1

Poslovni broj: UsI-207/2021-16

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: UsI-207/2021-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

              Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Lidiji Prica, uz sudjelovanje Gordane Katarine Ronyi, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice M. L. iz S. A., OIB: …, koju zastupa opunomoćenik Ž. L., odvjetnik u OD L. & R. d.o.o., Đ., OIB: …, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Z., OIB: …, radi prava iz mirovinskog osiguranja, 20. rujna 2023.,

p r e s u d i o  j e

              I.              Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/20-01/03298741500, URBROJ: 341-99-05/3-20-5375, broj spisa: 637876 od 17. prosinca 2020.

              II.              Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.              Osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II 141-02/20-01/03298741500, URBROJ: 341-99-05/3-20-5375, broj spisa: 637876 od 17. prosinca 2020., odbijena je žalba tužiteljice protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u Koprivnici, KLASA: UP/I 141-02/17-01/03298741500, URBROJ: 341-08-05/3-17-14670, broj: 63647 od 4. travnja 2018., kojim tužiteljici nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.

2.              Tužiteljica u tužbi ističe kako je pobijano rješenje doneseno u izvršenju presude ovoga suda poslovni broj: UsI-4123/18-10 od 22. srpnja 2020., no tužiteljica i nadalje smatra da tuženik nije otklonio prigovore koje ona ističe u tijeku svih vještačenja i nalaza koje je tuženik dao izraditi od strane svojih liječničkih komisija. Obrazlaže kako je sud naložio tuženiku u ponovnom postupku pribaviti potpuno i pravilno obrazložen nalaz i mišljenje ovlaštenih vještaka u pogledu konkretizirane ocjene radne sposobnosti tužiteljice, a nalaz tuženika od 24. studenoga 2020. koji je dostavljen

tužiteljici na očitovanje, nije potpuno ni pravilno obrazložen, a angažirani vještaci nisu dovoljno stručni niti adekvatne specijalnosti za davanje ovakve ocjene, a niti je radna sposobnost tužiteljice konkretizirana. Tvrdi kako je nalaz i mišljenje posve paušalan i bez ikakve podloge, s obzirom da vještaci navode da bi tužiteljica mogla i nadalje obavljati poslove koje je i ranije radila u obradi voća, a za što joj je potrebna „uredna lokomotorna koordinacija prstiju, uredno vidno polje i uredan osjet opipa, kao i koncentracija i pamćenje“. Ističe kako je uslijed zaostalih posljedica prijeloma glavice palčane kosti desne ruke kao dominantne ruke razvidno i laiku da nije u mogućnosti ostvariti urednu koordinaciju prstiju, osjet opipa, brzinu rada na traci prilikom sortiranja. Dodaje kako nosi naočale te vještaci nisu ispitali urednost vidnog polja i okulotorne koordinacije na koju se pozivaju, niti iste temelje na medicinskoj dokumentaciji tužiteljice. U pogledu navoda da bi tužiteljica vladala urednom koncentracijom i pamćenjem, tvrdi da je ovaj dio mišljenja u izravnoj koliziji s preostalim dijelom nalaza gdje se decidirano navodi anamneza tužiteljice koja ništa ne pamti, pročita i ne zna što je pročitala, a što je posljedica utvrđenih dijagnoza dysfunctio personae organica, dysfunctiones affectivae organicae te retardatio mentalis non signata. S protekom vremena simptomi i tegobe uslijed ovih dijagnoza kod tužiteljice značajno progresiraju i narušavaju njeno zdravstveno stanje, kao i uredno socijalno - mentalno funkcioniranje, a što je u cijelosti propušteno pravilno utvrditi, s obzirom da se nalaz daje na temelju ranijih nalaza i to onih starih preko 2 godine. Smatra kako prilikom ocjene radne sposobnosti Zavod za vještačenje nije u dovoljnoj mjeri cijenio činjenicu da je tužiteljica NKV radnica i da utvrđene dijagnoze kod nje dovode do gubitka radne sposobnosti, s obzirom da kod NKV radnika poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njezinim dosadašnjim tjelesnim i psihičkim sposobnostima. Predlaže poništiti osporeno rješenje uz naknadu troška.

3.              Tuženik u odgovoru na tužbu ističe da navodi i razlozi izneseni u tužbi nisu osnovani, odnosno nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporenog rješenja, koje je donijeto u izvršenju presude poslovni broj: Usl-4123/18-10 od 22. srpnja 2020. Obrazlaže kako je nakon pribavljenog stručnog nalaza i mišljenja vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje ZOSI) broj: 477022 od 2. listopada 2020. i u skladu s Uredbom o metodologijama vještačenja, donijeta ocjena da kod tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti u smislu članka 39. ZOMO te je detaljno navedeno koje poslove tužiteljica može raditi. Dodaje kako je u obrazloženju osporavanog rješenja i na osnovu nalaza i mišljenja ZOSI-a, detaljno obrazloženo zdravstveno stanje tužiteljice, pa tuženik zaključuje da je prema podacima u predmetu, kao i provedenom postupku u Zavodu, a nakon ponovnog vještačenja od strane višeg specijaliste ZOSI-a osporavano rješenje pravilno i zakonito i da istim nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4.              Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5.              Tijekom postupka sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu te je održao raspravu.

6.              Presudom poslovni broj: Usl-4123/18-10 od 22. srpnja 2020. poništeno je prethodno rješenje tuženika i predmet vraćen na ponovni postupak, s obrazloženjem da je iz nalaza i mišljenja na temelju kojeg je rješenje doneseno razvidno da je kod tužiteljice utvrđena insuficijencija matematičko-logičkog i socijalnog funkcioniranja, ispodprosječno opće intelektualno funkcioniranje, polivalentna neurotska simptomatologija i kontraktura desnog lakta. Ono što iz nalaza i mišljenja nije razvidno jest kako navedene dijagnoze utječu na radnu sposobnost tužiteljice kao NKV radnice, s obzirom na poslove koje je ranije obavljala, kao i sve poslove koji odgovaraju njenim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njenim dosadašnjim poslovima, odnosno nije razvidno koje poslove bi tužiteljica konkretno mogla obavljati. Budući da stranke tijekom upravnog spora nisu imale dokaznih prijedloga, izvođenjem kojih bi sud mogao upotpuniti činjenično stanje utvrđeno u upravnom postupku, jer tužiteljica zbog nedostatka financijskih sredstava nije predložila vještačenje, a tuženik nije dostavio dopunsko očitovanje ovlaštenih vještaka Zavoda za vještačenje na prigovore tužiteljice, sud na temelju stanja spisa osporeno rješenje nije mogao ocijeniti pravilnim i zakonitim, pa je poništio osporeno rješenje i predmet vratio tuženiku na ponovni postupak, u kojem je potrebno pribaviti potpuno i pravilno obrazložen nalaz i mišljenje ovlaštenih vještaka u pogledu konkretizirane ocjene radne sposobnosti tužiteljice, a koji je prije donošenja rješenja potrebno dostaviti stranci na očitovanje.

7.              Tuženik je u izvršenju presude pribavio nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka u drugostupanjskom postupku, KLASA: 141-02/17-01/15326, URBROJ: 426-04-01/3-20-9, evidencijski broj vještačenja: 477022 od 2. listopada 2020. u kojem je navedeno: „Žaliteljica je stara 54 godine, NKV, poljoprivrednica, zadnja dva mjeseca radila kao radnica na sortiranju voća, RS oko 7 godina, VRO od 1988. Prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji bila je u ambulantnom tretmanu psihijatra tijekom 2008. zbog psihičkog poremećaja neurotske razine stvorene reaktivno na maritalnu problematiku. Tada je davala dojam sniženog intelektualnog funkcioniranja. Psiholog u svom nalazu od 14.02.2008. ukazuje na insuficijenciju matematičko-logičko i socijalnog funkcioniranja, bez elemenata za psihomotornu retardaciju. Nakon pauze od 6 godina, pregledana je od strane psihijatra 17.11.2014. zbog poteškoća s pamćenjem i pojačane tjeskobe nakon razvoda braka. Produktivne simptomatologije se ne bilježe. Psihologijska obrada 13.01.2015. upućuje na jednostavniju strukturu osobnosti s ispodprosječnim općim intelektualnim funkcioniranjem i polivalentnom neurotskom simptomatologijom. Daljnje liječenje po psihijatru nije bilo potrebno. Tijekom 2011. zadobila je prijelom glavice palčane kosti desne ruke. Liječena je konzervativno, a predloženom operativnom zahvatu zbog zaostalog fragmenta, žaliteljica nije bila sklona. Zaostala je blaža kontraktura desnog lakta: ekstenzija zaostaje za 30 st., fleksiju izvodi do 90 st. Vijeće vještaka je 05.03.2018. utvrdilo kako ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti. Predmet je prezentiran na sastanku vijeća viših vještaka 08.06.2018. Postupajući po žalbi, nakon uvida u medicinsku dokumentaciju i navoda žalbe, kod žaliteljice postoji ispodprosječno intelektualno funkcioniranje bez psihotičnih elemenata. Somatski je sukladna dobi, osim blaže kontrakture desnog lakta. Mišljenja smo da promjene u zdravstvenom stanju ne uvjetuju smanjenje radne sposobnosti za više od polovice prema zdravom osiguraniku iste ili slične razine obrazovanja te shodno tome ne postoji trajno smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti. Dijagnoze iz obrasca 1IN od 12.10.2017.: M54.3 i M10 nisu objektivizirane medicinskom dokumentacijom unazad 10 godina te se iste ne uzimaju u obzir.

7.1.              Presudom US u Zagrebu poslovni broj: Usl-4123/18-10 od 22.07.2020. tijelu vještačenja naloženo je da u novom postupku obrazloži da li je žaliteljica obzirom na svoje zdravstveno stanje sposobna za poslove koje je ranije obavljala te navede koje bi poslove žaliteljica konkretno mogla obavljati. Postupajući po navedenoj presudi US vijeće viših vještaka je ponovno pregledalo svu raspoloživu medicinsku dokumentaciju s posebnim osvrtom na obrazac 2IN od 12.10.2017. i podatke iz radne knjižice, iz kojih je vidljivo da je žaliteljica do lipnja 1988. bila poljoprivrednica, a zadnjih je 6 mjeseci mjeseca radila u poduzeću Voće export-import kao NKV radnica. Radila je u dvije smjene, na traci na kojoj se nalazilo razno voće koje je trebala ručno sortirati i odvajati nezdravo, dok se zdravo dalje obrađivalo. Radila je u prostoriji, s vodom, najveći dio radnog vremena stajala je u prignutom položaju, radila je prstima, a od sposobnosti bila je potrebna uredna okulomotorna koordinacija prstiju, uredno vidno polje i uredan osjet opipa, kao i koncentracija i pamćenje. Iz navedenog opisa poslova razvidno je da trajne promjene u zdravstvenom stanju (ispodprosječno intelektualno funkcioniranje bez psihotičnih elemenata, blaža kontraktura desnog lakta kao posljedica prijeloma desnog lakta iz 2011.) nisu u koliziji s poslovima koje je žaliteljica obavljala do 1988., koje je mogla i dalje obavljati te stoga kod nje ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost niti djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti. Smatramo da je osim navedenih poslova sposobna za jednostavnije, manje zahtjevne fizičke poslove u više sfera (kućanstvo, poljoprivreda, industrija).“

8.              Također, postupajući u izvršenju presude, tuženik je citirani nalaz i mišljenje dostavio tužiteljici radi očitovanja. Podneskom zaprimljenim 16. prosinca 2020. tužiteljica se očitovala navodeći da prilikom ocjene radne sposobnosti Zavod nije cijenio činjenicu da je ona NKV radnica i da utvrđene dijagnoze kod nje dovode do gubitka radne sposobnosti i smatra da ocjena radne sposobnosti nije pravilna. Osim navedenog, ističe da je trebala biti osobno pregledana i da za davanje ocjene trebaju biti liječnici određene specijalnosti.

9.              Navedeni prigovori nisu osnovani, jer je iz citiranog nalaza i mišljenja razvidno da su ovlašteni vještaci uzeli u obzir stručnu spremu tužiteljice, kao i poslove koje je prethodno obavljala te su s obzirom na dijagnoze utvrđene u priloženoj medicinskoj dokumentaciji naveli i poslove koje je tužiteljica sposobna obavljati s obzirom na stručnu spremu i zdravstveno stanje. Nadalje, iz odredbi članka 69. Uredbe o metodologijama vještačenja (Narodne novine broj 67/17 i 56/18), važeće u vrijeme provođenja predmetnog vještačenja, proizlazi da vijeće viših vještaka u drugostupanjskom postupku nije obvezno pregledati stranku, već samostalno ocjenjuje kada je pregled potreban. Također, prema članku 3. Uredbe za višeg vještaka može biti imenovana osoba iz redova doktora medicine - specijalista s najmanje dvije godine radnog iskustva u specijalnosti, te klinički psiholog, diplomirani socijalni radnik ili magistar socijalnog rada, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila (logoped, edukacijski rehabilitator/defektolog, socijalni pedagog), pedagog i drugi stručnjak prema potrebi vještačenja s najmanje pet godina radnog iskustva u struci (stavak 4.). Vještaci i viši vještaci vještače u vijeću od najmanje dva vještaka, odnosno dva viša vještaka, ovisno o predmetu vještačenja (stavak 6.). Najmanje jedan od članova vijeća vještaka, odnosno vijeća viših vještaka iz stavka 6. ovoga članka mora biti iz redova doktora medicine, a najmanje jedan iz redova stručnjaka iz drugih područja navedenih u stavku 3. ovoga članka (stavak 7.). Vijeću vještaka, odnosno viših vještaka iz stavka 6. ovoga članka predsjedava predsjednik vijeća koji mora biti iz redova doktora medicine (stavak 8.). Sastav vijeća vještaka, odnosno vijeća viših vještaka iz stavka 6. ovoga članka određuje predsjednik vijeća ovisno o predmetu vještačenja (stavak 9.). Citirani nalaz i mišljenje od 2. listopada 2020. donijelo je vijeće viših vještaka u sastavu: Lj. A.-A., dr. med. spec. medicine rada i L. T. D., mag. soc. rada, pa je sastav vijeća viših vještaka bio sukladan citiranim odredbama Uredbe.

10.              Tužiteljica je tijekom upravnog spora, podneskom od 28. lipnja 2021. predložila provođenje medicinskog vještačenja po neovisnom sudskom vještaku, slijedom čega je rješenjem od 21. travnja 2022. pozvana na uplatu predujma za vještačenje.

10.1.              Na raspravi 7. srpnja 2022. opunomoćenik tužiteljice navodi da tužiteljica nije platila predujam za vještačenje zbog loše financijske situacije te predlaže da se vještačenje provede na teret sredstava suda. Sud je uputio opunomoćenika da se sekundarna pravna pomoć ostvaruje podnošenjem zahtjeva županijskom uredu prema mjestu prebivališta te je opunomoćenik naveo da će tužiteljica podnijeti zahtjev za odobrenje besplatne pravne pomoći.

10.2.              Tužiteljica je 8. ožujka 2023. na poziv suda dostavila u spis rješenje Koprivničko-križevačke županije, Upravnog odjela za opću upravu i imovinska prava od 31. kolovoza 2022., kojim joj je za predmetni spor odobrena sekundarna pravna pomoć u obliku oslobođenja od plaćanja troškova sudskog postupka u visini od 70% iznosa troškova sudskog postupka, slijedom čega je sud tužiteljicu rješenjem od 10. ožujka 2023. pozvao na plaćanje predujma za medicinsko vještačenje u visini od 30%.

10.3.              Na raspravi 12. rujna 2023. opunomoćenik tužiteljice navodi da tužiteljica nije uplatila predujam za vještačenje i nema daljnjih dokaznih prijedloga.

11.              Uzimajući u obzir da citirani nalaz i mišljenje institucionaliziranog tijela vještačenja sadrži valjano obrazloženje sukladno uputi iz ranije presude, a sud tijekom upravnog spora nije mogao izvesti dokaz medicinskim vještačenjem na temelju kojeg bi mogao utvrditi eventualno drugačije činjenično stanje u pogledu spornih medicinskih činjenica, sud na temelju stanja spisa nema osnove za donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari. Naime, za priznanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti potrebno je u dokaznom postupku utvrditi postojanje trajnog smanjenja radne sposobnosti za više od polovice zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, a što u konkretnom slučaju nije utvrđeno.

12.              Slijedom navedenog, nema osnove za poništenje osporenog rješenja te je sud na temelju članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje ZUS) odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

13.              Odluka o trošku u točki II. izreke temelji se na čl. 79. st. 4. ZUS-a.

U Zagrebu 20. rujna 2023.

Sutkinja

Lidija Prica, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (četiri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.