REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pr-4077/2019-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Danijeli Marotti Andrić, u pravnoj stvari tužitelja FG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Jurici Kozini, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatskog Telekoma d.d., sa sjedištem u [adresa], OIB: 81793146560, zastupanog po punomoćniku Marijanu Ruždjaku, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Ruždjak i Partneri u Zagrebu, radi nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 11. rujna 2025., u nazočnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja Jurice Kozina, odvjetnika i zamjenice punomoćnika tuženika Jasminke Dugandžija, odvjetnice, 9. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da je Odluka o redovitom otkazu Ugovora o radu broj H3- 3805322-34-2018 od 1. listopada 2018. godine uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, kojom je tuženik HRVATSKI TELEKOM d.d., [adresa]. OIB: 81793146560 tužitelju NG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] otkazao Ugovor o radu broj H3-3805322-34-2018 od 1. listopada 2018. godine, nezakonita i nedopuštena, sukladno čemu tužitelju nije prestao radni odnos.

II. Nalaže se tuženiku da pod prijetnjom ovrhe tužitelja vrati na posao na radno mjesto Voditelj prodajnog mjesta 1 u Odsjeku za prodaju u dućanima 5 (Zagreb) - Sektor za prodaju privatnim korisnicima, s danom 30. prosinca 2019. god. III. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana naknadi tužitelju parnične troškove zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.“.

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 500,00 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 9. listopada 2025. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška za preostali iznos preko dosuđenog.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je bio u radnom odnosu kod tuženika temeljem Ugovora o radu broj H3-3805322-34-2018 od 1. listopada 2018., na radnom mjestu Voditelj prodajnog mjesta 1 u Odsjeku za prodaju u dućanima 5 (Zagreb) - Sektor za prodaju privatnim korisnicima. Tuženik je 20. studenog 2019. donio Odluku o redovitom otkazu Ugovora o radu broj H3-3805322-34-2018 od 1. listopada 2018. godine uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, koja odluka je uručena tužitelju 23. studenog 2019. U otvorenom zakonskom roku, tužitelj se 6. prosinca 2019. obratio tuženiku sa Zahtjevom za zaštitu prava iz radnog odnosa protiv odluke o otkazu Ugovora o radu, na koji zahtjev tuženik nikada nije odgovorio. Odluka tuženika o redovitom otkazu Ugovora o radu broj H3-3805322-34-2018 od 1. listopada 2018. uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika je u cijelosti neosnovana i nedopuštena. Tužitelj je uredno i savjesno obavljao sve svoje ugovorne obveze i zadaće te niti na bilo koji način nije povrijedio svoje dužnosti. Navodi obrazloženja Odluke tuženíka potpuno su neistiniti i proizvoljni te se je tužitelj detaljno očitovao o istima u svojem Zahtjevu za zaštitu radnika od 6. prosinca 2019. Tužitelj prvenstveno ističe kako je tuženík tužitelju, a što proizlazi iz obrazloženja same odluke, dao izvanredni otkaz Ugovora o radu. Nadalje, tužitelj ističe kako Zakon o radu propisuje rok u kojem se Ugovor o radu može izvanredno otkazati, a to je 15 dana od saznanja za činjenicu na kojoj se otkaz temelji iz čega proizlazi kako je otkaz tužitelju dan izvan navedenog roka. Nadalje, tuženik je prije donošenja odluke o otkazu tužitelja zatražio savjetovanje s Radničkim vijećem HT d.d. vezano uz redoviti otkaz Ugovora o radu tužitelju, a kojoj odluci tuženika se Radničko vijeće protivilo uz detaljno obrazloženje svoje odluke. U obrazloženju pobijane Odluke o otkazu, tuženik samo paušalno spominje kako je proveo savjetovanje s Radničkim vijećem, ali ne navodi koja je odluka Radničkog vijeća niti razloge zbog kojih odluku Radničkog vijeća nije prihvatio. Kao što je navedeno i u odluci Radničkog vijeća, navodne povrede radnog odnosa koje se u Odluci o otkazu, stavljaju tužitelju na teret, su se i ranije događale kod tuženika, te je tuženik u nekoliko navrata, pa i od samog tužitelja, bio upoznat s nepravilnostima i manjkavostima sustava, koje se dešavaju pri prebrojavanju novca, a na što tuženik nije reagirao. Tužitelj ističe, kako iz obrazloženja Odluke o otkazu proizlazi, između ostalog, kako se tužitelju stavlja na teret da je dokumentacija koja se odnosi na godišnju inventuru 2018., neistinito ispunjena, ali se ne navodi, a što je tuženiku poznato, kako godišnju inventuru potpisuju tri radnika, a ne samo tužitelj, dok je samo tužitelju zbog navedenog otkazan Ugovor o radu. Takvim ponašanjem tuženika je tužitelj stavljen u nepovoljniji neravnopravan položaj u odnosu na druge radnike, a što predstavlja diskriminatorno ponašanje. Kod tuženika je postojalo nekoliko nedostataka u procesu rada, ali za navedene nedostatke nije odgovoran tužitelj niti ostali zaposlenici tuženika te je tuženik bio upoznat sa navedenim. Unatoč tome, tuženik je za isto odgovornost prebacio na tužitelja te istome otkazao ugovor o radu pravdajući svoju odluku navodno počinjenim teškim povredama iz radnog odnosa, dok istovremeno, ista takva ponašanja drugih radnika ne smatra povredama iz radnog odnosa. Tužitelj nadalje ističe kako iz obrazloženja pobijane Odluke nije razvidno na koji način je počinio osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa, kao što nije niti razvidno o kojim se to povredama radi. U obrazloženju je samo paušalno naznačeno kako radnik nije izvršavao svoje radne obveze, da ih je nemarno izvršavao, da se nije pridržavao uputa za rad i akata Poslodavca te da isto predstavlja osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa, iako se takvo što, u Pravilniku o radu, u kojem je naznačeno što predstavlja osobito tešku povredu, ne spominje. Nadalje, ističe se da iz rezultata istrage i dostavljenog izvješća, kao niti iz obrazloženja pobijane Odluke, ne proizlazi da bi tužitelj bio odgovoran za nastalu situaciju niti da bi počinio povredu obveze iz radnog odnosa. Tužitelj ističe kako tuženik nije poštivao redovnu proceduru prije redovnog otkazivanja niti je tužitelja na bilo koji način upozorio na obveze iz radnog odnosa, kao niti na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza, dok iz obrazloženja pobijane ne proizlazi postojanje okolnosti zbog kojih nije od tuženika opravdano očekivati da to učini niti je te okolnosti tuženik naznačio. Upravo suprotno, iz obrazloženja pobijane Odluke proizlazi kako je do navedenih povreda došlo tijekom duljeg razdoblja pa nije životno niti logično da tuženik niti jednom nije tužitelja upozorio na kršenje obveza, ako je smatrao da je tužitelj povrijedio svoje obveze. Tužitelj je kod tuženika zaposlen 15 godina i nikada nije imao nikakvih problema u zaposlenju kod tuženika. Upravo suprotno, svojim radom i zalaganjem je konstantno napredovao i zaslužio povjerenje radne okoline i tuženika. Tužitelj ističe kako je prilikom izvršavanja svojih radnih zadataka postupao u dogovoru sa svojim nadređenim i uz znanje istoga te sukladno ustaljenoj praksi kod tuženika. Sukladno svemu navedenom, tužitelj ističe kako nije počinio povrede ugovora a radu nijedne vrste, a pogotovo ne povrede koje bi bile opravdani razlog za otkaz Ugovora o radu. Tužitelj tužbom predlaže utvrditi nezakonitom i nedopuštenom Odluku o redovitom otkazu Ugovora o radu od 1. listopada 2018. uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika i da tužitelju nije prestao radni odnos, kao i naložiti tuženiku da tužitelja vrati na posao s danom 30. prosinca 2019. te obvezati tuženika na naknadu parničnih troškova.

1.1. Na pripremnom ročištu održanom 7. rujna 2020. tužitelj navodi da je po pozivu poslodavca dostavio svoje pisano očitovanje kao obranu. Na istom ročištu tužitelj nadopunjuje petit tužbe u svezi radnog mjesta na koje predlaže da ga se vrati na posao te navodi da predlaže da ga se vrati na njegovo radno mjesto Voditelj prodajnog mjesta 1 u Odsjeku za prodaju u dućanima 5 (Zagreb) - Sektor za prodaju privatnim korisnicima.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodi da su tužba i tužbeni zahtjev potpuno su nejasni i nerazumljivi jer iz tužbenog zahtjeva uopće nije vidljivo koji se otkaz ugovora o radu u stvari pobija, kao i da nije jasno iz kojih razloga tužitelj traži vraćanje na rad sa danom 30. prosinca 2019. Također navodi da su neosnovani navodi tužitelja u kojima se tužitelj poziva na rokove koji su propisani za davanje izvanrednog otkaza, jer se u konkretnom slučaju ne radi o toj vrsti otkaza. Neosnovani su i potpuno neistinit navodi tužitelja o diskriminatornom ponašanju pri čemu tuženik ističe da nije samo tužitelju otkazan ugovor o radu zbog slične povrede radne obveze nego i dugim radnicima. Tužitelju je prije otkazivanja ugovora o radu omogućena obrana, a iz same obrane tužitelja vidljivo je da je tužitelj bio upoznat s postojanjem manjka, ali unatoč jasnim uputama nije navedeno prijavio nadležnima. Također, u svojoj obrani tužitelj implicitno priznaje počinjenje povrede te navodi kako..."nije imao namjeru oštetiti naslov ili umanjiti ugled istog". Sama činjenica da se Radničko vijeće protivilo otkazu ugovora o radu nije odlučna jer se u konkretnom slučaju za zakonitost otkaza ne traži prethodna suglasnost Radničkog vijeća. Radničko vijeće je jednostavno ponovilo veći dio sadržaja obrane tužitelja pa tuženik navedeno očitovanje Radničkog vijeća i nije bio dužan uzeti u obzir, a kamo li obrazlagati zbog čega je ono neprihvatljivo. Niti odsustvo prethodnog upozorenja tužitelju u smislu čl. 119. Zakona o radu ne čini navedenu proceduru manjkavom. S obzirom na teške povrede radne obveze koje su utvrđene u postupanju tužitelja doista nije bilo opravdano od poslodavca očekivati da tužitelja posebno upozorava na navedene povrede jer one koje su počinjene u svemu opravdavaju otkazivan ugovora o radu. Činjenice koje opravdavaju otkaz ugovora o radu u cijelosti su utvrđene u izvješću Odjela za korporativnu sigurnost. U tom je izvješću detaljno je opisano u čemu se sastoji odgovornost tužitelja. U skladu s procedurama propisanim kod tuženika tužitelj koji je bio upoznat s manjkom na "Platomatu" bio je dužan isti prijaviti ovlaštenim organizacijskim cjelinama, što nije učinio. Također, tužitelj je u provedenoj inventuri od 2018. godine potpisao dokument u kojem nije prikazan tadašnji manjak novca na prodajnom mjestu što znači da je takav izvještaj neistinito ispunjen pa su u odluci o otkazu sasvim jasno i nedvosmisleno utvrđeno koje su radne obveze povrijeđene od strane tužitelja. Navedeno jasno ukazuje da je tužitelj vrio nemarno obavljao svoje radne obveze te je upravo odgovoran za ono što se navodi u otkazu ugovora o radu. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

2.1. Na pripremnom ročištu tuženik je naveo da nije donosio drugostupanjsku odluku u svezi tužiteljevog zahtjeva za zaštitu prava.

3. Sud je tijekom dokaznog postupka pročitao svu dokumentaciju koja prileži spisu, saslušani su svjedoci BG, TG, EG, CG, ĐG te je saslušan tužitelj kao stranka u postupku.

4. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.

5. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja kao bivšeg radnika tuženika da se Odluka o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika kojom je tuženik otkazao tužitelju ugovor o radu od 1. listopada 2018., utvrdi nezakonitom i nedopuštenom te da tužitelju nije prestao radni odnos, kao i zahtjev tužitelja za vraćanjem na rad kod tuženika na njegovo radno mjesto Voditelj prodajnog mjesta 1 u Odsjeku za prodaju u dućanima 5 (Zagreb) - Sektor za prodaju privatnim korisnicima s danom 30. prosinca 2019.

6. U ovoj fazi postupka među strankama nije sporno da je tužitelj radio kod tuženika temeljem Ugovora o radu broj H3-3805322-34-2018 od 1. listopada 2018. na radnom mjestu Voditelj prodajnog mjesta 1 u Odsjeku za prodaju u dućanima 5 (Zagreb) - Sektor za prodaju privatnim korisnicima, da je tuženik pozvao tužitelja na iznošenje obrane, da je tužitelj iznio svoju obranu dopisom od 17. listopada 2019., da je tuženik 20. studenog 2019. donio Odluku o redovitom otkazu Ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika, da je tužitelj protiv iste podnio zahtjev za zaštitu prava te da tuženik na zaprimljeni zahtjev nije odgovorio.

7. Između stranaka je sporno je li tuženik imao opravdane razloge za donošenje Odluke o redovitom otkazu Ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika, odnosno je li navedena Odluka zakonita i dopuštena.

8. Iz dopisa Hrvatske pošte od 20. srpnja 2021. koji je tuženik dostavio uz podnesak od 30. kolovoza 2021. proizlazi da je tužitelj pobijanu Odluku o otkazu zaprimio 23. studenog 2019., a što tužitelj ne spori.

9. Odredbom čl. 133. st. 1. i 2. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23, dalje: ZR) propisano je da radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtjeva radnika ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.

10. Obzirom da je tužitelj odluku o otkazu zaprimio 23. studenog 2019., zadnji dan za podnošenje zahtijeva za zaštitu prava je isticao 8. prosinca 2019., koji dan je bila nedjelja pa se zadnji dan roka pomiče na slijedeći radni dan, 9. prosinca 2019., ponedjeljak. Iz povratnice sa stranice 12 spisa proizlazi da je tužitelj 9. prosinca 2019. dostavio tuženiku putem pošte preporučenom pošiljkom zahtjev za zaštitu prava. Među strankama nije sporno da tuženik nije odgovorio na zaprimljeni zahtjev za zaštitu prava u roku od 15 dana od dostave zahtjeva radnika te je 24. prosinca 2019. započeo teći rok od 15 dana za podnošenje zahtjeva za zaštitu povrijeđenog prava pred sudom, a zadnji dan toga roka je bio 8. siječnja 2020. Iz spisa proizlazi da je tužitelj tužbu podnio 31. prosinca 2019. neposredno na sud. Slijedom navedenog ovaj sud je utvrdio da je tužitelj tužbu podnio unutar roka iz čl. 133. st. 2. ZR odnosno da je tužba tužitelja pravodobna i dopuštena. Stoga, nije osnovan prigovor prekluzije istaknut od strane tuženika.

11. Nadalje neosnovan je prigovor tuženika da su tužba i tužbeni zahtjev nejasni i nerazumljivi jer da iz istih uopće nije vidljivo koji otkaz se otkazuje. Naime, kao što je već navedeno tužitelj u tužbi jasno navodi da je tuženik 20. studenog 2019. donio Odluku o redovitom otkazu Ugovora o radu broj H3-3805322-34-2018 od 1. listopada 2018. uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, a iz daljnjeg sadržaja tužbe kao i iz tužbenog zahtjeva jasno i razumljivo proizlazi da tužitelj ovopredmetnom tužbom pobija upravo tu Odluku o otkazu. To što tužitelj u tužbenom zahtjevu nije naveo nadnevak Odluke o otkazu kojom mu je tuženik otkazao Ugovor o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika ne čini tužbu i tužbeni zahtjev nerazumljivim i nepodobnim za raspravljanje.

12. Iz Odluke tuženika o redovitom otkazu ugovora o radu broj H3-3805322-34- 2018 od 01.10.2018 uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, Broj: H3-3896178- 1B-2019 od 20. studenog 2019. proizlazi da tuženik istom tužitelju, zaposlenom na radnom mjestu Voditelja prodajnog mjesta 1 u Odsjeku za prodaju u dućanima 5 (Zagreb) - Sektor za prodaju privatnim korisnicima, s mjestom rada na području Zagreba, otkazuje Ugovor o radu broj H3-3805322-34-2018 od 01.10.2018. zbog osobito teških povreda obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem).

12.1. Iz Obrazloženja navedene Odluke proizlazi da je temeljem informacije o potencijalnom manjku novčanih sredstava u T-Centru Dubrava, Odjel za korporativnu sigurnost proveo internu istragu i sastavio Izvješće. Iz Izvješća i dokumentacije koja prileži Izvješću razvidno je:

- da je u T-Centru Dubrava utvrđen manjak novčanih sredstava koji se akumulirao kroz duži vremenski period, a na dan 09.09.2019. iznosio je 13.641,00 kn;

- da je DG blo upoznat s manjkovima novčanih sredstava;

- da manjkove novčanih sredstava DG nije prijavljivao nadležnim osobama/organizacijskim cjelinama, odnosno da nije postupao sukladno propisanim uputama;

- da je dokumentacija koja se odnosi na godišnju inventuru za 2018. godinu u T-Centru Dubrava neistinito ispunjena, odnosno nije prikazan tadašnji manjak novca;

- da je DG neistinito ispunjenu dokumentaciju koja se odnosi na inventuru osobno potpisao;

- da je račun naslovljen na tvrtku FIT SPORT d.o.o. od 11.05.2019. na ime organiziranja Team buildinga kojeg je DG dostavio prema Deutsche Telekomu A.G. radi refundiranja novca krivotvoren budući da navedena tvrtka nije bila u mogućnosti izdati sporni račun/brisana je iz sudskog registra s 10.08.2015./, da je temeljem istog od strane DT-a, izvršena zamjena 1.796 EWC bodova, te je tako na račun FG isplaćen novčani iznos od 538,80 eura;

- da je iz očitovanja radnika T-Centra Dubrava razvidno da nisu sudjelovali u Team buildingu niti da imaju ikakva saznanja o istom.

Dalje je navedeno da u Uputama koje reguliraju ispravan rad i rukovanje Platomatima u T-prodajnim mjestima i franšizama ostaloga propisano je da ukoliko se dnevnom kontrolom utvrdi manjak/višak na Platomatima da su djelatnik/voditelj T-centra isti dužni odmah/isti dan prijaviti sukladno proceduri prijave kvara te manjka/viška na Platomatima u T-Centrima. Tako se obvezno ispunjava "Obrazac za prijavu viška/manjka na Platomatu" i isti je potrebno priložiti uz prijavu koja se otvara u HPSM alatu. Nadalje, djelatnik/voditelj T-Centra je informaciju o nastalom višku/manjku dužan isti dan poslati na e-mail organizacijske cjeline nadležne za računovodstvo i organizacijske cjelina nadležne za financije, te obavijestiti nadležnog voditelja odsjeka. U uputama koje reguliraju popis na prodajnim mjestima HT-a (Inventura) 2018, između ostaloga propisano je da je po zatvaranju dana potrebno izvršiti prebrojavanje novca po apoenima za određeni T-Centar i usporediti popis novca sa blagajničkim maksimumom za cijelo prodajno mjesto, da je po zatvaranju dana potrebno izvršiti prebrojavanje novca po apoenima za određeni Platomat i usporediti popis novca sa blagajničkim maksimumom za pojedinačni Platomat, te da je ukoliko postoji manjak/višak potrebno dostaviti i dodatne dokumente ovisno što se evidentiralo, Sheet (list) višak/manjak i Izjavu o višku/manjku. Ugovorom o radu između ostaloga regulirano je da je radnik dužan upoznati se sa važećim aktıma, smjernicama i uputama za rad Poslodavca, te ih se pridržavati. Pravilnikom o radu između ostaloga propisano je da je radnik obvezan ugovorom o radu preuzete poslove obavljati savjesno i stručno prema uputama ovlaštenih osoba Društva, u skladu s naravi i vrstom rada. Dalje je navedeno da je slijedom navedenoga razvidno da DG nije izvršavao svoje radne obveze, da ih je nemarno izvršavao, da se nije pridržavao uputa za rad i akata Poslodavca, što predstavlja osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa. Nadalje je navedeno da je zbog opisanog postupanja, odnosno propusta u postupanju Poslodavac trajno izgubio povjerenje u FG i nastavak radnog odnosa uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih strana s FG više nije moguć. Također je navedeno da je poslodavac **.**.2019. FG pozvao da u skladu s odredbom članka 119. st. st. 2. ZR iznese svoju obranu u roku od tri dana od primitka poziva Poslodavca, kao i da uzimajući u obzir vrstu i težinu/ozbiljnost opisanih povreda, poslodavac FG nije pisano upozorio, a zbog navedenih okolnosti nije bilo osnovano od poslodavca to niti očekivati. Prije donošenja odluke o otkazu, Poslodavac je proveo savjetovanje sa Radničkim vijećem o namjeravanoj Odluci o otkazu.

13. Iz zahtjeva za zaštitu prava iz radnog odnosa od 6. prosinca 2019. koji je tužitelj podnio protiv odluke tuženika Broj: H3-3896178-1B-2019 o redovitom otkazu Ugovora o radu od 1. listopada 2018. uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika proizlazi da u istom tužitelj sadržajno navodi identično kao i u tužbi.

14. Iz dopisa Radničkog vijeća tuženika od 18. studenog 2019. proizlazi da je Radničko vijeće tuženika na sjednici koja je održana 12. studenog 2019., nakon razmatranja namjere poslodavca i dostavljene dokumentacije donijelo odluku da se protivi odluci o otkazu zbog osobito teških povreda obveza iz radnog odnosa.

15. Iz Izvješća Odjela za korporativnu sigurnost, oznake P1.3.060919 proizlazi da je povod istrage bio taj što je 6. rujna 2019. Odjel za korporativnu sigurnost zaprimio prijavu u kojoj je navedeno kako se na lokaciji T- Centar Dubrava (Zagreb, Avenija Dubrava 47) odvija pronevjera/otuđenje novca u iznosu od 15.000,00 kn. Prema zaprimljenoj prijavi predmetni iznos odnosi se na novac Platomata, polog jedne od blagajni T-Centra te vrećicu s dnevnim utroškom. Dodatno je navedeno kako, usprkos činjenici da je o predmetnom događaju upoznat i sam voditelj prodajnog mjesta, nedostatak novca nije prijavljivan ovlaštenim organizacijskim cjelinama. Temeljem zaprimljene prijave Odjel za korporativnu sigurnost promptno je pokrenuo internu istragu kako bi se utvrdile okolnosti i odgovornost za navedeni događaj. Za potrebe interne istrage prikupljena je relevantna dokumentacija i informacije, analizirani su podaci IT sustava te su provedeni razgovori s djelatnicima.

15.1. Iz sačinjenog izvješća vidljivo je da je tužitelj kao voditelj Centar dao izjavu u kojoj je naveo: da je duže upoznat s predmetnim manjkom te kako se isti akumulirao kroz vremenski period od 2 godine (u manjim iznosima od 10-500 kn pojedinačno); da prijave o utvrđenim nedostacima nisu redovito prijavljivanje ovlaštenim organizacijskim cjelinama (te da je posljednja prijava bila otprilike prije 6 mjeseci); kako je na godišnjoj inventuri prijavljeno neispravno stanje tj. nije prijavljivan manjak u Platomatu; kako isključivo svojom odlukom nije obavijestio nadređene osobe o nastalom manjku; da ni slučaj gubitka vrećice s dnevnim utroškom (2.500,00 kn) koji se odvio prošle godine nije prijavljivan ovlaštenim organizacijskim cjelinama.

15.2. Dalje je navedeno da je nalaz interne istrage: utvrđen je manjak novca u iznosu od 13.641,00 kn u T-Centru Dubrava na dan 09.09.2019. Utvrđeni manjak rezultat je periodičnog akumuliranja nedostataka manjih iznosa novčanih sredstava kroz vremenski period od 2 godine; Voditelji/djelatnici prodajnog mjesta T-Centra Dubrava bili su upoznati s predmetnim manjkom no isti nije prijavljivan prema ovlaštenim organizacijskim cjelinama što nije u skladu s relevantnom procedurom/uputama; Dokumentacija provedene inventure T-Centra Dubrava za 2018. godinu neistinito je ispunjena tj. putem iste nije prikazan tadašnji manjak novca u predmetnom prodajnom mjestu. Potpisnici inventurne dokumentacije su voditelj prodajnog mjesta DG, voditelj smjene JG te administratorica CG; Upute koje se odnose na rad s Platomatom (uključujući obveze vezane za utvrđivanje manjka / viška novca) te upute koje se odnose na način provođenja godišnje inventure dostavljene su djelatnicima T-Centar Dubrava no prema zaprimljenim informacijama određeni djelatnici nisu upoznati s predmetnim uputama; Upute za rad s Platomatom se ne primjenjuju dosljedno u praksi; Unutar EWC (međunarodni poticajni program tvrtke Deutsche Telekom AG za djelatnike prodaje i usluga) nedostaju određeni sustavi kontrole koji bi onemogućili potencijalne zlouporabe EWC sustava od strane voditelja prodajnih mjesta.

16. Iz Izvješća o obavljenom popisu novca i novčanih ekvivalenata u platomatu T centra sa stanjem na dan 29.09.2018. proizlazi da su za Prodajno mjesto T Centar Zagreb, Dubrava 47, 10040 Zagreb: Skladišna lokacija ZG20, sudionici popisa imenovani od odgovorne osoba za popis u organizacijskoj jedinici Sektor za prodaju privatnim korisnicima u slijedećem sastavu: Administrator Popisa DG, Popisivač CG te Popisivač JG, a popisom novca i novčanih ekvivalenata u Platomatu T Centra, sa stanjem na dan 29.09.2018 godine utvrđeno je da stvarno stanje odgovara knjigovodstvenom stanju, te nema popisnih razlika.

17. Tuženik je tijekom postupka dostavio Upute za ispravan rad i rukovanje Platomatima u T-Prodajnim mjestima i franšizama, a iz kojih proizlazi da su iste objavljene na T-Spotu (internim mrežnim stranicama tuženika).

17.1. Pod tokom 6. razrađena je procedura kontrole, upisa i prijave manjkova / viškova na Platomatima te je izričito navedeno: „Radi ispravnog praćenja stanja novca u Platomatima dužni ste slijedeće: 1. Prilikom pripreme Platomata za rad obvezno morate upisati realno stanje Blagajničkog maksimuma za taj dan, a ne odobreni Blagajnički maksimum. 2. U Početno stanje uvijek morate upisati stvarni iznos sitnog novca po apoenima koji ste za taj dan stavili u Platomat u uređaje za povrat novca. 3. OBVEZNO SVAKI DAN TREBA RADITI "kontrolu papirnatih novčanica" u Platomatu i to po dnevnom obračunu na kraju dana (vidi Prilog 10 Procedura praćenja i upisa manjkova / viškova na Platomatima). 4. OBVEZNO svaki tjedan (zadnjeg radnog dana u tjednu) napraviti detaljnu tjednu kontrolu stanja novca u Platomatima i Zapisnik o tome dostaviti u RJ za knjigovodstvo (vidi Prilog 10 Procedura praćenja i upisa manjkova/viškova na Platomatima Prilog 11 Zapisnik: Zapisnik o izvršenoj tjednoj kontroli na Platomatima). 5. Ako se dnevnom kontrolom utvrdi manjak / višak na Platomatima isti ste DUŽNI ODMAH PRIJAVITI sukladno (vidi) Prilog 09 PROCEDURI PRIJAVE KVARA NA PLATOMATIMA U T CENTRIMA. 6. Po svakoj prijavi manjka/viška na Platomatima, T-Centar, najkasnije 72 sata nakon izvršene prijave može vidjeti ODGOVOR vendora na sve prijavljene probleme u radu Platomata na HPSM-u u meni-u „pod riješene prijave", a u slučaju manjka/viška u istom roku dobivaju odgovarajuću povratnu informaciju od računovodstva, financija i ZABE.“ 17.2. Pod točkom 10. je navedeno da su se svi sudionici dužni pridržavati propisanih uputa, procedura i rokova u procesu ispravnog rada Platomata, načinu prijave, praćenja i rješavanja kvarova, manjkova i viškova na Platomatima. Također je izričito navedeno da prodajna mjesta sve probleme sukladno dogovorenoj proceduri prijavljuju odmah isti dan odnosno u roku od 24 sata po nastanku problema.

18. Iz dopisa tužitelja od 17. listopada 2019. kojim je tužitelj na poziv poslodavca dao svoju pisanu obranu proizlazi da tužitelju istoj izražava žaljenje što je došlo do navedene situacije i utvrđenog manjka u platomatu, ali da niti on niti itko od njegovih djelatnika nije imao namjeru ošteti poslodavca.

19. Iz iskaza svjedokinje BG, koja je bila predsjednica Radničkog vijeća u vrijeme donošenja osporene odluke proizlazi da joj je poznato da je sa platomatima stalno bilo problema. Radničko vijeće je otkrilo da je poslodavac ranije uveo službenu proceduru po kojoj su radnici dužni nadoknaditi manjak u dućanu, čemu se Radničko vijeće protivilo te je nakon toga promijenjena procedura na način da poslodavac snosi eventualne manjkove, odnosno viškove u dućanu. U razdoblju kada se dogodila ova situacija s radnicima u Dubravi i kada je poslodavac najavio da će svim tim radnicima dati otkaz, sindikat je proveo anketu po ostalim dućanima da li se kod njih događaju manjkovi na platomatu ili eventualni viškovi, a radnici su se žalili da platomati vrlo često imaju grešku, odnosno da novčanice ili ne uvlače ili ne vraćaju adekvatan povrat, a neki imaju čak i sustav zaokruživanja lipa. Obzirom na ogroman broj transakcija, ukoliko se radi o dužem vremenskom razdoblju, tada jednostavno obračun takve inventure ne štima. Poznato joj je da su voditelji dućana vodili inventure čak na dnevnoj bazi upravo radi sravnjivanja ovakvih opisanih situacija, pa je Radničko vijeće otkrilo da su u svrhu pokrivanja toga troška koristili i iznos nagrade koji dobivaju od Deutsche Telekoma (dalje: DT) za prodane aparate. To je bila još jedna procedura koja nije bila službeno propisana i zbog svega ovog je Radničko vijeće smatralo da tu ima toliko loših procedura i da je neopravdano da se taj cjelokupni ovako opisani sustav prelomi na samim radnicima. Radnici su prošli dosta frustrirajuću proceduru interne kontrole, gdje ih je "interna policija" ispitivala o svim okolnostima kako je do toga došlo, a radnici su se javili i sindikatu i Radničkom vijeću. Opisani problem s platomatima su kod poslodavca trajali dugi niz godina. U najnovije vrijeme je došlo do promjene procedura da se svaki dan moraju sačinjavati izvještaji i da se svaki dan mora prijavljivati manjak, i da vlasnik platomata koji je iznajmljen dućanu mora provjeriti da li se radilo o tehničkoj grešci i kako je do toga došlo, pa u tom slučaju vlasnik platomata nadoknađuje manjak ukoliko stroj ne radi kako treba. Radničko vijeće je od poslodavca dobilo, odnosno imalo sve potrebne podatke kako bi moglo dati svoje očitovanje. U studenom 2019. postojale su upute za rad, odnosno za rukovanje platomatom. Kontrolu platomata u dućanu u Dubravi u kojem je radio tužitelj, trebao je sačinjavati tužitelj kao voditelj trgovine, odnosno dućana te administrator koja nije dobila otkaz, jer je u tom razdoblju ista bila bolesna te još jedan član koji je tu radio svega dva mjeseca i koji je također dobio otkaz. Navela je da je propisana procedura da ukoliko se utvrdi manjak na platomatu, to treba prijaviti knjigovodstvu i vjerojatno njihovom nadređenom.

20. Svjedok TG, direktor Sektora prodaje, u svom iskazu je navela da je sudjelovala u proceduri donošenja osporene odluke. Nije joj poznato da je tužitelj bio upozoravan za obveze iz radnog odnosa, odnosno da je imao ranijih povreda radnih dužnosti. Iz istog razloga kao i tužitelj, otkaz je dobio i voditelj smjene JG, jer su njih obojica bili odgovorni za stanje novca i blagajne. Temeljem Uputa objavljenih na službenim stranicama naziva T-spot, a za koje upute je definirano i ugovorom o radu da ih radnik mora pročitati, odnosno biti upoznat s tim procedurama vezano za poslovanje, određeno je da se može prijaviti bilo koji manjak voditelju odsjeka, računovodstvu, odnosno bilo kome u hijerarhiji ili na jednu adresu koja je kreirana upravo za prijavljivanje manjka. Osim toga su i svi djelatnici koji su voditelji dućana dobili su izravnu uputu usmenim putem od nje osobno, da će se prestati s praksom terećenja samih djelatnika za manjkove, već da će neovisno o nastanku manjka to ići na teret društva. Dalje je navela da je u rujnu 2019. zajedno s upravom društva dobila anonimnu prijavu da na platomatu nedostaje 13.500,00 kn. Sukladno procedurama pozvali su sigurnost, koja je izašla na teren i kroz inventuru platomata i blagajne utvrdila nedostatak prijavljenog manjka od 13.500,00 kn. Platomat u tom T centru ima svoj polog od 30.000,00 kn i tijekom brojanja novca (inventure) koja može biti tjedno, mjesečno ili periodično moraju se brojati i depoziti, odnosno uplate u platomatu i polog, što u konačnici mora davati totalnu sumu novca koja mora biti u platomatu. Ukoliko se na kraju dana predaju sve uplate u FINU, tada u platomatu mora ostati 30.000,00 kn. Tužitelj kao voditelj je morao biti upoznat s tim manjkom jer je to njegova obaveza iz radnog odnosa, kao i zato što je on i osobno brojao novce, i to ne samo dnevno već i na inventuri. Tužitelj je u svome iskazu prema Ljudskim potencijalima također izjavio da je bio svjestan na nedostaje novac. Tužitelj taj manjak nije nikada prijavio nadležnim osobama HT-a. Nadalje je navela da dokumentacija koja se odnosi na godišnju inventuru za 2018. nije istinito ispunjena, jer je u tom trenutku već nedostajao taj novac, ali je inventura potpisana kao da je ispravna od strane voditelja centra, voditelja smjene i administratorice u tome dućanu. Voditelj dućana i voditelj smjene raspolažu ključem platomata i isti su zaduženi za kontrolu stanja platomata. Platomat se trebao brojati svaki dan, odnosno i ujutro i navečer, a bitno je da se manjak prijavi odmah jer u T- centrima postoje kamere i tako se može i provjeriti što se dogodilo. U uputama HT-a detaljno je propisan svaki korak vezano za kontrolu novca, prijavu kvara, manjka i slično. Navela je da Deutsche Telekom ima globalni program nagrađivanja djelatnika koji se zove EWC i koji kroz nagradne bonove djelatnicima dodjeljuje određeni iznos na tekući račun koji bi se trebao potrošiti na team buildingu ili u trgovini, odnosno za nešto što im je korisno i služi za razvoj. Djelatnik koji to plati račun mora dostaviti kroz EWC program nazad da se opravdaju ta novčana sredstva. Tužitelj je poslao račun tvrtke Fit Sport za koju je naknadno utvrđeno da ta firma ne postoji ili da je otišla u stečaj, a što je sigurnost dovelo do zaključka da je taj račun možda izdan lažno. Tužitelju je temeljem toga računa isplaćen određeni iznos, a radnici su izričito iskazali da nisu sudjelovali u team buildingu. Ta sredstva su isplaćena sa računa Deutsche Telekom Grupe. Inventuru potpisuju tri radnika, a na predmetnoj inventuri 2018. bili su potpisi tužitelja, gosp. JG i administratora. Administratorica nije dobila otkaz već opomenu jer ona po svojoj radnoj ulozi nije odgovorna kao što su to voditelj dućana i voditelj smjene i a pri tome ona je u nepravednoj hijerarhijskoj poziciji jer je možda morala postupiti po nalogu svojih nadređenih. Na upit je li postoji mogućnost da je i tužitelj morao postupiti po nalogu svojih ili svog nadređenog, odgovara da misli da nije jer se prijava manjka može prijaviti ili hijerarhijski ili bilo gdje u kompaniji na bilo koji način. Administratorica je mogla prijaviti manjak na isti način kao što ga je mogao prijaviti tužitelj.

21. Iz iskaza svjedoka EG proizlazi da je poslodavac od njega tražio izvještaj o tome je li bilo kakvih prijava manjkova u vezi T-centra Dubrava gdje je radio tužitelj, te je tražena informacija je li bilo prijava manjkova na svim platomatima. Na upit je li tužitelj prijavljivao kakav manjak za period rujna 2019., odnosno tijekom 2018. i 2019., odgovara da u tome razdoblju nije bilo prijave manjka. Naveo je da postoje upute za rad s platomatima, da postoje pravila postupanja, kao i institut mjesečne inventure platomata po pojedinim prodavaonicama, a upute su dostupne i one se nalaze za 2019. godinu na T-Spotu, a to su interne stranice s uputama vezanima za kompletnu prodaju, odnosno za sve prodajne aktivnosti. U uputama je detaljno preciziran svaki korak vezano za kontrolu novca, prijavu kvara, prijavu manjka ili viška. U poslovnici ključem platomata, sukladno uputama, raspolažu voditelj prodajnog mjesta i voditelj smjene, a za kontrolu stanja novca, odnosno platomata zadužen su oni koji raspolažu ključem i to na svakodnevnoj bazi. Zaprimio je dokumentaciju vezano za inventuru za 2018. i ona se nalazi u ukupnom izvješću. Upute koje su objavljene na stranicama su kontinuirano u primjeni, platomati postoje od 2009., a upute su bile u pisanom obliku do 2013., dok su od 2013. su na T-Spotu.

22. Iz iskaza svjedokinje CG proizlazi da je osobno bila upoznata sa svim uputama i pravilima vezano uz platomate. Sjeća se da je 2019. bio utvrđen manjak novca na platomatu u TC Dubrava. Ona je kao administratorica bila zadužena od strane voditelja da pregledava stanje na platomatu ujutro na početku radnog vremena, a djelatnik koji je odrađivao popodnevnu smjenu je na kaju radnog vremena također pregledavao stanje na platomatu. Inače je voditelj poslovnice bio isključivo zadužen za provjeravanje stanja na platomatu, međutim isti je nju kao administratoricu zadužio da to odradi u svojoj smjeni na početku radnog vremena. Navela je da je tijekom prebrojavanja novca na platomatu uočila manjak novaca, kojeg je i prijavila u grupnom e-mailu u koji su bili uključeni i voditelj poslovnice i njegov zamjenik te svi djelatnici poslovnice. Ona ne zna da li je tužitelj kao voditelj poslovnice utvrđeni manjak novca prijavljivao dalje nadređenim osobama ili na drugi propisani način. Upoznata je sa tim da postoji aplikacija T-Spot koji je sadržavala upute na koji način postupati s platomatima i utvrđenim manjkovima ili viškovima novca. Misli da nije bila uključena u sačinjavanje inventure za 2018. jer je tada bila teško bolesna. Sjeća se da je bila provedena istraga od strane korporativne sigurnosti te su djelatnici dali svoje iskaze, predali službenicima sve registratore kao i e-mailove te izvješća iz banke. Njoj je bilo sasvim jasno kako postupati u slučaju utvrđenog manjka novca na platomatu. Njoj je neposredno nadređeni bio tužitelj te je njena obaveza bila da komunicira isključivo s svojim nadređenim, a ne s nekim iznad tužitelja u hijerarhijskom odnosu. Stoga e-mail koji je sadržavao između ostaloga i prijavu utvrđenog majaka novca na platomatu su primili samo tužitelj, voditelj smjene te drugi djelatnici TC Dubrava. Dalje je iskazala da nije dobila nikakvu opomenu ni upozorenje vezano za inventuru za 2018., a što se tiče utvrđenog manjak novca na platomatu svi djelatnici TC Dubrava su dobili opomenu te su bili udaljeni s rada na neko vrijeme. Prema uputama za postupanje s platomatima za stanje platomata je odgovoran voditelj poslovnice te voditelj smjene. Nema nikakvih saznanja o računu tvrtke FIT SPORT, nije nikada sudjelovala na Team Building.

23. Svjedok ĐG je u svom iskazu naveo da je sudjelovao u izvršenoj inventuri prodajnog mjesta TC Dubrava te je tom prilikom pregledavao zaduženi hardver, stanje platomata i financijsko stanje po blagajnama. Sjeća se da je tom prilikom utvrđen manjak novaca na platomatu, a koliko se sjeća nedostajalo je i nekoliko hardvera. Voditelj svakog T centra kod tuženika je dužan brinuti o platomatima na način da se brine da isti uredno funkcioniraju, brinuti o stanju pologa, dnevnom prometu. U slučaju da voditelj dućana utvrdi da postoji manjak ili višak novaca na platomatu dužan je isto prijaviti putem IT prijave odnosno putem e-maila tako utvrđenu nepravilnost. Kod tuženika je postojala propisana procedura kako trebaju postupati voditelji dućana u slučaju tako utvrđenih nepravilnosti, a propisna procedura je bila objavljena i još uvijek je objavljena na internim stranicama tuženika, a koje su dostupne svim zaposlenicima tuženika pa tako i voditeljima. Upoznat je s tim da su postojali određeni problemi s platomatima te bi se tako nalazili utvrđeni manjkovi ili viškovi koje su djelatnici trgovina trebali prijavljivati na propisan način. Ukoliko se stanje platomata ne bi putem IT prijava izravnalo na dnevnoj bazi tada bi se manjak trebao prijaviti na mjesečnoj, polugodišnjoj odnosno godišnjoj inventuri. Osobno nije upoznat s inventurom koja je provedena za 2018. za predmetni dućan. Uobičajeno je da inventuru obavljaju minimalno dva do tri djelatnika koji se potom svi zajedno trebaju potpisati na sačinjeno izvješće. U trenutku kada je sudjelovao u inventuri ista se odvijala iza ljeta 2019. te u tom trenutku nije imao niti mogao imati nikakvih saznanja o godišnjoj inventuri toga centra koja je provedena za 2018. Kada je radio inventuru u TC Dubravi, nakon što je tužitelj udaljen s radnog mjesta, nije tražio na uvid inventuru od prethodnih godina, već je samo zatražio zadužnice te trenutno stanje u odnosu na početno stanje svakog platomata kao i stanje hardvera. U slučaju da je prije provedene inventure u dućanu na platomatu utvrđene manjak ili višak te o tome sačinjena prijava svaka takva prijava se arhivira, ali onaj tko vrši inventuru nije se dužan na istu referirati već se onaj tko vrši inventuru treba referirati na početno stanje u platomatu i da li je isto dostupno za rad. U trenutku vršenja inventure nije tražio eventualno arhivirane prijave jer to nije bila njegova dužnost. Kontrola platomata se radi na dnevnoj bazi na kraju radnog dana, a o obavljenoj kontroli se sačinjava dokument samo u slučaju da je utvrđen manjak/višak. On nije bio upoznat s zadnjom kontrolom koju je obavio tužitelj.

24. Tužitelj je u svom iskazu naveo da je voditelj svakog centra dužan brinuti o svim segmentima poslovanja toga centra pa tako i o stanju platomata. Naveo je da je s platomatima učestalo bilo problema u smislu da bi se na dnevnoj bazi utvrđivali viškovi odnosno manjkovi i to u svakom centru tuženika pa tako i u TC Dubrava. On je kao voditelj više puta prijavljivao utvrđena viškove odnosno manjkove na platomatima. Točno je da je 9. rujna 2019. na platomatu u TC Dubrava, kojeg je bio voditelj, utvrđen manjak od 13.641,00 kuna i točno je da on taj manjak nije prijavio toga dana. Inače je redovito prijavljivao utvrđena manjkove. Ne može odgovoriti na pitanje da li je utvrđeni manjak u iznosu od 13.641,00 kuna mogao nastati na dan 9. rujna 2019. ili u nekom prijašnjem dužem periodu. Kod tuženika je inače detaljno razrađena procedura za sve segmente poslovanja pa je tako i detaljno propisana procedura na koji način se prijavljuju utvrđeni viškovi odnosno manjkovi na platomatima. Ta procedura je istaknuta na internim stranicama tuženika, a on je osobno bio upoznat sa svim propisanim procedurama. Naveo je da smatra da je dokumentaciju koja se odnosila na godišnju inventuru za 2018. bila ispravno ispunjena, za 2018. godinu nije bilo utvrđivanih manjkova odnosno viškova novaca na platomatima. Svu dokumentaciju koja se odnosila na obavljene inventure pa tako i na godišnju inventuru za 2018. je osobno potpisivao, kao i djelatnici koji su u inventurama sudjelovali. Ne može se sjetiti svih detalja vezano za račun izdan od tvrtke FIT SPORT d.o.o. od 11. svibnja 2019. Misli da je netko ishodio ponudu od te tvrtke, a točno je da je na ime toga računa na njegov osobni račun sjeo određeni iznos uplaćen strane DT. Ne zna kada je zadnji put prije 9. rujna 2019. izvršio prijavu manjkova ili viškova na platomatima sukladno propisanoj proceduri. Naveo je da su svi oni kao djelatnici redoviti prijavljivali manjkove ali nadležni ne bi poduzimali ništa sa tako zaprimljenim prijavama već bi djelatnici morali od svojih novaca podmirivati manjkove. Nakon što su manjkovi postajali sve učestaliji s vremenom se odustalo od prijave istih. JG je bio voditelj smjene u TC Dubrava a misli da je on dobio otkaz iz istih razloga kao i on. CG je radila kao administrator u TC Dubrava, a istu je kao njen neposredno nadređeni zaduživao za provjeravanje stanja na platomatima. On inače nije radio u popodnevnoj smjeni te bi u takvim smjenama stanje na platomatu odrađivao ili voditelj smjene ili neki stariji djelatnik. Točno je da mu je CG kao administratorica u većini slučajeva prijavljivala utvrđeni manjak novaca na platomatu i to osobno jer su sjedili u istom uredu. Procedura prijavljivanja manjka ili viška novaca na platomatu je bila jasno propisana te je bila provediva. Voditelj centra je odgovoran za stanje na platomatu. U odnosu na iznos koji je uplaćen na njegov račun od strane DT, na ime računa izdanog od tvrtke FIT SPORT je bilo navedeno da je isti izdan za troškove Team building iako isti nikada nije održan.

25. Sud je cijenio vrlo opsežne iskaze svjedoka, ali samo u dijelu koji su odlučni u ovom predmetu, odnosno u dijelu u kojem su iskazivali o onome što se tužitelju stavlja na teret u obrazloženju odluke o otkazu, dok sud iste nije cijenio u preostalom dijelu koji nije odlučan u ovom predmetu.

26. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka TG, EG, CG i ĐG, budući su isti jasni i logični te međusobno suglasni u bitnim dijelovima, kao i sukladni prilazećoj dokumentaciji. Naime, iz iskaza navedenih svjedoka kao nedvojbeno proizlazi da je tužitelj kao voditelj prodajnog mjesta bio upoznat sa manjkovima na platomatu te iako svjestan te činjenice manjkove novčanih sredstava na platomatu nije prijavljivao nadležnim osobama, odnosno organizacijskim jedinicama, sukladno propisanoj proceduri. Iz iskaza navedenih svjedoka je utvrđeno da su Upute za rad na Platomatima bile dostupne na mrežnim stranicama tuženika, da je tužitelj znao da su upute objavljenje na mrežnim stranicama tuženika i da je tužitelj bio upoznat sa njima. Sve navedeno je potvrdio i tužitelju svom iskazu. Također, tužitelj u svom iskazu potvrđuje da je 9. rujna 2019. na platomatu utvrđen manjak od 13.641,00 kuna i da on taj manjak nije prijavio toga dana. Sud je u tom dijelu u cijelosti prihvatio iskaz tužitelja. Osim toga i iz pisane obrane tužitelja koju je dao na poziv tuženika proizlazi da tužitelj ne spori da je u trenutku interne istrage utvrđen manjak na platomatu.

27. Nadalje iz Izvješća Odjela za korporativnu sigurnost, oznake P1.3.060919 jasno proizlazi da je tužitelj tijekom interne istrage dao izjavu da se manjak na platomatu akumulirao kroz duži vremenski period od dvije godine, a prema Izvješću o obavljenom popisu novaca i novčanih ekvivalenata u platomatu T Centar sa stanjem na dan 29. rujna 2018. za prodajno mjesto u kojem je tužitelj bio voditelj proizlazi da je tužitelj svojim potpisom potvrdio da stvarno stanje odgovara knjigovodstvenom stanju te da nema popisnih razlika pa se stoga osnovano tužitelj tereti da dokumentaciju koja se odnosi na godišnju inventuru za 2018. nije istinito ispunio, jer je u trenutku sastavljanja Izvješća od 29. rujna 2018. već nedostajao novac na platomatu te je tužitelj toga bio svjestan, ali je usprkos tome inventuru potpisao kao da je ispravna. Iako tužitelju svom iskazu navodi da je dokumentaciju koja se odnosila na godišnju inventuru za 2018. bila ispravno ispunjena, jer 2018. nije bilo manjkova odnosno viškova novaca na platomatu, sud nije prihvatio iskaz tužitelja u tom dijelu jer je isti tom dijelu suprotan izjavi koju je dao tijekom interne istrage, kao i iskazu svjedoka EG koji je potvrdio da tijekom 2018. nije bilo prijavljivanih manjkova.

28. Nadalje tijekom postupka je utvrđeno da je tužitelj dostavio Deutsche Telekom račun trgovačkog društva koje u tom trenutku nije postojalo na ime organiziranja Team buildinga radi refundiranja novaca te je temeljem tako izdanog računa od strane DT izvršena zamjena bodova i na račun tužitelja isplaćen iznos od 538,80 eura, iako za radnike T Centra Dubrava nije bo organiziran Team building. Sve navedeno je potvrdio i tužitelj u svom iskazu.

29. Sud nije posebno cijenio iskaz svjedokinje BG jer je isti irelevantan za potpuno i pravično utvrđivanje činjeničnog stanja.

30. U konkretnom slučaju radi se o redovitom otkazu ugovora o radu iz čl. 115. st. 1. podst. 3. ZR, tj. radi se o pravnoj situaciji da je tuženik otkazao tužitelju ugovor o radu zbog toga što je tužitelj kršio obveze iz radnog odnosa, odnosno radi se o otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem tužitelja kao radnika. Da bi ovaj otkaz bio valjan, poslodavac mora prije svega imati za to opravdani razlog, time da je sukladno čl. 135. st. 3. ZR teret dokaza na poslodavcu. Budući se radi o otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem tužitelja, takav otkaz moguć je uz uvjet da poslodavac prethodno radnika pisano opomene na obvezu iz radnog odnosa i ukaže mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze i da mu omogući iznošenje obrane, a sukladno čl. 119. st. 1. i st. 2. ZR.

31. U predmetnom postupku utvrđeno je da je tuženik pozvao tužitelja na iznošenje obrane što među strankama u konačnici nije bilo sporno.

32. Tijekom postupka je kao nedvojbeno utvrđeno da tuženik nije upozorio tužitelja na obveze iz radnog podnosa prije nego što je tužitelju otkazao ugovor o radu, što također između stranaka nije sporno. Međutim, sukladno odredbi članka 119. st. 1. ZR, poslodavac nije dužan pisano upozoriti radnika na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza ukoliko postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. U konkretnom slučaju su postojale upravo takve okolnosti na strani tuženika zbog kojih nije bilo opravdano očekivati da pisano upozori tužitelja, s obzirom na sve utvrđene povrede radnih pravila od strane tužitelja te obzirom na vrstu i težini opisanih povreda. Naime, odluka poslodavca da radnika ne upozori pisano na utvrđene povrede obveza iz radnog odnosa u okolnostima kada to nije opravdano učiniti, nema za posljedicu ništetnost odluke o otkazu.

33. Nadalje, valja navesti kako Zakon o radu ne definira što se ima smatrati teškom povredom obveza iz radnog odnosa kod redovitog otkaza ugovora o radu uslijed skrivljenog ponašanja radnika, kao što je slučaj kod izvanrednog otkaza, već je dovoljno utvrđenje kršenje obveza iz radnog odnosa, a u predmetnom slučaju je temeljem provedene kompleksne interne utvrđeno da je tužitelj, iako je imao dugogodišnji radni staž kod tuženika te je bio raspoređen na radno mjesto Voditelj prodajnog mjesta, svjesno i kontinuirano kršio radne obveze i interna pravila postupanja. U konkretnom slučaju se nedvojbeno radi o Odluci o otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika pa se u tom slučaju ne primjenjuju rokovi koji su propisani za davanje izvanrednog otkaza, jer se u konkretnom slučaju ne radi o toj vrsti otkaza pa su u tom dijelu navodi tužitelja neosnavani.

34. Tužitelju se u pobijanoj odluci o otkazu stavlja na teret da je nije izvršavao svoje radne obveze preuzete ugovorom o radu, odnosno da ih je izvršavao nemarno, da se nije pridržavao uputa za rad i akata poslodavca, a što predstavlja osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa.

35. Iz svih provedenih dokaza sud je kao nedvojbeno zaključio da je u poslovnici u kojoj je tužitelj bio voditelj utvrđen manjak novčanih sredstava koji se akumulirao kroz duži vremenski period, da je tužitelj kao Voditelj prodajnog mjesta bio upoznat s manjkovima novčanih sredstava i da iste nije prijavljivao nadležnim osobama, odnosno organizacijskim cjelinama, odnosno da nije postupao sukladno propisanim uputama; da je neistinito ispunio dokumentaciju koja se odnosi na godišnju inventuru za 2018. godinu u T-Centru Dubrava jer nije prikazan tadašnji manjak novca i takvu dokumentaciju osobno potpisao, da je krivotvoreni račun dostavio DT s ciljem refundiranja novčanih sredstava te je tako na njegov račun isplaćen novčani iznos od 538,80 eura, a tako opisano ponašanje tužitelja predstavlja osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa.

36. Sud ukazuje da je temeljna obveza radnika osobno obavljati preuzeti posao prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, a u skladu s čl. 7. st. 1. ZR. Nadalje, sud ukazuje da je radnik, tj. konkretno tužitelj sukladno odredbi čl. 8. st. 1. ZR bio obvezan, odnosno dužan u radnom odnosu kod tuženika pridržavati se odredbi ZR i drugih zakona i propisa te pravilnika o radu. Pri tome kada radnik ne postupa na navedeni način, tj. ponaša se suprotno zakonu i propisima te internim aktima poslodavca, a što je i utvrđeno za tužitelja u predmetnom postupku, tada poslodavac, ovdje konkretno tuženik, s pravom ističe da je zbog toga izgubio povjerenje u tužitelja kao svoga radnika. Ovaj sud je stava da niti jedan poslodavac nije dužan u radnom odnosu trpjeti radnika u kojeg opravdano nema povjerenja i koji mu svojim postupcima, bez obzira na njihove uzroke, eventualno nanosi štetu, odnosno koji bi i ubuduće mogao jednako tako postupati i kršiti svoje obveze iz ugovora o radu.

37. Iako je tužitelj u tužbi tvrdio da je tuženik prema njemu postupio diskriminatorno u odnosu na druge radnike jer drugim radnicima zbog istih razloga nije otkazao ugovor o radu, takve svoje navode tijekom postupka nije ničim dokazao pri čemu se ističe da je tijekom postupka utvrđeno da je tuženik otkazao ugovor o radu i JG, voditelju smjene iz istih razloga kao i tužitelju.

38. Obzirom na sve prednje navedeno, ovaj sud je savjesnom i brižljivom ocjenom svih izvedenih dokaza, i to svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u njihovoj sveukupnosti, utvrdio da je tužitelj počinio povrede obveze iz radnog odnosa koje su opisane u obrazloženju Odluke o redovitom otkazu zbog skrivljenog ponašanja radnika od 20. studenog 2019., a koje povrede opravdavaju otkazivanje tužiteljevog Ugovora o radu. Ocjenjujući utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud smatra da je tuženik u odnosu na povrede radne dužnosti za koje se tereti tužitelj dokazao postojanje opravdanog razloga za otkaz, a sve u skladu s čl. 135. st. 3. ZR-a.

39. Slijedom toga, Odluka o redovitom otkazu ugovora o radu od 20. studenog 2019. u cijelosti je zakonita i dopuštena, slijedom čega je valjalo odbiti zahtjev tužitelja kojim traži utvrđenje nezakonitosti i nedopuštenosti iste, a budući da je predmetni otkaz dopušten, nije bilo uvjeta za primjenu odredbe čl. 124. st. 1. ZR-a, pa je odbijen i zahtjev tužitelja za vraćanjem na radno mjesto temeljem sklopljenog Ugovora o radu.

40. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, prema kojoj je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove. S obzirom da je tužitelj izgubio parnicu, dužan je, temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a, tuženiku naknaditi troškove parničnog postupka, dok je zahtjev tužitelja za naknadom troška odbijen.

41. Tuženiku je u ovom postupku prema odredbi Tbr. 52/4 važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, dalje OT), priznat trošak prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22), koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka, i to visini jednokratne nagrade za zastupanje u prvostupanjskom postupku u iznosu od 200 bodova (Tbr. 7/2 OT), a što uz vrijednost boda od 2,00 eura, uvećano za trošak PDV od 25% (Tbr. 42 OT) iznosi 500,00 eura, koji trošak je dužan platiti tužitelj.

41.1. Tuženiku su temeljem članka 27. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a ("Narodne novine", broj 80/22), dosuđene zatezne kamate na parnični trošak po stopi zatezne kamate određene čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 155/23, dalje: ZOO- a), tekućima od presuđenja do isplate.

42. Slijedom navedenog, zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu preko dosuđenog je odbijen.

43. Iz navedenih razloga, valjalo je odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 9. listopada 2025.

Sutkinja:

Danijela Marotti Andrić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. punomoćniku tuženika