Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 2051/2023-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd 2051/2023-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Šarića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Q. N., OIB, kojeg zastupa punomoćnica A. K. K., odvjetnica u V., protiv tuženika: 1. B. K. d.o.o. Z., OIB, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva B. i P. sa sjedištem u Z. i 2. Š. N., OIB, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-865/2022-2 od 22. rujna 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-2824/2019-44 od 28. travnja 2022., u sjednici održanoj 20. rujna 2023.,

 

r i j e š i o  j e:

 

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.

 

Obrazloženje

 

1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-865/2022-2 od 22. rujna 2022., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-2824/2019-44 od 28. travnja 2022.

 

2. Na prijedlog za dopuštenje revizije nije odgovoreno.

 

3. Postupajući sukladno odredbama članka 385.a i članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), ovaj je sud ocijenio da na temelju onoga što prijedlog sadrži i što je uz njega dostavljeno, nije riječ o važnim pravnim pitanjima u smislu članka 385.a stavak 1. ZPP-a.

 

4. Pobijanom presudom odbijen je zahtjev tužitelja na činjeničnom utvrđenju da je pravni prednik tuženika pod 1. kod osnivanja založnog prava u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, dok tužiteljevo pravo suvlasništva predmetne nekretnine stečeno temeljem zakona nije bilo upisano u zemljišne knjige, te da tužitelj u konkretnom slučaju nije bio savjestan. U navedenom činjeničnom utvrđenju i razlozima temeljem kojih je pobijanom presudom odlučeno o zahtjevu tužitelja, pravna pitanja kako ih je u prijedlogu naznačio tužitelj ne proizlaze iz razloga na kojima je pobijana odluka donijeta, odnosno ne proizlaze iz činjeničnih utvrđenja na kojima je donijeta pobijana presuda i u određenom dijelu odnose se na ispitivanje činjeničnih okolnosti konkretnog slučaja, odnosno na ocjenu dokaza provedenih u postupku kod utvrđivanja relevantnih činjenica od strane nižestupanjskog suda, a kakva pitanja se ne mogu cijeniti kao pitanja važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

 

5. Kako, dakle, nije riječ o pravnim pitanjima važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, na temelju odredbe članka 389.b stavak 1. ZPP-a riješeno je kao u izreci.

 

Zagreb, 20. rujna 2023.

 

Predsjednica vijeća

Renata Šantek, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu