Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: P-2/2025-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu u vijeću sastavljenom od sudaca i to Miha Mratovića kao predsjednika vijeća, i Nediljke Radić i Ane Grbavac kao članica vijeća u pravnoj stvari tužitelja pod 1) TEHNOS - Strukovni sindikat radnika Hrvatske elektroprivrede, OIB 08339796999, Ulica grada Vukovara 37,Zagreb i pod 2) FU OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] oba zastupana po punomoćniku Jasmini Češo Žanić, odvjetnici u Zagrebu protiv tuženika pod 1) RADNIČKO VIJEĆE HEP

OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA d.o.o. ELEKTRODALMACIJA SPLIT, Poljička cesta 73 i pod 2) IZBORNI ODBOR RADNIČKOG VIJEĆA, HEP

OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA d.o.o. ELEKTRODALMACIJA SPLIT, Poljička cesta 73, oba zastupana po punomoćniku SU diplomiranoj pravnici u Hrvatskom elektroenergetskom sindikatu radi utvrđenja nevaljalosti i poništavanja izbora za članove radničkog vijeća, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene na ročištu 2. listopada 2025., na ročištu za objavu i dostavu presude 9. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev koji glasi:

"I. Poništavaju se kao nezakoniti izbori za članove radničkog vijeća HEP

OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA d.o.o. ELEKTRODALMACIJA SPLIT, Poljička cesta 73 i za izbor članova povjerenstva za zaštitu na radu HEP

OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA d.o.o. ELEKTRODALMACIJA SPLIT, Poljička cesta 73, održani dana 9. travnja 2025.

II. Nalaže se tuženima da tužitelju naknade troškove ovog postupka u iznosu od 687,50 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje se određuju za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena od 5. rujna 2022. do isplate, u roku od 8 dana."

Obrazloženje

1. Tužbom zaprimljenom pred ovim sudom 28. srpnja 2025. Tužitelji su ustali zahtjevom spram tuženih radi poništenja izbora održanih 9. travnja 2025. za članove radničkog vijeća; kao i za članove povjerenstva za zaštitu na radu.

2. U tužbi se kao nepravilnosti u bitnom ističu:

- odluka o imenovanju članova i zamjenika članova u Izborni odbor donesena je nepropisno,

- liste kandidata su sastavljene nepropisno, bez naznake tko su kandidati, a tko zamjenici

- posljedično glasački listići su sastavljeni nepropisno, dodatno bez označenog serijskog broja i napomene kako se glasuje,

- tiskano je 6% više glasačkih listića,

- na biračkom mjestu u [adresa] obavljeno je glasovanje umjesto birača.

3. Dodatno su tužitelji istaknuli kako zbog poslovnih obveza nisu mogli glasovati svi djelatnici na biračkom mjestu u Vrgorcu.

4. Tuženik je podnio odgovor na žalbu kojim je istaknuo kako je tužba nepravovremena, te je naveo kako nepravilnosti nije bilo, a posebno ne onih koje bi utjecale na izborni rezultat.

5. U provedenom postupku sud je pružio strankama mogućnost očitovanja, raspravio je sa strankama na prvom pripremnom ročištu predmet sukladno načelu otvorenog pravosuđenja u smislu odredbe članka 288a Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 dalje ZPP) te je izveo dokaz: pregledom Odluke Radničkog vijeća o imenovanju Izbornog odbora od 6. ožujka 2025., pregledom žalbe tužitelja pod 2/ od 25. travnja 2025., pregledom zapisnika s 5. sjednice Izbornog odbora od 28. travnja 2025., pregledom prigovora tužitelja pod 1/ od 30. travnja 2025., pregledom odgovora na prigovor od 5. srpnja 2025., pregledom preslika glasačkih listića za izbor članova radničkog vijeća i povjerenstva zaposlenika Zaštite na radu, pregledom Zapisnika o prethodnim rezultatima izbora za radničko vijeće i povjerenstva zaštite na radu od 23. travnja 2025., pregledom Zapisnika o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće i povjerenstva zaštite na radu od 30. travnja 2025., pregledom liste kandidata za članove radničkog vijeća HES-a, pregledom originalnog glasačkog listića za izbor članova radničkog vijeća, pregledom zapisnika s 1. Sjednice Izbornog odbora održanog 7. ožujka 2025., pregledom popisa biračkih mjesta, pregledom svih zapisnika o radu biračkih odbora, pregledom zapisnika s 1. konstituirajuće sjednice 7. Saziva Radničkog vijeća od 22. svibnja 2025., uz popis nazočnih, saslušanjem svjedoka LU, UU i ČU, saslušanjem stranaka i to tužitelja pod 2/ FU, zz. tuženika pod 1/ RU i zz tuženika pod 2/ KU.

6. Tužba je pravovremena i dopuštena.

7. Tužbeni zahtjevi nisu osnovani.

8. U ovom konkretnom slučaju predmet postupka su u biti dva samostalna tužbena zahtjeva. Prvi zahtjev jest zahtjev za poništenje izbora za članove radničkog vijeća, a drugi zahtjev je usmjeren na poništenje izbora članova povjerenstva za zaštitu na radu.

9. Odredbom članaka 162 stavak 1. Zakona o radu ( dalje ZR- „Narodne novine“ broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23) propisano je da radničko vijeće, izborni odbor, poslodavac, sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca ili kandidat za radničko vijeće, mogu u roku od devedeset dana od dana objave konačnih rezultata izbora, od nadležnog suda zahtijevati da u slučaju teške povrede obveze iz ovoga Zakona o provođenju izbora za radničko vijeće, koja je utjecala na rezultate izbora, poništi provedene izbore.

10. Pregledom Zapisnika o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće i povjerenstva zaštite na radu od 30. travnja 2025. ovaj sud je utvrdio kako su zaista konačni rezultati objavljeni 30. travnja 2025. na svim oglasnim mjestima poslodavca, time da je zapisnik o konačnim rezultatima i dostavljen poslodavcu, sindikatima koji su podnijeli listu kandidata te nositeljima lista kandidata podnesenih od skupina radnika.

11. Tužba je podnesena ovom sudu 28. srpnja 2025.

12. Stoga imajući u vidu da je odredbom članka 70. Zakona o zaštiti na radu (dalje ZZNR - Narodne novine br. 71/2014, 118/2014, 154/2014, 94/2018, 96/2018) predviđena supsidijarna primjena, u svezi izbora povjerenstva (višečlano) zaštite na radu, upravo odredaba ZR-a to je tužba podnesena unutar roka od 90 dana, jer je zadnji dan rok isticao 29. srpnja 2025. do 24,00 sati, a tužba je podnesena 28. srpnja 2025.

13. Glede aktivne legitimacije, iako tuženici u odgovoru na tužbu nisu isticali prigovor nedostatka, ali je u odgovoru na prigovor tužitelja pod 1/ upravo tuženik pod 2/ istaknuo kako tužitelj nije sudjelovao na izborima valja navesti kako je odredbom članka 162 stavak 1. ZR-a sindikatima koji imaju svoje članove zaposlene kod poslodavca kod kojeg su provedeni izbori omogućeno osporavanje izbora, pa ovaj sud jer nije bilo nikakvog osporavanja u parnici od strane tuženih da tužitelj pod 1/ nema članova zaposlenih kod poslodavca kod kojeg su provedeni izbori, smatra tužitelja pod 1/ aktivno legitimiranim za podnošenje tužbe po oba tužbena zahtjeva.

14. Pregledom preslika glasačkog listića povjerenstva zaposlenika Zaštite na radu ovaj sud je utvrdio kako je nositelj liste skupine radnika upravo bio tužitelj pod 2/, a što znači da je tužitelj pod 2/ aktivno legitimiran ali samo glede drugog zahtjeva usmjerenog na poništenje izbora članova povjerenstva za zaštitu na radu.

15. Glede pasivne legitimacije stranaka valja istaći kako je Vrhovni sud na sjednici Građanskog odjela održanoj 2. prosinca 2005. zauzeo pravno shvaćanje po kojem pasivno legitimiran u postupku po zahtjevu za poništenje izbora za članove radničkog vijeća može biti svatko tko krši izborno pravo.

16. Odredbom članka 20. točka 1. Zakona o sudovima (Narodne novine br. 28/2013, 33/2015, 82/2015, 82/2016, 67/2018, 126/2019, 130/2020, 21/2022, 60/2022, 16/2023, 155/2023, 36/2024) propisano je kako Vrhovni sud Republike Hrvatske osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.

17. Nadalje je odredbom članka 40. stavak 2. Zakona o sudovima propisano kako Pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici svih sudaca odnosno sudskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Visokoga kaznenog suda Republike Hrvatske, Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i sjednici odjela županijskog suda obvezno je za sva drugostupanjska vijeća ili suce pojedince tog odjela, odnosno suda. Ova odredba nije stavljena izvan snage već je njena primjena suspektna zbog odluke Suda Europske unije u predmetu C-554/21 (HAHN INVEST). Međutim ovaj sud se s jedne strane inače slaže s pravnim shvaćanjem sjednice odjela Vrhovnog suda (sve i da nije vezan) a s druge strane smatra kako je zbog odredbe članka 20. točka 1. Zakona o sudovima radi postizanja vladavine prava potrebno poštivati stavove Vrhovnog suda pa zaključno smatra da je Izborni odbor kao tuženik pod 2/ koji je provodio oba izbora pasivno legitimiran po oba tužbena zahtjeva, te da tuženiku pod 2/ treba priznati pravo na stranačku sposobnost u smislu odredbe članka 77. stavak 3. ZPP-a ("ius standi in iudicio").

18. S obzirom da je sam Vrhovni sud svoj pravni stav zaključen na sjednici Građanskog odjela održanoj 2. prosinca 2005. protumačio krajnje ekstenzivno te je donio mnogobrojne odluke u kojima je radničko vijeće (iako nije bilo počinitelj nepravilnosti ali je na temelju nepravilnosti konstituirano) također pasivno legitimirano to ovaj sud smatra kako radničko vijeće kao tuženik pod 1/ pasivno legitimirano ali naravno samo po prvom zahtjevu za poništenje izbora za članove radničkog vijeća.

19. Za odluku o tužbenom zahtjevu potrebno je bilo utvrditi jesu li počinjene teške povrede obveza iz ZR-a o provođenju izbora za radničko vijeće, koja bi utjecale na rezultate izbora. Naime općenito i u izbornom zakonodavstvu te izbornoj praksi (iako je Ustavni sud Republike Hrvatske na zadnjim lokalnim izborima održanim u svibnju 2025. zalutao u tumačenju izbornog prava) relevantna je posljedica odnosno isključivo se gledalo kakav bi bio rezultat u slučaju da nije bilo takvih povreda.

20. Odredbom članka 142. stavak 1. točka 5. ZR-a broj članova radničkog vijeća utvrđuje se prema broju radnika zaposlenih kod određenog poslodavca, i to od sedamsto pedeset jedan do tisuću radnika, devet predstavnika; time da naravno ova odredba kako je to i ranije već u obrazloženju ove odluke navedeno vrijedi i za povjerenstvo za Zaštitu na radu na temelju odredbe članka 70. ZZNR-u.

21. Kako je i prema Zapisnicima o rezultatima izbora i prema Zapisniku s 1. Sjednice Izbornog odbora utvrđeno da poslodavac ima 773 zaposlenika to je jasno kako je ostvarena pretpostavka iz odredbe članka 142. stavak 1. točka 5. ZR-a da radničko vijeće, kao i povjerenstvo zaposlenika Zaštite na radu imaju po devet (9) predstavnika.

22. Zaista je odredbom članka 146. stavak 2. ZR-a propisano da svaka lista kandidata mora imati onoliki broj kandidata i zamjenika koliko se predstavnika radnika bira.

23. Iz glasačkih listića proizlazi kako su na oba izbora sudjelovale po dvije liste.

24. Na izborima za radničko vijeće sudjelovala je lista Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata (HES) i lista skupine radnika nositelja liste AU, dok je na izborima za povjerenstvo zaposlenika Zaštite na radu sudjelovala lista Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata (HES) i lista skupine radnika nositelja liste FU (tužitelja pod 2/)

25. Ovaj sud je utvrdio kako na glasačkom listiću nije posebno naznačeno da su prvih devet kandidata na listi kandidati a drugih devet zamjenici kandidata. Međutim na glasačkim listićima stoji jasna napomena kako se glasački listić popunjava tako da se zaokruži broj ispred naziva samo jedne kandidacijske liste za koju se glasuje.

26. Stoga kada se ima u vidu odredba članka 147. stavak 6. ZR-a po kojoj Zamjenici predstavnika sa svake liste su kandidati koji nisu izabrani, po redu od prvoga neizabranoga pa najviše do broja koliko je određena lista dobila predstavničkih mjesta, a nakon što se iscrpi lista kandidata, zamjenici su osobe s liste zamjenika kandidata to ovaj sud ne nalazi da bi ne navođenje posebno na listiću tko su kandidati (prvih devet) a tko zamjenici (drugih devet) moglo utjecati na rezultate izbora.

27. Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća (dalje Pravilnik - Narodne novine br. 3/2016, 52/2017, 138/2020) u odredbi članka 13. samo šturo propisuje kako se Glasački listići označavaju serijskim brojem i moraju sadržavati ime i prezime te vlastoručni potpis predsjednika izbornog odbora. Pri dnu glasačkog listića mora se staviti sljedeća napomena: "Glasuje se isključivo zaokruživanjem jednog od rednih brojeva".

28. Stoga su glasački listići bili dijelom sastavljeni u skladu s Pravilnikom jer su sadržavali ime i prezime te vlastoručni potpis predsjednika izbornog odbora, dok je napomena stavljena na vrh listića a ne na dno, te iz stanja spisa proizlazi kako nisu otisnuti serijski brojevi. Tužitelji nisu niti predložili pregled nevažećih listića, pa ovaj sud sukladno odredbi članka 7. ZPP-a u svezi odredbe članka 8. ZPP-a i 219. ZPP-a zaključuje kako izgled glasačkog listića nije mogao u tolikoj mjeri djelovati zbunjujuće da birači nisu znali kako iskoristiti svoje biračko pravo. U biti izbori su bili jednostavni postojale su samo dvije liste na svakom od glasačkih listića, a inače zakonodavac ne predviđa preferencijalno glasovanje, pa je jasno kako su zaokružuje listu, odnosno redni broj ispred liste za koju se glasuje.

29. Ne označavanje listića serijskim brojem predstavlja grubu povredu, ali tužitelji ne nude dokaze na okolnost bilo kakvog utjecaja na rezultate izbora ove povrede. Tužitelji su predložili saslušanje svjedoka ZU, HU i JU ali samo na okolnost neispravnih listića, a ovaj sud je samim uvidom u listiće utvrdio kako isti nemaju serijski broj i napomena o glasovanju je naznačena na vrhu a ne na dnu listića. Dakle ovaj sud ne nalazi da je ne označavanje serijskog broja na glasačkom listiću na bilo koji način utjecalo na rezultate izbora, a sve cijeneći i zapisnike o radu biračkih odbora, koji su uredno ispunjeni i potpisani. Naime niti iz jednog dokaza izvedenog u postupku ne proizlazi kako bi došlo do zlouporabe glasačkih listića.

30. Zaista je odredbom članka 13. stavak 1. Pravilnika propisano kako Izborni odbor odlučuje o broju glasačkih listića koji će biti pripremljeni za glasovanje za izbor radničkog vijeća, a koji broj ne smije biti manji od broja radnika upisanih u popis birača, niti veći za više od pet posto toga broja, a iz zapisnika o rezultatima izbora proizlazi kako je za dva izbora za koja je trebalo tiskati dva puta po 773 listića tiskano dva puta po 820 listića odnosno 5,74% više listića.

31. Ponovno međutim tužitelji ne dokazuju da je ova povreda mogla utjecati na rezultate izbora, a niti to proizlazi iz zapisnika o radu biračkih odbora.

32. Glede sastava izbornog odbora ovaj sud s jedne strane primjećuje kako je izborni odbor bio sastavljen u valjanom broju, jer je bio sastavljen od tri (3) člana. Odredbom članka 5 stavak 2. Pravilnika propisano je kako Izborni odbor ima neparni broj članova s najmanje tri člana, dok je stavkom 3. navedenog članka Pravilnika propisano kada bi izborni odbor imao parni broj članova, dodatnog člana i zamjenika dodatnog člana, imenovat će skupina radnika koja okuplja najveći broj radnika, a ako u postupku izbora za radničko vijeće ne sudjeluje skupina radnika, dodatnog člana i zamjenika dodatnog člana, imenovat će sindikat s najvećim brojem članova.

33. Stoga ovaj sud ne nalazi da bi sastav izbornog odbora mogao utjecati na rezultate izbora.

34. Zaista je odlukom o imenovanju izbornog odbora navedeno kako će predsjednik izbornog odbora biti NU što je protivno odredbi članka 5 stavak 5. Pravilnika, no ovaj sud je uvidom u zapisnik s 1. Sjednice Izbornog odbora održane 7. ožujka 2025. (list spisa 61)utvrdio kako su članovi Izbornog odbora između sebe odredili upravo KU za predsjednicu Izbornog odbora pa je time otklonjena povreda, a inače se radi o povredi koja nije mogla utjecati na rezultate izbora.

35. Pregledom popisa biračkih mjesta (list spisa 63) ovaj sud je utvrdio kako su 773 zaposlenika glasovala na ukupno 14 biračkih mjesta. Na biračkom mjestu broj 6 [adresa] upisano je 44 birača, dok je na biračkom mjestu broj 13 Vrgorac upisan 21 birač.

36. Iz podudarnih iskaza svjedoka i tužitelja pod 2/ proizlazi kako se na biračkom mjestu [adresa] glasovalo putem telefona odnosno da se bez nazočnosti ukupno 6 birača obavilo glasovanje "u njihovo ime".

37. Inače prema zapisniku o radu biračkog odbora biračkog mjesta [adresa] (list spisa 69) bi proizlazilo:

- kako su svi birači glasovali,

- kako je za radničko vijeće lista HES-a dobila 20 glasova, a lista skupine radnika nositelja Nikole Veraje 18 glasova dok su ostali upotrijebljeni listići bili nevažeći,

- kako je za članove povjerenstva za zaštitu na radu lista HES-a dobila 15 glasova, a lista skupine radnika nositelja FU (tužitelja pod 2/) 23 glasa.

38. Nadalje prema zapisniku o radu biračkog odbora biračkog mjesta Vrgorac proizlazi:

- kako nije glasovalo 8 od ukupno 21 birača,

- kako su liste HES-a i za radničko vijeće i za povjerenstvo za zaštitu na radu dobile po 13 glasova dok liste skupine radnika nisu dobile ni jedan glas.

39. Ponašanje Izbornog odbora u Imotskom predstavlja grubu povredu izbornog procesa, jer je glasovanje moralo biti obavljeno neposredno i tajno sukladno odredbi članka 15 stavak 1. Pravilnika.

40. Pregledom zapisnika o konačnim rezultatima izbora ovaj sud je utvrdio:

- kako je lista kandidata HES-a nositeljice RU za 7. Saziv radničkog vijeća dobila 315 glasova, a lista kandidata skupine radnika nositelja AU dobila 84 glas,

- kako je lista kandidata HES- nositelja BU za Povjerenstvo za Zaštitu na radu dobila 297 glasova, a lista kandidata skupine radnika nositelja FU

FU (tužitelja pod 2/) 104 glasa,

- kako su na temelju odredbe članka 147 ZR-a u radničko vijeće izabrani 7 kandidata s liste HES-a, a 2 kandidata s liste skupine radnika nositelja AU,

- kako su na temelju odredbe članka 147 ZR-a u Povjerenstvo za Zaštitu na radu vijeće izabrani 7 kandidata s liste HES-a, a 2 kandidata s liste skupine radnika nositelja FU (tužitelja pod 2/).

41. Odredbom članka 147. stavak 3. ZR-a propisano je kada se biraju tri ili više predstavnika, broj predstavnika koji je izabran sa svake liste utvrđuje se tako da se ukupan broj glasova koje je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli s brojevima od jedan do, zaključno, broja predstavnika koji se bira; svi tako dobiveni rezultati redaju se od najvećeg do najmanjeg, a rezultat koji po redu odgovara broju predstavnika koji se bira je zajednički djelitelj; svaka lista dobit će onoliko predstavničkih mjesta koliko puta ukupan broj njezinih dobivenih glasova (biračka masa liste) sadrži cijeli broj zajedničkog djelitelja; ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi između dviju ili više lista dobila koje predstavničko mjesto, ono će pripasti onoj listi koja je dobila više glasova.

42. Odredba članka 147. stavak 3. ZR-a u stvari predstavlja zakonodavni okvir za tzv. D'Hondtov sustav, odnosno metodu raspodjele glasova u mandate u sustavu razmjernog predstavništva, a radi se o metodi koja je dobila ime po Belgijskom matematičaru FUF, a koja metoda je prvi put primijenjena u Belgiji 1899.

43. Prema navedenoj metodi valja utvrditi biračku masu sa svakog popisa, a koju čini ukupan broj za izborni popis danih glasova u izbornoj jedinici nakon toga biračku masu valja dijeliti, i to tako dok se ne dođe do onog broja koji je jednak broju zastupnika koji se biraju, odnosno u konkretnom slučaju do broja 9, s obzirom da je to propisala odredba članka 142. stavak 1. točka 5. ZR-a

44. Za izbore za radničko vijeće posljednji broj (djeljenik) po kojem se dobiva mjesto u radničkom vijeću je 45 a koji broj je dobiven dijeljenjem broja 315, a koji broj je dobila Kandidacijska lista HES-a s brojem 7.

45. Da bi lista skupine radnika nositelja AU imala pravo na još jednog člana vijeća, odnosno da bi ostvarila veći djeljenik, trebala je umjesto 84 glasa ostvariti 136 glasova koji bi omogućili da ta lista ima 3 člana a lista HES-a 6 članova radničkog vijeća. Dakle, listi skupine radnika nedostaje 52 glasa.

46. Iako ovaj sud nije utvrdio da bi na biračkom mjestu u [adresa] bilo više od 6 nezakonitih glasovanja ipak i kada bi se svi glasovi birača koji su glasovali za HES (20 glasova) pribrojili listi skupine radnika a oduzeli listi HES-a ne bi došlo do promjene u rezultatu (305 glasova HES a 104 glasa skupina radnika)

47. Glede biračkog mjesta u Vrgorcu osim predloženog dokaza saslušanjem svjedoka IU tužitelji nisu predložili izvođenje dokaza na okolnost da bi u dogovoru s poslodavcem bila povrijeđena odredba članka 7. Pravilnika. Ipak i kada bi se 8 glasova u Vrgorcu (birača koji nisu ostvarili svoje aktivno biračko pravo) nadodalo ponovno ne bi došlo do promjene rezultata izbora. (305 glasova HES a 112 glasova skupina radnika)

48. Stoga je valjalo odbiti tužbeni zahtjev usmjeren na poništenje izbora za radničko vijeće, jer niti bilo kakvom teorijom nije moguć utjecaj na rezultate izbore.

49. Za izbore za Povjerenstvo za zaštitu na radu vijeće posljednji broj (djeljenik) po kojem se dobiva mjesto u Povjerenstvu je 42,42 a koji broj je dobiven dijeljenjem broja 297, a koji broj je dobila Kandidacijska lista HES-a s brojem 7.

50. Da bi lista skupine radnika nositelja FU (tužitelja pod 2/) imala pravo na još jednog člana Povjerenstva , odnosno da bi ostvarila veći djeljenik, trebala je umjesto 104 glasa ostvariti 128 glasova, koji bi omogućili da ta lista ima 3 člana a lista HES-a 6 članova Povjerenstva. Dakle, listi skupine radnika nedostaje 24 glasa.

51. Iako ovaj sud nije utvrdio da bi na biračkom mjestu u [adresa] bilo više od 6 nezakonitih glasovanja ipak i kada bi se svi glasovi birača koji su glasovali za HES (15 glasova) pribrojili listi skupine radnika nositelja FU (tužitelja pod 2/) a oduzeli listi HES-a ne bi došlo do promjene u rezultatu (282 glasova HES a 119 glasova skupina radnika)

52. Glede biračkog mjesta u Vrgorcu osim predloženog dokaza saslušanjem svjedoka IU tužitelji nisu predložili izvođenje dokaza na okolnost da bi u dogovoru s poslodavcem bila povrijeđena odredba članka 7. Pravilnika.

53. Kada bi se 8 glasova u Vrgorcu (birača koji nisu ostvarili svoje aktivno biračko pravo) nadodalo listi skupine radnika nositelja FU (tužitelja pod 2/) teoretski bi došlo do promjene rezultata izbora (282 glasova HES a 127 glasova skupina radnika).

54. Međutim ovaj sud je unatoč određenom kolebanju Ustavnog suda u izbornoj praksi na redovnim lokalnim izborima održanim 2025. pravnog shvaćanja kako uvijek prilikom prosudbe valjanosti izvora treba poći od toga jesu li postojale konkretne povrede i jesu li povrede mogle konkretno utjecati na rezultat.

55. U postupku ovaj sud nije utvrdio da bi osim 6 glasova koji su ostvareni nezakonito u [adresa] bile počinjene druge povrede koje su uopće mogle djelovati na provedbu izbora. Nezakonito glasovanje za 6 birača opet zbog razlike u djeljeniku nije moglo utjecati na rezultate izbora niti za Povjerenstvo za zaštitu na radu.

56. Radnik koji je htio ostvariti svoje pravo glasa mogao je zatražiti dopisno glasovanje u smislu odredbe članka 7. stavak 4. Pravilnika, pa ta pretpostavljena eventualna uskrata prava biračima iz biračkog mjesta u Vrgorcu za neposredno glasovanje zbog prirode posla nije mogla utjecati na provedbu izbora i time posljedično na rezultate izbora.

57. Stoga je ovaj sud odbio i tužbeni zahtjev usmjeren na poništenje izbora za Povjerenstvo za Zaštitu na radu.

58. S obzirom da je valjalo odbiti tužbeni zahtjev u meritumu to je sukladno odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a tužitelja, koji je inače zatražio pripadajući trošak u skladu s odredbom članka 155. ZPP-a, valjalo odbiti i u zahtjevu za naknadom parničnog troška.

U Splitu, 9. listopada 2025.

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Miho Mratović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, a koja žalba se podnosi putem ovog suda. Žalba se može izjaviti u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu i dostavu presude, te se žalba podnosi u tri primjerka.