REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1757/2021-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Vlatki Toplak, u pravnoj stvari tužiteljice ŽJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnici Mirjani Helebrant, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika Singar d.o.o. OIB: 88081849998, Zagreb, Tomislavova 11, zastupanog po punomoćnici Nataši Kovar Ričko, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 19. rujna 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužiteljice i punomoćnice tuženika, dana 9. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev tužiteljice ŽJ koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Singar d.o.o. isplatiti tužiteljici ŽJ iznos 9.954,21 eur sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, tekućom od 6. srpnja 2021. do dana isplate, sve u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženiku Singar d.o.o. isplatiti tužiteljici ŽJ, trošak parničnog postupka sa zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, u visini stope koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljici ŽJ isplatiti tuženiku Singar d.o.o. trošak parničnog postupka u iznosu 1.500,00 eur, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi navodi da je tuženik nakladnik novina „7Dnevno“ kojem da se prije podnošenja tužbe obratila sa zahtjevom za objavljivanje ispravka. Navodi da je 21. svibnja 2021. u tiskovini „7Dnevno“ broj 390 od na str. 26. i 27. objavljen članak naslova "Stoji li BJ iza ZJ", autorice TJ, a u kojem da su iznesene netočne, neprovjerene i uvredljive informacije o tužiteljici. U navedenom članku, koji je ujedno i popraćen slikom doc. dr. sc. ŽJ, da su iznesene apsolutne neistine, neprovjerene informacije, a sve u uvredljivom i tendencioznom kontekstu u odnosu na doktoricu ŽJ. Tako da je u članku netočno i maliciozno tužiteljica stavljena u kontekst političkih manipulacija u Klinici za tumore te je navedeno: "Za profesoricu ZJ, objašnjavaju insajderi, dugoročno je mnogo veći problem što se uspjela zamjeriti moćnom profesoru ŽJĐ i njegovoj bivšoj supruzi, profesorici ŽJ. Taj liječnički dvojac blizak je SDP-u…" Tužiteljica tvrdu da se takvim medijskim natpisima netočno i uvredljivo insinuira da ista politički motivirano djeluje u obavljanju svoje profesije. Ističe da nije pripadnica kako SDP-a, tako ni jedne druge političke stranke te da u obavljanju svoje profesije djeluje u potpunosti neovisno od politike i ikakvih političkih stranaka. Štoviše, navodi da je izrazito apolitična, ne izražava sklonost niti jednoj političkoj stranci te svoj privatni i profesionalni život posvećuje isključivo medicini, a osobito osvješćivanju žena o brizi za vlastito zdravlje radi prevencije i ranog otkrivanja raka dojke. Tvrdi da je netočno objavljeno da je bivša supruga prof. dr sc. ŽJĐ. Objavljivanjem ovakve netočne i neprovjerene informacije grubo se vrijeđa pravo na privatnost, osobni i obiteljski život te se ista stavlja u kontekst netočnih osobnih odnosa. Obzirom da je tužiteljica sestra prof.dr.sc. ŽJĐ, to da su takvim netočnim natpisima o njihovom braku i zajedničkoj djeci, dovedeni u krajnje neprimjereni i ponižavajući kontekst. Isto tako, u spornom članku u potpunosti je neistinito navedeno:" Curica je inače peto dijete doktora ŽJĐ, čija je bivša supruga, doktorica ŽJ" kao i "Ugledna doktorica ŽJ sestra je bivšeg povjerenika za Agrokor OJ" Tužiteljica navodi da nije ni u kakvom srodstvu sa OJ niti je bivša supruga doktora ŽJĐ, a osobito s istim nema zajedničke djece. Navedenim objavama čitatelji da su dovedeni u zabludu glede obiteljskih, privatnih i osobnih odnosa tužiteljice te su maliciozno i u potpunosti netočno i neprovjereno iznesene informacije o obiteljskom životu iste. Pritom da je iznošenjem netočnih informacija narušena privatnost, a stavljanjem u nepostojeće osobne odnose s navedenim osobama, tužiteljica da je prikazana u krajnje neprimjerenim konotacijama, na štetu njezinog integriteta i ugleda kao liječnice i znanstvenice. Navodi da su insinuacije iz predmetnog članka izneseni samo s ciljem daljnjeg difamiranja u javnosti tužiteljice. Opisanim natpisima čitateljima da je sugeriralo zaključak da tužiteljica profesionalne zahtjeve podređuje političkim kriterijima te je tužiteljica prikazana kao autokrat na Klinici za tumore koja je svoj utjecaj izgradila političkim i obiteljskim vezama. Ovakvi navodi izrazito su negativni i moralno diskreditirajućih konotacija kojima se na najgrublji način napada na čast i ugled tužiteljice. Navedeni članak da na objektivno uvredljiv način vrijeđa tužiteljicu, prikazujući je u krajnje neprimjerenom, netočnom kontekstu sa ciljem da izazove javni prijezir, prijekor i omalovažavanje tužiteljice. Zbog navedenog članka, tužiteljica tvrdi da je bila podvrgnuta izrazitim neugodnostima te su iste utjecale na njezin ugled, kako privatno, tako i profesionalno. Od tada da je svakodnevno izložena podrugivanju i neugodnim pitanjima o njezinom osobnom životu. Nadalje, obzirom da je članak prikazao tužiteljicu kao političko motiviranu osobu koja provodi samovolju na Klinici za tumore, navodi da trpi značajne posljedice i u poslovnom okruženju na način da je deplasirana kao liječnica, zbog čega da su se kolege distancirali od tužiteljice. Sve navedeno kod tužiteljice je izazvalo osjećaj srama, poniženja i bezvrijednosti zbog čega je tužiteljica bila primorana potražiti stručnu pomoć psihijatra. Opisanim ponašanjem tuženika, tužiteljica tvrdi da joj je povrijeđeno Ustavom i zakonom zaštićeno pravo osobnosti i to pravo na ugled i čast i dostojanstvo. Stoga tužiteljica ističe kako joj, imajući u vidu vrstu povreda i sve okolnosti slučaja, pripada pravična novčana naknada za neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na ugled, čast i dostojanstvo u iznosu 75.000,00 kn. Zahtjevom iz tužbe, a u pogledu važeće valute preciziranim na ročištu 19. rujna 2025., predlaže obvezati tuženika na isplatu iznosa 9.954,21 eur sa zateznom kamatom od 6. srpnja 2021. do isplate te obvezati tuženika i na isplatu troškova parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava osnovanost tužbenog zahtjeva u cijelosti. Navodi kako sporne informacije objektivno nisu podobne škoditi časti i ugledu. Smatra da pogrešno opisivanje obiteljske povezanosti s prof.dr.sc. ŽJĐ ne može štetiti njenom ugledu jer svatko tko nju poznaje- zna u kakvom je srodstvu sa navedenim, a i biti supruga prof.dr.sc po naravi stvari nije sramotno, čak i ako nije točno – objektivno ne može biti štetno. Prof.dr.sc. ŽJĐ član je SDP i predsjenik SDP-ovog Savjeta za zdravstvo, a njegove političke aktivnosti ne na koji način ne umanjuju njegov liječnički i znanstveni rad. S obzirom na njegovo srodstvo s tužiteljicom, tuženik navodi da je smatrao da su oboje bliski SDP-u. Navodi da je potpuno neosnovana i bez uporišta u sadržaju teksta tvrdnja tužiteljice da se člankom sugerira kako ista politički motivirano djeluje u obavljanju svoje profesije. Također informacija da je tužiteljica u srodstvu sa OJ ne može biti štetna ugledu iste jer je navedeni ugledni stručnjak kojem je i Vlada RH provjerila jednu od najvažnijih gospodarskih zadaća u zemlji. Osim toga tužiteljica je u članku o ZJ i tada aktualnoj aferi u bolnici Sestara Milosrdnica spomenuta uzgredno, a osim toga prešućuje i da je tuženik objavio ispravak informacije koji je tužiteljica dostavila glavnom uredniku, a čime da je u cijelosti otkolnjena bilo kakva nedoumica o stvarnoj obiteljskoj povezanosti tužiteljice sa prof.dr.sc. ŽJĐ i OJ. Predlaže odbiti zahtjev kao neosnovan te obvezati tužiteljicu na isplatu troškova postupka.

3.Tijekom postupka sud je izveo dokaz uvidom u: presliku spornog članka (list 5- 8 spisa), zahtjev glavnom uredniku i nakladniku za objavu ispravka uz presliku potvrde o primitku (list 9-11 spisa), isprint stranica SDP-a – životopis prof. dr. sc. ŽJĐ i obavijest o sjednici Savjeta za zdravstvo SDP-a (list 29-36 spisa), preslika članka – objava ispravka infomacije (list 37 spisa), preslike članka sa Indeks.hr od 9. listopada 2018., Telegrama od 19. veljače 2018.. Dnevnik.hr od 7.veljače 2018. (list 41-45 spisa), iskaze svjedoka GJ, SJ i MJ (list 53- 55 spisa), iskaz tužiteljice (list 58-59 spisa), iskaz svjedoka ŽJĐC (list 78 spisa), iskaz svjedoka IJ (list 87-88 spisa),medicinsku dokumentacija tužiteljice (list 91-92 spisa).

4. Temeljem tako provedenog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, u skladu sa odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP), sud je utvrdio tužbeni zahtjev neosnovanim.

5. Predmet spora je zahtjev za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na ugled, čast i dostojanstvo, vezano za objavljene informacije u članku objavljenom u tiskovini 7Dnevno 21. svibnja 2021.,a čiji je nakladnik, prema tvrdnji tužiteljice, tuženik.

6. Iz stanja spisa proizlazi da između stranaka nije sporno:

- da su sporne informacije o tužiteljici objavljene 21. svibnja 2021. u članku u tiskovini 7Dnevno, stranice 26-27 pod naslovom "Stoji li BJ iza ZJ";

- sadržaj objavljenog članka;

- da je tuženik nakladnik medija u kojem su sporne informacije objavljene;

- da je tužiteljica zatražila objavu ispravka utuženih informacija.

7. Među strankama je sporno

- je li tužiteljici objavom spornih informacija doista nastala šteta i jesu li navodi sadržani u predmetnom članku takvi da bi tužiteljici mogli nanijeti štetu;

- je li objavom ispravka informacije tužiteljici naknađena eventualno nastala šteta;

- osnovanost i visina zahtjeva.

8. Odredbom čl. 46. st.1. Zakona o medijima (Narodne novine 59/04, 84/11, i 81/13, dalje u tekstu: ZM) propisano je da, ako glavni urednik ne objavi ispravak u roku i na način određen zakonom, podnositelj zahtjeva za ispravak ima pravo podnijeti tužbu protiv glavnog urednika kod općinskog suda na čijem se području nalazi sjedište odnosno stalno prebivalište nakladnika medija putem kojeg je bila objavljena informacija na koju se ispravak odnosi.

9. U skladu s čl. 21. st.1. i 3. ZM, nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi, a na njegovu odgovornost za istu štetu primjenjuju se propisi o obveznim odnosima. Neimovinsku štetu sukladno općim propisima obveznog prava (čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima Narodne novine 35/05., 41/08., 125/11., 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23- dalje u tekstu ZOO) predstavlja povreda prava osobnosti pod kojim se pravom u smislu odredbe članka 19. istog Zakona podrazumijeva, uz ostalo, ugled, čast i dostojanstvo, a za istu povredu, uz ispunjenje pretpostavki iz članka 1100. ZOO, oštećeniku pripada pravična novčana naknada. Obveza nakladnika za naknadu neimovinske štete postoji ako je objavljenom informacijom zaista i stvarno povrijedio zaštićeno dobro i time uzrokovao duševne boli.

10.Prema odredbi čl. 21. ZM nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je nadoknaditi izuzev u slučajevima propisanim ovim zakonom te je određeno da je šteta umanjenje nečije imovine ili sprječavanje njezina povećanja te nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta) te da se na utvrđivanje odgovornosti za naknadu štete primjenjuju propisi o obveznim odnosima osim ako ovim zakonom nije određeno te da nakladnik ne odgovara za štetu ako informacija kojom je šteta učinjena vjerno izvješće sa rasprave na sjednici tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti te tijela jedinice lokalne i područne samouprave ili na javnom skupu ili prenesena iz akta tijela zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti ili tijela jedinice lokalne i područne samouprave a njezin smisao nije promijenjen uredničkom obradom. Prema st. 6 istog članka postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu dokazuje tužitelj, dok postojanje pretpostavki za oslobođenje od odgovornosti za štetu dokazuje tuženik.

11. Tijekom postupka tuženik se i ne poziva na ekskulpacijske razloge iz čl. 21. st. 4. ZM te u bitnom, navodi da utužene informacije o tužiteljici istoj nisu mogle objektivno prouzrokovati štetu.

12. Čitanjem inače nespornog sadržaja članka koji je predmetom spora, proizlazi da je autor teksta, u bitnom, uvodno iznosio događanja u bolnici Sestre Milosrdnice, počev sa dolaskom novog vršitelja dužnosti te da je fokus članka stavljen na opisivanje pozicije profesorice ZJ u političkom i profesionalnom smislu. Tužiteljica se zatim spominje u kontekstu osobne povezanosti sa prof. dr. sc. ŽJĐ i OJ te se nastavno opisuje i njen profesionalni rad.

13. Iz iskaza svjedokinje GJ proizlazi da je ista kolegica tužiteljice te joj je poznat članak koji je predmet spora budući da je istog i pročitala, a nakon što joj je tužiteljica rekla da je objavljen te navodi da su objavljene sporne informacije netočne. Tužiteljica je po objavi spornih informacija bila vidno uznemirena, nije joj bilo dobro i nije se mogla koncentrirati. Navodi da tužiteljica i danas trpi tegobe u vidu uznemirenosti i rastresenosti zbog objave spornih informacija. Naime većina kolega na radnom mjestu znaju da objavljene informacije nisu točne te tužiteljici i dan danas predstavlja tegobu kada ju pacijenti znaju upitati u vezi istih jer mora objašnjavati što je od toga točno, a što netočno. Poznato joj je da tužiteljica čak i danas koristi određene lijekove za smirenje npr. Normabel, a budući da zna imati lupanje srca. Poznato joj je da se tužiteljica zbog objavljenih informacija osjeća i dan danas vrlo neugodno, da je ista potpuno apolitična osoba te je usmjerena na isključivo izvršavanje svojih profesionalnih zadataka, a dovođenje iste u pogrešnu bračno rodbinsku vezu s vlastitim bratom i OJ istoj i dan danas predstavlja neugodnost. Posebno ističe da je tužiteljica predsjednica udruge Europa Donna i da radi sa pacijentima oboljelima od karcinoma dojke.

14. Iz iskaza svjedokinje SJ proizlazi da je pacijentica tužiteljice kod koje se liječi od 2007. te je i članica udruge čija je tužiteljica predsjednica. Pročitala je sporni članak te navodi da su informacije iznijete o tužiteljici neistina. Svjedokinja ju je čak i posjetila nakon objave istih, te potvrđuje da se ista osjećala vrlo nelagodno, bila je rastresena, a i poznato joj je da su druge kolegice pacijentice postavljale pitanja u vezi objavljenih informacija, a što je stvorilo atmosferu netrpeljivosti. Navodi da je sa tužiteljicom razvila odnos izuzetno velikog povjerenja što u osobnom, što u profesionalnom smislu, a što datira od početka njezinog liječenja i zbog čega se u konačnici i učlanila u udrugu Europa Donna. Potvrđuje da je tužiteljica izuzetno korektna i profesionalna te da su je objavljene informacije izuzetno uznemirile. Navodi da su objavljene informacije izvršile "atak" na tužiteljičin ugled budući da su čak i nju kao članicu predsjedništva udruge tužiteljice pacijentice nazivale i ispitivale u vezi objavljenih informacija, pa čak i na hodniku ustanove gdje su obavljali kontrolu. Koliko je svjedokinji poznato tužiteljica nikada nije bila politički aktivna.

15.Iz iskaza svjedoka MJ, supruga tužiteljice, proizlazi da su sve informacije objavljene o tužiteljici netočne, Ista se zbog toga osjećala vrlo loše te je vidno propadala kako fizički tako i psihički, bila je izgubljena, okrenuta prema sebi te je funkcionirala "kao zombi". Sigurno je kao okidač bila i objava spornih informacija u vezi činjenice da je tužiteljici 2,5 mjeseca nakon objave informacija dijagnosticirana i zloćudna bolest. Navodi da tužiteljica i danas trpi zbog objave informacija, naime, iste su ju u potpunosti slomile, a ponajviše i kontekst u kojem su objavljene, čak je i njihov privatni odnos bio narušen jer svjedok nije mogao doprijeti do nje. Tužiteljica nikada nije bila politički aktivna.

16. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da za predmetne informacije nije niti znala dok ju nisu počeli nazivati ljudi iz njezine okoline te ju ispitivati u vezi istih, a nakon čerga je i pročitala predmetni članak te nije mogla vjerovati što piše. Potpuno je neistinito iznijeto da je OJ njezin brat a da je gosp. ŽJĐ njezin bivši suprug, on je naime njezin brat te joj je potpuno nejasan cijeli taj kontekst u koji je stavljena i dr. ZJ. Tužiteljica je po objavi članka trpjela tegoba u vidu aritmija i stenokardija te je čak i hospitalizirana. Ne može vjerovati da je nju netko na taj način diskriminirao. Radi u zdravstvenom sustavu od 1992. god. s vrlo osjetljivom grupom pacijenata- posebice ženama oboljelim od raka što je i sama prošla, Ujedno je trpjela i neugodnosti na način da su ju pozivali i kolege iz Milana te ispitivali u vezi objavljenih informacija. Napominje da nju nitko od novinara tuženika, a prije objave članka nije nazvao radi provjere istinitosti informacija. Navodi da uopće ne poznaje gosp. OJ. Dodatno navodi da se po objavi članka odnosno kada je isti pročitala rasplakala a tim više što je tekstu dana politička konotacija. Tužiteljica je potpuno apolitična osoba te nema nikakve veze s politikom. Osjeća kao da je narušeno povjerenje u njezin profesionalni integritet i od strane kolega i od strane pacijenata jer ispada kao da je ona neka "glumica", koju "netko gura" a istina je da je sve postigla sama svojim sposobnostima i radom. Na pitanje da li je zatražila objavu ispravke informacije pun. tužiteljice protivi se takvom pitanju jer da se radi o pravnom pitanju. Navodi samo se ona u vezi navedenog obratila odvjetniku i ne zna što se dalje radilo. Ne zna da li je objavljen ispravak.

17.Iz iskaza svjedokinje BJĐ, kćeri tužiteljice, proizlazi da joj je poznat predmet spora budući da ju majka nazvala odmah po objavi informacija i ubrzo nakon toga je ista i dobila aritmiju od koje boluje i danas te uzima lijekove. Svjedokinja je i osobno pročitala članak te je uočila neistinite informacije pogotovo vezano uz navode tko je kome u srodstvu, a i potvrđuje da je njezinoj majci bilo tegobno i povezivanje iste sa SDP-om budući da ista u svojoj profesionalnoj karijeri nikada nije bila povezana ni sa kojom strankom, a osobno ju je i pogodila činjenica gubitka kredibiliteta kako od strane kolega tako i pacijenata i suradnika u Udruzi. Ujedno joj je i poznato budući joj je tako i rekla majka da ju nitko od strane novinara nije nazvao, a prije objave informacija kako bi provjerio njihovu istinitost.

18.Iz iskaza svjedoka IJ proizlazi da se ne sjeća radi proteka vremena kako je došlo do sačinjenja predmetnog teksta odnosno iznijetih informacija, ali vjerojatno je na tu temu tada nešto bilo aktualno. Shvatio je da je došlo do pogrešnog navođenja rodbinskog odnosa tužiteljice kada je u redakciju došao zahtjev za ispravak i da se u tom slučaju radilo o "jednoj glupoj pogrešci" na relaciji glavni urednik-novinar-lektor i zbog toga mu je neugodno. Radi se o profesionalno-tehničkoj pogrešci zbog koje mu je neugodno. Ispravak je u tom smislu objavljen. Navodi da on osobno nije kontaktirao tužiteljicu prije objave spornih informacija jer je to posao autora teksta, a za koji ne zna da li je učinjeno.

19. Analizirajući u ukupnosti iskaze tužiteljice i svjedoka te spisu priležeću dokumentaciju kao i nesporne navode iz predmetnog članka, zaključuje se da su objavljene informacije o tužiteljici, a odnose se, u bitnom, na pogrešno navođenje rodbinske povezanosti tužiteljice sa prof. dr. sc. ŽJĐ i OJ te navođenje njene političke pripadnosti, zapravo tek uzgredno navedene u članku, pred sam kraj istog jer je tema članka zapravo tada aktualna afera u bolnici Sestre Milosrdnice u kojem kontekstu se primarno navodi ZJ.

20.Činjenica jest da tuženik, u konkretnom slučaju, niti tvrdi niti ne dokazuje postojanje ekskulpacijskih razloga predviđenih odredbama ZM pa u tom smislu nije predloženo niti saslušanje autora teksta, a kraj činjenice da i sam glavni urednik ĐJ iskazom priznaje da je u konkretnom slučaju zbog pogrešnog navođenja rodbinskih odnosa tužiteljice došlo do "profesionalno-tehničke pogreške zbog koje mu je neugodno" čime zapravo, priznaje netočnost tih informacija.

21.Tuženik nadalje tvrdi da je po zaprimanju tužiteljičinog zahtjeva za objavu ispravka informacije - istog i objavio te kao dokaz prilaže presliku članka (list 37 spisa). Međutim, kako se radi u izrazito lošoj preslici, sud nije mogao zaključivati o sadržaju istog, a niti je mogao zaključivati o tome je li isti pritom i objavljen na jednakom mjestu kao i sporni članak. Obzirom na navedeno, a kraj činjenice da i sama tužiteljica navodi da ne zna li ispravak objavljen, sud zaključuje da tuženik u skladu sa odredbom čl. 219. st.1 u vezi čl. 221a ZPP nije dokazao da bi u vezi spornih informacija bio objavljen jednakovrijedni ispravak istih niti da bi isti bio objavljen na jednakom mjestu kao i sporne informacije.

22.Kraj činjenice da u odnosu na utužene informacije nije dokazano da bi bio objavljen jednakovrijedni ispravak, a time i eventualno naknađivanje eventualno nastale štete, valjalo je nadalje utvrditi uopće podobnost nanašanja štete objavom spornih informacija.

23.Obzirom na iskazivanje tužiteljice o tome kako joj je nastala šteta objavom spornih informacija i kako se ista održava na njen osobni i profesionalni život, prema shvaćanju ovog suda, tužiteljica je obavljala javnu službu (specijalistica kliničke citologije, predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska – hrvatske koalicije za borbu protiv raka dojke) te je kao javna osoba svakako i inače izložena povećanom interesu javnosti i propitivanju, ne samo zakonitosti, već i moralnosti njenih postupaka. S obzirom na navedeno, svako pisanje o tužiteljici pa i kad se, kao u konkretnom slučaju, pogrešno navodi njena rodbinska povezanost i politička pripadnost pojedinoj političkoj stranci, ne predstavlja nužno štetnu radnju u smislu mjerodavnih zakonskih normi i ne znači nužno da je istoj nastala šteta koju bi nakladnik bio dužan nadoknaditi isplatom novčane naknade. Iako tužiteljica u svom iskazu, kao i saslušani svjedoci, opisuju sve neugodnosti te zdravstvene teškoće koje je imala zbog objave spornih informacija, pri čemu navodi da, u poslovnom smislu i nije imala nekih posebnih problema zbog objave spornih informacija (osim da su se pojedini kolege "distancirali"), sud je u skladu sa odredbom čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05., 41/08., 125/11., 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23- dalje u tekstu ZOO), dužan uzeti u obzir težinu povrede i okolnosti konkretnog slučaja, kao i cilj kojemu ta naknada služi te voditi računa da se dosudom novčane naknade ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

24. Zaštita prava na slobodu mišljenja i izražavanja sadržana je u članku 19. Opće deklaracije o ljudskim pravima Opće skupštine Ujedinjenih naroda (Narodne novine, Međunarodni ugovori, br. 12/2009 - u nastavku Opća deklaracija UN), u članku 10. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine, Međunarodni ugovori br. 18/1997. - u nastavku: EKLJP), u članku 38. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14).

25. Sukladno odredbi čl. 7. ZM svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti. Osobe koje obavljaju javnu službu ili dužnost imaju pravo na zaštitu privatnosti, osim u slučajevima koji su u vezi s kakvom službom ili dužnosti koju osoba obavlja (st. 2.). Europski sud za ljudska prava (dalje ESLJP), čije odluke je dužan poštivati i ovaj sud, iznosi stav prema kojem javni dužnosnici trebaju uživati manju razinu zaštite od drugih osoba jer sloboda medija javnosti daje mogućnost stvaranja javnog mišljenja o stavovima njihovih političkih vođa. U tom smislu bi, za razliku od privatnih osoba, javna osoba trebao biti otvoreniji i posljedično iskazivati veći stupanj tolerancije (Lingens c Austria od 8. lipnja 1986., Zahtjev br. 9815/1982). U praksi ESLJP izraženo je i stajalište da se političar neizbježno i svjesno izlaže pomnom ispitivanju svog djelovanja, kako novinarima, tako i javnosti općenito, te je sukladno navedenom dužan iskazati veći stupanj tolerancije (Oberschlick c Austria od 23. svibnja 1991., Zahtjev br. 11662/1985), kao i prihvatiti svoju izloženost zdravom kriticizmu i ocjeni, čak i kad je nedvojbeno da su takvom kritikom bili uvrijeđeni (Ukrainian Media Group v Ukraine od 29. ožujka 2005, Zahtjev br. 72713/2001) (Eon c Francuska od 13. ožujka 2013., po Zahtjevu br. 26118/2010).

26. Odredbom čl. 19. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05., 41/08., 125/11., 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23- dalje u tekstu ZOO) propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom, a st. 2. istog članka da se pod pravima osobnosti u smislu ovoga zakona razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Nadalje, odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO je propisano da, u slučaju povrede prava osobnosti, će sud, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

27. Iz navedenog nedvojbeno proizlazi da svaka povreda prava osobnosti ne predstavlja temelj za dosudu pravične novčane naknade neimovinske štete, već samo onda kada to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju. Kada je riječ o povredi prava osobnosti na ugled, čast i dostojanstvo, naknada neimovinske štete, kao oblik popravljanja štete, samo se iznimno priznaje i to kada je riječ o iznimno teškoj povredi tako da je kod povrijeđenog opravdano mogla izazvati osobito intenzivnu duševnu bol, odnosno kada se radi o iznimno jakim napadima koji prema svojoj jačini, trajanju i prilikama sredine uzrokuju jasno manifestiranu povredu časti i ugleda čovjekove osobe.

28. Tužiteljica i saslušani svjedoci u svom iskazu navode da su tužiteljicu objavljene informacija uznemirile, čak i njenu obitelj jer su je i prijatelji ispitivali što se to tada dogodilo. Iz takvog iskaza tužiteljice i iskaza svjedoka ne proizlazi niti tužiteljica posebno na tako nešto ukazuje, da bi objavljivanjem spornih informacija kod nje povreda ugleda i časti bila izuzetno teška, kako za nju tako i za njenu obitelj niti da bi izazvala izraženu negativnu reakciju okoline prema njoj (prijekor, prijezir, poniženje) da bi to opravdano moglo izazvati osobito intenzivnu duševnu bol, a također nije niti dokazala, a niti tvrdila da bi u svojoj sredini uživala ništa manje ugled i čast nego što je uživala i prije.

29. Imajući u vidu sve navedeno, ovaj sud je mišljenja da, u konkretnom slučaju, tužiteljici zbog objave spornog teksta odnosno objavom utuženih informacija, nije mogla nastati šteta koja bi svojim karakterom i opsegom opravdavala dosudu pravične novčane naknade.

30. Valja dodati i da tužiteljica nije dokazala postojanje uzročne veze između informacija objavljenih u predmetnom članku i štete koju je navodno pretrpjela. Ista je je doduše priložila medicinsku dokumentaciju (list 91-92 spisa), ali ista datira gotovo preko godine dana od dana objave spornih informacija, a pritom se dodaje da tužiteljica nije osporila navode iz članka da je zbog događaja koji su potresli Kliniku za tumore na kojoj radi – završila na Hitnoj Kardiologiji. Stoga nije dokazano da bi priložena med. dokumentacija bila uzročno posljedična upravo sa objavom spornih informacija. Prema ocjeni ovog suda, nije životno i uvjerljivo da bi prijatelji tužiteljice, dakle, osobe koji ju dobro poznaju, svoje mišljenje i stav o njoj formirali i izmijenili isključivo na temelju predmetnog članka na način da bi tužiteljica zbog toga osjećala povrijeđenost ili poniženje zbog njihovog prijekora. S druge pak strane, mišljenje šire javnosti o ugledu tužiteljice rezultat je njenog sveukupnog javnog djelovanja koje konkretnim člankom uopće nije dovedeno u pitanje, a prema čemu tužiteljica kao i sve druge javne osobe moraju imati razuman odmak i viši stupanj tolerancije, čak i u slučaju kada, kao u konkretnom slučaju, informacije sadrže očitu pogrešku.

31. Imajući na umu prethodno navedeno, ovaj sud je ocijenio neuvjerljivima tvrdnje tužiteljice da je upravo predmetni članak presudno utjecao na stvaranje takvog mišljenja o tužiteljici koje bi joj prouzročilo duševne boli zbog povrede ugleda, časti i dostojanstva i to neovisno o subjektivnom stajalištu i interpretacije tužiteljice o iznijetim informacijama. Prema shvaćanju ovog suda, sporne informacije o tužiteljici nisu usmjerene na njeno difamiranje i blaćenje i to neovisno o njenom subjektivnom doživljaju i interpretaciji iste.

32. Kako dakle, tužiteljica nije dokazala da bi joj zbog sadržaja spornih objava u članku bila prouzročena duševna bol zbog povrede ugleda, časti i dostojanstva, sud zaključuje da tužiteljica u skladu sa odredbom čl. 21. st.6. ZM nije dokazala postojanje pretpostavki odgovornosti za štetu to je u smislu odredbe čl. 19. st. 1. i 2. u svezi čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan i odlučeno je kao u toč. I. izreke.

33. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st.1. u vezi čl. 151. i čl. 155. ZPP i isti je suđen tuženiku, a budući da tužitelj nije uspio sa zahtjevom. Trošak tuženika sastoji se od zastupanja po punomoćniku odvjetniku, odmjeren je prema vrijednosti predmeta spora, u skladu sa odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23 - dalje u tekstu Tarifa) i prema priloženom troškovniku

33.1.Tuženiku je priznat trošak za sastav odgovora na tužbu 100 bodova (tbr. 7/1 Tarife) i za zastupanje na ročištima 9. svibnja 2022., 8. ožujka 2023., 2. listopada 2023.,.14. svibnja 2025. i 19. rujna 2025. svako po 100 bodova (tbr. 9/1 Tarife), ukupno 600 bodova što primjenom tbr. 54 Tarife iznosi 1.200,00 eur, a uz uvećanje za 25% PDV (300,00 eur), sveukupno iznosi 1.500,00 eur.

U Zagrebu 9. listopada 2025.

Sudac

Vlatka Toplak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

- punom. tužiteljice

- punom. tuženika