REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-2468/2023-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu po sucu pojedincu Mariji Krajnović u pravnoj stvari tužitelja CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa Krešimir Ćurković, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Ćurković i Šenjug d.o.o., Zagreb, Maksimirska 25, protiv tuženika LOVAČKO DRUŠTVO GENERALSKI STOL, Generalski Stol, Generalski stol 104 B, OIB: 04522324004, kojeg zastupa punomoćnica Renata Dozet Daskal, odvjetnica iz Karlovca, Sarajevska 2a, i umješača na strani tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Ivana Grgić Zovko, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi isplate 212,36 EUR, nakon glavne i javne rasprave zaključene 25. kolovoza 2025., u nazočnosti punomoćnika tužitelja, tuženika i umješača na strani tuženika, na ročištu za objavu sudske odluke održanom 08. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku LOVAČKO DRUŠTVO GENERALSKI STOL, Generalski Stol, Generalski stol 104 B, OIB: 04522324004, isplatiti tužitelju CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, iznos od 212,36 EUR (dvjestodvanaesteuratridesetšestcenti) zajedno sa zateznim kamatama koje teku od 01. prosinca 2021. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te od 01. siječnja 2024. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 269,92 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje na taj trošak teku od 08. listopada 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

III. Zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška u iznosu od 6,64 EUR odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi u bitnom navodi kako se 01. listopada 2021. na 16 km 580 m 1 dionice državne ceste broj kod mjesta Grneralski Stol dogodila prometna nezgoda i da je došlo do oštećenja vozila reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao LĆ na način da je naletio na divljač-zeca koja je uginula na licu mjesta, da je o štetnom događaju izviješten lovnik tuženika MĆ koji je preuzeo uginulu divljač, da je vozač štetni događaj prijavio MUP-u koji su izašli na lice mjesta i fotografirali prometnu nezgodu, da je vozač alkotestiran i da je izostala reakcija na alkohol. Ističe da je na mjestu štetnog događaja ograničenje brzine na 90 km/h, da protiv vozača nije pokrenut prekršajni postupak i da na njemu nema odgovornosti za štetni događaj. Navodi da je vozilo [registarska oznaka] u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja policom osiguranja 0162449320213, da je osiguranik tužitelja pretrpio štetu od opasne stvari, a vlasnik koje je tuženik, i to u iznosu od 212,36 EUR koju štetu mu je isplatio tužitelj. Stoga od tuženika temeljem odredbe čl. 963., 1045., 1063. i 1064. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO), potražuje navedeni iznos od tuženika.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava nastanak štetnog događaja, navodi da iz dokaza priloženih na tužbu nije vidljivo je li vozač brzinu kretanja prilagodio uvjetima na cesti, da je od strane policijskih djelatnika utvrđeno da je 415 m prije mjesta štetnog događaja bio vidljivo postavljen znak opasnosti „divljač na cesti“ s dopunskim važenjem od 2000 m. Ističe da no nezgode nije došlo u lovištu nego na državnoj cesti, te da u vrijeme štetnog događaja nije provođen lov. Nadalje osporava pasivnu legitimaciju jer je u vrijeme štetnog događaja i Ministarstvo poljoprivrede imalo sklopljenu policu osiguranja s društvom Euroherc osiguranje d.d. i to policom broj [broj police], kojom policom je predmet osiguranja upravo građanskopravna izvanugovorna odgovornost svih davatelja prava lova i lovoovlaštenika u RH. Predlaže da se o otpočetoj parnici obavijesti Euroherc osiguranje d.d.

3. Stoga je sud rješenjem od 27. ožujka 2024. Euroherc osiguranje d.d. obavijestio o otpočetoj parnici, u skladu sa čl. 211. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), te je rješenjem od 11. rujna 2024. prihvatio sudjelovanje umješača na strani tuženika u ovoj pravnoj stvari.

4. Umješač na strani tuženika u odgovoru na tužbu u cijelosti se pridružio navodima tuženika, osporava aktivu legitimaciju tužitelja pasivnu legitimaciju, osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, smatrajući da tužitelj nije dokazao sve pretpostavke odgovornosti za štetu. Ističe prigovor prekluzije. Ističe također da tužitelj nije dokazao da je šteta na vozilu osiguranika tužitelja nastala zbog provođenja lova, pa kako to tužitelj to nije dokazao, smatra da nema nema ni odgovornosti tuženika. Nadalje, smatra kako se štetni događaj dogodio izvan područja lovišta na nelovnoj površini, a tuženik nije korisnik površine na kojoj se dogodio štetni događaj, pa smatra da se u konkretnom slučaju treba primijeniti Zakon o cestama, odnosno čl. 50. st. 1. tog Zakona, prema kojem članku za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta divljači odgovara po načelu krivnje, a opreza radi navodi kako vozač nije prilagodio brzinu kretanja stanju i uvjetima na cesti, pa je odgovornost za nastalu štetu na vozaču. Osporava tijek zateznih kamata.

5. Temeljem čl. 219. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11,148/11, 25/13, 89/14 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP) svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika.

6. Temeljem čl. 221 a. ZPP-a pak, sud ako na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP-a) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

7. Dakle, dužnost stranaka jest da u parnici iznesu činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve te da predlože dokaze kojima se te činjenice mogu utvrditi. Na strankama je da sud uvjere u istinitost tvrdnji od kojih zavisi osnovanost njihovih zahtjeva. Ukoliko sud ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu te formirati određeno uvjerenje, oslanjajući se na svoju savjest i slobodnu ocjenu dokaza, primijenit će pravila o teretu dokazivanja.

8. Pravila o teretu dokazivanja su u osnovi pravila materijalnog prava koje je mjerodavno za ocjenu osnovanosti istaknutog tužbenog zahtjeva. Ona obavezuju sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka koja se na određenu činjenicu u svoju korist poziva nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava.

9. Tijekom postupka sud je proveo dokaze i to: uvidom u potvrdu MUP-a (list 6-7 spisa), nalog za doznaku (list 8 spisa), izvadak po transakcijskom računu (list 9 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola (list 10 spisa), presliku prometne dozvole (list 11- 12 spisa), presliku vozačke dozvole (list 13-14 spisa), sudsku praksu (list 15-26 spisa), prijavu štete (list 27 spisa), izvid štete (list 28 spisa), popis servisera (list 29-34 spisa), sudsku praksu (list 35-38 spisa), presliku police osiguranja (list 39 spisa), potvrdu o uplati (list 40 spisa), zapisnik o utvrđenim zahtjevima (list 41 spisa), Uvjete za osiguranje automobilskog kaska (list 43-49 spisa), preslike fotografija (list 50-67 spisa), presliku police osiguranja (list 78 spisa), dopis tuženika umješaču (list 79 spisa), podatke Ministarstva poljoprivrede o lovoovlaštenicima (list 100-101 spisa), očitovanje tuženika (list 105-108 spisa), službenu bilješku MUP-a priklopljenu ovom spisu, saslušan je svjedok LĆ, te je provedeno prometno tehničko vještačenje (list 128-135 spisa).

10. Sud nije provodio ostale dokaze dokaze predložene od strane tužitelja i umješača, budući je sud zaključio da u ovom sporu male vrijednosti provođenje daljnjih dokaza ne bi bilo svrsishodno i samo bi povećalo troškove postupka, a u spisu postoji dovoljno materijalnih dokaza temeljem koji sud može donijeti odluku u ovoj pravnoj stvari, s time da se naglašava da tuženik nije predlagao provođenje bilo kakvih dokaza.

11. Sukladno čl. 8. ZPP-a temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio da je potraživanje tužitelja osnovano.

12. Među parničnim strankama nije sporna činjenica kako se 01. listopada 2021. dogodila prometna nezgoda na kolniku državne ceste D broj 23 prilikom koje je na vozilu osiguranika tužitelja nastala materijalna šteta, odnosno nije sporno kako je predmetno vozilo u trenutku štetnog događaja bilo osigurano kod tužitelja te kako je tužitelj svom osiguraniku isplatio iznos od 312,36 EUR na ime naknade štete (list 40 spisa).

13. Nesporno je i kako je tuženik u vrijeme štetnog događaja bio osiguran kod umješača na strani tuženika te kako se tužitelj obratio tuženiku međutim istom nije udovoljeno (list 18 spisa).

14. Također je nesporno kako se u trenutku prometne nezgode nije provodio lov, jer to proizlazi iz očitovanja tuženika (list 105-108 spisa).

15. Sporna je aktivna legitimacija tužitelja, pasivna legitimacija tuženika činjenica je li se prometna nezgoda dogodila na način opisan u tužbi, odnosno je li divljač udarila u vozilo i kojom brzinom se vozilo kretalo, odnosno postoji li isključiva odgovornost osiguranika tužitelja za nastanak štetnog događaja, te je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva.

16. U odnosnu na prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja, a koji nedostatak ističe umješač, valja navesti da je ovdje tužitelj u vrijeme štetnog događaja imao sklopljenu policu osiguranja od automobilske odgovornosti broj 016244932021 s oštećenim TĆ (list 39 spisa). Iz potvrde o uplati (list 40 spisa) proizlazi da je tužitelj svom osiguraniku prema navedenoj polici uplatio TĆ iznos od 1.619,84 kn (214,99 EUR), stoga je tužitelj aktivno legitimiran temeljem čl. 963. ZOO- a.

17. Također je sporan prigovor prekluzije, za koji je sud utvrdio kako je isti neosnovan. Naime, čl. 82. st. 1. Zakona o lovstvu ("Narodne novine" broj 99/18, 32/19 i 32/20, dalje: ZOL) propisano je kako za štete iz čl. 78. toč. 1. i 2. predmetnog Zakona oštećenici su se dužni u roku od sedam dana od dana nastanka štete pisanim putem obratiti lovoovlašteniku na čijem se području šteta dogodila, s tim da je lovoovlaštenik dužan u daljnjem roku od sedam dana odgovoriti oštećeniku, dok je st. 2. istog članka propisano kako nakon isteka rokova iz st. 1. navedenog članka oštećenik je dužan u daljnjem roku od 30 dana predložiti lovoovlašteniku sklapanje sporazuma o naknadi štete, a lovoovlaštenik je dužan na takav prijedlog oštećenika odgovoriti u daljnjem roku od 30 dana te ako dođe do sklapanja sporazuma, taj sporazum predstavlja ovršnu ispravu.

18. Nadalje, čl. 82. st. 3. ZOL-a propisano je kako nakon isteka rokova iz st. 1. i 2. predmetnog članka iako ne dođe do sklapanja sporazuma iz st. 2. istog članka, oštećenik se može obratiti tužbom radi naknade štete nadležnom sudu najkasnije u roku od tri godine od dana nastanka štete; nadležni sud odbacit će tužbu ako oštećenik nije postupio na način naveden u stavcima 1. i 2. navedenog članka.

19. Čl. 78. toč. 1. i 2. ZOL-a propisano je kako vrste šteta u lovištima su: (1) šteta na imovini je šteta koju divljač prouzroči svojim djelovanjem tako da smanji vrijednost pokretnina ili nekretnina u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba, a to je šteta na poljoprivrednim kulturama, domaćim životinjama, gospodarskim ili drugim objektima, za štetu koju prouzroči divljač nad domaćim životinjama računa se šteta koja se odnosi na smanjenje ili potpuni gubitak vrijednosti oštećene ili ubijene domaće životinje; (2) šteta prouzročena izvođenjem lova je svaka šteta koju su pri provedbi lova prouzročili lovci i lovački psi.

20. U konkretnom slučaju šteta se dogodila na državnoj cesti, na koju je divljač istrčala i na vozilu osiguranika tuženika, odnosno ne na poljoprivrednim kulturama, domaćim životinjama, gospodarskim ili drugim objektima. Također, šteta nije prouzročena izvođenjem lova pa je sud ocijenio kako je prigovor prekluzije neosnovan, odnosno kako se u konkretnom slučaju ne može primijeniti čl. 82. ZOL-a.

21. Svjedok LĆ je na ročištu dana 03. ožujka 2025. izjavio da se sjeća predmetne prometne nezgode, da se kretao svojim osobnim automobilom iz Generalskog Stola prema Dugoj Resi i na samom izlazu iz mjesta Generalski Stol osjetio je udarac u auto, te mu je pokazivač u autu ukazao da se nešto dogodilo sa desnim svjetlom. Zaustavio je automobil na parkiralištu koje se zapravo nalazi s desne strane, te je vidio da mi je oštećena desna maglenka, vratio se nazad i vidio je da uz cestu leži mrtav zec, da se kretao brzinom od najviše 60 km/h, te da se ne može sjetiti je li se uz cestu nalazio znak koji bi ukazivao na mogućnost divljači na cesti. Iz iskaza nadalje proizlazi da je pozvao policiju koja je napravila zapisnik, te da je predstavnik lovačkog društva preuzeo divljač, kao i da mu je poznato kako cesta prolazi kroz lovište, da protiv njega nije vođen prekršajni postupak, kao i da mu je ovdje tužitelj isplatio odštetu.

22. Uvidom u spis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Karlovačke, Policijske postaje Duga Resa, koji se nalazi u prilogu ovog spisa sud je utvrdio kako je dana 01. listopada 2021. godine došlo do naleta osobnog vozila na na zeca, kako je bio postavljen prometni znak "divljač na cesti", kako je s desne strane vozila pod vozilo iz niskog raslinja pored kolnika istrčala divljač-zec kojeg je vozač udario desnom stranom osobnog automobila, da je divljač uginula, a da je na automobilu nastala materijalna šteta. Nadalje, u spisu je navedeno kako se štetni događaj dogodio na lovnom području ovdje tuženika te je o istom izvješten lovnik koji je preuzeo divlju životinju, a i kako se znak opasnosti "divljač na cesti" s dopunskom pločom nalazi 415 m prije mjesta naleta vozila, kao i da je brzina kretanja ograničena na 90 km/h.

23. Uvidom u dopis Ministarstva poljoprivrede, Šumarstva i ribarstva (list 100-101 spisa), sud je utvrdio da se štetno područje nalazi unutar opisa granice zajedničkog otvorenog lovišta broj IV/129- „GENERALSKI STOL“ kojim gospodari Lovačko društvo „ GENERALSKI STOL“, Generalski Stol 104b, ovdje tužitelj.

24. Iz nalaza i mišljenja vještaka (list 128-135 spisa) razvidno je da je do štetnog događaja došlo kada je vozilo osiguranika tužitelja je s prednjim desnim dijelom naletjelo na lijevi bočni dio zeca, koji je pretrčavao kolnik, dolazeći vozilu s desne strane. Mjesto naleta nije moguće točno utvrditi. Ukoliko se vozilo osiguranika tužitelja kretalo sredinom svoje prometne trake, tada je do naleta došlo oko 0,9 m od desnog ruba kolnika, u istočnoj prometnoj traci kojom se kretalo vozilo osiguranika tužitelja. Za izračun brzine kretanja vozila osiguranika tužitelja neposredno prije i u trenutku naleta nema elemenata. S obzirom na opseg i intenzitet nastalih oštećenja na vozilu, tehnički je moguće da se vozilo osiguranika tuženika cijelo vrijeme kretalo iskazanom brzinom od oko 60 km/h. S obzirom na nisko raslinje pored kolnika s njegove desne strane, vozač vozila osiguranika tužitelja je mogao ugledati zeca kada se zec nalazio udaljen oko 2 do 3 m od desnog ruba kolnika. Pa je od trenutka kada je ušao u vidno polje vozaču zec je bio prostorno udaljen oko 3,4 m a vremenski oko 0,5 s od mjesta naleta. U tom trenutku vozilo osiguranika tužitelja se nalazilo udaljeno oko 8,4 m od mjesta naleta. Da je vozač tada i poduzeo radnju intenzivnog kočenja ne bi uspio zaustaviti vozilo prije mjesta naleta i do naleta na zeca bi došlo jer je on za zaustavljanje imao na raspolaganju put od samo 8,4 m, dok mu je zaustavni put radnjom intenzivnog kočenja iz iskazane brzine kretanja bio duži i iznosio oko 30,3 m. Na raspoloživom putu od oko 8,4 m osiguranik tužitelja bi radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta, i time bi izbjegao ovaj štetni događaj, da se kretao brzinom manjom od 25,7 km/h. Prema službenoj bilješci policije, mjesto štetnog događaja je bilo obuhvaćeno prometnim znakom opasnosti "Divljač na cesti" s dopunskom pločom važenja "u dužini od 2.000 m", koji se nalazio postavljen oko 415 m prije mjesta predmetnog naleta. Prometni znak "Divljač na cesti" je oko 415 m prije mjesta naleta. Na dijelu kolnika na kojem je došlo do ovog štetnog događaja, brzina kretanja vozilima je bila ograničena prometnim propisom van naselja na 90 km/h. U predmetnom štetnom događaju na vozilu osiguranika tužitelja nastala je djelomična šteta, koje je u trenutku isplate štete (30. studenog 2021.) iznosila oko 390,81 EUR.

25. Tužitelj se podneskom od 23. srpnja 2025. očitovao na nalaz i mišljenje vještaka na način da na isti nije imao prigovora dok se tuženik i umješač nisu očitovali na nalaz i mišljenje, odnosno na isti nisu imali primjedbi, stoga sud radi ekonomičnosti postupka, a i radi činjenice da na nalaz i mišljenje vještaka stranke i umješač nisu imali primjedbi, nije usmeno saslušavao vještaka.

26. Materijalnu dokumentaciju u spisu, a koja tijekom postupka nije niti bila sporna, sud je prihvatio kao vjerodostojnu, a u odnosu na iskaz svjedoka sud je isti također prihvatio jer je isti jasan, uvjerljiv i logičan, a niti stranke nisu imale primjedbe na navedeni iskaz.

27. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio kako je neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, iz spisa Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave karlovačke, Policijske postaje Duga Resa razvidno je kako se štetni događaj dogodio na lovnom području ovdje tuženika te je o istom izviješten lovnik, koji je preuzeo divlju životinju. Nadalje, a u odnosu na nalaz i mišljenje vještaka, sud je isti prihvatio jer je sastavljen u skladu sa pravilima struke i na temelju dostupne materijalne dokumentacije.

28. Člankom 1063. ZOO-a propisano je kako šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, dok je čl. 1064. istog Zakona propisano kako za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

29. S obzirom na činjenicu kako se divljač na cesti smatra opasnom stvari, za štetu nastalu od iste odgovara njezin vlasnik.

30. Nadalje, čl. 1067. st. 1. ZOO-a propisano je kako vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti; st. 2. istog članka propisano je kako vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, dok je st. 3. predmetnog članka propisano kako vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

31. Člankom 963. st. 1. ZOO-a propisano je kako isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

32. Člankom 80. st. 6. ZOL-a propisano je kako za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način: - vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi, - lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

33. Člankom 76. st. 2. ZOL-a propisano je kako u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojima se uređuju obvezni odnosi, ako navedeni Zakon ne propisuje drugačije. Kao što je već i navedeno, iz nalaza i mišljenja vještaka razvidno je kako je brzina kretanja vozila osiguranika tuženika bila oko 60 km/h a također iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi kako vozač nije imao tehničke mogućnosti izbjeći divljač-zeca.

34. Nadalje, iz spisa Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave karlovačke Policijske postaje Karlovac proizlazi kako je nad TĆ izvršeno alkotestiranje, kojom prilikom nije utvrđena koncentracija alkohola, a iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi kako je brzina kretanja vozila prometnim pravilom ograničena na 90 km/h.

35. Dakle, sud je tijekom postupka utvrdio kako vozač vozila nije upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi pa je primjenom prethodno navedenih zakonskih odredbi također utvrđeno kako u konkretnom slučaju za štetu odgovara lovoovlaštenik, odnosno tuženik.

36. Tijekom postupka umješač na strani tuženika isticao je kako tuženik ne odgovara za nastalu štetu jer se predmetna prometna nezgoda nije dogodila zbog provođenja lova.

37. Međutim, u ovoj pravnoj stvari primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima (odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-I-4249/2018 od 18. lipnja 2019.) pa je sud prihvatio tužbeni zahtjev i tuženika kao vlasnika opasne stvari obvezao na isplatu utuženog iznosa s pripadajućim zateznim kamatama, sve u skladu sa čl. 963. st. 1., čl. 1064. i čl. 29. ZOO-a.

38. Visina tužbenog zahtjeva proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka, koji je utvrdio da šteta na vozilu osiguranika tužitelja iznosi iznosi 390,81 EUR, međutim tužitelj u ovoj pravnoj stvari potražuje iznos od 212,36 EUR, stoga je sud u tom dijelu primijenio odredbe čl. 2. ZPP-a.

39. Kako tuženik novčanu obvezu nije ispunio po dospijeću, temeljem odredbe čl. 1086. te odredbe čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a, dužan je platiti tužitelju i zakonsku zateznu kamatu tekuću od 30. studenog 2021. godine kao dana kada je tužitelj isplatio iznos štete svom osiguraniku na ime imovinske štete nastale u predmetnom događaju, pa sve do isplate, a tužitelj u ovoj pravnoj stvari potražuje zatezne kamate od 01. prosinca 2021. godine što je povoljnije za tuženika, zbog čega je presuđeno kao u točki I. izreke ove presude.

40. Odluka o dosuđenom trošku tužitelju u iznosu određenom kao u izreci ove presude temelji na odredbi čl. 154. i čl. 155. ZPP-a. Visina parničnih troškova tužitelja odmjerena je sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 37/23: dalje OT), Zakonu o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18 i 51/23, dalje: ZSP) i vrijednosti predmeta spora i troškovniku tužitelja.

41. Parnični trošak tužitelja sastoji se od troškova za sastav podneska od 293. srpnja 2025. u iznosu od 50,00 EUR (Tbr. 8. toč. 1. Ot), od troškova zastupanja po punomoćniku na ročištu održanom dana 29. siječnja 2025., 03. ožujka 2025. i 25. kolovoza 2025. u iznosu od po 50,00 EUR, svako (Tbr. 9. toč. 1. OT), što uvećano za PDV po stopi od 25% iznosi 250,00 EUR, te od troškova sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 6,64 EUR koliko je i platio i na presudu u iznosu od 13,28 EUR, što sveukupno daje trošak u iznosu od 269,92 EUR sa zakonskim zateznim kamatama počevši od 05. prosinca 2024. pa do isplate, a odbio je kao neosnovan zahtjev za isplatom iznosa od 6,64 EUR s osnova pristojbe na tužbu, stoga je odlučeno kao u točki II. i III. izreke.

42. Odluku o naknadi parničnih troškova sud je donio u skladu sa čl. 151., čl. 154. st. 1., čl. 155. i čl. 164. st. 1. i st. 4. ZPP-a, a visina istih odmjerena je prema odredbama Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine", broj 37/23).

43. Sud je tužitelju priznao trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 433,92 EUR, a koji se odnosi na trošak svjedoka u iznosu od 6,32 EUR, trošak predujma za izvođenje dokaza prometnim i strojarskim vještačenjem u iznosu od 200,00 EUR, trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 45,52 EUR (Tar. br. 1. t. 1.), trošak sudske pristojbe za presudu u iznosu od 91,04 EUR (Tar. br. 2. t. 1.) i trošak sudske pristojbe za žalbu u iznosu od 91,04 EUR (Tar. br. 3. t. 1. ). Slijedom navedenog, riješeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 08. listopada 2025.

Sutkinja:

Marija Krajnović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem je presuda objavljena ako je stranka bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, odnosno u roku od 15 dana od primitka presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, a podnosi se putem ovog suda.

DNA:

-tužitelju po odvj.

-tuženiku po odvj.

-umješaču po odvj.