Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: P-7939/2021-111

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nevenki Božinović Čupin, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I.-tužitelja UD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i II.-tužitelja AD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Marinu Ivanoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv I.-tuženika Republika Hrvatska, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu, Građansko upravni odjel, i II.-tuženika ŠD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 16. rujna 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika I.-II. tužitelja, punomoćnika I.-tuženika te u odsutnosti uredno pozvanog II.-tuženika, dana 9. listopada 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Proglašava se nedopuštenom ovrha određena rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr - 2489/00 od 27. siječnja 2011. radi namirenja novčane tražbine I.-tuženika Republika Hrvatska, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, na ½ nekretnine tužitelja upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu kao stan broj 14 na II. (drugom) katu lijevo koji se sastoji od dvije i pol sobe i ostalih prostorija u površini od 65.35 čm sa pripadajućim spremištem u podrumu u površini od 3.62 čm, a koji se nalazi u stambenoj zgradi [adresa], sagrađenoj na čest.br. 4977/22, po novoj izmjeri čest.br. 1024, k. o. [katastarska općina], sve upisano u knjigu PU Grad Zagreb, broj [broj poduloška]/ zk. uložak [broj ZK uloška].

    II. Odbija se kao neosnovan dio tužbenog zahtjeva u dijelu kojim se traži proglašenje nedopuštenom ovrhe određene rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr - 2489/00 od 27. siječnja 2011. radi namirenja novčane tražbine I.-tuženika Republika Hrvatska, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, na ½ nekretnine tužitelja upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu kao stan broj 14 na II. (drugom) katu lijevo koji se sastoji od dvije i pol sobe i ostalih prostorija u površini od 65.35 čm sa pripadajućim spremištem u podrumu u površini od 3.62 čm, a koji se nalazi u stambenoj zgradi [adresa] sagrađenoj na čest.br. 4977/22, po novoj izmjeri čest.br. 1024, k. o. [katastarska općina], sve upisano u knjigu PU Grad Zagreb, broj [broj poduloška]/ zk. uložak [broj ZK uloška].

    III. Svaka stranka snosi svoj trošak.

    Obrazloženje

    1. Prednica I.-II. tužitelja u tužbi navodi da je rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl.br. Ovr-2489/00-73 od dana 04. studenog 2011., kao treća osoba upućena da pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja i ovršenika, ovdje tuženika, radi proglašenja da ovrha na predmetu nije dopuštena, da je u ovršnom postupku Ovr-2489/00-73 dana 27. siječnja 2011. doneseno rješenje o ovrsi, radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja, na nekretnini ovršenika koja se nalazi upisana u zemljišnim knjigama kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu i to: zk. ul. [broj ZK uloška], [broj poduloška], k. o. [katastarska općina], u naravi stan broj 14 na II. (drugom) katu lijevo koji se sastoji od dvije i pol sobe i ostalih prostorija u površini od 65.35 čm sa pripadajućim spremištem u podrumu u površini od 3.62 čm, a koji se nalazi u stambenoj zgradi [adresa] sagrađenoj na čest.br. 4977/22, po novoj izmjeri čest.br. 1024, k. o. [katastarska općina], da je 1985. zaključila brak s II.-tuženikom ŠD, da su u braku 1988. kupili naprijed navedenu nekretninu, na način da je tužiteljica najprije prodala svoj stan, a potom su uz simboličnu naplatu kupili predmetni stan, da je navedeno vidljivo iz rješenja Grada Zagreba, Općina Trnje, Uprava društvenih prihoda, klasa: 410-18/88-01/20, broj: UP/I-15-88-4 od dana 31.08.1988. kojim rješenjem je odlučeno o zahtjevu tužiteljice i II.-tuženika za oslobođenjem od plaćanja poreza na promet nekretnina i prava na prodaju I.-sobnog stana površine 46,70 m2 koji se nalazi u Zagrebu, Aleja Rose Luxemburg 3D/IV kat. Nadalje navodi da su ona i II.-tuženik dana 11.06.2001. zaključili ugovor kojim su kao stranke sporazumno utvrdile da je stan opisan u točki II. ove tužbe stečen za vrijeme trajanja braka i predstavlja njihovu bračnu stečevinu, da također temeljem istog ugovora II.-tuženik priznaje svojoj tadašnjoj supruzi isključivo pravo vlasništva nad predmetnom nekretninom, da je opisani ugovor ovjeren po javnom bilježniku Jožici Matku Ruždjak, iz Zagreba, Kneza Višeslava 2, pod brojem OV-4233/2001., da je Općinski sud u Zagrebu dana 18. travnja 2001. u predmetu P2-322/01 donio presudu kojom se rastavlja brak zaključen dana 14. prosinca 1985. u Zagrebu između tužiteljice i II-tuženika, a navedena presuda je postala pravomoćna i ovršna 18. svibnja 2001., da je rješenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu, klasa: UP/I-222-02/02-01/142 od dana 17. siječnja 2003. odobrena FD, ovdje prednici tužitelja, promjena prezimena FD u novo SD, što je ustvari njezino djevojačko prezime. Slijedom svega navedenoga predlaže donijeti presudu kojom se proglašava nedopuštena ovrha određena rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovr-2489/00-73 od dana 27. siječnja 2011. radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja na nekretnini ovršenika koja se nalazi upisana u zemljišnim knjigama kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu i to zk. ul. [broj ZK uloška], [broj poduloška], k. o. [katastarska općina], u naravi stan broj 14 na II. (drugom) katu lijevo koji se sastoji od dvije i pol sobe i ostalih prostorija u površini od 65.35 čm sa pripadajućim spremištem u podrumu u površini od 3.62 čm, a koji se nalazi u stambenoj zgradi [adresa] sagrađenoj na čest.br. 4977/22, po novoj izmjeri čest.br. 1024, k. o. [katastarska općina], kao i da tužiteljici naknade parnični trošak u roku od 15 dana.

    2. Prednik I.-tuženika u odgovoru na tužbu navodi da je nesporno da je rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Ovr-2489/00 od 04.11.2011. prednica tužitelja upućena kao treća osoba da pokrene protiv tuženika parnicu radi proglašenja ovrhe na predmetu ovrhe u ovršnom predmetu ovog suda Ovr-2489/00 nije dopuštena, da je točno da je rješenjem o ovrsi od 27.01.2011. određena ovrha u citiranom predmetu radi naplate i namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja i prednika I.-tuženika, Hrvatskog fonda za privatizaciju u iznosu od 1.587.103,98 kuna spp, koju tražbinu je Hrvatski fond za privatizaciju stekao od Hrvatske poštanske banke Ugovorom o ustupu potraživanja od 12. srpnja 2001., da je ovrha određena na nekretnini ovršenika ŠD upisanoj u [broj poduloška] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u naravi u stanu u [adresa] u površini od 65,35 m2, koji stan je upisan u zemljišnim knjigama kao vlasništvo ovršenika i II.-tuženika ŠD, da prednica tužitelja tvrdi da joj je ugovor od 11.06.2001. ovršenik i ujedno i II.-tuženik ŠD priznao isključivo vlasništvo na predmetnom stanu u [adresa], površine 65,35 m2, upisanom u knjizi PU Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj [broj poduloška] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji stan je predmet ovrhe u gore citiranom ovršnom predmetu, te da je zbog toga ovrha u tom predmetu nedopuštena jer je prednica tužitelja isključiva vlasnica spornog stana koji je predmet ovrhe, da navedeni razlozi zbog kojih prednica tužitelja smatra da je ovrha u ovom predmetu nedopuštena nisu osnovani, ističe da je I.-tuženik Agencija za upravljanje državnom imovinom, pravni sljednik Hrvatskog fonda za privatizaciju temeljem odredbe čl. 58. st. 3. Zakona o upravljanju državnom imovinom, a da je Hrvatski fond za privatizaciju pravni sljednik Hrvatske poštanske banke temeljem citiranog Ugovora o ustupu potraživanja od 12. srpnja 2001., da je ovršni postupak u ovršnom predmetu Ovr-2489/00 pokrenut prijedlogom za ovrhu Hrvatske poštanske banke od 28.12.2000. na temelju ovršnih isprava s iskazanim klauzulama ovršnosti i to: Okvirnog sporazuma o osiguranju potraživanja od 10.02.1998. ovjeren od strane javnog bilježnika Ljiljane Herceg Miličević po poslovnim brojem OU-130/98 - sa klauzulom ovršnosti na dan 08.12.2000., I. Aneksa navedenom okvirnom sporazumu o osiguranju potraživanja od 24.08.1998. pod poslovnim brojem OU-563/98 - sa klauzulom ovršnosti na dan 08.12.2000. i II. Aneksa navedenom Okvirnom sporazumu o osiguranju potraživanja od 24.08.1998. pod poslovnim brojem OU-985/98 - sa klauzulom ovršnosti na dan 08.12.2000., da je na temelju opisanih isprava II.-tuženik ŠD kao vlasnik predmetnog stana i kao zalogodavac zasnovao založno pravo u korist prednika I.- tuženika Hrvatske poštanske banke radi osiguranja tražbine u iznosu od 800.000,00 kuna s pripadajućim kamatama iz Ugovora o kreditu broj 39/98 od 09.02.1998. koji je trgovačko društvo Tramaco d.o.o. Zagreb, Vrtlarska 43 sklopilo s Hrvatskom poštanskom bankom, da je Hrvatska poštanska banka dana 02.02.2001. podnijela prijedlog za upis zabilježbe ovrhe na predmetnim nekretninama, koji prijedlog je dana 02.02.2001. upisan kao plomba u z. k. ul. [broj ZK uloška] broj [broj poduloška] kod Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod brojem Zs- 1441/01, te da je zabilježena ovrha na navedenoj nekretnini utvrđenjem vrijednosti nekretnine, njenom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom, čime je prednik I.-tuženika Hrvatska poštanska banka d.d. zaštićena i načelom povjerenja u zemljišne knjige stekla pravo prvenstvenog reda uknjižbe iz čl. 45. Zakona o zemljišnim knjigama u odnosu na sva kasnije upisana prava, da je zbog gore opisanih razloga tužiteljica, rješenjem Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Zs-11227/021 od 16.06.2004., obaviještena da se njen prijedlog za uknjižbu prava vlasništva spornog stana na temelju ugovora sklopljenim s ŠD na kojeg se u tužbi poziva stavlja u kalendar do konačnog rješenja predbroja Zs-1441/01 =Ovr-2489/00 u kojem predmetu je Hrvatska poštanska banka d.d. tražila i ishodila zabilježbu ovrhe na istim nekretninama, da zbog svega navedenoga okolnosti na kojima prednica tužitelja temelji osnovanost svoje tužbe, tvrdeći da je vlasnica stana koji je predmet ovrhe, ne čine spornu ovrhu nedopuštenom jer je prednik I.-tuženika Hrvatska poštanska banka, a time i da je Agencija za upravljanje državnom imovinom, pokretanjem ovrhe i upisom zabilježbe ovrhe dana 02.02.2001. stekla pravo prvenstvenog reda uknjižbe prije nego što je tužiteljica sklopila ugovor sa II.-tuženikom dana 11.06.2001. dok s druge strane između prednice tužitelja i I.-tuženika ne postoji nikakav niti stvarni niti pravni odnos. Slijedom navedenog, osporavajući zakonsku osnovanost i pravnu utemeljenost svih navoda prednice tužitelje iznesenih u tužbi i to u potpunosti kao promašenih, neosnovanih i u izričitoj suprotnosti s pozitivnim zakonskim propisima, predlaže da sud u cijelosti odbije tužbu i tužbeni zahtjev prednice tužitelja kao neosnovan. Na ročištu održanom 19. siječnja 2021. I.-tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije.

    3. Tijekom trajanja postupka I.-tuženik Agencija za upravljanje državnom imovinom je temeljem odredbe čl. 80. st. 1. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 94/13) prestala s radom 30. rujna 2013. Zbog naprijed navedenog je raspravnim rješenjem od 09. listopada 2013. određen prekid postupka u predmetnoj pravnoj stvari. Podneskom od 13. rujna 2017. nasljednici iza pokojne SD, tužiteljice u ovoj parnici, obavještavaju sud da je tužiteljica preminula te da su temeljem rješenja o nasljeđivanju broj O-1984/17; UPP-OS-55/17 proglašeni njezinim nasljednicima njezina djeca AD i UD. Po dostavljanju podataka od strane tužitelja (podnesak od 05.10.2017.) o pravnom sljedniku tužitelja rješenjem ovoga suda poslovni broj P-8265/11-14 od 11. listopada 2017. nastavljen je postupak prekinut rješenjem od 09. listopada 2013. te je pozvana Republika Hrvatska, Ministarstvo državne imovine, da preuzme postupak. Istim rješenjem je prekinut postupak jer je tužiteljica SD umrla, pozvani su nasljednici UD i AD da preuzmu postupak te je nastavljen postupak.

    4. Podneskom od 23. veljače 2018. I.-II. tužitelji obavještavaju sud da je poslove ukinute Agencije za upravljanje državnom imovinom preuzeo, osim Republike Hrvatske, Ministarstva državne imovine, pravni sljednik i novoosnovani Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP), koji je pravni slijednik Agencije za upravljanje državnom imovinom, te stoga predlažu da sud pozove Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) (pogrešno naznačeno Ministarstvo državne imovine) kao pravnog slijednika Agencije za upravljanje državnom imovinom na preuzimanje ove parnice. Rješenjem od 13. ožujka 2018. pozvan je Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) izjasniti se u roku od 15 dana pristaje li da stupi na mjesto I-tuženika Republika Hrvatska, Ministarstvo državne imovine, jer će se po proteku navedenoga roka, a u slučaju neočitovanja, smatrati da ne daju svoj pristanak. Kako se CERP na navedeno rješenje nije očitovao, sud je rješenjem od 30. siječnja 2019. riješio da se ne dopušta subjektivna preinaka tužbe na način da na mjesto I-tuženika Republika Hrvatska, Ministarstvo državne imovine, stupi novi tuženik Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP). Nadalje, na ročištu održanom 19. siječnja 2021. tužitelji su predložili da se umjesto Republike Hrvatske, Ministarstva državne imovine u svojstvu I. -tuženika pozove Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, na što se očitovao punomoćnik I. -tuženika da je Republika Hrvatska i prije i sada I.-tuženik zbog čega nema nikakvog razloga pozivati drugo Ministarstvo da se očituje da li stupa u parnicu umjesto I.-tuženika jer se radi samo o promjeni imena Ministarstva, zbog čega je postupak nastavljen sa uvodno naznačenim I.-tuženikom.

    5. II. tuženik je na ročištu održanom 19. siječnja 2021. izjavio kako priznaje tužbeni zahtjev.

    6. Kako je predmet ovog postupka proglašenje ovrhe nedopuštenom, a stranke su temeljem odredbe čl. 196 i čl. 201 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst), 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; u daljnjem tekstu: ZPP), jedinstveni suparničari, te se postupak koji je pokrenut predmetnom tužbom, može riješiti samo na jednak način prema svima, valjalo je provesti redovan postupak i donijeti meritornu odluku u odnosu na sve suparničare.

    7. U ovom postupku sud je donio presudu pod posl. br. P-6575/17-52 dana 09. ožujka 2021. kojom je odbijen tužbeni zahtjev kao neosnovan, na istu su I. i II. tužitelji izjavili žalbu koju je Županijski sud u Osijeku ocijenio osnovanom te je rješenjem br. Gž-1371/21-2 dana 30. rujna 2021. ukinuo presudu ovog suda te predmet vratio na ponovno suđenje uz uputu prvostupanjskom sudu da u nastavku postupka prvostupanjski sud provede predložene dokaze te utvrdi da li je sporna nekretnina bračna stečevina i u kojem omjeru prednice tužitelja i II.-tuženika temeljem odredbi ZBPO-a, te da, ukoliko nađe da se radi o bračnoj stečevini, utvrdi savjesnost svih sudionika pravnog posla (sporazum o osiguranju novčane tražbine), posebice prednice tužitelja i I.-tuženika, pa ako nađe da je prednica tužitelja bila savjesna ili I.-tuženik nesavjestan, proglasiti ovrhu nedopuštenom u dijelu koji se odnosi na udio prednice tužitelja u bračnoj stečevini.

    8. Sud je tijekom postupka izveo sve predložene dokaze i tako izvršio uvid u rješenje Grada Zagreba, Općine Trnje, Uprava društvenih prihoda (list 6-9 spisa), ugovor o kupoprodaji stana od 09.06.1988. (list 10-14 spisa), Ugovor od 11.06.2001. (list 15-16 spisa), presudu Općinskog suda u Zagrebu posl. br. P2-322/01 od 18.04.2001. (list 17-19 spisa), rješenje Grada Zagreba, gradskog ureda za opću upravu (list 20 spisa), preslike zk izvadaka (list 24-25 spisa), rješenje Općinskog suda u Zagrebu posl. br. Zs-11227/01 od 16.06.2004. (list 26 spisa), rješenje o nasljeđivanju posl. br. O-1984/17; UPP-OS-55/17 od 20.07.2017. (list 42-43 spisa), internetsku stranicu Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske - zajednički informacijski sustav za zemljišne knjige i katastar (oss.uredjenazemlja.hr), saslušan je II.-tuženik (list 225-226 spisa).

    9. Na temelju tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svakog za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno čl. 8. ZPP-a, ovaj sud nalazi tužbeni zahtjev djelomično osnovanim.

    10. U pogledu prigovora promašene pasivne legitimacije istaknut od strane I.-tuženika valja navesti da je pravni slijednik Agencije za upravljanje državnom imovinom Centar za restrukturiranje i prodaju, kao što je to i Ministarstvo državne imovine, kojeg je pravni sljednik uvodno naznačeni I.-tuženik, čija je nadležnost propisana odredbom čl. 23a Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 104/16) kojom je određeno da Ministarstvo državne imovine obavlja upravne poslove koji se odnose na upravljanje, raspolaganje, stjecanje i prodaju državne imovine i koordinaciju upravljanja, raspolaganja, stjecanja imovine u vlasništvu Republike Hrvatske koja je u nadležnosti drugih središnjih tijela državne uprave i drugih tijela, odnosno pravnih osoba osnovanih posebnim zakonima, koji su imatelji, odnosno raspolažu imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno. Nadalje, preciziranjem osobe I.-tuženika na ročištu od 19. siječnja 2021. i to na način da umjesto Republike Hrvatske, Ministarstva državne imovine u svojstvu I.-tuženika treba navesti Republika Hrvatska, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, nije došlo do subjektivne preinake tužbe obzirom i sam I.-tuženik na istom ročištu izjavljuje da se radi samo o spajanju dva ministarstva u jedno i da se radi samo o promjeni imena ministarstva. Slijedom navedenoga, prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut od strane I.-tuženika ukazuje se neosnovanim u cijelosti.

    11. Uvidom u izvadak iz knjige položenih ugovora Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela od 18.05.2011., broj [broj poduloška]/ zk. ul. [broj ZK uloška] utvrđeno je da se u popisnom listu A1 nalazi stambena zgrada [adresa] sagrađena na čest. br. 4977/22 po novoj izmjeri čest. br. 1024 k. o. [katastarska općina], da se u popisnom listu A2 nalazi stan broj 14 na drugom katu lijevo koji se sastoji od dvije i pol sobe i ostalih prostorija u površini od 65,35 čm sa pripadajućim spremištem u podrumu u površini od 3,62 čm, te da je na navedenoj nekretnini uknjiženo vlasništvo ŽD iz [adresa] za cijelo. Nadalje je utvrđeno da je dana 02.02.2001. pod brojem Zs-1441/01 (Ovr- 2489/00) zaprimljen prijedlog Hrvatska poštanska banka d.d., Zagreb, Jurišićeva 4 c/a ŠD, [adresa], slijedećeg sadržaja Zs-1441/01, zabilježba dražbe, koji nije konačno riješen, da je dana 23.10.2001. pod brojem Zs- 11227/01 zaprimljen prijedlog FD, [adresa]/a ŠD, [adresa], slijedećeg sadržaja: Zs-11227/01, ostalo, koji nije konačno riješen, da je dana 12.02.2004. pod brojem Zs-7397/04 zaprimljen prijedlog SD, [adresa], ispravak imena, koji nije konačno riješen, da je dana 16.02.2011. pod brojem Z-7787/11 (Ovr-2489/00) zaprimljen prijedlog Hrvatski fond za privatizaciju, Zagreb, Ivana Lučića 6, c/a ŠD, [adresa], slijedećeg sadržaja ovrha na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji nije konačno riješen.

    12. Uvidom u svima dostupnu internetsku stranicu Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske - zajednički informacijski sustav za zemljišne knjige i katastar (oss.uredjenazemlja.hr) ispisan je izvadak iz knjige položenih ugovora - povijesni prikaz Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb od 08.03.2021. te je utvrđeno za broj [broj poduloška]/ zk. ul. [broj ZK uloška] da se u popisnom listu A nalazi stambena zgrada [adresa] sagrađena na čest. br. 4977/22 po novoj izmjeri čest. br. 1024 k. o. [katastarska općina], da se u drugom odjeljku nalazi stan broj 14 na drugom katu lijevo koji se sastoji od dvije i pol sobe i ostalih prostorija u površini od 65,35 čm sa pripadajućim spremištem u podrumu u površini od 3,62 čm, te da je na navedenoj nekretnini uknjiženo vlasništvo ŽD iz [adresa] za cijelo. Nadalje je utvrđeno da se dana 02.02.2001. pod brojem Zs-1441/01 na temelju rješenja o ovrsi poslovni broj Ovr- 2489/00 od 27. siječnja 2011. zabilježuje ovrha utvrđenjem vrijednosti nekretnine, njenom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom, da se pod brojem Zs-11227/01 koji je zaprimljen 23.10.2001. zabilježuje odbijeni prijedlog FD za upis prava vlasništva (3.1), pod brojem Zs-11227/01 koji je zaprimljen 23.10.2001. temeljem ovosudnog rješenja poslovni broj gornji briše se zabilježba (3.2.).

    13. Među strankama nije sporno da se prednica I.-II. tužitelja prvi puta pokušala uknjižiti s prijedlogom koji je Općinskom sudu u Zagrebu, Zemljišnoknjižnom odjelu podnijet 23.10.2001. i koji je zaprimljen pod brojem Zs- 11227/01, a koji prijedlog je odbijen, kao i da je dana 02.02.2001. izvršena zabilježba predmetne ovrhe pod brojem Zs-1441/01, čija se nedopustivost utvrđuje u ovom postupku, temeljem rješenja o ovrsi posl. br. Ovr-2489/00 od 27. siječnja 2011.

    14. Temelj ove tužbe je tvrdnja prednice I.-II. tužitelja da je dana 11.06.2001. zaključila ugovor s II.-tuženikom kojim su kao stranke sporazumno utvrdile da je predmetni stan stečen za vrijeme trajanja braka i predstavlja njihovu bračnu stečevinu, kao i da navedenim ugovorom II.-tuženik priznaje svojoj tadašnjoj supruzi isključivo vlasništvo nad predmetnom nekretninom, pa stoga smatra da je ovrha nedopuštena.

    15. Ključno pitanje ovog spora je imaju li I.-II. tužitelji takvo pravo koje sprječava ovrhu imajući u vidu da, prije nego što je zabilježena ovrha, njihova prednica nije upisala pravo vlasništva na nekretnini u zemljišnim knjigama.

    16. II. tuženik ŠD u svom iskazu navodi da mu je sin koji je rođen 1988. ozbiljne zdravstvene probleme počeo doživljavati 1991. kada je isti zbog simptoma smješten u bolnicu, te je istome postavljena dijagnoza hepatitisa C, da se navedena dijagnoza kasnije pokazala pogrešnom, a kroz cijeli taj period, kako je bilo ratno vrijeme, te kako su svi lijekovi išli za vojsku, oni morali kupovati sve lijekove i počeli su izdvajati sredstva koja zapravo nisu imali, da se kasnije ispostavilo da je točna dijagnoza oboljenja sina bila mišićna distrofija, da je u tom liječenju sin dobivao injekcije koje su oni morali kupovati i tako su se zadužili na sve strane, a nisu mogli dobiti kredit niti oni niti njegovi roditelji, da su u tom periodu od poznanika saznali za gospodina U i firmu Tramaco koja je isto tako trebala kredit i skupa su se dogovorili da krenu u realizaciju istoga i tom prilikom je gospodin U obećao da će mu dati dio sredstava da vrate dugove, da su tako Poštanskoj banci on i njegov otac dali založno pravo na dva stana, on na svoj stan i otac na svoj stan, da su se u tom periodu kod supruge već pojavili simptomi karcinoma, ona je već bila u jako teškom psihičkom stanju zbog svoje bolesti, pa joj nije mogao reći za zalog na njihovom stanu, ali da je za stan od roditelja znala, da isto tako može reći da je kod oboje djece dijagnosticirana mišićna distrofija, a oni su prodajom oba ova naprijed navedena stana ostali na vjetrometini, i on i djeca, da je stan koji je dan u zalog formalno glasio na njega, ali je stečen za vrijeme braka.

    17. Sud je poklonio vjeru iskazu II.-tuženika obzirom je iskazivao životno, logično i uvjerljivo, a iz navedenog iskaza je utvrđeno da prednica I. -II. tužitelja nije znala za uspostavu založnog prava na njihovom, ovdje predmetnom stanu.

    18. Slijedom naprijed navedenoga, uvidom u spisu priležeću dokumentaciju utvrđeno je:

    - da su prednica I. i II. tužitelja i II.- tuženik bili u braku u razdoblju od 14.12.1985. do 18.04.2001., kada je brak razveden

    - da je II.-tuženik ŠD kao vlasnik predmetnog stana i kao zalogodavac zasnovao založno pravo u korist prednika I.-tuženika Hrvatske poštanske banke radi osiguranja tražbine u iznosu od 800.000,00 kuna s pripadajućim kamatama iz Ugovora o kreditu broj 39/98 od 9.02.1998. koji je trgovačko društvo Tramaco d.o.o. Zagreb, Vrtlarska 43, sklopilo s Hrvatskom poštanskom bankom,

    - da je potraživanje ovrhovoditelja HPB d.d., pravnog prednika tuženika, bilo osigurano Okvirnim sporazumom o osiguranju potraživanja zasnivanjem prava zaloga na nekretnini od 10.2.1998., ovjerenim kod javnog bilježnika Ljiljane Miličević Herceg pod brojem OU-130/98

    - da su radi osiguranja potraživanja HPB d.d., pravnog prednika tuženika, između istih stranaka sklopljena dva aneksa Okvirnom sporazumu o osiguranju potraživanja, i to I Aneks broj OU-563/1998, te II Aneks 985/1998, da je navedenim sporazumima, između ostalih, II.-tuženik dozvolio zasnivanje založnog prava na predmetnoj nekretnini - stanu u [adresa].

    -da je ovaj sud, sukladno ovršnom prijedlogu prednika I.-tuženika od 28.12.2000., a temeljem ranije navedenog Ugovora o dugoročnom kreditu za trajna obrtna sredstva broj 460/98 te Okvirnog sporazumom o osiguranju potraživanja zasnivanjem prava zaloga na nekretnini od 10.2.1998., ovjerenim kod javnog bilježnika Ljiljane Miličević Herceg pod brojem OU-130/98, donio Rješenje o ovrsi 27. siječnja 2011. posl.br. Ovr-2489/2000-73, određujući ovrhu na nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu kao stan broj 14 na II (drugom) katu lijevo koji se sastoji od dvije i pol sobe i ostalih prostorija u površini od 65.35 čm sa pripadajućim spremištem u podrumu u površini od 3.62 čm, a koji se nalazi u stambenoj zgradi [adresa] sagrađenoj na čest.br. 4977/22, po novoj izmjeri čest.br. 1024, k. o. [katastarska općina], sve upisano u knjigu PU Grad Zagreb, broj [broj poduloška]/ zk. uložak [broj ZK uloška], koje nekretnine je u tom trenutku II tuženik bio uknjižen kao vlasnik u 1/1 dijela

    -da je II.-tuženik vlasništvo na predmetnoj nekretnini, stekao na temelju Kupoprodajnog ugovora od 09. lipnja 1988. zaključenog sa prodavateljem radnom organizacijom Industrogradnja, za vrijeme trajanja bračne zajednice sa pok. prednicom ovdje I.-II. tužitelja

    - da pravna prednica ovdje I. -II. tužitelja nije znala za uspostavu založnog prava na predmetnoj nekretnini (iskaz II. -tuženika).

    19. Dakle, kako je predmetna nekretnina stečena 1988. temeljem pravnog posla, vlasništvo koje je II.-tuženik stekao uknjižbom u knjigu položenih ugovora 1992. u smislu odredbe čl. 120. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14; dalje u tekstu ZVDSP), tako se nespornim utvrđuje kako je ista stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice prednika I. i II. tužitelja i II. tuženika, pa su tako za utvrđivanje statusa predmetne nekretnine kao zajedničke imovine bračnih drugova, kao i za utvrđivanje pravne valjanosti raspolaganja tom imovinom, mjerodavne odredbe Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine" br. 11/78, 27/78, 45/89, 51/89, 59/90 i 25/94 dalje u tekstu ZBPO). Tako je odredbom čl. 277. ZBPO bilo propisano da je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, njihova zajednička imovina, dok je odredbom čl. 283 ZBPO bilo propisano da bračni drugovi zajedničkom imovinom raspolažu sporazumno.

    20. Nastavno na navedeno, a obzirom da je sporna nekretnina stečena za vrijeme trajanja bračne zajednice prednice I.-II. tužitelja i II. tuženika ista predstavlja njihovu zajedničku imovinu u smislu odredbe čl. 277 ZBPO. čime bi udio prednice I.- II. tužitelja i II. tuženika u njihovoj zajedničkoj imovini, a time na spornom stanu, iznosio 50%, neovisno o tome što je u Kupoprodajnom ugovoru iz 1988., II. tuženik upisan kao kupac, a posljedično tome i vlasnik nekretnine koja je bila predmetom navedenog Kupoprodajnog ugovora i koja je predmetom ovog postupka. Za napomenuti je da prednica I.-II. tužitelja u tužbi tvrdi da su ona i II. tuženik u braku 1988. kupili naprijed navedenu nekretninu, na način da je prednica tužitelja najprije prodala svoj stan, a potom su uz simboličnu naplatu kupili predmetni stan, a što da je vidljivo iz rješenja Grada Zagreba, Općina Trnje, Uprava društvenih prihoda, klasa:

    410-18/88-01/20, broj: UP/I-15-88-4 od dana 31.08.1988., no činjenica da je prednica tužitelja bila isključiva vlasnica prodanog stana ne proizlazi iz rješenja na koje se ista poziva, već upravo suprotno, a to je da su ona i II. -tuženik bili suvlasnici i prodanog stana. Upravo zbog naprijed navedenog ostaje za utvrditi da je udio prednice I. -II. tužitelja na predmetnoj nekretnini iznosi 50%, a ista nije uspjela dokazati da bi njezin udio u zajedničkoj imovini iznosio više od naprijed utvrđenih 50%, niti je u tom smislu tijekom postupka navodio i iskazivao II.-tuženik. Stoga sud, a obzirom da je II.- tuženik uknjižen vlasnikom sporne nekretnine u 1/1 dijela, smatra da je prednica I.-II. tužitelja temeljem zakona u smislu odredbe čl. 277 ZBPO u vezi odredbe čl. 129 ZVDSP-a, stekla suvlasništvo sporne nekretnine u ½ dijela, čime se ista, smatra predmnijevanom vlasnicom iste u smislu odredbe čl. 166 st. 1 ZVDSP-a, na 1/2 dijela.

    21. Dakle, iz ranije navedenog proizlazi kako II.-tuženik nije mogao raspolagati spornom nekretninom bez suglasnosti prednice I.-II. tužitelja u smislu odredbe čl. 283 st. 1 ZBPO u vezi odredbe čl. 61 st. 1 ZVDSP-a. Kako je II.-tuženik dozvolio zasnivanje založnog prava na predmetnoj nekretnini - stanu u [adresa] u svrhu osiguranja Okvirnog sporazuma o osiguranju potraživanja broj OU-130/98, temeljem kojeg je ovaj sud donio osporeno Rješenje o ovrsi, a kojeg Okvirnog Sporazuma prednica I.-II. tužitelja nije bila strankom, te je raspolagao nekretninom na kojoj je određena ovrha protivno odredbi čl. 61 ZVDSP-a u vezi odredbe čl. 283 st. 2 ZBPO, ovaj sud nalazi da bi predmetni Okvirni sporazum o osiguranju potraživanja broj OU-130/98, bio ništav u smislu odredbe čl. 103. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99, 129/00, 88/01; dalje u tekstu: ZOO).

    22. Nadalje, kako je prednica I. -II.-tužitelja bila savjesna obzirom da nije imala saznanja o sklapanju predmetnog Okvirnog Sporazuma o osiguranju potraživanja broj OU-130/98, a I.-tuženik nesavjestan, te kako na okolnost savjesnosti ili nesavjesnosti prednika I. -tuženika, I.-tuženik nije predložio izvođenje bilo kakvih dokaza, za utvrditi je da načelo bračne stečevine ima prednost pred načelom povjerenja u zemljišne knjige (tako i VSRH Rev-1229/2017, te Ustavni sud RH u odluci U-III-103/2008).

    23. Slijedom svega navedenoga, a kako je tijekom postupka dokazano da je da je prednica I.-II. tužitelja temeljem zakona u smislu odredbe čl. 277 ZBPO u vezi odredbe čl. 129 ZVDSP-a, stekla suvlasništvo sporne nekretnine u ½ dijela, čime se ista, smatra predmnijevanom vlasnicom iste u smislu odredbe čl. 166 st. 1 ZVDSP-a, na 1/2 dijela, valjalo je proglasiti ovrhu nedopuštenom u odnosu na njezin suvlasnički dio i odlučiti kao pod točkom I. izreke ove presude, dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan i odlučiti kao pod točkom II. izreke ove presude.

    24. Kako su obje stranke u predmetnom postupku podjednako uspjele sa svojim zahtjevima odnosno u protivljenju zahtjevu s druge strane, imajući u vidu vrijednost predmeta spora, ocjena je suda da kvalitativno i kvantitativno to opravdava odluku na temelju čl. 154 st. 4 ZPP pa je stoga odlučeno kao pod točkom III. izreke ove presude.

    U Zagrebu, 09. listopada 2025.

    Sudac:

    Nevenka Božinović Čupin

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu, koja se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka, putem ovoga suda. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

    -od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, bez obzira da li je stranka na to ročište pristupila, odnosno

    -od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

    DNA:

    -pun. I-II tužitelja

    -I. tuženiku po ODO-u

    -II. tuženiku

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.