Republika Hrvatska

Općinski sud u Makarskoj

[adresa], L [adresa]

Pr-20/2020-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, po sucu Angeli Koštro, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice LG, [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), zastupana po punomoćniku Borisu Rebiću, odvjetniku iz Imotskog, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova, (OIB: 52634238587), zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Stalna služba u Makarskoj, Građansko upravni odjel, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 24. rujna 2025. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja Borisa Rebića, odvjetnika i zz tuženika UG, zamjenice u ODO, dana 08. listopada 2025. godine

p r e s u d i o  j e :

I/ Dužna je tužena u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici niže navedene bruto iznose sa zakonskom zateznom kamatom obračunatom po stopi iz čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (iz ostalih odnosa) kako slijedi:

iznos eura

- 89,37 od 15. 04. 2015.g.

- 40,95 od 15. 05. 2015.g.

- 59,28 od 15. 06. 2015.g.

- 0,79 od 15. 07. 2015.g.

- 49,03 od 15. 08. 2015.g.

- 98,01 od 15. 09. 2015.g.

- 75,61 od 15. 10. 2015.g.

- 88,76 od 15. 11. 2015.g.

- 91,45 od 15. 12. 2015.g.

- 48,89 od 15. 01. 2016.g.

- 161,66 od 15. 02. 2016.g.

- 97,24 od 15. 03. 2016.g.

- 99,94 od 15. 04. 2016.g.

- 61,07 od 15. 05. 2016.g.

- 62,76 od 15. 06. 2016.g.

- 101,55 od 15. 07. 2016.g.

- 99,12 od 15. 08. 2016.g.

- 44,67 od 15. 09. 2016.g.

- 98,10 od 15. 10. 2016.g.

- 85,56 od 15. 11. 2016.g.

- 96,36 od 15. 12. 2016.g.

- 92,34 od 15. 01. 2017.g.

- 46,61 od 15. 02. 2017.g.

- 103,83 od 15. 03. 2017.g.

- 98,54 od 15. 04. 2017.g.

- 51,28 od 15. 05. 2017.g.

- 100,60 od 15. 06. 2017.g.

- 100,25 od 15. 07. 2017.g.

- 36,20 od 15. 08. 2017.g.

- 103,22 od 15. 09. 2017.g.

- 109,18 od 15. 10. 2017.g.

- 101,59 od 15. 11. 2017.g.

- 102,28 od 15. 12. 2017.g.

- 102,81 od 15. 01. 2018.g.

- 47,90 od 15. 02. 2018.g.

- 110,00 od 15. 03. 2018.g.

- 108,02 od 15. 04. 2018.g.

- 93,23 od 15. 05. 2018.g.

- 74,87 od 15. 06. 2018.g.

- 104,71 od 15. 07. 2018.g.

- 105,41 od 15. 08. 2018.g.

- 107,52 od 15. 09. 2018.g.

- 119,68 od 15. 10. 2018.g.

- 106,98 od 15. 11. 2018.g.

- 104,07 od 15. 12. 2018.g.

- 103,92 od 15. 01. 2019.g.

- 105,16 od 15. 03. 2019.g.

- 110,15 od 15. 04. 2019.g.

- 114,91 od 15. 05. 2019.g.

- 45,52 od 15. 06. 2019.g.

- 100,85 od 15. 07. 2019.g.

- 112,66 od 15. 08. 2019.g.

- 80,13 od 15. 09. 2019.g.

- 96,12 od 15. 10. 2019.g.

- 91,12 od 15. 11. 2019.g.

- 101,61 od 15. 12. 2019.g.

- 66,04 od 15. 01. 2020.g.

- 114,88 od 15. 02. 2020.g.

- 104,10 od 15. 03. 2020.g. do isplate

(osim zakonske zatezne kamate na iznose poreza i prirez).

II/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 2.000,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 08. listopada 2025. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dana 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tužene, radi isplate, dana 14. srpnja 2020. godine, u kojoj navodi da je djelatnica tužene, Ministarstva unutarnjih poslova u Ispostavi granične policije u Imotskom i zaposlena na poslovima kontrolora prelaska državne granice kod PGP Imotski, a koji rad obavlja kao smjenski po 12 sati. Navodi da je po nalogu nadređenih dolazila na posao 15 minuta ranije, odnosno u 6 i 45 sati za dnevnu smjenu ili u 18 i 45 sati za noćnu smjenu, a s posla odlazila pola sata kasnije, odnosno u 7 i 30 i 19 i 30 sati. Navodi da se to događalo jer se mora javiti u PP Imotski na posao 15 minuta ranije prije početka smjene koje počinju u 7 ili u 19 sati, a nakon smjene odnosno nakon 7,00 i 19,00 da mora pisati dnevni izvještaj, predati smjenu, te da je policijskim kombijem vraćana natrag u PGP Imotski gdje da joj prestaje dnevni rad. Ističe da je na navedeni način radila više od propisanog i plaćenog radnog vremena i to kod svakog turnusa, odnosno smjene za 1 započeti sat, a mjesečno s obzirom na raspored da tužiteljica odradi prosječno 13 turnusa te da prosječno radi 13 sati mjesečno više od plaćenog radnog vremena. Navodi da je obzirom na njeno radno mjesto i bruto plaću tužiteljice prosječna cijena jednog sata rada tužiteljice u iznosu od 57,77 eura.

U odgovoru na tužbu, tuženik navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kako u osnovi i tako i u visini istog. Navodi da osim što je tužiteljica paušalno odredila broj smjena koje je mjesečno odrdila, radeći u turnusu, suprotno njegovim tvrdnjama, da je obveza ranijeg dolaska u smjenu postojala isključivo za granične prijelaze za pogranični promet (dalje GPPP, a ne i na međunarodne granične prijelaze (dalje MGP) , a isto tako za tužiteljicu da nije bilo obveze kasnijeg dolaska ili ostajanja po završetku smjene na MGP, već je ova obveza u vidu predaje izvješća u PGP Imotski po povratku s graničnog prijelaza i predaje ključeva službenog vozila postojala i postoji isključivo za voditelje smjena, a što da tužiteljica u utuženom razdoblju nije bila. Navodi da je tužiteljica unutar utuženog razdoblja radila na MGP, da stoga nije bilo mogućnosti da ista radi dulje, bilo da se radi o ranijem dolasku ili ostajanju nakon smjene. Ističe da je tužiteljici, kao i ostalim policijskim službenicima omogućeno da u smjenski rad na MGP dolaze privatnim osobnim automobilima točno po početku službe, dok je za policijske službenike koji nemaju prijevoz, uveden i organizirani prijevoz koji polazi 15 minuta ranije iz policijske postaje i koji da se može, ali ne mora koristiti. Nadalje, ističe da je utuženi iznos koji tužiteljica potražuje tužbom dobiven obračunom na bazi prosječne vrijednosti sata rada tužiteljice, a što da je protivno odredbi čl. 35. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike iz kojeg jasno proizlazi da plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na plaću koji se nabrajaju u st. 5. ovog članka KU.

U dokaznom postupku sud je izveo dokaz uvidom u odgovor tuženika na zahtjev tužitelja za mirnim rješenjem spora od 20. 04. 2020. (list 4-5), podatke o broju smjena /sati (list 6, list 22,list 294), izvod iz zapisnika (list 7-9), očitovanje PGP Imotski broj 511-12-27-01-1077/1-2020 (list 20), zapisnik o saslušanju svjedoka u predmetima Općinskog suda u Splitu broj Pom-37/19 i Pom-36/19 (list 28-33), obračunske liste plaće (list 50-293), rješenje Vrhovnog suda RH Revd-3513/2022 (list 321-322), izveo dokaz saslušanjem svjedoka ČG (list 325-326), svjedoka KG i MG (list 331-335), izveo dokaz saslušanjem tužiteljice u svojstvu parnične stranke (list 339-341), uz suglasnost stranaka pročitani iskazi svjedoka RG, PG, MG, DG, CG, (list 346-365), uz suglasnost stranaka pročitani iskazi svjedoka FG, OG i NG (list 368-379).

Specificirani tužbeni zahtjev je osnovan.

Među strankama u ovom postupku nije sporna činjenica da je tužiteljica djelatnica MUP-a u Ispostavi granične policije u Imotskom, te da je zaposlena na poslovima kontrolora prelaska državne granice kod PGP Imotski.

Među strankama nije sporno ni to da je tužiteljica podnijela tuženoj zahtjev za mirno rješenje spora. Nije sporno niti da je tužiteljica na navedenim poslovima radila u turnusima.

Među strankama je sporno pripada li tužiteljici naknada za rad duži od punog radnog vremena i u kojem iznosu.

Temeljem odredbe čl. 41 s-1 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 89/122 i 04/13) plaću službenika i namještenika čine osnovna plaća i dodaci na plaću.

Odredbom čl. 41. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (narodne novine 93/08, 89/12 i 104/13 dalje: KU) propisano je da će osnovna plaća službenika i namještenika se uvećati za svaki sat rada i to za rad noću 40 %, za prekovremeni rad 50%, rad subotom 50%, za rad nedjeljom 35 %, za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150 %, za rad u drugoj smjeni ikoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom dužim od 80 minuta 10%, za rad u turnusu 5%.

Saslušani svjedoci MG, ČG, RG, PG, DG, KG i GG u bitnom su suglasno iskazali da su u utuženom razdoblju radili smjenski, da su do mjesta rada iz PP Imotski odlazili organiziranim prijevozom. Zbog navedenog da su svakog dana u postaju dolazili 15 minuta ranije, a za udaljenije prijelaze Sebišina i Slivno i pola sata ranije. Pojedini prijelazi kao npr. Sebišina, Slivno da su značajno udaljeni od policijske postaje u Imotskom, pa da su policijski službenici koji su bili raspoređeni na te pogranične prijelaze na posao trebali doći i ranije 30 minuta), te da je vožnja do mjesta rada trajala u tim slučajevima od 40 do 60 minuta obzirom na udaljenost, gustoću prometa, gužve na prijelazima. Jedno službeno vozilo da je odvozilo sve policajce na prijelaze u istom smjeru, te da su policajci iz suprotne smjene nakon primopredaje službe istim vozilom se vraćali u policijsku postaju. Naime, iz navedenog proizlazi da su se policajci po završetku smjene, organiziranim prijevozom u PGP Imotski vraćali ne odmah po završetku smjene u 7:00 tj 19:00 nego i cca 20, 30 do 60 minuta nakon završetka smjene. Svi saslušani svjedoci, u bitnom su iskazali da granični prijelaz, bio on međunarodni ili pogranični, nisu mogli niti smjeli napustiti u 7:00 tj. 19:00, odmah po završetku smjene nego su mjesto rada napuštali tek po dolasku policajaca koji rade u slijedećoj smjeni odnosno nakon primopredaje smjene na svakom pojedinom graničnom prijelazu kojim su prolazili, organiziranim prijevozom. Po dolasku u policijsku postaju u Imotskom voditelj smjene da je trebao razdužiti službeno vozilo, te predati radna izvješća, za što mu je trebalo dodatno vrijeme s tim da su ovu obvezu imali i ostali policijski službenici za kontrolu državne granice ukoliko je samo jedan policajac raspoređen na pograničnom prijelazu, a što je bilo gotovo uvijek. Iz iskaza navedenih svjedoka proizlazi da je tužiteljica u utuženom razdoblju radila na poslovima policijskog službenika za kontrolu državne granice na pograničnim, a većim dijelom na međunarodnim graničnim prijelazima.

Iskazima navedenih svjedoka ovaj sud je poklonio vjeru, obzirom smatra da su isti iskazivali životno, logično, u bitnom suglasno, koji iskazi se međusobno nadopunjuju.

Iskazi svjedoka FG, OG i NG u dijelu u kojem navode da su od 2013. godine naovamo policijski službenici koji rade na međunarodnim prijelazima Vinjani Donji i Vinjani Gornji imali mogućnost dolaska na granični prijelaz i svojim privatnim osobnim automobilom u suprotnosti je sa iskazima ostalih saslušanih svjedoka kojima je ovaj sud poklonio vjeru. Naime, iz pročitanih iskaza svjedoka, te iskaza svjedoka koji su saslušani u ovom postupku, a kojima je ovaj sud u poklonio vjeru, proizlazi da su tužiteljica, kao i ostali policijski službenici koji rade na poslovima kontrole državne granice, u utuženom razdoblju bili u obvezi odlaziti na granične prijelaze i vraćati se do policijske postaje Imotski isključivo službeno organiziranim prijevozom.

Imajući u vidu prednja utvrđenja, ovaj sud zaključuje da tužiteljici pripada pravo na naknadu za rad u turnusima tj. za vrijeme provedeno na radu dulje od formalno propisanog radnog vremena sve pozivom na čl. 39. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (narodne novine broj 92/04, 114/04 i 150/04) te čl. 44 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 93/08, 89/12 i 104/13) a prema kojoj odredbi se osnovna plaća službenika može uvećati, između ostalog, i po osnovi rada u turnusima. Vrijeme provedeno na radu dulje od formalno propisanog radnog vremena mora se honorirati tužiteljici pa bi tužiteljici na temelju navedene odredbe pripadalo pravo na uvećanje plaće za rad dulji od punog radnog vremena

Visinu pripadajuće razlike plaće u utuženom razdoblju tužiteljica je izračunala na bazi prosječne vrijednosti sata za svaki pojedini mjesec i podataka o broju odrađenih turnusa u mjesecu.

Prigovor tužene u odnosu na tužiteljičin izračun visine preciziranog tužbenog zahtjeva na bazi prosječne vrijednosti sata je neosnovan. Naime, državnim službenicima i namještenicima su priznata određena prava na dodatke na plaću, koji jedni druge na isključuju osim u slučaju dodatka za rad u turnusu i rad u toj smjeni, pa je stoga pravilan izračun visine preciziranog tužbenog zahtjeva, temeljem prosječne bruto satnice, s sve polazeći od dokumentacije koju je dostavio tuženik. Istovjetan stav zauzela je i sudska praksa u odluci Županijskog suda u Splitu broj Gžr-713/19 od 29. travnja 2020. godine, kao i odluke Vrhovnog suda RH broj Revr-184/19 od 30. siječnja 2019. godine, Rev 39/2022 od 27. lipnja 2023. godine i Rev-924/2024 od 11. prosinca 2024. godine prema kojem iz odredbi Zakona o radu i KU-a proizlazi da se državnim službenicima i namještenicima priznata određena prava na dodatke na plaću koji jedni druge ne isključuju osim u slučaju dodatka za rad u turnusu i rada u drugoj smjeni. Mjesečni iznosi navedeni u preciziranom tužbenom zahtjevu dospijevaju 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec sukladno odredbi čl. 84. st. 3. Zakona o radu odnosno čl. 92. st 3 ZR/14., izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Naime, u skladu s čl. 45. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (narodne novine broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH -120/13, 125/13, 148/13, Odluka USRH-83/14, 143/14, 136/15 dalje zakon) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja u uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz čl. 14 istog Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dana isplate.

Na sve dosuđene iznose tužitelju je dosuđena i zatezna kamata sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim donosima („Narodne Novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO) .

U odnosu na zatraženi paricijski rok od 8 dana, za istaknuti je da tužitelj nema zakonske osnove potraživati ispunjenje tražbine u navedenom roku, budući je odredbom čl. 328. st. 2. ZPP-a propisano da ako posebnim propisom nije drugačije određeno da rok za izvršenje činidbe je 15 dana time da je rok za ispunjenje od osam dana propisan samo u mjeničnim i čekovnim sporovima. Dakle, kako drugim propisom osim ZPP-a nije propisan drugi rok za izvršenje činidbe, to je valjalo tuženiku naložiti izvršenje u roku od 15 dana, a ne kako je tužitelj zatražio tužbenim zahtjevom. Tužiteljici je priznat trošak parničnog postupka sukladno čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/04, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 u daljnjem tekstu ZPP) imajući u vidu vrijednost predmeta spora i važeću Odvjetničku tarifu i to za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 200,00 eura, za sastav tužbe iznos od 200,00 eura prema Tbr. 7. toč.1. , za zastupanje na ročištima dana 20. ožujka 2024. godine, dana 20. studenog 2024. godine, dana 14. veljače 2025. godine, dana 11. travnja 2025. godine, dana 20. svibnja 2025. godine i dana 24, rujna 2025. godine, svaka radnja po 200,00 eura prema Tbr. 9. toč.1., za sastav podnesaka od 19. studenog 2024. godine i dana 13. ožujka 2025. godine, svaka radnja po 200,00 eura prema Tbr. 8. toč.1., koji iznosi čine ukupan trošak tužiteljice u iznosu od 2.000,00 eura.

Tuženiku nije dosuđen zatraženi parnični trošak obzirom je tužitelj u cijelosti uspio u postupku sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a.

Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci.

U Makarskoj, dana 08. listopada 2025. godine

S u d a c

Angela Koštro

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude (članak 348. ZPP-a).

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (članak 335 ZPP-a).

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Zz tuženika

3. U spis