REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Domovinskog rata 4, Split
Broj: Pp-13845/2023-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje Sanje Tolić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika KREŠIMIR KOMERC d.o.o. i VM zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. i dr. Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23, dalje u tekstu: Zakon o radu), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor radnih odnosa (dalje u tekstu: Državni inspektorat), KLASA: 116-02/23-01/650, URBROJ: 443-02-03-10-10-23-14 od 14. studenog 2023., nakon provedene glavne rasprave zaključene 9. listopada 2025. u prisutnosti branitelja okrivljenika te u odsutnosti okrivljenika i ovlaštenog tužitelja, istoga dana objavio je i
p r e s u d i o j e
prvookrivljenik: KREŠIMIR KOMERC d.o.o. za proizvodnju, građevinarstvo, trgovinu i usluge, OIB: 18529969198, sa sjedištem u [adresa], prekršajno nekažnjavan, kao pravna osoba,
drugookrivljeni: VM, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin JM, rođen **.**.1985. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan, kao odgovorna osoba
k r i v i s u
1) što, prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba pravne osobe, nisu radnici ĆM, koja je 31. svibnja 2023. započela s radom kod prvookrivljenika na radnom mjestu servirka na doručku u Hotelu Eden u [adresa], u zakonskom roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja, dostavili primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a što su odnosu na prijavu na obvezno mirovinsko osiguranje bili dužni učiniti najkasnije 9. lipnja 2023., a u odnosu na obvezno zdravstveno osiguranje najkasnije 17. lipnja 2023.,
dakle, prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba pravne osobe, nisu radniku dostavili primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu,
2) što, prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba pravne osobe, nisu za radnicu ŽM, koja je 1. travnja 2023. započela s radom kod prvookrivljenika na radnom mjestu pomoćni kuhar na doručku u Hotelu Eden u [adresa], nisu vodili evidenciju o radnom vremenu za mjesece travanj i svibanj 2023. godine u skladu s Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (Narodne novine br. 73/17), jer je imenovana radnica radila u jutarnjoj smjeni u radnom vremenu od 06:00 do 10:00 sati ili od 10:00 sati do 14:00 sati šest dana u tjednu; dok je u evidenciji o radnom vremenu neistinito naveden petodnevni radni tjedan te su još za mjesec svibnja 2023. godine evidentirali ukupne sate iskazane kao fond sati od 3 sata i 30 minuta, a ne 4 sata udane blagdana ili neradnih dana utvrđenih posebnim propisom, u konkretnom slučaju Uskršnji ponedjeljak 10. travnja 2023., Praznik rada 1. svibnja 2023. te Dan državnosti 30. svibanj 2023.; u kojim radnica ŽM nije radila, ali je po redovitom rasporedu trebala pa za iste u cijelosti ostvaruje naknadu plaće,
dakle, prvookrivljenik kao poslodavac pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba pravne osobe nisu na propisan način vodili evidenciju o radnicima i radnom vremenu,
čime su djelom pod točkom 1) počinili prekršaj opisan u članku 14. stavku 5. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 4. i stavku 2. istog Zakona te djelom pod točkom 2) prekršaj opisan u članku 5. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 1. i stavku 2. istog Zakona.
Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 2. i 2. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon) prvookrivljeniku se
u t v r đ u j e
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 2.000,00 (dvije tisuće) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 2.000,00 (dvije tisuće) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona
i z r i č e
PRVOOKRIVLJENIKU UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 4.000,00 (četiri tisuće) EURA
Na temelju članak 229. stavka 2. Zakona o radu, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, drugookrivljeniku se
u t v r đ u j e
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 600,00 (šesto) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 600,00 (šesto) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona
i z r i č e
DRUGOOKRIVLJENIKU UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 1.200,00 (tisuću dvjesto) EURA
Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude. Sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti po 40,00 (četrdeset) eura u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat podnio je optužni prijedlog pod gornjom poslovnom oznakom od 14. studenog 2023. protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude.
2. Postupajući po optužnom prijedlogu, Sud je na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona proveo glavnu raspravu u odsutnosti uredno obaviještenih okrivljenika, koji su u spis dostavili svoju pisanu obranu gdje priznaju počinjenje prekršaja za koji se terete, a ujedno je na raspravi bio prisutan njihov branitelj koji je po završetku dokaznog postupka iznio završni govor. Stoga je sud ocijenio kako su prava obrane adekvatno osigurana i da neposredno ispitivanje okrivljenika nije nužno za utvrđenje činjeničnog stanja te neće utjecati na pravilnost i zakonitost presude.
3. U zajedničkoj pisanoj obrani okrivljenici navode kako u cijelosti priznaju počinjenje prekršaja koji im se stavljaju na teret te zbog toga izražavaju kajanje. Ističu kako u svom dugogodišnjem radu nikada nisu kažnjavani za ovakve ili slične prekršaje te da su prekršaji koji im se stavljaju na teret posljedica nenamjernog propusta koji je ispravljen nakon obavljenog inspekcijskog nadzora. S obzirom na brojne olakotne okolnosti, predlažu izricanje ublažene novčane kazne.
4. Tijekom dokaznog postupka, osim citirane pisane obrane, pročitani su zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata od 27. lipnja 2023. s prilozima u vidu radno pravne dokumentacije za radnike OM i ŠM, email pošiljatelja JM primatelja inspektorice ČM od 3. studenog 2023. i izvadak iz sudskog registra za trgovačko društvo KREŠIMIR KOMERC d.o.o. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske za okrivljenike, iz koje je vidljivo da prvookrivljenik nije prekršajno kažnjavan, dok je drugookrivljenik prethodno sankcioniran zbog prekršaja iz članka 199. stavka 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
4.1. Branitelj okrivljenika je u završnoj riječi naveo kako ostaje u cijelosti kod pisane obrane te još jednom ističe kako na strani okrivljenika postoji niz olakotnih okolnosti koje opravdavaju ublažavanje novčane kazne ispod zakonskog minimuma.
5. Nakon ovako provedenog postupka, i to iz priznanja okrivljenika koje je u cijelosti potkrijepljeno sadržajem isprava pročitanih u dokazne svrhe, u prvom redu zapisnika o inspekcijskom nadzoru u čijem prilogu se nalaze iskazi spornih radnica ispitanih u svojstvu svjedoka te dostavljene evidencije o radnom vremenu i druge radnopravne dokumentacije, a iz kojih su vidljivi propusti opisani u izreci presude; sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret.
6. Člankom 5. stavcima 1. i 2. Zakona o radu propisano je da je poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni te da evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu. Člankom 229. stavkom 1. točkom 1. Zakona o radu propisano je kako će se novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (članak 5.). Stavkom 2. istog članka je pak određeno da će se novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
6.1. Člankom 14. stavkom 5. Zakona o radu propisano je da je poslodavac je dužan radniku prije početka rada dostaviti primjerak ugovora o radu kada je sklopljen u pisanom obliku te dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu. Člankom 229. stavkom 1. točkom 4. Zakona o radu je pak određeno kako će se novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako radniku u propisanim rokovima ne dostavi primjerak ugovora o radu i primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje (članak 14. stavak 5.), dok je stavkom 2.istog članka propisano da će se novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
7. Prilikom odabira vrste i mjere sankcije, sud je kao olakotne okolnosti na strani okrivljenika uzeo u obzir njihovo priznanje, kojim su pridonijeli bržem okončanju postupka te jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra, u smislu da je riječ o manjim nedostacima koji su nakon intervencije inspektorata otklonjeni. Sud je također u tom smislu cijenio stupanj krivnje kod okrivljenika koji je prema mišljenju suda na razini nesvjesnog nehaja. Kako okrivljenici nikada nisu osuđivani za istovrsne prekršaje te općenito za kažnjiva djela iz područja gospodarstva, sud smatra da naprijed citirane okolnosti u svojoj ukupnosti predstavljaju naročito olakotne iz članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona koje opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne.
7.1. Stoga je okrivljenicima prethodno utvrdio novčane kazne u nižem iznosu od najmanje propisane kazne za svaki prekršaj za tu vrstu okrivljenika, nakon čega im je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupnu novčanu kazne navedenu u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda u cijelosti ostvariti u svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
7.2. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
8. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Split, 9. listopada 2025.
Zapisničarka
Sudac
Sanja Tolić,v.r.
Mario Bakota,v.r
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje Visoki prekršajni sud RH.
Dostaviti: okrivljenicima, branitelju ovlaštenom tužitelju, u spis
