REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb – istok, Turinina 3
Posl.br. R1 Ob-685/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Jošku Meštrovu-Urodi, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja LČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoga po punomoćnici Jasminki Biloš, odvjetnici u Zagrebu, te predlagateljice PČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mladenu Prki, odvjetniku u Zagrebu, radi sporazumnog razvoda braka, dana 9. listopada 2025.
r i j e š i o j e
I. Razvodi se brak koji je sklopljen dana 23. studenoga 2002. u Zagrebu, između LČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenoga **.**.1973. u [adresa], te PČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1973. u [adresa], BiH, a koja činjenica braka je upisana u Maticu vjenčanih matičnog područja Novi Zagreb za godinu 2002. pod rednim brojem 708.
II. Svaka strana snosi svoj trošak postupka.
Obrazloženje
1. Predlagatelj (izvorno tužitelj) podnio je 17. svibnja 2023. ovome sudu tužbu radi razvoda braka bez (maloljetne) djece, sklopljenog 23. studenoga 2002. u Zagrebu. U tužbi je zatražio i naknadu troškova postupka.
2. U pisanom odgovoru na tužbu od 16. srpnja 2024. (dostavljenom po rješenju suda kojim je isto zatraženo u roku od 30 dana) tužena je izrazila suglasnost navodima tužbe da bračnu zajednicu nije moguće obnoviti, te je izjavila da je suglasna da se brak stranaka razvede. Usprotivila se zahtjevu tužitelja za naknadu troškova postupka sa obrazloženjem da treba uzeti u obzir da sama doprinosi za uzdržavanje zajedničkog djeteta koji je redovni student te da je ona osobno u postupku liječenja od karcinoma. Štoviše, tužena je zatražila naknadu troškova postupka.
2.1. Podneskom od 5. rujna 2025. tužena je po punomoćniku ponovno iskazala suglasnost s razvodom braka, pozvala se na primjenu odredbe čl. 369. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15., 98/19., 47/20. i 156/23; dalje u tekstu: ObZ). Ujedno, iznoseći tvrdnju da su stranke prethodno potpisale prijedlog za sporazumni razvod braka, odnosno da tužena nije dala povoda za podnošenje tužbe, te je prije upuštanja u raspravljanje priznala tužbeni zahtjev zatražila da sud obveže tužitelja da joj naknadi troškove postupka.
3. Odredbom čl. 369. st. 3. ObZ-a propisano je da ako jedan bračni drug podnese tužbu radi razvoda braka, a drugi najkasnije do zaključenja glavne rasprave izričito izjavi da ne osporava osnovanost tužbenog zahtjeva, smatrati će se da su bračni drugovi podnijeli prijedlog za sporazumni razvod braka i postupak će se nastaviti prema odredbama čl. 453. do 460. istoga Zakona. Slijedom navedenoga, u ovoj pravnoj stvari otvoren je novi predmet u upisniku R1 Ob ("sporazumni razvod braka bez djece").
4. Sporazumni zahtjev za razvod braka je osnovan.
5. Naime, stranke su nedvojbeno u braku, a kako stranke nemaju zajedničke maloljetne djece, posvojene djece niti djece nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon njihove punoljetnosti, to je valjalo temeljem sporazuma stranaka i odredbe čl. 51. toč. 1. ObZ-a riješiti kao u toč. I. izreke.
6. Što se tiče zahtjeva obiju stranaka za naknadu troškova postupka, valja uputiti na odredbi čl. 366. ObZ-a koja daje ovlast sudu da u predmetima statusne naravi o troškovima postupka odlučuje slobodno, vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka.
6.1. Predlagatelj je izvorno u tužbi, uz navode o postojanju teško narušenih bračnih odnosa naveo i da su se "stranke suglasile oko rastave braka", pa se iz gledišta predlagatelja postavlja pitanje iz kojeg razloga se u okolnostima "suglasnosti stranaka" nije podnio zajednički prijedlog za sporazumni razvod braka, a ne tužba.
6.2. S druge strane, tužena je u razumnom roku po primitku tužbe na odgovor iskazala suglasnost s razvodom braka (čl. 369. st. 3. ObZ), čime su se stekli preduvjeti da se postupak nastavi i okonča temeljem iskazane suglasnosti, u izvanparničnom postupku (čl. 453. st. 1. ObZ-a), donošenjem rješenja o sporazumnom razvodu braka (čl. 460. st. 1. ObZ-a.)
6.3. Odredbom čl. 154. st. 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP) koji se na odgovarajući način primjenjuje pozivom na odredbu čl. 346. ObZ-a, propisano je sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ako su stranke djelomično uspjele (u parnici) u približno jednakim dijelovima.
6.4. Pravomoćna odluka suda (presuda ili rješenje) o razvodu braka dostavlja se nadležnom Matičnom uredu vjenčanih/rođenih radi provedbe upisa razvoda braka, čime se postupak okončava jednako prema svim strankama brakorazvodnog postupka, te stranke po tako provedenom upisu postaju osobe slobodnog bračnog stanja. Iz navedenoga jasno proizlazi da su obje stranke na podjednak način uspjele u ovom postupku. To pogotovo ako se uzme u obzir da je predlagatelj (izvorno tužitelj) pokrenuo brakorazvodni postupka, a predlagateljica (izvorno tužena) se suglasila s razvodom braka prilikom prve radnje u postupku.
6.5. Prema stanju spisa nije moguće utvrditi je li i koja od stranaka dovela vlastitom krivnjom do toga da se brakorazvodni postupak pokreće tužbom, odnosno je li i koja od stranaka prije pokretanja postupka izričito uskratila suglasnost (potpis) za podnošenje zajedničkog prijedloga za razvod braka. Stoga sud ne nalazi ni da bi korektivnim primjenom načela culpae bilo koju od stranaka valjalo obvezati na naknadu troškova postupka suprotne strane. Takva odluka ne bi bila u duhu izvanparničnog postupka radi sporazumnog razvoda braka, što ovaj postupak jest po odredbama čl. 369. st. 3. i 453. st. 1. ObZ-a.
6.6. Slijedom navedenoga, uzevši u obzir sve okolnosti slučaja, ostvaren uspjeh obiju stranaka, te ovlast slobodnog odlučivanja o troškovima postupka u obiteljskim stvarima, valjalo je riješiti kao u toč. II. Izreke rješenja.
U Zagrebu, 9. listopada 2025.
SUDAC:
Joško Meštrov-Uroda
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka dostave iste. Žalba se podnosi pismenim putem u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
Žalba protiv rješenja se može podnijeti zbog bitnih povreda odredbi parničnog postupka iz članka 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ili zbog toga što je pristanak na razvod dan u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare ili ako za donošenje rješenja nisu bile ispunjene pretpostavke određene Obiteljskim zakonom.
DNA:
I. Pun. predlagatelja, odvj. Jasminka Biloš
II. Pun. predlagateljice, odvj. Mladen Prka
Po pravomoćnosti:
I. Matičnom uredu vjenčanih – Novi Zagreb
II. Matičnom uredu rođenih – Zagreb-Medveščak
III. pismohrani - ovdje