica koja je radila u inkriminirano vrijeme povremeno zove se LN.

13.2. Na posebno pitanje zastupnice optužbe odgovorio je da ne može reći kakva je bila praksa s ostavljanjem POS uređaja u ormarić, to je više bila volja prodavača gdje će ga ostaviti. Nije davao nikakve posebne uvjete gdje ga treba ostaviti. Prodavač obično ima ključ od ormarića za garderobu.

14. Iz preslike specifikacije transakcija po računu obrta Marina proizlazi da se osporavaju transakcije učinjene u korist kartice 531152******0229, i to 12. lipnja 2019. u iznosima od 5.760,86 kn i 2.860,99 kn, 11. srpnja 2019. u iznosu od 14.900,00 kn, 6. kolovoza 2019. u iznosima od 6.866,33 kn i 3.310,92 kn, 4. rujna 2019. u iznosu od 14.956,81 kn te 19. rujna 2019. u iznosu od 13.658,26 kn.

15. Iz dopisa Addiko bank d.d. od 8. srpnja 2020. s podacima o računu TN proizlazi da se odnosi na pribavljene podatke vezano za karticu broj 531152******0229 i proizlazi kako je vlasnik kartice II. okrivljeni TN. Uvidom u promet po navedenoj prepaid kartici odnosno računu utvrđeno je da je u korist istog izvršeno prethodno naznačenih sedam spornih transakcija od strane obrta [obrt]. Također, na temelju naknadno zaprimljenih podataka od Addiko banke proizlazi da je II. okrivljenik na svoj račun zaprimao samo sporne novčane povrate, te da je potom dobivena novčana sredstva većim dijelom podizao na raznim bankomatima, dok je u odnosu na preostali dio vršio razna plaćanja prepaid karticom.

16. Iz dopisa Erste Card Club d.o.o. od 20. srpnja 2020. proizlazi da im se obratio vlasnik obrta [obrt], HN, s upitom za pojašnjenje transakcija povrata sredstava nastalih na prodajnom mjestu Marina ribarnica na Trešnjevačkom trgu 2, a potom i odgovor imenovanog vlasnika obrta kako se radi o neovlaštenim transakcijama povrata, a za koje je utvrđeno da su nastale provlačenjem kroz POS uređaj od strane djelatnika na prodajnom mjestu. Iz predmetnog očitovanja je vidljivo da je vlasniku obrta naknadno vraćen iznos ustegnutih transakcija povrata sredstava, odnosno vraćen mu je iznos od 65.051,61 kn koji je isti osporavao, slijedom čega je u konačnici oštećeno naznačeno društvo.

17. Iz izvješća VII. Policijske postaje Zagreb od 13. prosinca 2022. proizlazi da su policijski službenici izvršili uvid u evidencije prebivališta i boravišta te utvrdili da su I. okrivljeni SN i II. okrivljeni TN u vrijeme počinjenja spornih transakcija stanovali na istim adresama boravišta i prebivalište te kod istih stanodavaca. Naime, za obojicu gotovo istovjetno proizlazi da su u razdoblju od veljače 2018. do veljače 2021. prijavljeno boravili na adresi [adresa] kod stanodavca ĐN, a da su nakon toga nastavili boraviti na adresi [adresa] kod stanodavca ON.

18. Iz dopisa Addiko bank d.d. od 8. veljače 2023. proizlaze podaci o stanju i prometu računa TN u razdoblju od 1. lipnja 2019. do 1. listopada 2019.

19. U dopisu Erste Card Club d.o.o. od 22. ožujka 2023. s prilozima je, između ostalog, naveden i iznos štete od 65.051,62 kune nastao neovlaštenim transakcijama povrata na POS uređaju na prodajnom mjestu Marina, vlasnik HN.

20. U dopisu Zagrebačke banke d.d. od 10. listopada 2023. s podacima o računu TN naveden je ispis transakcija po kartici broj 676102XXXXXX6810 od 1. lipnja 2019. do 1. rujna 2019.

21. Iz podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje proizlazi da su tijekom 2019. zaposlenici obrta [obrt], vlasnik HN, bili GN, ZN, DN, CN, UN, HN, ŠN, NN, PN, JN te SN, a koji je bio u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 9. prosinca 2020. zaposlenik.

22. Proanaliziravši i ocijenivši sve izvedene dokaze, kako pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti te dovodeći iste u međusobnu svezu te u vezu sa obranom optuženika, ovaj sud je nesporno utvrdio da je upravo na način kako mu je to stavljeno na teret optužnicom, i to 1. optuženi SN kazneno djelo pronevjere iz članka 233. stavka 2. KZ/11., a 2. optuženi TN kazneno djelo pomaganja u pronevjeri iz članka 233. stavka 2. u vezi s člankom 38. KZ/11. za koje ih je sud i proglasio krivim.

23. Iako je u svojoj obrani 1. optuženi SN osporio da bi on počinio terećeno kazneno djelo po prethodnom dogovoru sa 2. optuženikom, ovaj sud je takvu njegovu obranu ocijenio nelogičnom i neuvjerljivom, suprotnom materijalnim i personalnim dokazima u spisu, te kao takvu očito usmjerenom na otklanjanje njegove kaznenopravne odgovornosti. Tako je 1. optuženik potvrdio da je on u inkriminirano vrijeme radio u obrtu [obrt] kao prodavač ribe te koristio POS uređaj, nastojeći neuvjerljivo opisati jednu situaciju kada je on u lipnju 2019. ponio taj POS uređaj kući samo jedanput, i to radi naplate ribe stalnom kupcu. Nakon obavljene transakcije, POS uređaj je, umoran od posla, odložio na frižider, da bi potom zatekao svog cimera TN kako provlači karticu kroz POS uređaj, pa ga je upozorio da to ne smije činiti jer je uređaj poslovni alat. Njih dvoje su se nakon tog događaja posvađali, a on je idućeg jutra POS uređaj vratio na posao i nikada ga više nije iznosio iz trgovine.

24. 2. optuženi TN u svojoj je obrani u cijelosti priznao počinjenje kaznenog djela kako je opisano u optužnici, osim u dijelu koji se odnosi na navodni prethodni dogovor sa 1. optuženikom.

25. Dakle, iz njihovih obrana proizlazi da 1. optuženi SN poriče bilo kakvu umiješanost i kaznenopravnu odgovornost, pokušavajući prikazati kako je POS uređaj korišten samo jednom i to kada je uhvatio svog cimera kako provlači karticu, dok 2. optuženi TN preuzima potpunu krivnju, poričući postojanje prethodnog dogovora ili sudioništva s 1. optuženikom, nastojeći otkloniti odgovornost od 1. optuženika.

26. Međutim, suprotno navedenom, sud je utvrdio da su tijekom inkriminiranog razdoblja 1. optuženi SN i 2. optuženi TN postupali prema prethodnom dogovoru, i to na način da je 1. optuženi AN putem POS uređaja Erste bank d.d. koji mu je bio povjeren na radu, neovlašteno izvršio više neosnovanih povrata novčanih sredstava na bankovni prepaid reloadable račun broj 206035559 otvoren kod Addiko banke d.d., kojim se koristi optuženi TN, i u inkriminirane dane i to terećene iznose, kako su navedeni u optužnici, a koji novac je potom 2. optuženik podizao na bankomatima diljem grada Zagreba u zajedničku korist te njime vršio kupovinu. Navedeno proizlazi iz iskaza svjedoka FN, informatičko elektrotehničko i telekomunikacijskog vještačenja kao i materijalne dokumentacija, odnosno preslike specifikacije transakcija po računu obrta NN, dopisa Addiko bank d.d. od 8. srpnja 2020. s podacima o računu TN, dopisa Erste Card Club d.o.o. od 20. srpnja 2020., izvješća VII. Policijske postaje Zagreb od 13. prosinca 2022., dopisa Addiko bank d.d. od 8. veljače 2023. s podacima o računu TN, dopisa Erste Card Club d.o.o. od 22. ožujka 2023. s prilozima, specifikacije transakcija, dopisa Zagrebačke banke d.d. od 10. listopada 2023. s podacima o računu TN kao i podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

27. Naime, iz iskaza svjedoka FN, vlasnik obrta „ [obrt]“, proizlazi da je 1. optuženi SN kod njega radio oko tri godine kao prodavač ribe na tržnici Trešnjevka. Problemi su nastali kada je na izvodu žiro računa primijetio manjak uplata putem kartica, zbog čega je otišao u Erste banku i zatim u Erste Card Club, gdje je utvrđeno da je s POS uređaja skinuto oko 62.314,00 kuna pa je nakon toga događaj prijavio slučaj policiji. Iz iskaza ovog svjedoka jasno proizlazi da je POS uređaj koristio isključivo 1. optuženi SN, koji je bio jedini prodavač na tom prodajnom mjestu, te da se uređaj obično odlagao kraj kase ili u ormarić za garderobu. Ujedno iz iskaza ovog svjedoka proizlazi kako on sam nikada nije koristio POS uređaj, niti mu je 1. optuženi SN ikada spominjao povrate ili slične transakcije, dok je 1. optuženik pak neuvjerljivo tvrdio da nije imao pristup PIN-u uređaja, a osporio je da bi uopće radio storno ili povrat transakcija, budući da su takve radnje bile u nadležnosti vlasnika obrta. Treba napomenuti kako niti sam 1. optuženik ne poriče da je u svom radu kao prodavač u ribarnici koristio POS uređaj, doduše pojašnjavajući kako je on samo jednom prilikom taj uređaj donio kući, kada je zatekao 2. optuženika kako provlači karticu kroz POS uređaj pa ga je pitao što to radi, a on mu je odgovorio samo da je htio vidjeti hoće li proći transakcija, a nakon toga je vidio papirić gdje piše da je transakcija odbijena.

28. Nadalje, iz provedenog nalaza i mišljenja vještaka za informatiku, elektrotehniku i telekomunikacije sud je utvrdio sljedeće. Prije svega, vještačenje obuhvaća detaljnu analizu transakcija trgovačkog obrta „ [obrt]“, vlasnika ĆN, koje su provedene putem POS uređaja Erste Card Club d.o.o. (ECC), prema kojima proizlazi da su sredstva s računa obrta NN prebačena na Maestro debitnu karticu Zagrebačke banke broj 676102******6810 i prepaid račun Addiko banke broj 206035559, oba u vlasništvu TN (OIB [osobni identifikacijski broj]). Transakcije su se odvijale između 1. lipnja i 1. rujna 2019. godine, u ukupnom iznosu od 62.314,17 kn bruto (61.504,09 kn neto). Oštećenik Erste Card Club d.d. je naknadno izvršio povrat sredstava obrtu [obrt] u iznosu od 65.051,62 kn. Vještak je naveo da su prijenosi novčanih sredstava izvršeni putem POS uređaja kao povrati sredstava, pri čemu je bilo potrebno fizičko prisustvo kartice i unos PIN-a, a navedeno podrazumijeva fizičko sudjelovanje vlasnika kartice. Ispisi transakcija su pokazali da su ta sredstva potrošena korištenjem iste te kartice, i to za kupovinu, podizanje gotovine na bankomatima i internetska plaćanja (npr. Uber). Neke transakcije obavljene su izvan radnog vremena, što potvrđuje da je i to vrijeme netko morao imati fizički pristup POS uređaju i kartici. Npr. sporna transakcija 6. kolovoza 2019. izvedena je oko 23 sata, što potvrđuje fizički pristup POS uređaju. U dokumentaciji ECC-a od 18. travnja 2025. objašnjen je način evidentiranja povrata sredstava. Također, vještak je naveo da su transakcije provedene ovlašteno, a ne tehničkom pogreškom ili neovlaštenim pristupom. Kartica i PIN predstavljaju dvofaktorsku autentifikaciju, čime se osigurava visoka razina zaštite i valjanosti transakcija. Jednako tako, vještak je naveo da su novčana sredstva prebačena s računa obrta NN na račune TN uz punu kontrolu vlasnika kartice, što potvrđuje da se radilo o svjesnim i autoriziranim radnjama. Pojasnio je i kako je bruto iznos štete onaj koji je skinut s računa obrta „ [obrt]“, dok je neto iznos onaj koji je, nakon odbitka naknada bankama i kartičnim procesorima, isplaćen na račun 2. optuženog TN. Nadalje, POS uređaj Erste Card Cluba u inkriminirano vrijeme je radio samostalno, nije bio povezan s blagajnom, te su sve transakcije unošene ručno od strane operatera. U to vrijeme (2019.) uređaj je omogućavao i transakcije povrata, koje su se mogle provesti neovisno o prethodnoj prodaji, što se razlikuje od storna. Za povrat sredstava nije bio potreban PIN trgovine, već je bilo dovoljno fizički imati karticu i izvršiti unos iznosa povrata. Dodao je da su se transakcije mogle izvršavati i izvan radnog vremena, te da je banka sudjelovala kao tehnički posrednik. Smatra mogućim da je nakon ovog slučaja Erste Card Club uveo dodatne kontrole kako bi se spriječile zlouporabe (npr. ograničenje povrata samo na karticu s koje je inicijalno plaćeno). Zaključno, vještak potvrđuje da su sporne transakcije tehnički bile moguće, pravilno provedene i autorizirane, te da su se mogle izvršiti ručno, korištenjem fizičkog POS uređaja i bankovne kartice, a sve u okviru tada važećih tehničkih mogućnosti i pravila Erste Card Cluba iz 2019.

29. Prema tome, na temelju iskaza svjedoka FN, kao i provedenog vještačenja, a dovodeći navedeno u vezu i s obranom 1. optuženika koji je potvrdio kako mu je u inkriminirano vrijeme na radu bio povjeren POS uređaj, vlasništvo obrta [obrt], odnosno svjedoka FN, utvrđeno je kako su inkriminirane novčane transakcije doista izvršene putem POS uređaja obrta „ [obrt]“, čiji je vlasnik svjedok HN, koji je nalazio na prodajnom mjestu ribarnice Tržnica Trešnjevka, gdje je 1. optuženi SN bio zaposlen kao prodavač ribe. S obzirom na to da je, prema iskazu svjedoka HN, pristup POS uređaju imao isključivo 1. optuženi SN, a što nije osporio niti 1. optuženik, jasno je da je 1. optuženik redovito rukovao tim uređajem u okviru svog posla. Iz provedenog vještačenja, a koje se temelji i na dokumentaciji Erste Card Club d.d., Addiko bank d.d., a osobito specifikacije transakcija po računu obrta Marina transakcije, utvrđeno je kako su te novčane transakcije povrata bile uredno provedene kroz POS sustav te da su bile tehnički moguće samo ako osoba ima fizički pristup uređaju i kartici, a da je te inkriminirane uplate zaprimio 2. optuženi TN, koje je onda i koristio.

30. Iskaz svjedoka HN te informatičko, elektrotehničko i telekomunikacijsko vještačenje međusobno su usklađeni, a potvrđuju i cjelokupni slijed događaja, odnosno da je POS uređaj bio povjeren 1. optuženom SN, a s kojeg POS uređaja su obavljene novčane transakcije kao povrat i to na račune 2. optuženog TN, dok vlasnik obrta nije bio upoznat s time niti je 1. optuženika ovlastio na takve radnje.

31. Kraj takvog stanja stvari, ovaj sud utvrdio je da su 1. optuženi SN i 2. optuženi TN u razdoblju od 12. lipnja do 19. rujna 2019., u Zagrebu, prema prethodnom dogovoru, i to 1. optuženi SN kao zaposlenik obrta " [obrt]", u vlasništvu FN, na radnom mjestu prodavača u ribarnici na tržnici Trešnjevka, Trešnjevački trg 2, putem POS uređaja Erste bank d.d. koji mu je bio povjeren na radu, neovlašteno izvršio više neosnovanih povrata novčanih sredstava na bankovni prepaid reloadable račun broj 206035559 otvoren kod Addiko banke d.d., kojim se koristi 2. optuženi TN, i to 12. lipnja 2019. u iznosima od 2.860,99 kuna i 5.760,86 kuna, 11. srpnja 2019. u iznosu od 14.900,00 kuna, 6. kolovoza 2019. u iznosima od 6.886,33 kuna i 3.310,92 kuna, 4. rujna 2019. u iznosu od 14.956,81 kuna, te 19. rujna 2019. u iznosu od 13.658,26 kuna, a koji novac je potom 2. optuženik podizao na bankomatima diljem grada Zagreba u zajedničku korist te njime vršio kupovinu, čime su oštetili trgovačko društvo Erste Card Club d.o.o. za 62.314,17 kuna / 8.270,51 eura1, s obzirom je isto društvo obeštetilo obrt [obrt], čime je 1. optuženi SN ostvario objektivne elemente kaznenog djela pronevjere iz članka 233. stavka 2. KZ/11., a 2. optuženi TN objektivne elemente kaznenog djela pomaganja u pronevjeri iz članka 233. stavka 2. u vezi s člankom 38. KZ/11. time da se radi o velikoj vrijednosti pronevjerenih stvari, dok je 1. i 2. optuženici postupali s ciljem prisvajanja takve vrijednosti. Dakle, radi se o kvalificiranom obliku ovoga kaznenog djela jer vrijednost imovinske koristi prelazi iznos od 7.963,37 eura, sukladno članku 87. stavku 29. KZ/11, a optuženici su znali o kojoj vrijednosti se radi. Ujedno se radi ispunjenju i bitnog obilježja ovog kaznenog djela na strani 1. optuženika da su pronevjerene stvari povjerene optuženiku na radu jer je to kazneno djelo optuženik počinio kao zaposlenik obrta " [obrt]", u vlasništvu FN, na radnom mjestu prodavača u ribarnici na tržnici Trešnjevka, Trešnjevački trg 2.

32. Vezano za 2. optuženika, treba napomenuti kako je on kazneno djelo počinio u svojstvu pomagatelja u kaznenom djelu pronevjere, jer je u konkretnom slučaju 1. optuženik izvršio više neosnovanih povrata novčanih sredstava na bankovni prepaid reloadable račun broj 206035559 otvoren kod Addiko banke d.d., kojim se koristi 2. optuženi TN, a koji novac je potom 2. optuženik podizao na bankomatima diljem grada Zagreba u zajedničku korist te njime vršio kupovinu.

33. 1. optuženi SN je kazneno djelo iz članka 233. stavka 2. KZ/11. počinio sa oblikom krivnje koji se u pravu naziva izravna namjera prvog stupnja, što znači da je bila svjestan svoga djela i htio je radnju samog kaznenog djela kao svoju. Sama izravna namjera optuženika je razvidna upravo iz upornosti u njegovom postupanju, koju upornost je iskazao u namjeri pribavljanja znatne imovinske koristi, na način da je tijekom razdoblja od 12. lipnja do 19. rujna 2019., izvršio više neosnovanih povrata novčanih sredstava na bankovni prepaid reloadable račun broj 206035559 otvoren kod Addiko banke d.d., kojim se koristi 2. optuženi TN, a koji mu je povjeren na radu. Ovakvo postupanje 1. optuženog SN upućuje na svijest i htijenje u odnosu na počinjenje ovog kaznenog djela, jer je isti bio svjestan da mu je POS uređaj Erste bank d.d. povjeren na radu, kao i da je on odgovoran za poslovanje obrta u svojstvu prodavača ribe, a unatoč tome, isti je htio neovlašteno oduzeti ostvarenu korist, što je i učinio.

34. 2. optuženi TN mu je u tome pomogao i to na način da je prema prethodnom dogovoru, sa 1. optuženim SN kao zaposlenik obrta " NN", na radnom mjestu prodavača u ribarnici koji je putem POS uređaja Erste bank d.d. koji mu je bio povjeren na radu, neovlašteno izvršio više neosnovanih povrata novčanih sredstava na bankovni prepaid reloadable račun broj 206035559 otvoren kod Addiko banke d.d., kojim se koristi upravo 2. optuženi TN, i to 12. lipnja 2019. u iznosima od 2.860,99 kuna i 5.760,86 kuna, 11. srpnja 2019. u iznosu od 14.900,00 kuna, 6. kolovoza 2019. u iznosima od 6.886,33 kuna i 3.310,92 kuna, 4. rujna 2019. u iznosu od 14.956,81 kuna, te 19. rujna 2019. u iznosu od 13.658,26 kuna, a koji novac je potom 2. optuženik podizao na bankomatima diljem grada Zagreba u zajedničku korist te njime vršio kupovinu, a što je 2. optuženik kao pomagatelj bio svjestan znajući što točno radi, zašto to radi i da je htio pridonijeti počinjenju kaznenog djela glavnog počinitelja, odnosno 1. optuženog SN. To proizlazi iz činjenice prethodnog dogovora s 1. optuženim IN da neovlašteni povrati novčanih sredstava budu usmjereni na bankovni prepaid račun kojim se koristi upravo 2. optuženik, te u konačni podizanje gotovine 2. optuženika na bankomatima i trošenje novca u zajedničku korist.

35. Tijekom dokaznog postupka nisu se pojavile nikakve okolnosti koje bi upućivale na sumnju u ubrojivost 1. optuženog SN te 2. optuženog TN, zbog čega je sud utvrdio da su 1. i 2. optuženici u odnosu na terećeno im kazneno djelo bili ubrojivi, odnosno da su upravo svojim ponašanjem ostvarili sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela pronevjere iz članka 233. stavka 2. KZ/11., pri čemu je 2. optuženi TN pomogao u počinjenju kaznenog djela iz članka 233. stavka 2. u vezi s člankom 38. KZ/11. pa ih je stoga sud i proglasio krivima.

36. Obrana 1. optuženog SN u kojoj je on tvrdio da nije izvršavao nikakve povrate niti neovlaštene transakcije te da ne zna na koji su način nastale uplate na račun TN, a nije mogao niti objasniti kako to da su izvršene i neke druge transakcije tijekom tri mjeseca je krajnje neuvjerljiva, nelogična i usmjerena na otklon njegove kaznenopravne odgovornosti. Upravo tvrdnja 1. optuženog SN da je on jednom prilikom ponio POS uređaj kući kako bi izvršio naplatu ribe, te da je njegov tadašnji cimer TN samovoljno provlačio karticu kroz uređaj, zbog čega su se posvađali, pokazuje kako je isti imao namjeru prebaciti svoju kaznenopravnu odgovornost na 2. optuženika, koji je također tvrdio kako je on cjelokupno inkriminirano postupanje izveo sam, a da u tome nije sudjelovao 1. optuženik. Također, neuvjerljivo je 1. optuženik pokušao pojasniti kako je ovo bio jedini put kada je nosio taj POS uređaj kući, te da nakon ove situacije više nikada ga nije iznosio s posla, jer suprotno proizlazi iz informatičko, elektrotehničko i telekomunikacijskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku Krunoslavu Hrnjaku, koje je potkrijepljeno materijalnom dokumentacijom, iz kojih je vidljivo kako je izvršeno više neosnovanih povrata novčanih sredstava na bankovni prepaid reloadable račun broj 206035559 otvoren kod Addiko banke d.d., kojim se koristi upravo 2. optuženi TN, i to 12. lipnja 2019. u iznosima od 2.860,99 kuna i 5.760,86 kuna, 11. srpnja 2019. u iznosu od 14.900,00 kuna, 6. kolovoza 2019. u iznosima od 6.886,33 kuna i 3.310,92 kuna, 4. rujna 2019. u iznosu od 14.956,81 kuna, te 19. rujna 2019. u iznosu od 13.658,26 kuna, a koji novac je potom 2. optuženik podizao na bankomatima diljem grada Zagreba u zajedničku korist te njime vršio kupovinu. Dakle, povrati nisu vršeni u jednom navratu niti tijekom jednog dana. Također, nije prihvaćen dio obrane 1. optuženika kada je tvrdio da su se on i 2. optuženik zbog ovog događaja posvađali, tvrdeći kako je on bio njegov cimer još do kraja lipnja 2019., a sa 1.7. se odjavio i otišao raditi na more. Upravo suprotno proizlazi iz izvješća VII. Policijske postaje Zagreb od 13. prosinca 2022. prema kojem su policijski službenici izvršili uvid u evidencije prebivališta i boravišta te utvrdili da su 1. optuženi SN i 2. optuženi TN u vrijeme počinjenja spornih transakcija stanovali na istim adresama boravišta i prebivalište te kod istih stanodavaca. Naime, za obojicu gotovo istovjetno proizlazi da su u razdoblju od veljače 2018. do veljače 2021. prijavljeno boravili na adresi [adresa] kod stanodavca ĐN, a da su nakon toga nastavili boraviti na adresi [adresa] kod stanodavca ON. Treba primijetiti i kako je 1. optuženik itekako dobro znao rukovati POS uređajem, pojašnjavajući u svojoj obrani kako se treba provući kartica, utipkati iznos novca i onda se dobije slip. Pojasnio je da ako se radi o debitnoj kartici, da se onda dobije broj autorizacije, a ako je kreditna kartica, onda ga se mora potpisati. Sam je iskazao kako je radio na slip i na POS i nikada nije bilo nikakvih problema. Ako bi naplatio više stranci, ostavio bi stranci slip, a vlasnik bi poslao mail banci da se izvrši povrat zajedno sa priležećim slipom. Ujedno je iskazao kako je on dugi niz godina radio s POS uređajem i znao je s njim baratati. Tako je na POS uređaju radio u firmi Adriatic i Effect pa u cvjećarni Kika i uvijek je koristio POS uređaj, te je naučio s njim baratati. Prema tome, sud smatra da je 1. optuženik itekako znao baratati POS uređajem te je mogao i znao obaviti sve sporne transakcije u prethodnom dogovoru sa 2. optuženikom.

37. No, iako je 2. optuženi TN priznao počinjenje kaznenog djela u dijelu u kojem mu se stavlja na teret izvršenje transakcija i pribavljanje nepripadne imovinske koristi, osporavajući da je on to počinio po prethodnom dogovoru s 1. optuženikom, jasno je da je time samo htio otkloniti 1. optuženikovu kaznenopravnu odgovornost. Taj dio njegove obrane sud nije prihvatio, jer je jasno kako su sporne transakcije obavljene tijekom duljeg razdoblja, u više navrata, što znači da je POS uređaj morao biti korišten više puta, a ne samo jednom, a isto tako je morao biti iznesen iz ribarnice. Upravo u skladu s tim, a treba ponoviti da je vještak Krunoslav Hrnjak naveo kako su novčane transakcije povrata tehnički provedene putem POS uređaja obrta „Marina“, a da su novčana sredstva završila na računu 2. optuženog TN, odakle su dalje podizana i trošena. Prema njegovu nalazu, svaka od tih transakcija zahtijevala je fizičko korištenje uređaja, što implicira da ih nije bilo moguće izvršiti bez neposrednog pristupa POS uređaju. To pokazuje kako nije istinita obrana 1. optuženika kako je on samo jednom odnio POS uređaj kući, već je očito da je to napravio više puta pa čak i izvan radnog vremena, jer je povrat takvih novčanih transakcija tehnički bilo moguće samo uz pristup POS uređaju obrta „ [obrt]“, dok su sva novčana sredstava u više navrata prebačena na račun 2. optuženog TN. Upravo provedeno vještačenje dovedeno u vezu s iskazom svjedoka HN, koje je sud u cijelosti prihvatio kao vjerodostojne, jasno upućuju na zaključak da su novčane transakcije mogle biti izvršene samo od strane osobe koja je imala fizički pristup POS uređaju dakle, 1. optuženog SN te u korist 2. optuženog TN.

38. Prema tome, sud je prihvatio iskaze+ svjedoka VN koji je u bitnim okolnostima uvjerljivo i logično iskazivao, a što je sve sukladno materijalnoj dokumentaciji u spisu kao i provedenom vještačenju.

39. Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za informatiku, elektrotehniku i telekomunikacije u cijelosti je prihvaćen kao istinit, jer je dan jasno i sukladno pravilima struke i vještine, te je suglasan priležećoj materijalnoj dokumentaciji.

40. U cijelosti je prihvaćena kao istinita i vjerodostojna pročitana pisana dokumentacija, s obzirom da tijekom postupka nije izveden niti jedan dokaz kojim bi ista bila dovedena u pitanje, te je u suglasnosti sa iskazima ispitanog svjedoka VN, ali prvenstveno sa provedenim vještačenjem.

41. Prilikom odluke o kazni, sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne, te je u odnosu na 1. optuženog SN i 2. optuženog TN cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti.

41.1. Kao olakotne je okolnosti sud cijenio da je 1. optuženi SN prema izvodu iz kaznene evidencije neosuđivan i prema izvodu iz prekršajne evidencije nekažnjavan. Ujedno je cijenjeno i zdravstveno stanje 1. optuženika kao i činjenicu da je otac troje djece. Kao otegotne okolnosti sud je cijenio činjenicu ostvarenu kriminalnu količinu te upornost u činjenju kaznenog djela zbog kojeg je proglašen krivim.

41.2. U odnosu na 2. optuženog TN sud je cijenio kao olakotnu okolnost da je priznao počinjenje terećenog kaznenog djela i potpisao sporazum o naknadi šteti, čime se izrazio spremnost za naknadu štete, dok mu je otegotnim cijenio činjenicu da je isti u četiri navrata kazneno osuđivan, i to zbog kaznenih djela prijevara te pronevjere i krivotvorenja službene ili poslovne isprave, a cijenjena je i ostvarenu kriminalnu količinu te upornost u činjenju kaznenog djela zbog kojeg je proglašen krivim.

42. Odlučujući o vrsti i visini kazne, sud je uzeo u obzir vrstu i visinu kazne koja je predviđena za kazneno djelo pronevjere iz članka 233. stavka 2. KZ/11. u trajanju od jedne do osam godina.

43. Stoga je sud, odlučujući o vrsti i visini kazne, a cijeneći sve prethodno izložene okolnosti, kako one koje se tiču osobe počinitelja, tako i one koje se tiču počinjenja djela i okolnosti pod kojima je djelo počinjeno, 1. optuženog SN zbog kaznenog djela pronevjere iz članka 233. stavka 2. KZ/11. osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, te 2. optuženog TN zbog kaznenog djela pomaganja u pronevjeri iz članka 233. stavka 2. u vezi s člankom 38. KZ/11. osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine.

43.1. No, za ovu kaznu sud ujedno smatra da ju nije potrebno neposredno izvršiti prema 1. i 2. optuženicima te da će se ista svrha u vidu opće i specijalne prevencije postići i samo izricanjem uvjetne osude. Naime, 1. i 2. optuženiku ovakvom kaznom biti omogućeno ponovno uključivanje u društvo, odnosno društveno prihvatljivo ponašanje te ponovno uključivanje u redovne životne tokove u kojima nema mjesta činjenju kaznenih djela, kao što će im biti omogućeno da pokažu da su shvatili ozbiljnost i nedopuštenost opisanog načina postupanja.

43.2. Naime, sud smatra da se i uvjetnom osudom izrečenom 1. optuženom SN može ostvariti svrha specijalne prevencije, te utjecati i u smislu generalne prevencije na ostale, potencijalne počinitelje kaznenih djela, te da će ovakvom kaznom biti izražena društvena osuda za počinjeno djelo i jačat će se povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, te će se i jačati svijest optuženika, ali i ostalih potencijalnih počinitelja da ne čine nova kaznena djela jer će ovakvom kaznom biti ojačana svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela, ali i o pravednosti kažnjavanja. S obzirom na to da je prijašnji život 1. optuženog SN bio usklađen sa općeprihvaćenim društvenim normama, dakle, nije uopće dolazio u sukob sa zakonom, o čemu je sud vodio računa prilikom odlučivanja o duljini vremena provjeravanja te upravo vrijeme provjeravanja od tri godine, što u konkretnom slučaju znači da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ako u tom roku 1. optuženik ne počini novo kazneno djelo, upravo primjeren i dostatan za ispunjenje svoje svrhe. Upravo u vremenu provjeravanja pod prijetnjom izvršenja kazne 1. optuženom SN će ostati mogućnost da pokaže da je izrečena uvjetna osuda na njega doista i utjecala u smislu specijalne prevencije te će imati priliku pokazati da ovakvo postupanje nije usvojio kao uobičajeni obrazac ponašanja, te će ujedno imati mogućnost opravdati ocjenu suda da i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela jer će mu se u protivnom uvjetna osuda opozvati i kazna zatvora na koju je osuđen izvršiti.

43.3. Ujedno, sud smatra da se i uvjetnom osudom izrečenom 2. optuženom TN može ostvariti svrha specijalne prevencije, te utjecati i u smislu generalne prevencije na ostale, potencijalne počinitelje kaznenih djela, te da će ovakvom kaznom biti izražena društvena osuda za počinjeno djelo i jačat će se povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, te će se i jačati svijest optuženika, ali i ostalih potencijalnih počinitelja da ne čine nova kaznena djela jer će ovakvom kaznom biti ojačana svijest o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela, ali i o pravednosti kažnjavanja. Sud je pri tome vodio računa da je 2. optuženi TN kazneno osuđivan zbog kaznenih djela prijevare, krivotvorenja službene ili poslovene isprave, ali i pronevjere, odnosno što ga čini specijalnim povratnikom. S druge strane i okolnost da je 2. optuženik priznao kazneno djelo, izrazio iskreno kajanje i žaljenje zbog počinjenog kaznenog djela, spremnost da oštećeniku nadoknadi imovinskopravni zahtjev te njegovo korektno držanje pred sudom, također pokazuje da je 2. optuženi TN svjestan nedopustivosti i neprimjerenosti ovakvog ponašanja te da u cijelosti prihvaća društvenu osudu zbog takvog neprihvatljivog ponašanja, a što u suštini predstavlja potvrdu njegove samokritičnosti spram počinjenog kaznenog djela, slijedom čega sud smatra da kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, koja je dovoljna i primjerena svim okolnostima počinjenja djela nije potrebno neposredno i izvršiti, jer će već i uvjetna osuda postići opću i specijalnu svrhu kažnjavanja, zbog čega ju je i izrekao 2. optuženiku. Također će 2. optuženiku ovakvom kaznom biti omogućeno ponovno uključivanje u društvo, odnosno društveno prihvatljivo ponašanje, te ponovno uključivanje u redovne životne tokove u kojima nema mjesta činjenju kaznenih djela.

43.4. Odlučujući o duljini vremena provjeravanja, sud je imao na umu sve već ranije navedene okolnosti na strani 2. optuženog TN, ali i okolnosti vezane uz samo djelo i njegovo počinjenje, odnosno svijest i volju 2. optuženika da postupa protivno zakonu, neovisno o pobudama koje su na njega u tom trenutku utjecale. Stoga sud smatra da je vrijeme provjeravanja od pet godina, što u konkretnom slučaju znači da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ako u tom roku optuženi ne počini novo kazneno djelo, upravo primjeren i dostatan za ispunjenje svoje svrhe. Upravo u tom roku provjeravanja pod prijetnjom izvršenja kazne optuženom će ostati mogućnost da pokaže da je izrečena uvjetna osuda na njega doista i utjecala u smislu specijalne prevencije, te da je na vrijeme shvatio neprimjerenost takvog načina postupanja i pribavljanja imovinske koristi, te će ujedno imati mogućnost opravdati ocjenu suda da i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela jer će mu se u protivnom uvjetna osuda opozvati i kazna zatvora na koju je osuđen izvršiti.

44. Člankom 158. stavkom 2. ZKP/08. propisano je da sud u presudi kojom optuženika proglašava krivim može oštećeniku dosuditi imovinskopravni zahtjev u cijelosti ili djelomično, a za ostatak ga uputiti u parnicu. U konkretnom slučaju oštećeni Erste Card Club d.o.o., Zagreb, Ulica Frana Folnegovića 6, OIB: 85941596441 je postavio putem opunomoćenika imovinskopravni zahtjev u iznosu od 8.270,51 eura te se nalaže 1. i 2. optuženicima navedeni iznos solidarno isplatiti oštećeniku u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude. Neovisno o tome što je 2. optuženi potpisao sporazum, što samo po sebi još ne predstavlja naknadu štetu, već samo spremnost na ispunjenje, trebalo je 1. i 2. optuženika obvezati solidarno na namirenje terećenog im iznosa. Sukladno odredbama građanskog prava i na temelju činjenice da su 1. i 2. optuženik počinili kazneno djelo koje je predmet ovog postupka, po prethodnom dogovoru, kao pomagatelj i glavni počinitelj, sud je utvrdio da je radnjama 1. i 2. optuženika nastala građanskopravna obveza prema oštećeniku budući da su isti postupanjem zbog kojeg su ovdje proglašeni krivima uzrokovali i štetu, a pravni temelj takve odluke suda je članak 1045. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine” broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23.). S obzirom da je imovinskopravni zahtjev postavljen na veći iznos od utvrđene štete, trebalo je oštećenika s ostatkom tog zahtjeva uputiti u parnični postupak.

45. Na temelju članka 148. stavka 1. ZKP/08. 1. optuženi SN i 2. optuženi TN dužni su naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. i 6. ZKP/08., i to 1. optuženi SN paušalnu svotu u iznosu od 300,00 eura kao i troškove vještačenja za informatiku, elektrotehniku i telekomunikacije u iznosu od 408,35 eura, a 2. optuženi TN paušalnu svotu u iznosu od 500,00 eura kao i troškove vještačenja za informatiku, elektrotehniku i telekomunikacije u iznosu od 408,35 eura, a koje troškove su dužni platiti u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti presude. Naime, 1. optuženi SN je zaposlena osoba s primanjima od oko 1.200,00 eura, te troje djece, a 2. optuženik ostvaruje primanja od oko 3.500,00 eura, pa je ocjena suda da plaćanjem troškova u određenim im iznosima neće biti ugrožena njihova egzistencija, odnosno da neće biti ugrožena niti egzistencija osoba koje je 1. optuženik dužan uzdržavati.

Zagreb, 9. listopada 2025.

Predsjednica vijeća:

Maja Ivanović

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud kao drugostupanjski sud.

DNA:

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu na broj KO-DO-422/2024

2. 1. optuženi SN

3. Branitelj 1. optuženika, odvjetnik Anto Nobilo

4. 2. optuženi TN

5. Opunomoćenica oštećenika ECC d.o.o., odvjetnica Martina Lukić