Posl. br. O-891/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU

STALNA SLUŽBA U KORČULI

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Dubrovniku Stalna služba u Korčuli, po sucu tog suda Dariu Farčiću, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza smrti pok. OŠ " O" pok. G iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dana 8. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

1. Prekida se ostavinski postupak iza pok. OŠ " O" pok. G iz [adresa].

2. GŠ iz [adresa] upućuje se da pokrenu parnicu protiv OŠB iz [adresa] i IŠ iz [adresa], radi utvrđenja koji su objekti i u kojem obimu bili sagrađeni na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vrijeme učinjenog darovanja od strane ostavitelja, dakle na dan 31. kolovoza 2005., te da ½ dijela ovako utvrđene izgradnje na dan 31. kolovoza 2005., predstavlja njenu bračnu stečevinu sa ostaviteljem.

3. GŠ određuje se rok od 15 dana računajući od dana pravomoćnosti ovog rješenja u kojem treba pokrenuti parnicu, te o pokretanju obavijestiti ostavinski sud u daljnjem roku od 8 dana.

4. Ako GŠ pokrene parnicu i o tome obavijesti sud prekid postupka trajat će dok parnica ne bude pravomoćno završena.

5. Ako GŠ ne pokrene parnicu u određenom roku ovaj ostavinski sud će nastaviti postupak, te će dovršiti ostavinski postupak bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je upućena u parnicu.

Obrazloženje

1. Ostavitelj je za života, zajedno sa svojom suprugom GŠ u svojstvu primatelja uzdržavanja, sačinio Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 26. siječnja 2016., sa svojim nećakom ŽŠ sinom I kao davateljem uzdržavanja, koji ugovor je ovjeren pred sucem ovog suda ĆŠ dana 28. siječnja 2016. Ovim ugovorom ostavitelj je raspoložio većim dijelom svoje imovine. Preostalom imovinom ostavitelj nije raspolagao za života, pa je u odnosu na ovu imovinu nasljeđivanje zakonsko. Na nasljedstvo su pozvani zakonski nasljednici prvog nasljednog reda i to udova GŠ, kći ostavitelja iz prvog braka IŠ i vanbračna kći ostavitelja OŠB. Imenovani su ujedno i jedini zakonski nasljednici ostavitelja prvog nasljednog reda.

2. Među nasljednicima u ovom postupku nije sporna pravna valjanost Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 26. siječnja 2016., kao ni to da je ostavitelj prije sačinjavanja ovog Ugovora, i to 31. kolovoza 2005., u svojstvu darovatelja sa svojom udovom GŠ u svojstvu daroprimatelja sklopio Ugovor o darovanju. Predmetom ovog Ugovora o darovanju bila je nekretnina koja je u samom Ugovoru opisana kao zemljište sa malom poljskom kućicom i kućom u izgradnji, koje se nalazi u uvali Rasoha, a sve označeno kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Među nasljednicima tijekom ostavinskog postupka također nije sporno da je samo zemljište predstavljalo posebnu imovinu ostavitelja, a koje je on stekao nasljeđivanjem. Među nasljednicima tijekom postupka postalo je sporno da li je ostavitelj ovakvim raspolaganjem, dakle darovanjem, povrijedio nužni dio svojih kćerki, a koje su ujedno zatražile povrat darovanog u ostavinu do namirenja nužnog dijela. Obzirom na navedeno sud je radi utvrđenja vrijednosti cjelokupne ostavinske imovine i vrijednosti dara po Ugovoru o darovanju od 31. kolovoza 2005., odlučio provesti uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje mjernika vještaka i stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina. Prilikom uviđaja na licu mjesta, a nakon što je od strane mjernika vještaka identificirana nekretnina označena kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], utvrđeno je kako je u tijeku postupak parcelacije ove nekretnine, a koju je po prijedlogu GŠ radio isti mjernik vještak. U trenutku održavanja uviđaja, prema iskazu mjernika vještaka, parcelacijski elaborat je već bio potvrđen od strane nadležnog katastarskog ureda, ali još uvijek nije bio proveden. Nakon što je mjernik vještak identificirao predmetnu nekretninu punomoćnik GŠ iskazao je kako je nesporno da bi identificirano zemljište bilo u isključivom vlasništvu ostavitelja i stečeno nasljedstvom, međutim, ne i svi građevinski objekti izgrađeni na ovom zemljištu, budući da svi objekti izgrađenu na zemljištu, dakle kuća i dvije pomoćne zgrade, predstavljaju bračnu stečevinu ostavitelja i njegove udove, pa je tako Ugovorom o darovanju ostavitelj udovi darovao samo svoj dio predmetnih objekata. Nadalje, prema njegovim navodima kuća koja je sagrađena na predmetnom zemljištu u trenutku učinjenog darovanja nije izgledala kao i prilikom održavanja uviđaja, već je u tom trenutku bilo izgrađeno samo prizemlje i prvi kat. Obzirom da je GŠ vlastitim sredstvima naknadno sagradila drugi kat ove kuće i postavila krov, to drugi kat i krov kuće predstavljaju njenu posebnu imovinu i zbog toga ni oni ne mogu ući u obračun vrijednosti nekretnine radi eventualne povrede nužnog dijela. Isto tako naveo je da dva pomoćna objekta u trenutku darovanja nisu bila sagrađena, već da ih je naknadno sagradila udova ostavitelja GŠ, a iz kojeg razloga niti ova dva objekta ne mogu ući u obračun vrijednosti nekretnine radi eventualne povrede nužnog dijela, budući da i ovi objekti predstavljaju njenu posebnu imovinu. Prilikom uviđaja na licu mjesta punomoćnik OŠB osporio je ovakve navode punomoćnika GŠ navodeći da su u trenutku darovanja već bili sagrađeni svi zatečeni objekti, a što je vidljivo i iz samog ugovora. Isto tako osporio je da bi udova ostavitelja svojim vlastitim sredstvima na ranije postojeću kuću sagradila drugi kat i krov, budući je i ova kuća u trenutku darovanja bila dovršena u zatečenim gabaritima. Na navedeni način pojavio se spor o činjenicama i spor o tome koje je objekte ili njihove dijelove potrebno uzeti u obračun učinjenog darovanja, pa je rješenjem suda određeno kako nema svrhe dalje provoditi uviđaj, a radi identifikacije i utvrđenja vrijednosti nekretnina označenih kao kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Kako IŠ nije bila prisutna prilikom održavanja uviđaja istoj je zapisnik o obavljenoj radnji dostavljen na očitovanje. IŠ je u svom podnesku od 23. srpnja 2021. u bitnom osporila sve tvrdnje punomoćnika GŠ, navodeći da je njen punomoćnik već ranije bio pozvan očitovati se o tome što je potrebno procijeniti radi utvrđenja vrijednosti ostavinske imovine i eventualne povrede nužnog dijela, a kakvo očitovanje nije dostavio. Ovaj punomoćnik je tek u trenutku održavanja uviđaja istaknuo prigovore koje je mogao iznijeti ranije tijekom postupka, a što je propustio učiniti, a što je očito usmjereno na odugovlačenje postupka i nanošenje štete ostalim sunasljednicima. Nadalje, navodi kako je u trenutku učinjenog darovanja, dakle 2005., na licu mjesta postojala dovršena zgrada koja je izgrađena otprilike 1975., a koja se danas identificira kao pomoćni objekt površine 28 m2, a koja u stvarnosti predstavlja samostalni objekt kojeg ostavitelj u Ugovoru o darovanju naziva mala poljska kućica. Nadalje, postojalo je prizemlje i temelj prvog kata kuće kao glavnog objekta, a koji se identificira kao kuća površine 244 m2. Posebno ističe kako je uvidom u snimak digitalne ortofoto karte Državne geodetske uprave iz 2011., dakle za vrijeme života ostavitelja i trajanja braka sa GŠ, vidljivo da na području predmetne nekretnine postoji kuća pod krovom kao i dvije pomoćne zgrade, što ukazuje na činjenicu da se stanje od tada do danas u pogledu izgrađenosti objekata na nekretnini nije promijenilo. Iz navedenog slijedi kako je gradnja kuće površine 244 m2, kao i pomoćne zgrade površine 34 m2, završena za vrijeme trajanja bračne zajednice ostavitelja i GŠ. Obzirom na navedeno, a temeljem odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te Obiteljskog zakona, ima se presumirati da su ostavitelj i GŠ suvlasnici svaki za po 1/2 dijela objekata sagrađenih na predmetnom zemljištu nakon učinjenog darovanja, osim pomoćne zgrade površine 28 m2 koja je sagrađena 1975., i to sa osnova bračne stečevine. Kako iz navedenog slijedi da među nasljednicima postoji neslaganje u pogledu činjenica, ali i u pogledu sastava ostavinske imovine, to se sudu predlaže donijeti rješenje o prekidu ostavinskog postupka. Obzirom na navedeno te na činjenicu da među nasljednicima postoji spor o tome što sačinjava ostavinsku masu ostavitelja, odnosno o tome da li objekti sagrađeni na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dijelom ili u cijelosti predstavljaju posebnu imovinu GŠ, to je ovaj ostavinski postupak potrebno prekinuti, a nasljednika čije pravo sud smatra manje vjerojatnim odmah uputiti u parnicu.

2.1. Dakle, u nazočnom slučaju među nasljednicima je sporno koji su sve objekti i u kojoj fazi dovršenosti bili izgrađeni na zemljištu, u vrijeme darovanja, dakle na dan 31. kolovoza 2005., označenom kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje je nesporno bilo u isključivom vlasništvu ostavitelja, kao i to dali sva izgradnja učinjena na ovom zemljištu ili objektima do dana darovanja u ½ dijela predstavlja bračnu stečevinu GŠ, a iz kojeg razloga ista ne može biti uzeta u izračun vrijednosti učinjenog darovanja radi utvrđenja eventualne prikrate u nužnom dijelu, pa je ostavinski postupak valjalo prekinuti a nasljednika čije je pravo manje vjerojatno uputiti u parnicu. Sud manje vjerojatnim smatra pravo nasljednice GŠ pa joj je stoga i dodijelio ulogu tužitelja u budućem parničnom postupku, a ovo iz razloga što je već u Ugovoru o darovanju nekretnina od 31. kolovoza 2005. jasno vidljivo da ostavitelj svojoj udovi daruje zemljište sa malom poljskom kućicom i kućom u izgradnji. Iz navedenog slijedi da je mala poljska kućica, dakle sada pomoćni objekt površine 28 m2, u vrijeme darovanja već bila sagrađena, dok se glavna zgrada koja se sada identificira kao kuća površine 244 m2 tada nalazila u izgradnji. U tom trenutku na licu mjesta zasigurno nije postojao pomoćni objekt koji se sada identificira kao pomoćna zgrada površine 34 m2, pri čemu u ugovoru nije navedeno da se radi o objektima koje su supružnici zajedno gradili. Osim toga njene tvrdnje u pogledu pomoćnih objekata su kontradiktorne, budući da prvo tvrdi da joj je ostavitelj ugovorom darovao samo svoj dio pomoćnih objekata, a potom da pomoćni objekti u trenutku darovanja nisu bili sagrađeni, već da ih je naknadno sagradila udova ostavitelja, pa sud smatra manje vjerojatnom tvrdnju GŠ da je ½ dijela objekata izgrađenih na dan darovanja zapravo njena bračna stečevina. Nadalje, a uvidom u digitalne ortofoto karte Državne geodetske uprave iz 2011. vidljivo je da je u tom trenutku na licu mjesta postojala sagrađena kuća i dva pomoćna objekta, pri čemu se napominje da je brak između GŠ i ostavitelja prestao smrću ostavitelja 14. veljače 2016. Iz navedenog slijedi da su spominjani objekti, osim pomoćne zgrade (objekta) površine 28 m2 koja je očito dovršena još ranije, izgrađeni i dovršeni za vrijeme trajanja braka ostavitelja sa GŠ, a čime bi 1/2 dijela ovih objekata sagrađenih i uređenih nakon učinjenog darovanja po odredbama Obiteljskog zakona predstavljalo vlasništvo ostavitelja stečeno po osnovi bračne stečevine, a što je također među nasljednicima sporno, pa će i povodom ovog pitanja ostavinski postupak biti prekinut posebnim rješenjem nakon što se prethodno u parnici utvrdi koji su to objekti i u kojem obimu bili sagrađeni na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u vrijeme učinjenog darovanja, te dali ½ dijela ovako utvrđene izgradnje na dan 31. kolovoza 2005., predstavlja bračnu stečevinu GŠ. Slijedom navedenog sud smatra manje vjerojatnim tvrdnje GŠ u pogledu postojeće izgradnje na dan učinjenog darovanja, te da ta izgradnja predstavlja njenu bračnu stečevinu, pa će ona ove svoje tvrdnje trebati i dokazati u parničnom postupku.

3. Slijedom navedenog, a po osnovi članka 224. i 225. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13 i 33/15, dalje ZN) valjalo je riješiti kao točkama od 1. do 5. izreke ovog rješenja.

U Korčuli, 8. listopada 2025.

S u d a c :

Dario Farčić

PRAVNA POUKA:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za nadležni županijski sud.