REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Ulica Hrvatske bratske zajednice broj 1
Poslovni broj: Kž-392/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Paljevec kao predsjednice vijeća te Kornelije Kallay Blažeković i Ivane Dubravke Kovačević kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Maje Mihetec kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog ČL, zbog kaznenog djela iz članka 326. stavaka 1. i 2. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24 – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženog ČL, podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu broj K-558/2025 od 11. rujna 2025., u sjednici vijeća održanoj 9. listopada 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba optuženog ČL odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim, uvodno navedenim rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu, nakon donošenja nepravomoćne presude, kojom je optuženi ČL proglašen krivim zbog kaznenog djela iz članka 326. stavaka 1. i 2. KZ/11., pod točkom I. izreke je, na temelju članka 131. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25. – dalje: ZKP/08.), produljen istražni zatvor optuženom ČL, iz zakonske osnove sadržane u članku 123. stavku 1. točki 1. ZKP/08. Pod točkom II. izreke je optuženiku u istražni zatvor uračunato vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 4. srpnja 2025. pa nadalje. Pod točkom III. izreke je određeno da istražni zatvor produljen tim rješenjem može trajati najdulje do pravomoćnosti presude, odnosno do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora po pravomoćnoj presudi, ali ne dulje od isteka maksimalnog trajanja istražnog zatvora iz članka 133. stavka 3. ZKP/08.
2. Pravodobnu žalbu podnio je optuženi ČL po braniteljici Vesni Rogulj, odvjetnici iz Zagreba, bez navođenja žalbenih osnova, dok sadržajno proizlazi da se žali zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači u smislu žalbenih navoda i da se zamijeni istražni zatvor određivanjem jamstva, a podredno da se ukine pobijano rješenje i vrati sucu na ponovno odlučivanje.
3. Spis predmeta je u skladu s odredbom članka 474. stavka 1. u vezi s člankom 495. ZKP/08. dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.
4. Žalba optuženog ČL nije osnovana.
5. Žalitelj u žalbi sadržajno ističe bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. navodeći da, u odnosu na svrhu istražnog zatvora, rješenje ne sadrži niti jedan konkretan razlog i okolnost u odnosu na konkretnog optuženika. Naime, žalitelj ističe da obrazloženje rješenja od samo jedne rečenice, u kojoj se navodi da se u konkretnom slučaju svrha istražnog zatvora ne može ostvariti niti jamstvom, a niti kojom od drugih zakonom predviđenih blažih mjera, nije dostatno. Nadalje, žalitelj smatra da razlozi dani u pobijanom rješenju ne ukazuju na to da bi okolnosti na strani optuženika bile takvog značaja da bi upućivale na nužnost primjene istražnog zatvora. Žalitelj navodi da optuženik ima prebivalište u [adresa] koja je članica Europske unije pa da je, s obzirom na postojanje europskog uhidbenog naloga, onemogućeno izbjegavanje kaznenog postupka u okviru država članica Europske unije. Također, žalitelj ističe da je optuženik neosuđivan, da od rođenja živi u [adresa], da je dugo vremena zaposlen na istom radnom mjestu na neodređeno vrijeme i da će kroz pola godine postati otac. Stoga žalitelj drži da bi istražni zatvor trebalo ukinuti, uz određivanje jamstva i omogućiti optuženiku da do upućivanja na izdržavanje kazne uredi svoje životne okolnosti.
6. U odnosu na žalbene navode kojima se sadržajno upire na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, potrebno je napomenuti da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve činjenice koje su odlučne za daljnju primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženog ČL iz osnova u članku 123. stavku 1. točki 1. ZKP/08. Naime, prvostupanjski sud je za svoju odluku dao jasne, određene i dostatne razloge, i to, kako one koji se odnose na postojanje osnovane sumnje, kao opće pretpostavke iz članka 123. stavka 1. ZKP/08. za primjenu mjere istražnog zatvora, a koja se žalbom niti ne osporava, tako i one koji se odnose na postojanje posebnih pretpostavki za primjenu mjere istražnog zatvora iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08. Također, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da se utvrđena opasnost može prevenirati isključivo mjerom istražnog zatvora te kako nije prihvatljivo zamijeniti je jamstvom niti kojom od drugih blažih mjera predviđenih odredbama ZKP/08. Izložene razloge u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, jer su valjani i dostatno konkretizirani te se na iste upućuje žalitelj, radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja.
6.1. Slijedom navedenog, neosnovani su prigovori žalitelja da u rješenju nisu navedeni razlozi zbog kojih se utvrđena opasnost ne bi mogla prevenirati jamstvom ili mjerama opreza. Naime, pobijano rješenje je u cijelosti sastavljeno sukladno odredbama članka 124. ZKP/08., te iako su, vezano za moguću primjenu blažih mjera, dani šturi razlozi, navedeno treba promatrati povezano sa razlozima koji su dani vezano za postojanje opasnosti od bijega pa je prvostupanjski sud pravilno utvrdio kako se u konkretnom slučaju, zbog svih utvrđenih okolnosti koje upućuju na nužnost primjene mjere istražnog zatvora, utvrđena opasnost može prevenirati isključivo mjerom istražnog zatvora i da nije prihvatljivo primijeniti jamstvo niti jednu blažu mjeru, a čime je otklonjena svrhovitost primjene bilo koje blaže mjere propisane odredbama ZKP/08..
6.2. Stoga nije ostvarena bitna povreda odredba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., na koju sadržajno upire žalitelj. Uz istaknuto, napominje se žalitelju da subjektivno nezadovoljstvo kvalitetom i navodno nedovoljnom količinom izloženih razloga ne opravdava niti jedan oblik bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. ZKP/08.
6.3. Ispitujući pobijano rješenje sukladno odredbi članka 494. stavka 4. ZKP/08. nije utvrđeno da bi na štetu optuženika bio povrijeđen kazneni zakon, odluka je donesena po ovlaštenom tijelu i nije počinjen neki drugi vid bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., a na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Nadalje, protivno daljnjim prigovorima žalitelja pravilno je utvrđeno postojanje posebnih okolnosti koje upućuju na realnu i razumno predvidivu opasnost da bi optuženi ČL puštanjem na slobodu mogao napustiti teritorij Republike Hrvatske i time postati nedostupan njezinim pravosudnim tijelima.
7.1. Naime, prema podacima u spisu predmeta, optuženik je državljanin Kraljevine Maroko, s prijavljenim prebivalištem u [adresa]. Optuženik za teritorij Republike Hrvatske nije ni na koji drugi način vezan, nema ovdje regulirano prebivalište niti boravište, nema nekretnina, a niti ga bilo koja druga okolnost osobne, imovinske, obiteljske ili poslovne prirode veže za područje Republike Hrvatske. Stoga je razvidno da je u Republiku Hrvatsku došao isključivo radi počinjenja kaznenog djela za koje je osnovano sumnjiv i u cilju stjecanja imovinske koristi počinjenjem tog kaznenog djela. Imajući u vidu sve navedeno, kao i međunarodni karakter inkriminiranog kaznenog djela i organiziranost u lancu međunarodnog protuzakonitog prijevoza stranaca te povezanost optuženika sa takvom organizacijom, a posebno cijeneći kaznu koja mu je nepravomoćnom presudom izrečena, a što bi mu mogao biti daljnji motiv za napuštanje Republike Hrvatske, pravilno je optuženiku produljen istražni zatvor iz zakonske osnove iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08., a u svrhu prevencije opasnosti od bijega.
7.2. Također se ukazuje žalitelju da prigovor kako optuženik ima prebivalište u državi koja je članica Europske unije pa da je stoga zbog postojanja europskog uhidbenog naloga onemogućeno izbjegavanje kaznenog postupka unutar država članica Europske unije, nije osnovan jer institut europskog uhidbenog naloga, sam po sebi, ne predstavlja garanciju otklanjanja utvrđene opasnosti od bijega niti predstavlja mjeru osiguranja prisutnosti optuženika.
7.3. Isto tako, ukazuje se žalitelju da mladost optuženika i neosuđivanost, kao i činjenica da će postati otac, nisu odlučne kod odlučivanja o osnovanosti produljenja istražnog zatvora, već su to okolnosti koje se cijene kao olakotne okolnosti prilikom odlučivanja o vrsti i mjeri kazne.
8. U odnosu na navode žalitelja da bi se u konkretnom slučaju svrha istražnog zatvora mogla ostvariti jamstvom i mjerama opreza, prvostupanjski sud je vodio računa da se ne primjenjuje teža mjera ako se ista svrha može postići blažom mjerom. Naime, prvostupanjski sud je, u odlomku 4. na drugoj stranici obrazloženja pobijanog rješenja, ispitao mogućnost zamjene istražnog zatvora blažim mjerama te je cijeneći sve utvrđene posebne okolnosti i uzimajući u obzir njihovu kakvoću, brojnost i značenje, i po ocjeni ovoga suda, pravilno utvrdio da se svrha koja se želi postići istražnim zatvorom ne može ostvariti jamstvom ili primjenom blažih mjera opreza predviđenih odredbama ZKP/08., kako se to neosnovano predlaže u žalbi.
9. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08.
Velika Gorica, 9. listopada 2025.
Predsjednica vijeća
Gordana Paljevec
