Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Splitu

    Split, Gundulićeva 29a

    Poslovni broj: Gž Ob-201/2025-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda i to Dragice Samardžić kao predsjednice vijeća, Vesne Kuzmičić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Ankice Matić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CP, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnici Tamari Mušnjak Špišić, odvjetnici, protiv tuženika EP, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po Odvjetničkom društvu Rožman & Oredić, radi samostalnog ostvarivanja roditeljske skrbi nad mlt. DP, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po posebnoj skrbnici RP, Centar za posebno skrbništvo Zagreb, uz sudjelovanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Duga Resa, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P Ob-29/2024-21 od 24. lipnja 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 8. listopada 2025.

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se kao neosnovana žalba tuženika, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P Ob-29/2024-21 od 24. lipnja 2025., u pobijanom dijelu pod točkom I. izreke.

    Obrazloženje

    1. Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

    "I. Mijenja se presuda Općinskog suda u Karlovcu posl. br. P Ob-95/2019-16 od 14. listopada 2020. godine pod t. 2. i 3. izreke prema kojoj tužiteljica i tuženik zajednički ostvaruju roditeljsku skrb nad mlt. OP te se određuje odvijanje osobnih odnosa djeteta s ocem pa sada glasi:

    1. Majka djeteta CP će samostalno ostvarivati roditeljsku skrb nad mlt. OP, rođenim **.**.2014. u [adresa] i zastupat će ga u svim bitnim osobnim pravima bez suglasnosti drugog roditelja, oca GP.

    2. Zabranjuje se tuženiku GP odvijanje osobnih odnosa s mlt. OP na neodređeno vrijeme.

    II. Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 500,00 EURA u roku od 15 dana."

    2. Protiv navedene presude žali se tuženik, te presudu pobija u točki I. izreke, zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) predlažući pobijano presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda.

    3. Na žalbu nije odgovoreno.

    4. Žalba nije osnovana.

    5. Predmet spora čini zahtjev tužiteljice radi izmjene odluke o roditeljskoj skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa mlt. djeteta s ocem.

    6. Suprotno žalbenim prigovorima tuženika, donoseći pobijanu presudu i u postupku koji je istoj prethodio, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer se presuda može ispitati, ista ne sadrži očite nedostatke, odnosno ista nije proturječna u odlučnim činjenicama koje se navode u zapisnicima.

    7. Također, nisu počinjene ni druge bitne povrede na koje ovaj žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti, sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a.

    8. U opširno provedenom postupku sud prvog stupnja utvrdio je sljedeće relevantne činjenice, koje žalbenim prigovorima tuženika nisu dovedene u sumnju:

    - da iz presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P Ob-95/2019-16 od 14. listopada 2020. proizlazi da je točkom II. izreke presuđeno da će roditelji zajednički ostvarivati roditeljsku skrb nad mlt. sinom DP, a da je točkom III. izreke određen način odvijanja osobnih odnosa mlt. djeteta s ocem,

    - da je Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Duga Resa (dalje u tekstu: HZZSR) dostavio mišljenje i prijedlog da se tužiteljici omogući samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi nad djetetom i to radi obiteljskog nasilja koje je počinio tuženik uvažavajući pri tome kronološku dob i mišljenje mlt. DP, i činjenicu da je dječak bio nazočan kada je otac bio nasilan prema njegovoj majci, što je kod djeteta stvorilo strah od oca,

    - da HZZSR smatra, međutim, kako bi se osobni odnosi djeteta s ocem trebali odvijati prvu i treću subotu u mjesecu u trajanju od po dva sata, te drugu i četvrtu nedjelju u trajanju do dva sata pod nadzorom stručne osobe, jer je na snazi mjera opreza zabrane približavanja tuženika mlt. DP na udaljenosti ne bliže od 50 m i zabrana uspostavljanja i održavanja izravne ili neizravne veze s djetetom,

    - da je tuženiku rješenjem Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj KŽZD- 24/2024-2 doista izrečena mjera opreza zabrane približavanja mlt. sinu na udaljenosti ne bližu od 50 m, te zabrana uspostavljanja ili održavanja izravne ili neizravne veze s djetetom,

    - da je provedeno vještačenje po sudskoj psihologinji Sanji Kasunić, koja je obavila stručni razgovor sa mlt. ŠP i dostavila Stručnu procjenu 24. veljače 2025.,

    - da iz navedene opservacije proizlazi kako je dječak dobro razvijenih komunikacijskih vještina, razumije razloge pozivanja na sud, te sudjeluje u razgovoru i slijedi daljnje upute,

    - da isti pohađa 4. razred osnovne škole i odličan je učenik,

    - da tijekom razgovora dječak pokazuje da majku doživljava kao pozitivnu figuru u svom životu prema kojoj osjeća ljubav, bliskost, zaštitu i osjeća se zbrinut,

    - da oca opisuje kao osobu u koju nema povjerenja i s kojom nema izgrađen odnos, kao alkoholičara i kao zločestu i nasilnu osobu sklonu psovkama, vrijeđanju i fizičkom nasilju,

    - da negira fizičko nasilje od strane oca prema sebi, ali izvještava o verbalnom i emocionalnom nasilju i visokoj razini straha koju osjeća pri samoj pomisli ukidanja mjere zabrana približavanja koje su ocu izrečene u odnosu na njega i majku,

    - da ne želi viđanja s ocem čak ni pod nadzorom i "ne postoji išta što bi ga moglo nagovoriti i natjerati na to",

    - da psihologinji kaže da je u ljeto 2023. svjedočio fizičkom nasilju oca naspram majci kad je "mislio da je njegova mama mrtva",

    - da iz podataka u spisu proizlazi da postoji višegodišnje ponavljajuće nasilničko ponašanje tuženika prema tužiteljici u prisutnosti mlt. ŠP, višekratno počinjenje nasilja pod utjecajem alkohola, određivanje kazne zatvora, izricanje višestrukih mjera opreza zabrane približavanja i kontaktiranja tužiteljici, a sada i zabrana prema mlt. sinu ŠP, samoinicijativno prekidanje praćenja od strane nadležnog psihijatra i neuključivanje u Klub liječenih alkoholičara po upućivanju na obvezo liječenje od alkohola,

    - da naglasak treba staviti na interes djeteta, a ne na roditelja. S obzirom na trenutan profil dječaka i navedene šire rizike sudska psihologinja smatra da bez stabilizacije psihološkog stanja dječaka i osiguravanja sigurnih uvjeta, uvida i rada na vlastitom zdravstvenom stanju i samoregulaciju od strane oca, uvjeti za održavanje svrsishodnih susreta djeteta s ocem niti pod nadzorom nisu zadovoljeni u ovom času.

    - da posebna skrbnica djeteta prihvaća stručno mišljenje – psihologijsku procjenu Sanje Kasunić i predlaže zabranu odvijanja osobnih odnosa djeteta s ocem jer treba voditi računa o izraženom mišljenju djeteta,

    - da je uvidom u Upozorenje na pogreške i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu utvrđeno da je tuženik još 28. listopada 2020. i 03. listopada 2023. upozoren na nedostatke u skrbi o djetetu, jer se pred mlt. sinom nasilnički ponašao spram djetetove majke, čime je narušio pravilan emocionalni razvoj djeteta i neprimjereno je odgojno postupao.

    9. Temeljem ovih odlučnih činjeničnih utvrđenja, cijeneći posebno iskaz parničnih stranaka, prvostupanjski je sud u cijelosti prihvatio stručno mišljenje – psihologijsku procjenu sudske psihologinje Sanje Kasunić, koja je obavila stručni razgovor sa dječakom koji joj je jasno rekao da ne želi ikakve susrete s ocem i ništa ga na to ne može natjerati i nagovoriti jer se oca boji. Govorio je sudskoj psihologinji o verbalnom i emocionalnom nasilju od strane oca prema sebi, a osobito prema majci pa izvještava o visokoj razini straha koju osjeća već samo pri pomisli ukidanja mjere zabrane približavanja koje otac još uvijek ima prema njemu i majci. Ne prihvaća nikakve susrete s ocem čak niti pod nadzorom stručne osobe.

    10. Kako sudska psihologinja utvrđuje da u ovom času nije udovoljeno uvjetima za održavanje bilo kakvih susreta djeteta s ocem pa čak niti pod nadzorom stručne osobe, prvostupanjski sud radi zaštite prava i dobrobiti djeteta zabranjuje odvijanje osobnih odnosa tuženiku s mlt. ŠP, a trenutno ne postoji mogućnost poduzimanja bilo kakve blaže mjere. Mlt. C je više puta doživio traumatsko iskustvo radi oca koji je bio verbalno i fizički nasilan prema djetetovoj majci u prisutnosti dječaka, a bio je nasilan i prema mlt. ŠP pa je jasno da je dječak istraumatiziran i odbija bilo kakve susrete s ocem čak i one pod nadzorom. Osim toga, da je na snazi još uvijek mjera zabrane približavanja tuženika tužiteljici i mlt. ŠP određena rješenjem Županijskog suda u Karlovcu. Stoga sud, radi zaštite integriteta mlt. ŠP, zaštite njegovog života i zdravlja, zabranjuje tuženiku odvijanje osobnih odnosa sa sinom na neodređeno vrijeme.

    11. S obzirom da se tuženiku zabranjuje odvijanje osobnih odnosa s mlt. sinom ŠP na neodređeno vrijeme, a tuženik već od ranije ima iz kaznenog postupka zabranu prilaska i kontaktiranja sa sinom i sa tužiteljicom, majci djeteta je dodijeljeno samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi sukladno odredbi članka 105. stavak 1. i 5. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje u tekstu: ObZ).

    12. Odluku o troškovima postupka sud je utemeljio na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a, vezano za Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, dalje: Tarifa).

    13. Gore navedena činjenična utvrđenja, odnosno zaključak prvostupanjskog suda, prihvaća u cijelosti i ovaj žalbeni sud radi čega se žalitelj u cijelosti upućuje na navode detaljno elaborirane prvostupanjske presude.

    14. Prema odredbi članka 123. stavak 1. ObZ-a sud može iznimno ograničiti i zabraniti pravo na ostvarivanje osobnih odnosa roditelja s djetetom, ako bi to bilo nužno radi zaštite dobrobiti djeteta. Po stavku 2. istog članka, kada sud donosi odluku iz stavka 1., sud je dužan ispitati postoji li mogućnost poduzimanja blažih mjera zaštite dobrobiti djeteta, voditi računa da ograničenje ili zabrana budu razmjerni potrebi da se zaštiti dobrobit djeteta i obrazložiti nužnost ograničenja ili zabrane. Po stavku 3. odlukom iz stavka 1. ovog članka, ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom može se ograničiti i zabraniti na određeno ili ne određeno vrijeme.

    15. U konkretnom slučaju pravilno utvrdivši gore navedeno činjenično stanje, prvostupanjski je sud valjano primijenio materijalno pravo, te donio odluku kao u izreci pod točkom I. pobijane presude. Pri tome se isti vodio najboljim interesom djeteta u smislu odredbe članka 5. ObZ-a. Naime, navedena odredba određuje načelo prvenstvene zaštite dobrobiti prava djeteta, kao jedna od temeljnih načela u kojima se ističe da sudovi i javnopravna tijela koje vode postupke u kojima se izravno ili neizravno odlučuje o pravima djeteta, moraju ponajprije štititi prava djeteta i njegovu dobrobit. U stavku 2. istog članka navodi se da dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s oba roditelja, osim ako je to u suprotnosti sa djetetovom dobrobiti. Ovo načelo predviđeno je i kao osnovno načelo u članku 3. stavak 1. Konvencije o pravima djeteta (New York, 20. studenog 1989.), koji propisuje da u svim akcijama koji se odnose na djecu, bilo da ih poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna tijela ili zakonodavna vlast, najbolji interes djeteta mora imati prednost.

    16. U konkretnom slučaju pravilno je sud prihvatio nalaz i mišljenje, odnosno psihologijsku procjenu sudske psihologinje Sanje Kasunić, jer je ona razgovarala sa mlt. djetetom, te je temeljem tih i ostalih utvrđenja je zaključila što je najbolji interes djeteta. Navedeni nalaz odnosno mišljenje je sačinjen u duhu i u skladu sa pravilima struke, pa ga je osnovano prihvatio prvostupanjski sud, sa kojom se ocjenom slaže i ovaj žalbeni sud.

    17. Prema odredbi članka 130. stavak 1. ObZ-a, dijete ima pravo sudjelovati i izraziti svoje mišljenje u svim postupcima ocjenjivanja i određivanja mjera kojima se štite njegova prava i dobrobit. Sa mlt. ŠP razgovarao je psiholog koji je educiran za obavljanje takvih stručnih razgovora, te cijeneći činjenicu izricanja mjere zaštite približavanja tuženika mlt. djetetu, radi ponavljajućeg nasilničkog ponašanja, prema tužiteljici, osnovano je zaključiti da se tuženiku zabrani odvijanje osobnih odnosa s mlt. ŠP, na neodređeno vrijeme, time da će majka samostalno ostvarivati roditeljsku skrb nad mlt. ŠP.

    18. Posebno, u odnosu na žalbene navode kako se sud u cijelosti priklonio stručnom mišljenju – psihološkoj procjeni, odnosno zaključku sudske psihologinje Sanje Kasunić, od 24. veljače 2025. dok je na isto on imao primjedbi odgovoriti je da je tuženik prigovarao nalazu i mišljenju navedene vještakinje, odnosno njenoj psihologijskoj procjeni, ali nije predlagao provođenje novog vještačenja, što nedvojbeno proizlazi iz zapisnika održane javne rasprave prvostupanjskog suda od 21. svibnja 2025.

    19. Stoga u navedenom dijelu žalba tuženika predstavlja prigovore na psihologijsku procjenu sudske psihologinje, što je u cijelosti neutemeljeno.

    20. Ni ostalim žalbenim navodima nije dovedena u sumnju zakonitost i pravilnost pobijane presude.

    21. Radi svega iznesenog, valjalo je odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu, te presudu prvostupanjskog suda, u pobijanom dijelu potvrditi, sukladno odredbi članka 368. stavak 1. ZPP-a.

    U Splitu, 8. listopada 2025.

    Predsjednica vijeća

    Dragica Samardžić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.