REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-1702/2024-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Markotić, u pravnoj stvari tužiteljice UŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Zrinko Markota, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, OIB:61817894937, kojeg zastupa punomoćnica Kornelija Đuratović, odvjetnica iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 4. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice Zrinka Markote, odvjetnika i punomoćnice tuženika Kornelije Đuratović, odvjetnice, dana 9. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Gradu Zagrebu, Trg Stjepana Radića 1, OIB:61817894937 isplatiti tužiteljici UŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 4.272,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 30. kolovoza 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelja sa preostalim dijelom tužbenog zahtjev za isplatu daljnjeg iznosa od 100,00 EUR uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od dana 30. kolovoza 2024. pa do isplate kao neosnovanim.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.932,68 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 9. listopada 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je ozlijeđena dana 1.9.2021. oko 13,00 sati, kada se kao pješak u društvu supruga kretala južnim pješačkim nogostupom u Ilici preko puta Vinogradske ulice u smjeru zapada. Opisuje da je sišla s tramvaja na tramvajskoj postaji koja se nalazi nešto istočnije od mjesta pada i krenula pješačkim nogostupom Ilicom prema zapadu (na tom dijelu Ilica graniči s parkom dr. Franje Tuđmana). Na dijelu nogostupa, otprilike preko puta k.br. 164 u Ilici je lijevom nogom zapela za oštećeni asfalt, odnosno propala nogom u rupu u asfaltu, pala i ozlijedila lijevu nogu. Predmetna rupa je bila otprilike pravokutnih dimenzija cca 20 x 50 cm i dubine oko 15 cm. Nalazila se na rubnom dijelu nogostupa prema travnatoj površini i iz iste je virio komad željeza. Bila je loše vidljiva jer je iz nje rasla trava i u njoj se nalazilo trulo lišće i smeće. Tužiteljica istu nije primijetila uslijed gužve i gustog protoka pješaka i biciklista na tom dijelu nogostupa koji je vrlo prometan jer se istim ljudi pješice kreću prema bolnici „Sestre Milosrdnice. Predmetna rupa je kasnije pokrpana.

2. Tužiteljica je u nezgodi zadobila prijelom lijevog nožnog zgloba s pomakom te napuknuće V. metatarzalne kosti lijevog stopala. Istoga dana je zatražila i dobila medicinsku pomoć te gipsanu longetu koju je nosila oko tri tjedna, a sa štakama se otežano kretala oko dva mjeseca. Tijekom liječenja koje je potrajalo oko 8 mjeseci je obavila preporučene specijalističke pretrage i višestruku fizikalnu terapiju. Kao posljedicu nezgode trpi povremenu bolove i oticanje lijevog gležnja, naročito prilikom nošenja težeg tereta ili dužeg hoda, hoda uz stepenice i slično, kao i umanjenje funkcije lijeve noge u vidu slabije rotacije gležnja. Navedene tegobe joj naročito smetaju kod obavljanja svakodnevnih radnji i dužeg hodanja, kao i kod nošenja težeg tereta. Tužiteljica u skladu s navedenim postavlja tužbeni zahtjev za povredu prava osobnosti kao i za tuđu njegu i pomoć za koju pretrpljenu neimovinsku i imovinsku štetu potražuje ukupan iznos od 4.200,00 EUR (za pretrpljene tjelesne boli 1.200,00 EUR, za pretrpljeni strah 1.000,00 EUR, za duševne boli zbog umanjenja životne aktivnosti 1.500,00 EUR te za tuđu njegu i pomoć 500,00 EUR).

3. Cijela ulica Ilica je označena kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastru, a u zemljišnim knjigama kao zk.č. 5308/1 i kao javno dobro u općoj uporabi je upravo u vlasništvu tuženika. Odgovornost tuženika temelji se na odredbi čl. 5., čl. 22., čl. 23., čl. 27. i čl. 64. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN br. 68/2018, 110/2018, 32/2020, 145/2024) koji određuje da su jedinice lokalne samouprave dužne osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti pod koje spadaju i održavanje javnih površina odnosno nerazvrstanih cesta. Kako Grad Zagreb kao jedinica lokalne samouprave očito nije osigurao održavanje javne prometne površine, odnosno pješačkog nogostupa kao dijela nerazvrstane ceste u funkcionalno ispravnom stanju, dužan je tužiteljici nadoknaditi štetu koju trpi zbog toga sukladno članku 1084. Zakona o obveznim odnosima.

4. Prije podnošenje tužbe tužiteljica se obratila tuženiku s odštetnim zahtjevom, ali se u on vezi istog nije očitovao. Slijedom navedenog, tužiteljica ovom tužbom zahtijeva od tuženika naknadu imovinske i neimovinske štete s osnove povrede prava osobnosti odnosno pretrpljenih ozljeda, u ukupnom iznosu od 4.200,00 EUR, uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od dana podnošenja tužbe sukladno članku 1103. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 155/23, u nastavku ZOO-a) uz naknadu parničnog troška uvećano za zatezne kamate tekuće od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

Tužiteljica uz tužbu kao dokaze prilaže medicinsku dokumentaciju, ispise fotografija mjesta pada, zemljišnoknjižni izvadak, izvod iz katastarskog plana, prijepis posjedovnog lista te odštetni zahtjev od dana 16.7.2024.

5. Tuženik osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva, uzročnu vezu te ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, kao i prigovor isključive krivnje tužiteljice. U odnosu na istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije tuženik ističe da tužiteljica, koja tvrdi da se predmetni štetni događaj zbio na nogostupu nerazvrstane ceste pa smatra da bi tuženik bio pasivno legitimiran temeljem odredaba Zakona o komunalnom gospodarstvu, ne uzima u obzir odredbe Zakona o cestama, koje određuju drugačije. Naime, odredbom čl. 100. Zakona o cestama (NN br. 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019, u nastavku ZC) propisano je da nerazvrstanu cestu čine:

– cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično).. Nadalje, odredba čl. 107. ZC propisuje da upravljanje, građenje i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja se na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije, dok je u stavku 2. određeno da jedinica lokalne samouprave može osnovati trgovačko društvo u svom vlasništvu radi obavljanja poslova upravljanja i održavanja nerazvrstanih cesta te poslova građenja nerazvrstanih cesta uz odgovarajuću primjenu odredbi članka 23., 26. i 33. ovoga Zakona. U tom smislu tuženik je osnovao trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste. Odlukom o nerazvrstanim cestama Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 18/2013, 16/2014, 25/2015, 2/2017, 7/2018), u odredbi čl. 16. određeno je da poslove redovitog održavanja nerazvrstanih cesta obavlja Podružnica Zagrebačke ceste. Imajući dakle u vidu da je Zagrebački holding d.o.o. pravna osoba koja je upisana u sudski registar te ima pravnu i parničnu sposobnost, tuženik smatra da je tužiteljica u konkretnom slučaju trebala podnijeti tužbu protiv Zagrebačkog holding d.o.o., a ne protiv ovdje tuženika. Pored toga, tuženik upućuje i na odredbu čl. 1084. ZOO-a kojom je propisano da osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu sličnu djelatnost od javnog interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju tu djelatnost. Dakle, sve i da je ovdje tuženik pasivno legitimiran, isti bi odgovarao samo u slučaju obustave ili neredovitog obavljanja komunalne djelatnosti. Slijedom navedenog, tuženik nikako ne može biti pasivno legitimiran niti odgovoran za eventualno nastali predmetni štetni događaj.

6. Tuženik ističe i prigovor isključive krivnje ili barem doprinosa tužiteljice jer rupa nije tako mala te je prosječnom čovjeku lako vidljiva, a i smještena je na samom rubu nogostupa koji je dovoljno širok da tužiteljica nije bila primorana hodati rubom nogostupa. Tuženik ističe i prigovor nedostatka uzročne veze između nastalih ozljeda i štetnog događaja te osporava visinu tužbenog zahtjeva kao previsoko postavljenu. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan u cijelosti uz naknadu troška parničnog postupka tuženiku sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske odluke do isplate.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete i imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege zbog ozljeda koje je zadobila dana 1.9.2021. prilikom pada u rupu dimenzija cca 20x50 cm i dubine cca 15 cm koja se nalazila na površini namijenjenoj kretanju pješaka, točnije dijelu nogostupa preko puta k.br. 164 u ulici Ilici. Nesporan je nastanak štetnog događaja. Sporni su pasivna legitimacija tuženika, je li tužiteljica sama skrivila pad ili je istome barem, zbog nepažnje, pridonijela. Sporno je i opravdava li težina zadobivene ozljeda utuženu visinu naknade neimovinske i imovinske štete koju tužiteljica potražuje od tuženika.

8. Bitne činjenice potrebne za donošenje odluke sud je utvrdio čitanjem naprijed pobrojane dokumentacije dostavljene uz tužbu, saslušan je svjedok EŠ (list 80 - 81 spisa), saslušana je tužiteljica UŠ (list 81 spisa). Provedeno je medicinsko vještačenja po stalnom sudskom vještaku prof. dr. sc. Božidaru Šebečiću (nalaz i mišljenje vještaka na listu 71 – 73 spisa). U tužbi opisano mjesto pada i predmetna rupa su fotografirani (fotografije prileže na listu 32 – 39 spisa), vjerodostojnost tih fotografija tuženik nije osporio, kao niti okolnost da je rupa nakon predmetnog štetnog događaja zakrpana iz kojeg je razloga, vodeći računa i o ekonomičnosti postupka, sud odbio prijedlog za provođenjem očevida na licu mjesta. Cijeneći provedene dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, u nastavku ZPP-a), utvrđuje se da je tužbeni zahtjev tužiteljice u većem dijelu osnovan.

9. Svjedok EŠ je svjedočio spornom padu budući je toga dana sa suprugom, ovdje tužiteljicom, išao čuvati unuka. Ne sjeća se točno koje je doba dana bilo, vjerojatno ranije tijekom dana. Sin sa obitelji živi u [adresa], zato su išli pješke do Reljkovićeve kako bi tamo sjeli na autobus. I inače često, gotovo svaki dan, idu tim dijelom Ilice preko puta Vinogradske u smjeru zapada. Supruga je hodala ispred njega, uvijek hoda nešto brže. Odjednom je propala u rupu koju ni ona ni on nisu ranije primijetili. Na tom je dijelu uvijek gužva, prolazi puno ljudi, biciklista. Ne sjeća se više koliko je rupa bila velika, svakako dovoljno da propadne njena noga. Kada je propala u tu rupu, pala je cijelim tijelom, dobro da si još glavu nije razbila. Odmah su pozvali sina koji je došao po mamu, odvezao je prvo do Doma zdravlja u Runjaninovu, a od tamo u Draškovićevu. U Draškovićevoj je dobila longetu. Bilo joj jer vrlo teško jer su u to vrijeme živjeli u [adresa], na trećem katu bez lifta. On je o svemu brinuo sam jer supruga nije mogla. Danas je ta rupa zatvorena.

10. Tužiteljica UŠ u svom iskazu naglašava da je na tom dijelu Ilice preko puta Vinogradske uvijek gužva zbog tramvajske stanice, biciklista. Ona i suprug su došli tramvajem broj 2 iz [adresa], sišli su na stanici na uglu Republike Austrije i Ilice, krenuli nogostupom i to lijevom stranom prema autobusnoj stanici u Reljkovićevoj. Nosila je tenisice, i inače nosi isključivo tenisice jer se u njima osjeća najsigurnije. Zaista prije nije vidjela rupu veličine arka papira u koju je upala, ne zna od kud se stvorila, a bila je i prekrivena lišćem, zbog toga i nije mogla primijetiti da nije u ravnini sa asfaltom. Noga joj je samo propala u tu rupu, izgubila je ravnotežu i cijelim tijelom pala na lijevu stranu. Muž je hodao iza nje. Nije mogla stati na tu nogu, pa joj je muž pomogao da ustane. Nekako su došli do klupe u blizini i tada su nazvali sina koji ju je vozio liječnicima. Sve se dešavalo negdje oko 11,00, 12,00 sati. U Draškovićevoj je dobila longetu koju je prvo nosila dva tjedna. Budući joj je ta longeta napravila ranu na kosti, to su joj previli i ponovno stavili longetu koju je nosila iduća dva tjedna, ako ne i više. Nakon toga je krenula kod fizijatra, išla je od 11. mjeseca pa do negdje sredine 3. mjeseca. Bilo joj je teško nositi longetu jer uopće nije smjela stati na lijevu nogu. Suprug i ona žive sami i suprug joj je u svemu pomagao. Bez obzira na fizikalnu terapiju i danas osjeća promjene u lijevoj nozi, posebno kod promjene vremena, opterećenja kao npr. hodanje po stepenicama, posebno kada se spušta. To nikada neće biti ista noga. Nekoliko mjeseci nakon njenog pada je ta rupa asfaltirana.

11. Sud ocjenjuje opisane iskaze svjedoka EŠ i tužiteljice iskrenima i uvjerljivima. Suglasno iskazuju o stanju ulice Ilice (gužva, pješaci, biciklisti), načinu svog kretanja (pješice, lijevom stranom nogostupa u smjeru zapada, prema autobusnoj stanici u Reljkovićevoj ulici), veličini i izgledu rupe u koju je tužiteljica upala (dovoljno velika da u nju upadne noga, prekrivena lišćem), načinu pada (odjednom propala noga, nakon toga pala cijelim tijelom) te sadašnjim izgledom sporne rupe (zakrpana). Povezujući navedeno sa priloženim fotografijama koje prikazuju nogostup, rupu u asfaltu na nogostupu pored rasvjetnog stupa prekrivenu lišćem i zakrpu te rupe, sud u cijelosti kao životnu i uvjerljivu prihvaća tvrdnju tužiteljice da rupu zbog navedenog, kao i zbog gužve na nogostupu, nije mogla vidjeti. Da se radilo o znatnom oštećenju ukazuje i činjenica da je sporna rupa u konačnici asfaltirana kako bi se udubljenje poravnalo sa okolnim asfaltom, koju okolnost tuženik nije osporio, a zbog čega je sud i odustao od provođenja očevida na licu mjesta. Sud u cijelosti isključuje prigovor tuženika da je tužiteljica kriva za opisani pad ili da je istom barem pridonijela jer iz opisanih iskaza to niti ne proizlazi pa sud zaključuje da tužiteljica, koja je bila obuvena u tenisice, spornu rupu niti uz primijenjenu dužnu pažnju i uobičajeni oprez prosječnog pješaka prilikom hoda, nije mogla opaziti. Dakle, u postupanju tužiteljice sud nije utvrdio nikakvih propusta koji bi pridonijeli kako nastanku, tako i posljedicama koje je pretrpjela uslijed predmetnog pada dana 1.9.2021.

12. Neosnovan je i istaknuti prigovor nedostatka pasivne legitimacije tuženika. To stoga što Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN br. 68/2018, 110/2018, 32/2020, 145/2024, u nastavku ZKG) u čl. 22. propisuje da komunalnu djelatnost predstavlja i održavanje javnih površina na kojima nije dopušten promet motornim vozilima, dok je čl. 23 st. 2 istog Zakona propisano da se pod održavanjem javnih površina na kojima nije dopušten promet motornih vozila podrazumijeva održavanje i popravci tih površina kojima se osigurava njihova funkcionalna ispravnost. Prema čl. 2. Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 14/19, 24/19, 22/20 i 16/22) u javne površine spadaju javnoprometne površine poput javnih cesta, nerazvrstanih cesta, trgova, mostova, podvožnjaka, nadvožnjaka, pothodnika, nathodnika, pješačkih prolaza, tunela, parkirališta, javnih garaža, pločnika, nogostupa, pješačkih i biciklističkih staza, stajališta javnog gradskog prijevoza i sl. Prema čl. 61 st. 1 ZKG komunalna infrastruktura je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu odnosno suvlasništvu jedinice lokalne samouprave i/ili osobe koja obavlja komunalnu djelatnost. Građenje i održavanje komunalne infrastrukture obveza je jedinica lokalne samouprave odnosno osoba na koje je ta obveza prenesena u skladu s ovim Zakonom ili posebnim zakonom (čl. 64 st. 1 ZKG-a).

Kako se nezgoda tužiteljice dogodila na javnoj površini – nogostupu, to je za održavanje istog nadležan tuženik kao jedinica lokalne samouprave.

13. Radi utvrđivanja visine tužbenog zahtjeva u dijelu koji se odnosi na neimovinsku štetu i opseg potrebe za tuđom pomoći i njegom, sud je pregledao medicinsku dokumentaciju te je odredio provođenje medicinskog vještačenja po prof. dr. sc. Božidaru Šebečiću, stalnom sudskom vještaku za ortopediju i traumatologiju. Vještaku je dano u zadatak da na temelju medicinske dokumentacije koja prileži spisu, osobnog pregleda tužiteljice i uvida u zdravstveno karton tužiteljice očituje na okolnost postojanja, trajanja i intenziteta fizičkih boli i straha, postojanja i stupnja smanjenja životne aktivnosti tužiteljice, je li tužiteljici i u kojem opsegu bila potrebna pomoć i njega druge osobe, a sve s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje vezano za posljedice tjelesnih ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju.

14. U svom nalazu i mišljenju od dana 28.4.2025. sudski vještak utvrđuje da je tužiteljica UŠ, rođena 1955., dana 1.9.2021. kod hoda po nogostupu upala u rupu na asfaltu i ozlijedila lijevi gležanj i stopalo. Zadobila je prijelom maleola lijeve lisne kosti bez pomaka ulomaka i napuknuće baze pete metatarzalne kosti lijevog stopala. Prema preslici zdravstvenog kartona, do štetnog događaja nije imala ozljede ili bolesti lijevog gležnja i stopala. Liječena je imobilizacijom lijeve noge. Po skidanju imobilizacije provela je fizikalnu terapiju. Zbog zadobivenih ozljeda kod tužiteljice je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji i nalazu pri pregledu tužiteljice, po završetku liječenja kod tužiteljice je zaostala manja slabost lijeve noge zbog hipotrofije mišića, bolovi u gležnju kod većeg opterećenja (dulje hodanje, dulje stajanje, hod po stepenicama), dorzalna fleksija stopala je ograničena u manjem stupnju. Navedene trajne posljedice uzrok su smanjenja životne aktivnosti od 5%. Tužiteljica je zbog zadobivene ozljede i tijekom liječenja trpjela fizičke bolove jačeg intenziteta dva dana, srednjeg intenziteta 10 dana i manjeg intenziteta 2,5 mjeseca kumulativno. Zaostali bolovi uključeni su u smanjenje životne aktivnosti. Tužiteljica je pri štetnom događaju trpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma traume i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je sekundarni strah jakog intenziteta 1 dan, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 6 dana. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 5 tjedana. Tuđa pomoć u opsegu od 4 sata dnevno joj je bila potrebna 3 tjedna (imobilizacija noge, hod sa štakama bez opterećenja noge), u opsegu 3 sata dnevno 2 tjedna, u opsegu 2 sata dnevno 2 tjedna i u opsegu 1 sat dnevno 2 tjedna za pomoć kod održavanja osobne higijene (ulazak u kadu, kupanje) i kod odlaska na kontrolne preglede u prvoj fazi liječenja, za obavljanje kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl.

15. Tužiteljica nije imala prigovora na nalaz i mišljenje vještaka sukladno kojem je podneskom od dana 2. 5. 2025. uredila tužbeni zahtjev. Na ime naknade neimovinske štete za pretrpljenu povredu prava osobnosti i to prava na tjelesno i duševno zdravlje po kvalifikatornim okolnostima pretrpljenih bolova, smanjene životne aktivnosti i pretrpljenog straha potražuje naknadu štete u ukupnom iznosu od 3.700,00 EUR. Na ime naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu tužiteljica potražuje isplatu iznosa od 672,00 EUR (4,00 EUR za 1 sat). Ukupno potražuje naknadu štete u iznosu od 4.372,00 EUR sve uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od dana 30.8.2024. kao dana podnošenja tužbe. Potražuje i naknadu prouzročenog parničnog troška uvećano za zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja pa do isplate.

16. Tuženik je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka. Spornim drži vještakove ocjene stupnja smanjenja životne aktivnosti, pretrpljenih boli i pretrpljenog straha. Pred sudom je dana 4.9.2025. održano ročište kako bi se sudski vještak usmeno očitovao na istaknute prigovore tuženika, sve sukladno čl. 260 ZPP-a. Stalni sudski vještak prof. dr. sc. Božidar Šebečić je pojasnio da je smanjenje životne aktivnosti u omjeru od kod tužiteljice od 5% utvrdio jer je zbog prijeloma u lijevom gležnju i prijelomu u lijevom stopalu zaostala manja slabost lijeve noge zbog hipertrofije mišića, bolovi u gležnju kod duljeg hodanja, duljeg stajanja, hoda po stepenicama, dorzalna fleksija stopala je ograničena u manjem stupnju, tužiteljica otežano trči i ne može do kraja čučnuti. Kod ocjene fizičkih bolova i straha je uzeo u obzir težinu zadobivenih ozljeda, a radi se o dva prijeloma kao i medicinsku dokumentaciju o liječenju iz koje je vidljivo da je liječenje tužiteljice trajalo do 18.3.2022., odnosno preko šest mjeseci. U navedenom periodu tužiteljica je povremeno trpjela fizičke bolove i bila zabrinuta za svoje zdravlje i ishod liječenja a što u kumulativnom obliku iznosi kao što je navedeno u vještačenju odnosno bolovi manjeg intenziteta dva i pol mjeseca, a slabiji oscilirajući strah pet tjedana.

17. Nakon opisanog usmenog očitovanja vještaka tuženik nije imao daljnjih prigovora na njegov nalaz i mišljenje. Sud prihvaća nalaz i mišljenje vještaka jer je u cijelosti ispunio postavljeni zadatak. Za svoja je utvrđenja dao jasna i detaljna obrazloženja, utemeljena na priloženoj medicinskoj dokumentaciji i vlastitim utvrđenjima prilikom pregleda tužiteljice.

18. Pravni temelj za potraživanje tužiteljice je povreda prava osobnosti kao neimovinska šteta te imovinska šteta s naslova tuđe pomoći i njege, sukladno čl. 1046. ZOO-a. Temeljem čl. 19. ZOO-a tužiteljica ima pravo neposredno od tuženika zahtijevati isplatu pravične novčane naknade za naprijed opisanu i pretrpljenu neimovinsku štetu u skladu s kriterijima, mjerilima odnosno kvalifikatornim okolnostima propisanim čl. 1100. ZOO-a. U slučaju kumulacije više međusobno povezanih oblika povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, kao što je ovdje slučaj, sud će dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade potrebno je procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužiteljici da je svaki od utuženih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povreda prava osobnosti pri čemu je sud dužan voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (čl. 1100. st. 2 ZOO-a).

19. Cijeneći rezultate provedenog medicinskog vještačenja i utvrđenja vještaka na koje tužiteljica nije imala primjedbi, kao i Okvirna mjerila Vrhovnog suda RH sud utvrđuje da primjerena naknada za pretrpljenu neimovinsku štete s osnova smanjenja životne aktivnosti, fizičkih bolova i straha iznosi 3.600,00 EUR. Pri ovoj je ocjeni sud uzeo u obzir težinu zadobivene ozljede (prijelom maleola lijeve lisne kosti bez pomaka ulomaka i napuknuće baze pete metatarzalne kosti lijevog stopala), dugotrajnost i pretrpljenu nelagodu kod nošenja longeta, pregleda kod traumatologa i fizijatra, provođenje fizikalne terapije, zaostalu slabost lijeve noge, bolove u gležnju kod duljeg hoda, oticanje gležnja nakon većeg opterećenja. Sud prihvaća kao objektivnu zatraženu cijenu sata pružene nestručne pomoći od člana obitelji, ovdje supruga, u iznosu od 4,00 EUR po satu. Kako je tužiteljici tuđa pomoć i njega bila potrebna ukupno 168 sati to joj pripada pravo na naknadu u iznosu od 672,00 EUR. Ukupno određena neimovinska i imovinska naknada štete tužiteljici iznosi 4.272,00 EUR. Zakonska zatezna kamata dosuđena je temeljem čl. 1103 ZOO-a na od dana nakon dana podnošenja tužbe 30.8.2024. pa do isplate. S preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 100,00 EUR je tužiteljica odbijena jer je isti previsoko postavljen obzirom na sva naprijed opisana utvrđenja.

20. Odluka o troška je donesena temeljem čl. 154 st. 5 i čl. 155 ZPP-a, prema vrijednosti predmeta spora, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Troškovi koji su tužiteljici bili potrebni za svrhovito vođenje postupka odnose se na sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova (Tbr. 28), tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7 t. 1), podneska od 2.5.2025. u iznosu od 100 bodova (Tbr. 8 t. 1), zastupanja na ročištima održanim 30.1.2025., 7.5.2025. i 4.9.2025. u iznosu od po 100 bodova za svako (Tbr. 9 t. 1) Uz vrijednost jednog boda u iznosu od 2,00 EUR i 25% PDV-a u iznosu od 300,00 EUR, trošak tužiteljice iznosi 1.500,00 EUR. Navedenom trošku treba dodati plaćeni trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 300,00 EUR, plaćene sudske pristojbe na tužbu (44,23 EUR) i presudu (88,45 EUR) pa ukupno priznati trošak tužiteljice iznosi 1.932,68 EUR, uvećano za zakonske zatezne kamate dosuđene temeljem čl. 29 st. 2 ZOO-a tekućim od dana 30.8.2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

U Zagrebu 9. listopada 2025.

Sutkinja

Ivana Markotić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

Pun tužiteljice uz rješenje za sudsku pristojbu na presudu (88,45 EUR)

Pun. tuženika