REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka, predsjednice vijeća te Mirjane Medić i Ivanke Mašić, članica vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković, zapisničarke u prekršajnom postupku protiv okrivljene VĐ i dr., zbog prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine broj 70/17., 126/19., 84/21. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljene VĐ podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj Pp-2808/2022 od 10. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 9. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba okrivljene VĐ i potvrđuje prvostupanjska presuda.

III. Na temelju članka 138. stavak 2. točka 3.c Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljena VĐ obvezuju se naknaditi troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 40,00 (četrdeset) eura u roku 15 dana od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1.Pobijanom presudom Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj Pp-2808/2022 od 10. lipnja 2025., okrivljena VĐ i okrivljeni ŽĐ proglašeni su krivima zbog prekršaja iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te je uz primjenu odredbe članka 37. Prekršajnog zakona okrivljena VĐ kažnjena s novčanom kaznom od 150,00 eura, a okrivljeni ŽĐ s novčanom kaznom od 300,00 eura, uz pogodnost plaćanja dvije trećine kazne. Na ime troškova prekršajnog postupka dužni su platiti paušalni iznos od 30,00 eura, svaki.

2.Protiv te presude pravodobnu žalbu podnijela je okrivljena VĐ, ne navodeći zakonski osnov pobijanja, dok je sadržajno i smisleno nezadovoljna utvrđenim činjeničnim stanjem.

3.Žalba nije osnovana.

4.Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu u dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žaliteljica navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5.Žaliteljici koja je nezadovoljna utvrđenim činjeničnim stanjem i odlukom o vlastitoj krivnji odgovara se da u žalbi ponavlja sve izneseno u obrani pred prvostupanjskim sudom odnosno sve na što se prvostupanjski sud očitovao u analizi činjeničnih utvrđenja. Stoga se upućuje na valjano obrazloženje prvostupanjskog suda. Ovaj sud dodaje da i sama žaliteljica okolnosno potvrđuje inkriminaciju i njezinu dinamiku, međutim, neosnovano smatra da bi njezino postupanje bilo nužna obrana i samim time značilo isključenje protupravnosti. Nužna obrana isključuje protupravnost samo kod onih obrambenih radnji koje su prijeko potrebne da bi se odbio istodobni ili izravno predstojeći protupravni napad. Nužnost obrane ocjenjuje se objektivno i ex ante (u trenutku koji prethodi reakciji) i pri tome se postavlja pitanje kako bi postupila svaka razborita osoba u položaju napadnutog u vrijeme poduzimanja obrambene radnje. U konkretnom slučaju, unatoč tome što tjelesno nasilje iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji uvijek pretpostavlja neki oblik fizičkog nasrtaja, nije svaki takvog intenziteta da bi imao kvalitetu i značaj napada na fizički integritet. Potom i dopustivost reakcije napadnutog nije neograničena. Žaliteljica potpuno svjesna odnosa kojega ima s okrivljenikom, svih netrpeljivosti, nerazumijevanja i zamjeranja, svjesna da su događaju nazočna djeca i da je mjesto događaja javno, u konkretnom slučaju jednostavno nije postupala u nužnoj obrani. Nužna obrana kategorija je koja se promatra po objektivnim kriterijima i vrijedi načelo najveće moguće štedljivosti prema napadaču. Ovdje to, imajući u vidu gore navedeno, nije slučaj, slijedom čega ispravnost činjeničnih utvrđenja nije dovedena u sumnju.

6.U odnosu na kaznu, ovaj sud prihvaća sva utvrđenja prvostupanjskog suda. Jasnom distinkcijom između odmjerenih kazni njoj i drugom okrivljeniku, te primjenom odredi o ublažavanju kazne, prvostupanjski sud je na strani žaliteljice cijenio i one okolnosti koje ona ističe u okviru pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Novčanom kaznom u gotovo simboličnoj mjeri, imajući u vidu da je Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji za prekršaj iz članka 22. stavak 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano kažnjavanje novčanom kaznom od najmanje 920,00 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 45 dana, prvostupanjski sud žaliteljici daje priliku da u zakonitim procedurama riješi obiteljske probleme, prvenstveno na dobrobit djece, kako se više nikada ne bi dovela u situaciju da u nazočnosti djeteta ispolji ponašanja koja su zakonom opisana kao nasilje u obitelji.

7.Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točka 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna svota određena je u skladu s odredbom članka 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, te okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka, a s obzirom na složenost i trajanje postupka.

8.Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 9. listopada 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Slavonskom Brodu u 6 ovjerenih prijepisa.