Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Karlovcu

    Stalna služba u Ogulinu

    Bernardina Frankopana 1

    47300 Ogulin

    Broj: P-717/2024-14

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, po sucu Mima Mrvoš u parničnom predmetu tužitelja ĐI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punom. Ivi Orliću, odvj. u OD Orlić i suradnici d.o.o. iz Rijeke, protiv tuženika KI iz [adresa], OIB; [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punom. Čedomiru Kosanoviću, odvj. iz Ogulina, radi predaje nekretnine u posjed, nakon zaključene glavne i javne rasprave 25. rujna 2025., u nazočnosti stranaka i punom., na ročištu za objavu i uručenje presude 8. listopada 2025.,

    p r e s u d i o  j e:

    I. Odbija se tužiteljica s tužbenih zahtjevom koji glasi;

    "1/ Nalaže se tuženiku da tužiteljici preda slobodnu od osoba i svojih stvari nekretninu kč. [katastarska čestica], upisanu kao kuća broj 189 i dvorište u Ogulinu od 29 čhv u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

    2/ Nalaže se tuženiku da tužiteljici plati iznos od 5.700.00 EUR sa zateznom kamatom po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima po stopi za ostale odnose obračunatom na iznos od po 300,00 EUR mjesečno od 15. u svakom mjesecu počam od 15. svibnja 2023. pa do isplate, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

    3/ Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

    II. Nalaže se tužiteljici ĐI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tuženom UI iz [adresa], OIB; [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 1.500,00 eura u roku 15 dana.

    Obrazloženje

    1.

    Tužiteljica je u tužbi ustvrdila da je izvan knjižna vlasnica uknjižena sa 7/9 djelova nekretnine upisane kao kuća broj 189 i dvorište u [adresa] od 29 čhv u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Prilikom dolaska u [adresa] u travnju 2023. godine tužiteljica je utvrdila da je tuženik ušao u posjed ove nekretnine. Promijenio je brave na ulaznim vratima i time tužiteljici oduzeo posjed nekretnine. Tuženik je tužiteljičin brat, no ona mu nije dala dopuštenje da koristi njenu imovinu. Pravo na to nema ni iz kakvih drugih odnosa pa je tužiteljica u više navrata usmeno a 18. 7. 2023. i dopisom svog punomoćnika pozvala tuženika da joj vrati posjed nekretnine iz tužbe. Tuženik se je na sve te pozive oglušio te je nastavio za svoje potrebe koristiti predmetnu nekretninu. Uporabom tužiteljičine imovine tuženik bez pravne osnove stječe vrijednost koja visinom odgovara mjesečnoj najamnini za prosječno opremljen dvosobni komforni stan kao što je predmetni. Po znanju tužiteljice, to je barem 200 EUR mjesečno. Tužiteljica zato traži da joj tuženik od svibnja 2023. pa do podnošenja tužbe bespravno korištenje njene imovine plati po 300,00 EUR mjesečno, odnosno, za čitavo ovo razdoblje od 19 mjeseci ukupno na ime glavnice 5.700,00 EUR.

    2. Tuženi je u odgovoru na tužbu ustvrdio, priznao je tužiteljici njen tužbeni zahtejv u djelu koji se odnosi na njen posjed njenog suvlasničkog djela nekretnine i da je odmah spreman tužiteljici predati ključ od ulaza u zajedničko dvorište jer je ove godine promijenio bravu na vratima u dvorištu s obzirom da se je pokvarila pa je montirao novu a tužiteljica nema ključ. Navodi da stranke imaju zajednički ulaz te da on ima svoj zasebni posjed kuće i nije u posjedu tužiteljičine nekretnine, niti u nekretnini ima svoje stvari, niti je fizički unutra, te da nikada nije branio tužiteljici da koristi svoju nekretninu i samo tužiteljica ima ključeve od ulaza u svoju kuću, a prije je imala i ključ od ulaza u zajedničko dvorište dok nije promijenjen. Osporava dio zahtjeva koji se odnosi na potraživanje u novcu za korištenje i navodi da tužiteljica nikada nije sudjelovala u zajedničkim troškovima održavanja nekretnina, krovišta, fasade, ulaza u zajedničko dvorište, održavanja zajedničkog dvorišta i drugo.

    3. U postupku su provedeni dokazi uvida u zk. izvadak, uvida u priložene fotografije objekta, očevid na licu mjesta i saslušanje stranaka.

    4. Na pripremnom ročištu od 15. svibnja 2023. punom. tuženog predao je punom. tužiteljice ključ od ulaznih vrata, što je ovaj prihvatio.

    5. Na licu mjesta saslušane su stranke.

    5.1. Tužiteljica je ustvrdila da je od tuženog zaprimila ključ od ulaznih vrata, a koja ulazna vrata su zajednički ulaz za stanove svake od stranaka, te je ključ posebno izdvojila na privjesak, obilježila ga crvenim lakom, što je pokazala na terenu. Ustvrdila je a što je i vidljivo na terenu da od zajedničkog ulaska kroz zajednička vrata prolazi se ispod nadvoja zajedničkog krova i nadstrešnice, te svaka stranka ima svoj ulaz u svoj dio kuće, a tužiteljičina kuća je sa brojem 10 i istu čine ulazna dvokrilna vrata sa staklom a iznad čega je mali prozorčić i da je tuženi ofarbao ova vrata i prozorčić unatrag godinu dana. Ustvrdila je da nije mogla otključati ulazna vrata i uči u kuću, pa joj je majstor promijenio bravu na vratima, i to dvije brave, time da je jedna sastavni dio kvake a gornja mala je elzet brava. Navodi da joj je majstor rekao da je brava uništena jer je netko unutra provaljivao i kad je došla ponovo nakon 2 – 3 mjeseca, ponovno nije mogla otključati vrata pa je također promijenila bravu i ustvrdila je da ne zna koliko puta je mijenjala bravu i sudu je predala svežanj od dva ključa kojim bi se trebala otvoriti vrata sa kvakom i šest ključeva koji bi trebali otvoriti elzet bravu. Pokušala je na terenu otvoriti vrata što nije mogla, i ustvrdila je da je mijenjajući prethodnu bravu zadržala prethodni ključ, i nije mogla ustvrditi koji je to zadnji ključ. Nije se mogla očitovati koje su bile to osobe koji su mijenjali bravu i u kakvom stanju je bila jer joj je svaki puta prodavač pronašao majstora. Smatra da je u kuću ulazio tuženi. Općim izgledom utvrđeno je da se radi o starim derutnim vratima koja su u određenom pomaku.

    5.2. Tuženi je u iskazu ustvrdio da je morao promijeniti bravu ulaznih vrata jer je bio problem u otključavanju i to je bilo mjesec dana nego što je tužiteljica došla u listopada prošle godine, pa kako je pozvonila on je otvorio i ponudio joj ključ, ali je rekla da će uzeti kasnije – što nije. Tužiteljici bi bio dostavio ključ, ali nije imao njenu adresu, kako je to činio i prije u par navrata. Navodi da nikada nije ulazio u njen stan niti za to ima potrebu jer svatko od njih ima svoje posebne dijelove. Smatra da tužiteljica nije mijenjala brave kako to tvrdi, ali kako ne dolazi, sistem cilindra na bravama se poremeti i slijepi i stoga se ne da otvoriti. Za postavljenu kameru je ustvrdio da je to zbog opće sigurnosti kuće, te ne spori da je ofarbao ulazna vrata i prozorčić tužiteljice, ali sve radi estetskog izgleda i nema nikakav interes na njenu imovinu.

    6. Navodi stranaka za sporna ulazna vrata su u suglasju sa fotografijom (list 6 spisa) i radi se o širokim dvokrilnim ulaznim vratima cca 2 metra, koja krila pri vrhu imaju ukrasni otvor. To je zajednički ulaz kroz široki hodnik, natkriven krovom spojenih objekata u dva zasebna stana, kako je to naznačeno u zk. izvatcima i iznad ulaza je postavljena kamera.

    7. Sud prihvaća tvrdnju tuženog da je to glavni ulaz u stanove stranaka i da je to zaključano te da je nekoliko puta mijenjao bravu koja se kvarila i da je zadnja promjena bila prošle godine. Tuženi navodi da je i prije toga mijenjao bravu, ali je tužiteljici poslao ključ na adresu [adresa], ali u trenutku promjene tužiteljica nije prebivala na toj adresi a što je i sama ustvrdila da tu ne boravi zadnjih pet godina.

    7.1. Tvrdnja tuženog da je u jesen prošle godine nudio tužiteljici ključ kada je došla, a što je ona ustvrdila da će kasnije, a to i nije učinila sve do utuženja. Iznad ulaznih vrata je postavljena kamera i na reagiranje tužiteljice o postavljenoj kameri, sud prihvaća tvrdnju tuženog da je to iz sigurnosnih razloga i čestih krađa ogrjevnog drveta i drugih stvari a što se nepobitno i događa.

    8. Dakle, tuženi nije bio u mogućnosti dati novi ključ od ulaznih vrata jer je nepobitno da nije prebivala na prethodnoj adresi, a osim toga stranke su brat i sestra pa su to mogli riješiti na drugi način, a što je i bio pokušaj između dva ročišta.

    9. Nepobitno je utvrđeno i stranke su se u tome suglasile da u unutrašnjost iza ulaznih vrata ne mogu uči treće osobe, kao i da je tuženi ofarbao vrata i prozorčić njenog stana, (fotografija br. 14) te da tuženi ne svojata njen stan, ali sud prihvaća da su ti stanovi na razdaljini cca 3 metra od njegovog stana i da bi to bilo uljepšavanje unutarnjeg prostora.

    10. Navod tužiteljice da nije mogla otključati ulazna vrata od stana pa da je mijenjala bravu i majstori su joj rekli da je brava pokvarena i da je netko nasilno ulazio u stan, ali se nije mogla očitovati koji su to majstori bili, i mijenjala je 5 – 6 puta bravu jer nije mogla otključati vrata.

    10.1. Tužiteljica je na uvid dala svežanj koji čine dva ključa od brave za dvokrilna vrata i 6 ključeva od "elzet" brave. Niti jedan od ovih ključeva nije mogao otvoriti ulazna vrata i tvrdi da je duboko uvjerena da je tuženi provaljivao u njen stan. Vrata se nisu mogla otvoriti niti na očevidu probajući sve ključeve koje je imala.

    10.2. Uočeno je na terenu da se radi o starim vratima sa dva krila i da su ista u pomaku od lijeva prema desno i da su odvojena od okvira, pa i to može biti razlog da se ne mogu otvoriti, a osim toga tužiteljica je kod zadnjeg popravka brave trebala obilježiti ključ koji je zadnji ključ u promjeni ulaznih vrata i trebala je znati tko je to radio.

    11. Sud nije stekao dojam da tuženik koristi stan u kući kojoj je vlasnica tužiteljica i tužiteljica na kojoj leži teret dokaza ničim to nije dokazala i trebala je za dotični očevid na bilo koji način obezbjediti ulazak u stan da bi to bilo vidljivo, trebala je predložiti određene dokaze radi utvrđenja što se dogodilo sa pomenutim bravama, a što bi bilo i predmet vještačenja.

    12. Stoga sud u cijelosti odbija tužbeni zahtjev, kako za ulazna vrata jer je preuzela ključ, nije izvijestila tuženog o promjeni adrese, a stranke neminovno imaju nekih zajedničkih obaveza oko kuće za koju imaju zajednički krov i ulaz. Isto tako i u odnosu na njenu kuću da bi tuženi istu koristio za svoje potrebe pa bi time stjecao vrijednost što bi bila osnova za najamninu. Tuženi je samo bio u obavezi predati ključ od ulaznih vrata a što je i učinio na pripremnom ročištu pa ni taj dio zahtjeva nije osnovan iz naprijed navedenih razloga i tužiteljica je sveukupno odbijena sa tužbenim zahtjevom.

    13. Tuženi je bio zastupan u osobi odvjetnika i sud je tuženom priznao troškove odredbom članka 154. stavak 1 Zakona o parničnom postupku u svezi članka 155. prema Tarifi i to za sastav odgovora na tužbu i zastupanje na ročištu od 29.5.2025. po 500,00 eura, te za zastupanje na raspravi od 15.5.2025 i 3.9.2025. po 50% ili 250,00 eura odn. sveukupno 1.500,00 eura.

    11. Stoga je presuđeno kao u izreci presude.

    U Ogulinu 8. listopada 2025.

    S u d a c

    Mima Mrvoš

    Uputa o pravnom lijeku

    1. Stranci koja je pristupila na ročište za objavu rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

    2. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu je uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana tog ročišta. Rok za žalbu je 15 dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

    3. Stranci koja nije pristupila na ročište za objavu presude, a o njemu nije uredno obaviještena, rok za žalbu teče od dana dostave pisanog otpravka presude. Rok za žalbu je 15 dana. Žalba se dostavlja u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke ovom sudu za sud drugog stupnja.

    Dostaviti:

    1. Odvj. Ive Orlić, Rijeka

    2. Odvj. Čedomir Kosanović, Ogulin

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.