REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-372/2022-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice CG, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Dario Budimir, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Budimir i Meter iz Zagreba, protiv tuženika HRVATSKA AGRENCIJA ZA OSIGURANJE DEPOZITA, Zagreb, Jurišićeva 1/II, OIB 94819327944, radi isplate, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-7268/2019-3 od 28. prosinca 2020., kojim je ukinuta presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-550/2019 od 4. studenoga 2019. i odbačena tužba, u sjednici održanoj 8. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
Revizija tužiteljice se odbija kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem suda drugog stupnja ukinuta je presuda suda prvog stupnja kojom je tuženiku naloženo da tužitelju isplati zakonske zatezne kamate na iznos od 62.429,34 kn tekuće od 21. studenog 2017. pa do isplate (toč. I. izreke) i odbačena je tužba.
2. Protiv drugostupanjske presude reviziju dopuštenu rješenjem ovoga suda Revd 3545/2021-2 od 7. prosinca 2021. podnosi tužitelj pozivom na čl. 382. Zakona o parničnom postupku („Narodne novineˮ, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) zbog pravnog pitanja:
"1. Može li tužiteljica u tužbi potraživati tzv. procesne kamate koje teku na zakonske zatezne kamate obračunate u apsolutnom iznosu od dana podnošenja tužbe, sve temeljem odredbe čl. 31. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, ako joj je dužnik – tuženik, u cijelosti prethodno platio glavnicu, ali sa zakašnjenjem? 2. Radi li se o presuđenoj stvari ako je u ranijoj pravomoćnoj presudi tužiteljici dosuđena zatezna kamata na glavnični iznos od utuženja do plaćanja glavnice, a u ovom predmetu tužiteljica potražuje procesne kamate na uglavnični iznos obračunatih zateznih kamata prema ranijoj pravomoćnoj sudskoj presudi, sa daljnjom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenje tužbe sudu?"
3. Predlaže da se revizija prihvati i pobijano rješenje ukine uz naknadu troškova postupka.
4. Na reviziju nije odgovoreno.
5. Revizija nije osnovana.
6. Pobijana presuda je povodom revizije ispitana u skladu sa čl. 391. st. 1. ZPP samo u dijelu u kojem je dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom 62.429,334 kn kojim tužiteljica potražuje isplatu obračunatih zakonskih zateznih kamata na iznos od 302.839,98 kn tekućim od dospijeća 2. prosinca 2013. pa do 31. kolovoza 2015.
8. Sud drugog stupnja utvrđuje da je tužiteljica u zasebnom postupku koji se vodio pred Trgovačkim sudom u Zagrebu potraživala isplatu zakonskih zateznih kamata na iznos (plaćene) glavnice od 302.839,98 kn od dana dospijeća pa do dana plaćanja koji joj je u tom postupku dosuđen.
9. Ocjenjujući da u ovom postupku tužiteljica potražuje plaćanje zakonskih zateznih kamata u apsolutnom iznosu koje su joj prethodno u drugom postupku već dosuđene (iako ne u apsolutnom iznosu), pa da je na opisan način počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 9. ZPP sud drugog stupnja pozivom na čl. 369. st. 2. ZPP donosi pobijanu odluku.
10. Prema članku 31. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23, dalje: ZOO) na dospjele a neisplaćene zatezne kamate ne teku zatezne kamate, osim kad je to zakonom određeno, a prema stavku drugom istoga članka na iznos neisplaćenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu.
11. U konkretnom slučaju, prema činjeničnim utvrđenjima suda drugog stupnja proizlazi da je tužiteljica u posebnom postupku od tuženika tražila plaćanje glavnice 302.839,98 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 2. prosinca 2013. pa do isplate. U žalbenom dijelu tog postupka tuženik je tužiteljici isplatio glavnicu, te je u odnosu na glavnicu povukla tužbeni zahtjev dok je ostala kod potraživanja zakonske zatezne kamate tekuće na taj iznos glavnice od 2. prosinca 2013. do 31. kolovoza 2015. (kada je glavnica plaćena), što je sud drugog stupnja u tom postupku prihvatio i prvostupanjsku presudu u tom dijelu potvrdio (presuda Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske Pž-3896/2015 od 3. siječnja 2019.).
12. U ovom postupku tužiteljica od tuženika traži plaćanje zakonske zatezne kamate na obračunati iznos kamate tekuće na iznos od 302.839,98 kn od 2. prosinca 2013. do 31. kolovoza 2015. (koja joj je dosuđena prethodno citiranom odlukom) od 62.429,334 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21. studenog 2017. (prvog narednog dana nakon podnošenja tužbe u ovom sporu) pa do isplate.
13. Ovaj sud je u pogledu zahtjeva za plaćanjem procesne kamate iznio pravno shvaćanje u više odluka. U presudama Rev 327/2013-2 od 6. ožujka 2019. i Rev 2290/2013-2 od 2. listopada 2019.:
„Prema shvaćanju ovoga suda, zatezne kamate imaju obilježje akcesornosti jer nastaju kao posljedica zakašnjenja u ispunjenju određene novčane obveze i teku sve do njezina ispunjenja. Dok glavna obveza (glavni dug) ne bude ispunjena, tj. dok glavni dug ne bude plaćen, zatezne kamate kao sporedna tražbina nedjeljive su od njega i čine cjelinu s glavnim dugom. To proizlazi iz čl. 160. st. 2. ZOO. Tek nakon podmirenja glavne novčane tražbine, ako nisu plaćene i zatezne kamate, one se osamostaljuju, obračunavaju se u apsolutnom iznosu i kao za glavnu tražbinu, radi njihove isplate, može se podnijeti tužba sudu radi ostvarivanja prava na tzv. procesne kamate (čl. 31. st. 2. ZOO)....
Za postojanje (zabranjenog) anatocizma nije odlučan način na koji je zatezna kamata izražena, već nemogućnost da se na tu kamatu (neovisno kako je izražena) zahtjeva daljnja (procesna) kamata prije nego je glavnica plaćena….
Konačno, ovaj revizijski sud je i ranije takvo shvaćanje izrazio u svojim odlukama. Tako u odluci II Rev 187/1999-2 od 22. svibnja 2003., navodi: „(…) pravilan je pravni stav nižestupanjskih sudova, da se procesne (zatezne) kamate iz čl. 279. st. 2. ZOO na dospjele zatezne kamate ne mogu zahtijevati sve dok ne prestane glavno novčano potraživanje iz kojega proizlaze zatezne kamate, pa i kad su zatezne kamate obračunate i utužene u apsolutnom iznosu uz glavni dug (...) Zatezne kamate se mogu utužiti u apsolutnom iznosu uz glavni dug, ali od dana tužbe na njih ne teku procesne kamate, jer zatezne kamate i dalje teku na glavno potraživanje.“
14. U predmetu Revr 1429/14-2 od 16. svibnja 2017. izraženo je slijedeće pravno shvaćanje:
„Procesne (zatezne) kamate iz čl. 31. st. 2. ZOO-a na dospjele zatezne kamate mogu se zahtijevati nakon prestanka glavnog potraživanja, i to od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu.
Pravo na procesnu zateznu kamatu može se ostvariti jedino u sporu za isplatu iznosa dospjele zatezne ili ugovorne kamate. Propuštanjem vjerovnika da postavi zahtjev pred sudom za naplatu procesne zatezne kamate u tom sporu, on gubi pravo da procesnu zateznu kamatu ostvaruje kao samostalni zahtjev pokretanjem posebnog spora.
Tužitelj je postavio zahtjev za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos 71.600,00 kn za razdoblje od 24. siječnja 2008. godine do 14. rujna 2009. godine. Na te kamate, čiji iznos nije određen, tužitelj je zatražio procesnu kamatu od 6. studenog 2009. do isplate.
Međutim, iz zakonskog teksta odredbe čl. 31. st. 2. ZOO „na iznos neisplaćene kamate“ jasno proizlazi da iznos neisplaćene kamate mora biti određen, dakle da ta kamata mora biti obračunata i izražena u apsolutnom iznosu.
I prema ocjeni ovog revizijskog suda procesna kamata ne može teći na neisplaćene, a dospjele zatezne kamate čiji iznos nije određen, već se nakon podmirenja glavnog duga, ako nisu plaćene i zatezne kamate, one osamostaljuju, a ukoliko stranka želi ostvariti i procesne kamate na zatezne, one se moraju obračunati u apsolutnom iznosu.“
15. Imajući u vidu prethodno citirane zakonske odredbe i pravna shvaćanja proizlazi objedinjeni odgovor na postavljena pravna pitanja:
Tužitelj ima pravo na dospjele zatezne kamate nakon prestanka glavnog potraživanja, i to od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu. Pravo na procesnu zateznu kamatu može se ostvariti jedino u sporu za isplatu iznosa dospjele zatezne ili ugovorne kamate. Propuštanjem vjerovnika da postavi zahtjev pred sudom za naplatu procesne zatezne kamate u tom sporu, on gubi pravo da procesnu zateznu kamatu ostvaruje kao samostalni zahtjev pokretanjem posebnog spora.
16. Ovim odgovorom reafirmira se pravno shvaćanje iznijeto u prethodno citiranim odlukama ovoga suda.
17. Obzirom da se pobijana odluka temelji na pravnom shvaćanju koje je u skladu sa prethodno iznijetim odgovorom na postavljena pravna pitanja revizija tužiteljice je odbijena te je temeljem čl. 391. st. 6. ZPP odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 8. listopada 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
