Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-6488/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća te Mirjane Medić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog ŽU, zbog prekršaja iz članka 39.a stavak 1. točka 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima (Narodne novine broj 117/03., 71/06., 43/09., 34/11. i 114/22.), odlučujući o žalbi okrivljenog ŽU podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj Pp-7160/2025 od 11. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 9. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba okrivljenog ŽU i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

II Na temelju članka 138. stavak 2. točka 3.c Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljeni ŽU obvezuje se naknaditi troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu 50,00 (pedeset) eura u roku 8 dana, računajući od dana primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu broj Pp-7160/2025 od 11. lipnja 2025., okrivljeni ŽU proglašen je krivim zbog počinjenog prekršaja iz članka 39.a stavak 1. točka 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, činjenično opisnog u izreci prvostupanjske presude te mu je uz primjenu odredbe članka 37. Prekršajnog zakona izrečena kazna zatvora od 15 dana, a na temelju odredbe članka 40. Prekršajnog zakona u istu uračunato vrijeme oduzimanja slobode od 27. svibnja 2025. do 10. lipnja 2025.

Istom presudom okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera iz članka 32. stavak 1. alineja 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima – zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima na kojima nastupa HNK Hajduk i Nogometna reprezentacija Republike Hrvatske u trajanju od dvije godine s obvezom javljanja u policijsku postaju. Na ime troškova prekršajnog postupka dužan je platiti paušalni iznos od 100,00 eura.

2. Protiv te presude žalbu je podnio okrivljeni ŽU, po svome branitelju Toniju Vuliću, odvjetniku iz Splita, pobijajući je zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o zaštitnoj mjeri. Predlaže pobijanu presudu preinačiti i osloboditi ga od optužbe podredno ukinuti i predmet vratiti na ponovno odlučivanje.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ovaj sud, sukladno odredbi članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao je pobijanu presudu u dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

5. Žaleći se u okviru bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, okrivljenik ističe počinjenu bitnu povredu iz članka 195. stavak 1. točka 10. Prekršajnog zakona odnosno da bi pobijana presuda bila utemeljena na nezakonitom dokazu. U tom smislu mu se odgovara da je u dokaznom postupku izveden dokaz pregledom i slušanjem video snimke predmetnog događaja, objavljene na društvenim mrežama, a koju je sud koristio kako bi njezinim audio dijelom (dok je slikovni isti) upotpunio snimku nadzorne kamere na kojoj je zvučni dio zapisa izostao. Radi se o zakonitom dokazu odnosno snimci javnog prostora na kojemu se svaki sudionik, posjetitelj, prolatnik, itd. a priori odriče prava na privatnosti kada se takvom snimkom utvrđuju činjenice vezane uz protupravna postupanja.

6. Nadalje, žaleći se u okviru iste žalbene osnove, ističe se i počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 11. Prekršajnog zakona, međutim, bez konkretizacije, slijedom čega je žalitelju tek moguće odgovoriti da je pobijanu presudu moguće ispitati.

7. Ono što žalitelj ustvari ističe kao bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavak 1. točka 11. Prekršajnog zakona ustvari bi bila povreda materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika, međutim, ista nije utvrđena.

8. Cjelokupni kontekst obrazloženja pobijane presude u njegovoj točci 7., a naročito 7.1. jest da čak i ako okrivljenik nije znao tko su bili ustaše, radi se o otklonjivoj zabludi o protupravnosti, jer je i u objektivnom i subjektivnom smislu bio u mogućnosti spoznati protupravnost djela, što znači da krivnja ne bi bila isključena. U tom slučaju, dolazi u obzir primjena sadržaja odredbe članka 29. stavak 2. Prekršajnog zakona i blaže kažnjavanje, a o čemu u nastavku.

9. Kroz sve navedeno žalitelju je odgovoreno na sve konkretne žalbene navode koje je podveo pod zakonske osnove bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, dok istovremeno njima ispravnost odluke o krivnju nije dovedena.

10. U odnosu na odluku o kaznu koja se razmatra u okviru odredbe članka 202. stavak 5. Prekršajnog zakona, prihvaćaju se sva utvrđenja prvostupanjskog suda te izbor vrste i mjere kazne uz primjenu odredaba o ublažavanju iste. Upravo navedeno nastavak je odgovora žalitelju na žalbeni navod o zabludi o protupravnosti. Tako izrečena kazna primjerena je svrsi kažnjavanja iz članka 6. i 36. Prekršajnog zakona, a naročito imajući u vidu prethodnu prekršajnu kažnjavanost, pa i za istovrsno djelo prekršaja.

11. Okrivljenik je nezadovoljan odlukom o zaštitnoj mjeri i njezinom trajanju. U tom smislu mu se odgovara navođenjem i ponavljanjem naglašenih zahtjeva za osiguravanjem sigurnosti gledatelja, natjecatelja i drugih sudionika sportskih natjecanja ili sportskih priredbi i stvaranje okruženja koje sprječava, suzbija i sankcionira nedolično ponašanje, nerede, te nasilje, prije, za vrijeme i nakon sportskih natjecanja ili sportskih priredbi, zaštita gledatelja koji se dolično ponašaju, zaštite drugih građana i njihove imovine, imovine pravnih osoba te stvaranje uvjeta da sportsko natjecanje ili sportska priredba što više pridonosi kvaliteti života građana, osobito mladeži. Takvi zahtjevi imaju apsolutni primat u odnosu na minimalan gubitak na kvaliteti života koju će okrivljenik osjetiti dok se zaštitna mjera bude izvršavala, neovisno o njezinom trajanju. U tom smislu žalbeni navod o tome da mu ranije nije bila izricana takva zaštitna mjera nije ni od kakvog utjecaja.

12. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točka 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna svota određena je u skladu s odredbom članka 138. stavak 3. Prekršajnog zakona, te okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka, a s obzirom na složenost i trajanje postupka.

13. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 9. listopada 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Koraljka Polak Medaković, v.r.

Anđa Ćorluka, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 6 ovjerenih prijepisa.