Republika Hrvatska
Općinski sud u Sisku
Poslovni broj: P Ob-19/2025-29
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Sisku, OIB: 74610670107 po sutkinji toga suda Nataši Ljuba- Čobanov u pravnoj stvari tužiteljice RH, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] koju zastupa punomoćnik Hrvoje Milković, odvjetnik iz [adresa] protiv tuženika DH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi razvoda braka s mlt. djecom BH, OIB [osobni identifikacijski broj] i mlt. VH, OIB [osobni identifikacijski broj], obje iz [adresa], koje zastupa posebna skrbnica OH, iz Centra za posebno skrbništvo Zagreb, uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Sisak, OIB 52966791065, Ulica Ivana Meštrovića 21, Sisak, nakon zaključene glavne nejavne rasprave održane dana 28. kolovoza 2025. u prisutnosti tužiteljice osobno i z.z. pun. tužiteljice, tuženika osobno, a u odsutnosti posebne skrbnice, dana 10. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I. Razvodi se brak zaključen između tužiteljice RH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) rođene **.**.1986. i tuženika DH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) rođenog **.**.1981. godine, a koji brak je sklopljen dana 18. rujna 2010. godine, a upisan u maticu vjenčanih koja se vodi kod Matičnog područja Popovača za 2010. godinu pod rednim brojem 33.
II. Mlt. BH, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. VH, OIB: [osobni identifikacijski broj] stanovati će s majkom RH, OIB: [osobni identifikacijski broj] na adresi [adresa].
III. Roditelji RH, OIB [osobni identifikacijski broj] i DH, OIB: [osobni identifikacijski broj] će ostvarivati zajedničku roditeljsku skrb za mlt. BH, OIB [osobni identifikacijski broj] i mlt. VH, OIB [osobni identifikacijski broj].
IV. Nalaže se tuženiku DH, OIB: [osobni identifikacijski broj] da ubuduće za uzdržavanje mlt. BH, OIB: [osobni identifikacijski broj] mjesečno plaća iznos od 252,56 eura i to i to počev od dana 10. listopada 2025. kao dana presuđenja pa nadalje dok za to budu postojali zakonski razlozi najkasnije do svakog zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, zajedno sa zateznim kamatama na svaki dospjeli, a neisplaćeni iznos i to po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine i to na račun tužitelja majke RH, otvoren kod Privredne banke Zagreb, IBAN: [broj bankovnog računa].
Tužiteljica RH, OIB [osobni identifikacijski broj] se odbija s dijelom tužbenog zahtjeva na ime uzdržavanja mlt. BH OIB: [osobni identifikacijski broj] za period uzdržavanja od za period uzdržavanja od 28. siječnja 2025. do 9. listopada 2025. odnosu na glavnicu i pripadajuće kamate.
V. Nalaže se tuženiku DH, OIB: [osobni identifikacijski broj] da ubuduće za uzdržavanje mlt. VH, OIB: [osobni identifikacijski broj] mjesečno plaća iznos od 229,60 eura i to počev od dana 10. listopada 2025. kao dana presuđenja pa nadalje dok za to budu postojali zakonski razlozi najkasnije do svakog zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, zajedno sa zateznim kamatama na svaki dospjeli, a neisplaćeni iznos i to po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, i to na račun tužitelja majke RH, otvoren kod Privredne banke Zagreb, IBAN: [broj bankovnog računa].
Tužiteljica RH, OIB [osobni identifikacijski broj] se odbija s dijelom tužbenog zahtjeva na ime uzdržavanja mlt. VH, OIB: [osobni identifikacijski broj] za period uzdržavanja od 28. siječnja 2025. do 9. listopada 2025. u odnosu na glavnicu i pripadajuće kamate.
VI. Određuju se osobni odnosi mlt. BH, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. VH, OIB: [osobni identifikacijski broj] sa ocem DH, OIB: [osobni identifikacijski broj] u vidu susreta i druženja i to utorkom i četvrtkom od 17:00 do 20:00 sati, kao i svaki drugi vikend od subote u 10:00 sati do nedjelje u 20:00 sati, te svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan, te polovicu svih školskih praznika i to na način da dođe preuzeti djecu na adresu prebivališta majke RH, OIB [osobni identifikacijski broj] radi održavanja istih, te ih po završetku vrati na istu adresu.
VI. Svaka stranka snosi svoj trošak.
Obrazloženje
1. Tužiteljica RH (nastavno: tužiteljica) podnijela je tužbu dana 28. siječnja 2025. protiv tuženika DH (nastavno: tuženik) radi razvoda braka u kojem su rođena mlt. djeca. U tužbi navodi da su stranke zaključili 18. rujna 2010. godine i da je u braku rođeno dvoje zajedničke djece i to kćeri BH ( nastavno: starija kćer) rođena **.**.2010. godine i VH ( nastavno: mlađa kćer) rođena **.**.2014. godine. Prije pokretanja ovoga postupka proveden je postupak obveznog savjetovanja prije razvoda braka u kojemu nije postignut sporazum o uređivanju spornih pitanja u vezi s ostvarivanjem roditeljske skrbi i osobnih odnosa sa djecom. Bračni odnosi su teško i trajno poremećeni, te je bračna zajednica stranaka prestala u kolovozu 2021. godine, kada se tuženi odselio iz zajedničkog kućanstva, a zajednička djeca ostala su živjeti sa tužiteljicom. Tužiteljica i tuženi žive odvojeno, a tužiteljica smatra da je u interesu obje kćeri da stanuju s njom jer ona vodi brigu o njima, te tužiteljica predlaže da kćerke stanuju s njom. Isto tako tužiteljica predlaže da tužitelj daje za uzdržavanje starije kćerke iznos od 252,56 eura, a za uzdržavanje mlađe kćerke iznos od 229,60 eura mjesečno, sve počevši od dana podnošenja tužbe pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti. Slijedom svega navedenog, tužiteljica predlaže da sud razvede brak između tužiteljice i tuženika, a u odnosu na zajedničke kćeri da presudi da će one stanovati s njom, a održavati osobne odnose s tuženikom, kao i naložiti plaćanje uzdržavanja starije kćerke iznos od 252,56 eura, a za uzdržavanje mlađe kćerke iznos od 229,60 eura mjesečno, sve počevši od dana podnošenja tužbe pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti. Potražuje i trošak parničnog postupka.
2. Tuženik se u svom odgovoru na tužbu izjasnio da se ne protivi razvodu braka, no protivio se ostalim tužbenim zahtjevima, a kod svog stava ostao je do kraja ovog parničnog postupka. Smatra da nije u interesu kćerki da stanuju s majkom i predlaže da kćerke stanuju s njim a da oni kao roditelji imaju zajedničku roditeljsku skrb, ne protivi se održavanju osobnih odnosa tužiteljice s djecom, ali nema vlastitog prijedloga. Naročito se protivi određivanju uzdržavanja prema njemu, a sud donese odluku da će djeca stanovati sa njim da on ne traži da uzdržavanje plaća majka. Ne potražuje trošak parničnog postupka.
3. S obzirom da je ovdje riječ o sporu o roditeljskoj skrbi, sud je mlt. djeci imenovao posebnu skrbnicu u osobi pravnice sa položenim pravosudnim ispitom koja u ovom postupku ima sva prava i dužnosti zakonskog zastupnika odnosno punomoćnika koji je odvjetnik. Posebna skrbnica obavijestila je mlt. djecu o ovom predmetu i omogućila je istima da izraze svoje mišljenje o predmetu ovog postupka. Utvrdila je mišljenje mlt. kćerki stranaka te predložila sudu da razmotri ostale dokaze kako bi donio odluku koja je u najboljem interesu djece, te da prida dužno značenje mišljenjima koja su izrazila djeca u skladu s njihovom dobi i zrelošću.
4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Izvješće o obveznom savjetovanju prije pokretanja sudskog postupka u vezi s djetetom od 14.11.2024., elektronički zapis iz Matice vjenčanih i elektroničke zapise iz Matice rođenih za djecu, sve od 21. siječnja 2025., poruke tuženika tužiteljici i HZSR PU Sisak, rukom pisani zapis tuženika, izvješće o obiteljskim, imovinskim i socijalnim prilikama stranaka i mišljenje i prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Sisak od 5. svibnja 2025., te su saslušani tužiteljica i tuženik.
5. Iz elektroničkih zapisa Matica od 21. siječnja 2025. vidljivo je da su tužiteljica i tuženik sklopili brak 18. rujna 2010. godine i da su tužiteljica i tuženik upisani kao roditelji mlt. djece.
6. Iz Izvješća o obveznom savjetovanju prije pokretanja sudskog postupka u vezi s djetetom od 14.11.2024. vidljivo je da su stranke provele postupak pri HZSR PU Sisak i da stranke nisu spremne na sporazumno rješavanje spora i nisu sporazumno izradile Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.
7. Uvidom u izvješće o obiteljskim, imovinskim i socijalnim prilikama stranaka HZSR Sisak od 5. svibnja 2025. vidljivo je da je tužiteljica po zvanju trgovac, unazad trinaest godina je zaposlena na neodređeno radno vrijeme u Pekarni u [adresa], radi u smjenama, jedan tjedan radi ujutro od 06:00 do 13:00 sati, a drugi tjedan popodne od 13:00 do 21:00 sati, radi svaku subotu noćnu smjenu od 02:00 sata ujutro do 06:00 sati ujutro što joj je posebno plaćeno. Povremeno radi nedjeljom od 06:00 sati do 13:00 sati i to jednom do dva puta mjesečno, ovisno o rasporedu. Ostvaruje redovita mjesečna primanja u iznosu od 757,00 € i 140,00 € za prijevoz i gablec. Dodatno za rad subotom dobiva na ruke 80,00 € za jedan vikend, a u toku mjeseca oko 320,00 €. Dobrog je zdravstvenog stanja, negira zdravstvene probleme. Živi u obiteljskoj kući koja je kupljena tijekom trajanja bračne zajednice stranaka tijekom 2017.g. Kuća je zidana prizemnica s neuređenim potkrovljem, veličine oko 90 m2 stambene površine, s dvorištem i manjom okućnicom. Sastoji se od ulaznog hodnika, kupaonice, kuhinje s blagovaonice, dnevne sobe, dječje sobe i spavaće sobe majke. U tijeku je unutarnje uređenje dijela prostora. Stambeni prostor je adekvatno namješten novim namještajem, adekvatno uređen, zatečen pospremljen i održavan. Dječja soba je opremljena s velikim krevetom, regalom, zidovi su prigodno oslikani za djecu. U namještenom dnevnom boravku nalazi se radni stol. Električna energija je priključena kao i ostali priključci, grijanje je klasično na pelete. Tuženik je radio je razne prijavljene i neprijavljene poslove, najduže u građevinskoj firmi tri godine kao monter suhe gradnje, a obavljao je razne druge neprijavljene poslove poput mesarije, pljeskarenje, zidarenje i sl. Aktualno radi neprijavljeno kao fasader. Njegova mjesečna primanja ovise o vremenskim prilikama od 800,00 € do 2 000 €. Zdravstveno je dobrog stanja, teže nije bolovao niti se liječio od psihičkih bolesti niti bolesti ovisnosti. Sam navodi da ima problem s kockanjem na aparatima i da je od početka ove 2025. godine do sada u Casinu bio petnaest puta ( 15 ) i izgubio oko 3000 €. Odlazak u Casino povezuje s konzumacijom alkohola točnije piva. Unazad tri godine živi sam u iznajmljenoj kući na adresi u [adresa]. Radi se o manjoj drvenoj prizemnici veličine od 37 m2 s dvorištem, za koju plaća najamninu uz režije u ukupnom iznosu od 250 € mjesečno. Kuća se sastoji od ulazne verande, kuhinje, kupaonice i jedne sobe. Soba je opremljena s krevetima na kat, kutnom garniturom, kaučom, stolićem, ormarom, komodom i drugim stvarima. Prostor je namješten s potrebnim uređajima i starijim namještajem, zatečen uredan i pospremljen. Strankama je oboma ovo prvi brak koji su sklopili nakon osam godina veze, a šest/sedam godina su živjeli u izvanbračnoj zajednici u Zagrebu. U bračnoj zajednici rođeno je dvoje djece: i to starija kćer koja je rođena je **.**.2010.g. koja je sada učenica 8. Razreda Osnovne škole i mlađa kćer koja je rođena je **.**.2014.g. i sada pohađa 5. razred Osnovne škole u Sisku. Obje treniraju odbojku. Bračna zajednica između stranaka faktički je prekinuta 15/18.08.2021.g., odlaskom tuženika iz zajedničkog kućanstva. Prethodno je tužiteljica u dva navrata ostavljala tuženika zbog njegovog kockanja, ali mu se vraćala zbog njegovih obećanja. U kolovozu 2021. godine nakon što je optužio suprugu da ga vara sa svojim šefovima i pekarima za vrijeme radnog vremena, potkrijepivši svoje navode audio-snimkom te nasilničkog ponašanja između roditelja, tuženik se iselio iz zajedničkog kućanstva. Kako se u postupku obveznog savjetovanja prije razvoda braka doznalo o izloženosti maloljetnih kćeri navedenom nasilničkom ponašanju između roditelja, kao i drugim neprimjerenim ponašanjima roditelja koji uključuju izlaganje djece partnerskim problemima i negativnu usmjerenost oca na osobnost majke i njegova nemogućnost prevladavanja osobne frustracije, roditeljima je izrečena mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora u trajanju od šest mjeseci s početkom od 9.8.2022. godine, a s ciljem zaštite djece od daljnjeg izlaganja emocionalnom nasilju i kapacitiranja roditeljskih uloga, po čijem završetku su roditelji podržani i kroz mjeru stručne pomoći i potpore u ostvarivanju skrbi o djeci.
8. Nadalje, iz mišljenja i prijedloga HZSR Sisak od 5. svibnja 2025. je utvrđeno da su tijekom trajanja braka oba roditelja ravnopravno sudjelovali u skrbi o kćerima. Majka je nastojala djecu naučiti radnoj etici i poštivanju pravila, uključivala ih je u kućanske poslove i pratila njihov školski uspjeh, dok je otac primarno vodio brigu o zdravlju djece, vodio ih liječnicima, uspostavljajući blizak emocionalni odnos s obje kćeri. Iz razgovora se zaključuje kako majka potrebu za strukturom nastoji prenijeti na djecu koristeći bihevioralni pristup i princip nagrada i sankcija za modeliranje ponašanja djece, dok se otac DH priklanja permisivnom stilu roditeljstva nastojeći biti prijatelj s kćerima. Po prekidu zajednice otac je redovito koristio govor mržnje dok je pričao o majci pred maloljetnim djevojčicama, na što je majka reagirala povlačenjem i prepuštanjem ocu da diktira dinamiku njezinih odnosa s kćerima. Otac i nadalje, u razgovoru kada spominje majku, koristi vrlo vulgarne izraze i jasno daje do znanja da ga ne zanima do kraja života, bez svijesti o nužnosti razdvajanja roditeljske i partnerske uloge. Aktualno djevojčice žive naizmjenično kod oca i kod majke, s tim da po svojoj želji veći dio vremena provode kod oca, zbog čega niti jedan roditelj ne plaća uzdržavanje. Djevojčice za vrijeme boravka kod oca nemaju čvrstu strukturu i jasno definirane granice, sudjeluju u kućanskim poslovima kada žele i značajan dio slobodnog vremena provode nestrukturirano i bez nadzora, dok kod majke imaju svoje ustaljene obveze, uključene su u kućanske poslove i one bez prigovora prihvaćaju takvu rutinu. Majka ima skladne odnose sa svim članovima obitelji tuženika i nastoji djevojčicama očuvati te kontakte, obzirom da njihov otac ne razgovara s braćom, tako da djevojčice idu u posjet rodbini i s majčine i s očeve strane za vrijeme boravka s majkom. Sa obje djevojčice je proveden razgovor te je HZSR PU Sisak navodi da je tijekom razgovora starija kćer stranaka bila u otporu, otvoreno je zauzimala očevu stranu, opisivala je odnos povjerenja s ocem, dok je majku optužila da ju je fizički kažnjavala čupanjem za kosu kada je bila predškolske dobi. Navela je kako sestra i ona većinom žive kod oca, dok kod majke idu kada one same izraze želju, te je kako bi voljela da i nadalje tako funkcioniraju. Na pokušaje definiranja učestalosti je uporno ponavljala kako bi viđala majku kada to želi, bez uvođenja strukture. Mlađa kćerka stranaka je u razgovoru navela kako su se roditelji često znali svađati pred njom i sestrom dok su živjeli skupa, što bi nju činilo tužnom i uplašenom, sada joj je lijepo kod oba roditelja, navodi kako oboje dobro kuhaju i sviđa joj se što s majkom idu kod familije. Izražavajući svoju želju, ista je navela kako bi voljela živjeti kod oca, a kod majke boraviti vikendima i praznicima. Ispunjavanjem lista razvojnog rizika za djevojčice utvrđeno je kako postoji srednja razina rizika na strani roditelja koja proizlazi iz očeve krajnje negativne nastrojenosti u odnosu na majku i nemogućnosti razdvajanja roditeljske od partnerske uloge, koja perzistira i nakon proteka dužeg vremenskog perioda. Otac bez cenzure izražava svoje negativne stavove i mišljenja o majci pred maloljetnim djevojčicama, bivajući usmjeren isključivo na sebe i svoje osjećaje te ne uviđajući kako na taj način svoje kćeri stavlja u poziciju konflikta lojalnosti. S druge strane, majka je sklona povlačenju i pasivnosti, objašnjavajući izostanak redovitog kontakta kada su djevojčice kod oca te pristajanje na dinamiku odnosa koju otac diktira, njezinim činom ljubavi prema djevojčicama kako ne bi dolazilo do sukoba. Pokazalo se kako niti jedan od roditelja ne razumije razvojne i emocionalne potrebe maloljetnih djevojčica, oboje roditelja imaju poteškoće u funkcioniranju u roditeljskoj ulozi, otac je sklon dezorganiziranom stilu života s ovisničkim obrascima, koji ne pruža potrebnu stabilnost i sigurnost maloljetnoj djeci te prakticira permisivan stil roditeljstva. Na strani djevojčica rizici proizlaze iz osjetljive razvojne faze adolescencije te konflikta lojalnosti i s tim povezanih internaliziranih problema starije kćerke stranaka.
9. Obrazloženim mišljenjem i prijedlogom od 5. svibnja 2025. HZSR Sisak ističe da oboje roditelja potječu iz obitelji u kojima su prisutni obrasci ovisničkog ponašanja i posljedično narušeni međuljudski odnosi. Majka je uspjela održati skladne odnose s članovima svoje primarne obitelji te uspostaviti skladne odnose s članovima tuženikove primarne obitelji, dok otac ima narušene obiteljske odnose uz intenzivnu ljutnju i zamjeranje, kao i isključivost u stavovima u odnosu na svoju braću. Oboje roditelja imaju adekvatne stambene uvjete, majka ima povijest stabilnog zaposlenja, dok otac često mijenja poslodavce, radi bez prijave te na ponašajnoj razini ima intenzivne poteškoće s ovisnošću o kockanju i prekomjerno konzumira alkohol. Psihologijskom obradom kod oca su utvrđena blaga patološka odstupanja, a koja mogu negativno interferirati s njegovom roditeljskom ulogom. Oboje roditelja su urednog fizičkog zdravstvenog stanja, psihologijskom obradom kod majke nije utvrđeno postojanje psihopatologije. S kćerima otac ima izgrađen siguran obrazac privrženosti, ali je usmjeren prvenstveno na ispunjavanje njihovih želja, uz otežano prepoznavanje stvarnih potreba djece, dok je majka primarno usmjerena na obrazovanje djevojčica, stvaranje radnih navika i postavljanje zdravih granica, fokusirajući se na potrebe maloljetnih djevojčica. Majka ima zdrave stavove o odgoju, ali zbog svoje naglašene submisivnosti, pasivnosti i nesigurnosti, ima smanjene odgojne kapacitete. Aktualno se kod HZSR PU Sisak procjenjuje potreba poduzimanja mjera obiteljsko-pravne zaštite prema roditeljima, a u odnosu na djevojčice. Slijedom svega navedenog, mišljenja su da je u najboljem interesu mlt. djece stranka da žive s majkom a s ocem da ostvaruju široke osobne odnose sukladno uobičajenoj sudskoj praksi.
10. Tužiteljica je u svom iskazu u bitnome rekla da od kada je tuženik napustio zajedničko mjesto prebivališta da je skrb za mlt. djecu je organizirana onako kako tuženik želi te su djeca kod oca koliko to tuženik želi, nekad dva tjedna, nekad tri, nekad mjesec dana. Nakon toga djeca borave s njom dok dok tuženik ne kaže da mu dođu. Obje kćeri pohađaju školu u [adresa] pa kada radi jutarnju smjenu kćerke idu autobusom u školu, a kući ih ona vraća. Kada su u popodnevnoj smjeni, tada idu zajedno u školu, a otac ih vraća kući ako to može, a kada ne može zove taxi. Dalje je rekla da svaka komunikacija između nje i tuženika završi vrijeđanjem, te da se ne mogu oko ničeg dogovoriti. Vezano uz troškove mlt. djece je rekla da ih snosi onaj roditelj kod kojeg su djeca i niti jedan od rodilja ne plaća uzdržavanje onom drugom. Oboje kupuju potrebnu odjeću i obuću no stvari za školu je kupila ona ( npr. radne bilježnice koje ne dobivaju besplatno). Obje djevojčice treniraju odbojku u okviru škole, pa se članarina ne plaća. Od oca su dobile štitnike, a za treniranje koriste obične majice kratkih rukava i kratke hlače. Treninzi u okviru škole su od 19:30 do 21:00 sat i kada djevojčice idu popodne u školu ostaju nakon nastave na toj aktivnosti, a kada idu ujutro u školu i tuženik i ona ih voze. Mlt. djevojčicama svakoj za hranu, odjeću, obuću i higijenu, đeparac, autobus do škole treba bar mjesečno 200,00 eura. Mjesečno za trošak režija plaća oko 160,00 eura, a o njezini osobni troškovi za odjeću, obuću, hranu, higijenu i gorivo su 300,00 eura mjesečno. Osim kuće u kojoj živi nema drugih nekretnina, a od pokretnina veće vrijednosti ima osobno vozilo strano god. proizvodnje 2003., a koje joj je neophodno za odlazak na posao. Ostvaruje mjesečnu plaću od 750,00 do 800,00 eura neto, no ima mogućnost i dodatne zarade te radi vikendima noćnu smjenu u pekari. Od dodatnog rada zaradi za dvije noći 70,00 eura. Ima kredit koji sam podigla radi kupovine kuće u kojoj živi za koji kredit mjesečno plaća anuitet 120,00 eura. Kćerke imaju dječji doplatak u iznosu od 93,00 eura za obje. Potvrdila je da je sa članovima obitelji tuženika u dobrim odnosima. Proslave rođendana je sve do sada organizirala ona, no ove godine za mlađu kćer organizirao je tuženik.
11. Tuženik je u svom iskazu u bitnome rekao da je faktična bračna zajednica kada je odselio iz kuće u kojoj sada stanuje tužiteljica. Nakon toga skrb oko kćerki je organizira na način da su djevojčice pretežno kod njega (60% ) , a 40% kod tuženice. S djecom dogovara kada žele ići kod njega pa ja dođe po njih. S tužiteljicom se uopće ne dogovara jer je teška komunikacija između njih još od početka bračne zajednice. Rekao je da je tužiteljica svašta izjavljivala, a što je i zapisao na papir koji predao. Pokušao je komunikaciju s tužiteljicom, ali je i sam kriv jer je dosta zapaljiv, a za tužiteljicu kaže da je puno sofisticiranija u svojoj komunikaciji i mudrija od njega. Rekao je da je tužiteljicu obožavao, a od nje nije dobio niti "Oprosti", slijedom čega priznaje da postoje nerazriješeni partnerski odnosi. Želi da djeca budu kod njega, a od tužiteljice ne želi niti centa, a ne misli niti njoj što plaćati i radije će u zatvor zbog neplaćanja uzdržavanja. Tvrdi da je i on kupovao djevojčicama školski pribor i kupuje sve što djevojčice traže Tako da je kupio nekoliko šestara, bilježnice , platio maturalac u iznosu od 500,00 eura, te na taxi potroši tjedno između 30,00 do 40,00 eura kada ih ne može odvesti u školu. Procjenjuje da za hranu, odjeću, obuću, higijenu i druge potrebe mlt. djevojčicama mjesečno je potrebno ukupno za obje treba 600,00 do 700,00 eura. Za njegove osobne potrebne mjesečno, a koje uključuju i cigarete i gorivo za automobil treba oko 250,00 eura. Osim toga mjesečno plaća najam i režije u ukupnom iznosu od 250,00 eura. Za obje djevojčice i sebe plaća pretplatu za paket mobilne telekomunikacije u iznosu od 160,00 do 170,00 eura. Trenutno radi neprijavljeno u građevini te ostvarujem mjesečna primanja između 1.200,00 do 1.500,00 eura, a moguće je zaraditi više ukoliko ima više posla. Kada je u radnom odnosu poslodavac isplaćuje minimalac 800 eura a sa gablecom dobije do 1200 eura. Osim ove djece nema druge obveze za uzdržavanje. Aktualno nema niti nepokretne niti pokretne imovine veće vrijednosti, nije mu poznato da djeca ostvaruju kakav prihod. Rekao je da je on upisao djecu na odbojku i da članarina iznosi 40,00 eura mjesečno, no članarinu ne plaća, a djevojčice svejedno treniraju bez problema. Prošle godine organizirao rođendan za mlađu kćer, a godinu prije toga je platio rođendan u igraonici za njezino društvo. Rekao je da je starija kćer zvala njega kada je dobila prvu menstruaciju u školi. Rekao je da nema problema s alkoholom, ali da je večer prije dolaska na saslušanje poslao poruku tužiteljici, a koju je tužiteljica predala u spis, a koju poruku je poslao jer se napio.
12. Posebna skrbnica je prenijela je mišljenje mlt. djece o pitanjima koja ih se tiču i pri tom je postupila sukladno odredbi čl. 7. Pravilnika o načinu pribavljanja mišljenja djeteta («Narodne novine» broj: 123/15) (dalje: Pravilnik), odnosno djeca su informirana o njihovom pravu izražavanja mišljenja, o postupku utvrđivanja mišljenja, utjecaju koji izraženo mišljenje može imati na ishod postupka, procijenjena je sposobnost i zrelost djece u smislu kognitivnih sposobnosti djece da oblikuju i izraze svoje mišljenje na razuman i nezavisan način te da razumiju ishod izraženog mišljenja i to sve u obliku razgovora, a ne jednostranog ispitivanja, u poticajnom i ohrabrujućem ozračju u kojem se djeca osjećaju sigurno i poštovano te je mišljenje ozbiljno saslušano i uzeto u obzir. Razgovor je proveden u prostoru prilagođenom za rad s djecom, na koji su djevojčice pristupile u pratnji oca, ovdje tuženika, no razgovor je obavljen nesmetano, bez prisustva oca.
13. Iz razgovora sa mlađom kćerkom stranaka sud je u bitnome saznao da živi kod mame, ide u OŠ u [adresa] i treba joj 10-15 min do škole, kao i do tate. Trenira odbojku. Treninge ima utorkom i četvrtkom od 19:30 do 21 sat, u školskoj dvorani. Par tjedana je kod mame i onda je par tjedana kod tate. Cijeli ovaj mjesec je bila kod tate. Ne kuži kad je kod mame, a kada kod tate. Njih dvoje se ne dogovaraju, nego se ona i seka dogovore s mamom ili s tatom kada će ići kod kojeg roditelja. To seljenje knjiga i odjeće između mame i tate joj ne radi preveliku frku u školi jer to obave preko vikenda. Pasalo bi joj da ovo ostane ovako. Ako treba birati, radije bi živjela kod tate. OK joj je kod njega i bliže joj je škola, nekih 5 min kraće traje dolazak nego kada ide od mame. Kada su se mama i tata razišli, tata se iselio, ali kaže da će im tata kod sebe napraviti sobe. Ona piše zadaću kod oboje roditelja u blagavaoni i to joj paše. S tatom igra igrice preko mobitela koje je nedavno instalirala jer su za dvoje. Preko ljeta je tata vodi na bazene, u McDonald’s. Po ljeti je s tatom išla na pecanje. S mamom gleda TV kad i ona. Idu u trgovinu. Kad bi imala čarobni štapić učinila bi da prođe s 5 ovaj razred. Kada joj je pročitan prijedlog mame, slobodno iskazuje da joj taj prijedlog nikako ne paše radi odbojke koju trenira utorkom i četvrtkom od 19:30 do 21 sat. Onda bi s tatom bila samo dva sata, dva i pol sata, ne računajući vrijeme koje provodi na odbojci. Premalo joj je biti s tatom svaki drugi vikend od 10 sati do nedjelje do 17 sati. Želi biti s tatom što je više moguće.
14. Starija kćerka stranaka je u dobi od 14 godina, ide u 8. r. OŠ 22. lipanj. Iz razgovora sa tom kćerkom stranaka sud je u bitnome saznao da trenira odbojku, kao i sestra. Treninge ima utorkom i četvrtkom od 19:30 do 21 sat ( kada i mlađa sestra) u školskoj dvorani. Kada joj je pročitan prijedlog mame, slobodno iskazuje da joj ne bi pasalo viđati tatu svaki utorak i četvrtak od 17 do 20 sati, a premalo joj je viđati tatu svaki drugi vikend od 10 sati do nedjelje do 17 sati. Ona to tako neće. Želi živjeti s tatom. OK joj je ova sadašnja situacija u kojoj se sestra i ona dogovaraju s mamom i tatom kod kojeg će roditelja živjeti. Koliko žele kod koga biti, toliko dugo i budu. Nije im odgovaralo svaki tjedan se seliti kod drugog roditelja, nego im je dobro da budu kod jednog roditelja dulje vremensko razdoblje, minimum dva tjedna do mjesec dana. S mamom nema baš povezanost kao s tatom. S tatom stalno priča, zeza se, škaklja, dok s mamom zna pogledati seriju, ali ne pričaju za to vrijeme.
15. Uvidom u poruke tuženika tužiteljici i HZSR PU Sisak, te rukom pisani zapis tuženika, potvrđena je činjenica koja proizlazi iz mišljenja i prijedloga HZSR PU Sisak od 5. svibnja 2025. da je komunikacija stranaka neprimjerena, uvredljiva i vrlo vulgarna.
16. Analizirajući svaki dokaz zasebno kao i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sud je donio odluku kao u izreci.
17. Između stranka nije bilo sporno pitanje razvoda braka te je sud na temelju toga što je tuženik pristao na razvod braka, pa se ima smatrati da je podnesen sporazumni prijedlog za razvod braka, donio odluku temeljem članka 51. točka 1. u svezi s člankom 369. stavak 3. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/15, 98/19,47/20,49/23, 156/23 nastavno: Obz).
17. U toj odredbi stoji da će sud razvesti brak ukoliko bračni drugovi podnesu sporazumni zahtjev za razvod braka.
18. U ostalom dijelu valjalo je odlučiti o svim drugim pitanjima temeljem provedenog dokaznog postupka jer su stranke kao roditelji zajedničke mlt. djece nisu postigli sporazum o niti jednom pitanju roditeljske skrbi za zajedničku mlt. djecu.
19. Budući da su u braku tužiteljice i tuženika rođena zajedničko mlt. djeca ima se primijeniti odredba članka 408. Obz-a. Ista odredba definira spor o roditeljskoj skrbi kao spor o pitanju s kojim će roditeljem dijete stanovati i načinu ostvarivanja roditeljske skrbi u kojem se odlučuje i o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem te uzdržavanju djeteta.
20. Članak 409. Obz-a propisuje da ako se roditelji nisu sporazumjeli o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili ga je sud odbio odobriti, svaki roditelj ili dijete može podnijeti tužbu radi rješavanja pitanja s kojim će roditeljem dijete stanovati, načinu ostvarivanja roditeljske skrbi, osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem te uzdržavanju djeteta.
21. U članku 416. Obz-a predviđeno je da sud prije donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi i osobnim odnosima djeteta s roditeljem sud treba omogućiti djetetu da izrazi svoje mišljenje, utvrdi na koji način je svaki od roditelja provodio vrijeme s djetetom i na koji način je ostvarivao roditeljsku skrb o djetetu prije pogoršanja obiteljskih odnosa i po potrebi pribaviti nalaz i mišljenje centra za socijalnu skrb ili ovlaštenog sudskog vještaka. Pri tom će u postupku posebno cijeniti spremnost svakog od roditelja na suradnju u postupku obveznog savjetovanja ili spremnost na sudjelovanje u obiteljskoj medijaciji i spremnost svakog od roditelja na poticanje ostvarivanja osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem.
22. Odluka o tome s kojim roditeljem će mlt. djeca stanovati, odnosno da će zajedničke mlt. kćeri tužiteljice i tuženika stanovati s tužiteljicom, donesena je nakon što je sud iz mišljenja i prijedloga HZSR PU Sisak utvrdio da je u interesu mlt. djece da se donese odluka da stanuju s majkom. Naime, s tim u svezi sud je utvrdio da i tužiteljica i tuženik potječu iz obitelji u kojima su prisutni obrasci ovisničkog ponašanja i posljedično narušeni međuljudski odnosi. Međutim, tužiteljica ima skladne odnose s članovima svoje primarne obitelji ali unatoč lošim odnosima sa tuženikom uspjela je uspostaviti skladne odnose s članovima njegove primarne obitelji. S druge strane tuženik ima narušene obiteljske odnose uz intenzivnu ljutnju i zamjeranje, kao i isključivost u stavovima u odnosu na svoju braću. Tužiteljica ima adekvatne stambene uvjete, dok tuženik ima nešto skromnije stambene uvjete s obzirom da je stambeni prostor kojeg unajmljuje manji. Tužiteljica ima stabilan posao, dok tuženik često mijenja poslodavce i radi bez prijave. Isto tako tuženik na ponašajnoj razini ima intenzivne poteškoće s ovisnošću o kockanju i prekomjerno konzumira alkohol, što niti ne negira. Psihologijska obrada pokazala je da su kod tuženika su utvrđena odstupanja koja mogu negativno utjecati na njegovu roditeljsku ulogu, dok psihologijskom obradom kod tužiteljice nije utvrđeno postojanje psihopatologije. Nadalje, doista je vidljivo da tuženik s kćerima ima izgrađen siguran obrazac privrženosti, međutim isti je usmjeren prvenstveno na ispunjavanje njihovih želja, pri čemu tuženik kao otac otežano prepoznaje stvarne potrebe djece. Prije svega to se manifestira kroz negativnu usmjerenost oca na osobnost majke i njegova nemogućnost prevladavanja osobne frustracije, te nemogućnost razdvajanja parterske od roditeljske uloge. U odnosu na tužiteljicu je utvrđeno da je ona primarno usmjerena na obrazovanje djevojčica, stvaranje radnih navika i postavljanje zdravih granica, fokusirajući se na potrebe kćeri i ima zdrave stavove o odgoju.
23. Svoje pravo na iskazivanje mišljenja vezano uz ovo pitanje mlt. djeca su ostvarila u ovom postupku. Dakle, mlt. djetetu omogućeno je sukladno odredbi čl. 360. Obz i odredbi čl. 9.st. 2. i 12. Konvencije o pravima djeteta koja je usvojena 20. studenog 1989. , koja je u pravni poredak Republike Hrvatske preuzeta na temelju notifikacije o sukcesiji ( službeni list SFRJ br. 15/1990, Narodne novine, Međunarodni ugovori br. 12/93, 20/97-dalje: Konvencija) izjašnjavanje po tom pitanju, te su djeca govorila o svojim željama. Iskazana želja i mišljenje zajedničkih kćeri stranaka sud je uzeo u obzir zajedno sa svim drugim dokazima s kojima je raspolagao. Naime, mišljenje i izražena želja djece sud nije u obvezi uzeti u obzir bezrezervno, te je u konkretnom slučaju sud zaključio da izražena želja mlt. djece nije u skladu s njihovim interesima. Tuženik se priklanja permisivnom stilu roditeljstva nastojeći biti prijatelj s kćerima, što je mlt. kćeri stranaka ugodna pozicija, međutim iste ne uviđaju manjkavosti takvog roditeljstva. Naime, u postupku je utvrđena tuženikova krajnje negativna nastrojenost u odnosu na majku i nemogućnosti razdvajanja roditeljske od partnerske uloge, koja perzistira i nakon proteka dužeg vremenskog perioda. Tuženik bez cenzure izražava svoje negativne stavove i mišljenja o majci pred djecom, bivajući usmjeren isključivo na sebe i svoje osjećaje te ne uviđajući kako na taj način svoje kćeri stavlja u poziciju konflikta lojalnosti. Stoga se sud u takvim okolnostima priklanja mišljenju i prijedlogu Stručnog tima, te prihvaća zaključak stručnjaka da je tužiteljica primjereniji roditelj za zdrav psihofizički razvoj kćerki stranaka jer HZSR PU Sisak ispravno uviđa da na strani mlt. kćerki stranaka rizici proizlaze iz osjetljive razvojne faze adolescencije te konflikta lojalnosti i istim povezanih internaliziranih problema starije mlt. kćeri stranaka. Svaka drugačija odluka suda bila bi pogrešna i suprotna načelu prvenstvene zaštite dobrobiti i prava djeteta propisanog člankom 5. Obz-a. Zato je odlučeno kao u izreci.
24. Vezano uz odluku suda o pitanju roditeljske skrbi sud je imao u vidu odredbe članka 105. i 106. Obz-a. Sud smatra da su se stranke kao roditelji u stanju dogovoriti o pitanjima svakodnevne skrbi o mlt. djeci, jer zapravo to i sada čine ( doduše preko mlt. djece) jer djeca sasvim dobro funkcioniraju u pogledu svojih školskih i vanškolskih obaveza. Ne može se prihvatiti poimanje jednog roditelja, da ima pravo na dominantniju ili važniju ulogu roditelja kod zajedničke djece, pa to ni u kojem slučaju ne može predstavljati opravdanje za obavljanje samostalne roditeljske skrbi u odnosu na zajedničku roditeljsku skrb. Neprihvatljivo je stoga "kazniti" tuženika kao roditelja s kojim djeca neće stanovati na način da ga se ograniči u obavljanju roditeljske skrbi zato što je utvrđeno da je tužiteljica angažiraniji roditelj po pitanju njezine usmjerenosti na obrazovanje djevojčica, stvaranje radnih navika djece i fokusirajući se na potrebe kćeri. Naime, temeljna načela ravnopravnosti roditelja, kako ih propisuje članak 3. Obz-a, nalažu poštivanje jednakosti prava i dužnosti u odnosu na roditeljsku skrb, te po članku 4. Obz-a solidarnosti, međusobno pomaganje i uzajamno poštivanje roditelja, bez obzira na odvojeni život. Osim toga, temeljem članka 104. Obz-a ovi roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrbi.
25. U skladu s mišljenjem suda da je u interesu mlt. kćeri stanaka da stanuju s majkom donesena je odluka kojom su regulirani osobni odnosi roditelja i mlt. djece na način da mlt. djeca imaju susrete i viđenja s onim roditeljem s kojim ne stanuju , jer se i na ovaj način umanjuje razdvojenost mlt. djeteta od svakog roditelja. Osim toga, roditelji kao i mlt. dijete, imaju pravo na osobne odnose kako to propisuje članak 119. Obz-a, što međusobno podupiru obje stranke. Odluka o načinu, dinamici i opsegu održavanja osobnih odnosa tužitelja i mlt. djece temelji se na mišljenju i prijedlogu HZSR PU Sisak od 5. svibnja 2025., a konkretno uređenje osobnih odnosa radi provedivosti regulirao je sud. Ovakav način održavanja osobnih odnosa ukazuje se primjerenim, potrebnim i važnim, a iz mišljenja i prijedloga HZSR ali i iz razgovora s mlt. djecom proizlaze sve okolnosti koje upućuju na nužnost takve odluke za održavanje emotivnih odnosa i odgojnih utjecaja tuženika kao roditelja.
26. U odredbi članka 288. Obz-a predviđeno je da je dužnost roditelja da uzdržavaju svoje maloljetno dijete, te da se radno sposoban roditelj ne može osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta.
27. Članak 310. Obz-a propisuje kako slijedi:
(1) Roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.
(2) Svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako roditelji na temelju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi provode podjednako vremena s djetetom i podjednako svakodnevno skrbe o djetetu, novčano uzdržavanje za dijete može se urediti sporazumno u skladu s obiteljskim okolnostima.
Ukupne materijalne potrebe djece utvrđene su primjenom članka 311. Obz-a koji kaže:
(1) Ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta.
(2) Ukupne materijalne potrebe djeteta određuju se prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja.
28. Ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja, u ovom slučaju tuženika, sud je utvrdio temeljem iskaza tuženika i socijalne anamneze HZSR od 5. svibnja 2025. Inače, članak 313. Obz-a propisuje da ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja, u ovom slučaju tuženika, koje sud utvrđuje u parničnom postupku, odnose se na prihode i imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje, te da kad sud utvrđuje mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, da je dužan osim prihoda i imovinskih prilika uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja.
29. Tužitelj je radno sposoban roditelj, u produktivnoj dobi ( ima 44 godina), za kojeg je utvrđeno da ima neprijavljene prihode u visini i do 2000 eura obavljajući poslove iz građevinskog sektora , što je vrlo tražena struka ( pogotovo na ovom području građevinskih radova nakon potresa) te nema drugih obveza uzdržavanja. S obzirom da je minimalni mjesečni iznos troškova života za djecu u dobi od 13 godina ( starija kćer stranaka) a prema Odluci o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ( Narodne novine 75/2025) 290 eura, a za djecu u dobi od 11 godina iznos od 264 eura, a tuženik je osoba koja je dužna plaćati uzdržavanje za mlt. djecu, sud je donio odluku kojom mu se nalaže plaćanje uzdržavanja u iznosima koji su i niži od naprijed navedenih.
30. Prema tome, zahtjev tužiteljice vezano uz uzdržavanje mlt. djece u iznosu od 252,56 eura mjesečno za stariju kćer i iznos od 229,60 eura za mlađu kćer osnovan je u potpunosti jer je riječ o minimalnim iznosima kojima se pokrivaju troškovi života djece. Osim toga, sud vezan i odredbom članka 314. Obz-a. Naime ista odredba predviđa kako slijedi:
(1) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi odlukom će jednom godišnje, a najkasnije do 1. travnja tekuće godine odrediti minimalne novčane iznose koji predstavljaju minimum iznosa ukupnih materijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj, koje je dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom.
(2) Minimalni iznos određuje se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to:
1. za dijete do 6 godina, 17% prosječne plaće
2. za dijete od 7 do 12 godina, 20% prosječne plaće i
3. za dijete od 13 do 18 godina, 22% prosječne plaće.
31. Primjenom članka 307. i 311. Obz-a sud je utvrdio visinu iznosa za svako pojedino dijete.
Članak 307. Obz-a propisuje kako slijedi:
(1) U sporu o uzdržavanju sud će utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje.
(2) Pri procjenjivanju potreba uzdržavane osobe sud će uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju.
(3) Pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja.
32. Članak 311. Obz-a propisuje da se ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta. Ukupne materijalne potrebe djeteta određuju se prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja.
33. Visinu materijalnih potreba djece sud je utvrdio na temelju iskaza tužiteljice i tuženika. Oboje procjenjuju da za obuću, odjeću, hranu, školski pribor i higijenske potrepštine treba za svaku kćer približno oko 300,00 eura mjesečno.
34. Prema članku 310. Obz-a roditelj s kojim dijete stanuje svoj dio obveze uzdržavanja ispunjava kroz svakodnevnu skrb za dijete , a roditelj koji ne stanuje sa djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednako vrijednom zadovoljavanja materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Temeljem svega gore navedenog sud je donio odluku kojom je tuženika kao roditelja s kojim mlt. djeca neće stanovati obvezao da plaća uzdržavanje za svako mlt. dijete u iznosu kako je to zahtijevala tužiteljica u tužbi.
35. Međutim, sud je odbio tužiteljicu sa dijelom tužbenog zahtjeva koji se odnosi na uzdržavanje mlt. djece u periodu prije donošenja ove presude. Tužiteljica je predložila sudu da obveže tuženika da plati i dospjele a neplaćene iznose uzdržavanja i to počev od dana podnošenja tužbe pa nadalje. Naime, temeljem iskaza same tužiteljice ali i tuženika, sud je utvrdio da su se stranke prešutno dogovorile da niti jedan roditelj neće drugom roditelju plaćati uzdržavanje i da će svaki roditelj podmirivati troškove djece kako budu nastajali dok djeca borave kod tog roditelja. S druge stane utvrđeno je temeljem iskaza stranaka da su mlt. djeca u periodu od dana podnošenja tužbe pa nadalje zapravo više stanovali kod tuženika a manje kod tužiteljice, a tuženik ne potražuje nikakvo uzdržavanje od tužiteljice u ovom postupku. Prema tome, sud je zauzeo stajalište da je tuženik podmirio svoju obvezu za uzdržavanje djece ( kao i tužiteljica) kroz plaćanje svih troškova koji su nastajali za vrijeme boravka djece kod njega. Zato je dio tužbenog zahtjeva tužiteljice odbijen. Međutim, kako se donošenjem ove presude ustanovljuju drugačiji odnosi i regulira pitanje roditeljske skrbi na način da je tuženik onaj roditelj kod kojeg djeca neće stanovati, ujedno je obveza suda da upravo od dana donošenja odluke kojom se isto regulira obveže tuženika na plaćanje budućeg uzdržavanja.
36. Sud je odlučio da svaka stranka snosi svoj trošak temeljem 366. stavak 1. Obz-a koji propisuje da će sud u statusnim stvarima, stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te u stvarima uzdržavanja djeteta o troškovima postupka odlučiti slobodno, vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka. U konkretnom predmetu sud je donio odluku koja je bila potrebna radi zaštite interesa djeteta, pa je stoga opravdano da svaka stranka snosi svoj trošak.
37. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.
U Sisku, 10. listopada 2025.
Sutkinja
Nataša Ljuba-Čobanov
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude.
Dostaviti:
1.tužiteljici po punomoćnici
2.tuženiku
3.posebnom skrbniku
4.HZSR, PU Sisak – nakon pravomoćnosti