REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: R1 Ob-931/2024-18
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Luciji Arelić kao sucu pojedincu u pravnoj stvari predlagateljice TŽ iz [adresa], Mački, Mački 6, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Korani Krivačić, odvjetnici u Bjelovaru i 1. protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, 2. protustranke CŽ, [adresa] i 3. protustranke TŽD, Herbsteiner Strasse 37, Berlin, Njemačka, obje zastupane po punomoćniku Juraju Blažičko, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, dana 8. listopada 2025.
r i j e š i o j e
Utvrđuje se da su predlagateljica TŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. EŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], živjeli u izvanbračnoj zajednici od 2013. godine pa do smrti EŽ dana 3. prosinca 2023. godine.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je podnijela je ovom sudu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice s pok. EŽ a u svrhu priznavanja prava na obiteljsku mirovinu. Navodi da je izvanbračna zajednica trajala od 2010. godine, a prestala je 3. prosinca.2023. smrću izvanbračnog supruga EŽ. Naime, njihova izvanbračna zajednica započela je 2010. kada je predlagateljica povremeno stanovala s pokojnim EŽ u [adresa], na adresi [adresa], kada mu je osim emotivne veze, pružala i pomoć u kućanskim poslovima. Budući da je povremeni zajednički život strankama predstavljao samo nemir i stres, predlagateljica se odlučila na preseljenje u cijelosti, stoga je 2013. odselila pok. ĆŽ u [adresa], na adresu [adresa]. Iako se predlagateljica u potpunosti preselila u [adresa] još 2013., ista nikada nije mijenjala svoje osobne dokumente, točnije prebivalište koje je imala još od 1980. na adresi u [adresa], stoga njeno stvarno prebivalište ne prati egzaktno mjesto prebivališta. Stranke su za cijelo vrijeme te zajednice, dakle još od 2010. godine pa sve do smrti EŽ, živjeli u emotivno – ekonomskoj zajednici, družili se s prijateljima, susjedima, Maricinom kćeri, vodili brigu jedan o drugom, vodili brigu o zajedničkim financijama i zdravstvenom stanju. Nakon smrti EŽ, predlagateljica je brinula o organizaciji pogreba, prijave smrti nadležnim tijelima te o različitim administrativnim potrebama odjave.
2. 1. protustranka se očitovala podneskom od 6. studenoga 2024. navodeći da predlaže provođenje dokaza u ovome postupku, dok su se 2. i 3. protustranke podneskom od 4. prosinca 2024. se usprotivile prijedlogu za utvrđenje izvanbračne zajednice, a podneskom od 5. lipnja 2025. priznale su zahtjev predlagateljice.
3. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja odlučnih činjenica, sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju koja prileži spisu, proveo je dokaz saslušanjem predlagateljice, 2. i 3. protustranke te svjedoka FŽ.
4. Sukladno odredbi čl. 187. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 – dalje ZPP) tužba na utvrđenje može se podignuti i kad je to posebnim propisom predviđeno, a upravo je odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19,– dalje ZMO) propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.
5. Zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno je, pozivom na odredbe čl. 433. i čl. 438. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19, 47/20 – dalje ObZ), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice, to se međutim, ne odnosi na situacije kada je podizanje takve tužbe predviđeno posebnim propisom. Dakle, utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sukladno odredbi čl. 22. st. 3. ZMO-a predstavlja izuzetak u odnosu na pravno shvaćanje predsjednika građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.
6. S obzirom da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. ZMO (lex specialis) koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. ObZ sukladno kojoj se odredbe ObZ o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. ObZ izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. ObZ stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.
7. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 10-11 spisa) i smrtni list (list 5 spisa) utvrđeno je da je EŽ rođen dana **.**.1939. u [adresa], a umro **.**.2023. u Zagrebu. Dana 4. studenoga 1961. sklopio je brak s MŽ, a koji je brak prestao smrću SŽ dana 2. rujna 2009.
8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih (list 8-9 spisa) utvrđeno je da je ĐŽ (predlagateljica) rođena dana **.**.1948. u [adresa] te da je 31. siječnja 1964. sklopila brak sa BŽ i pritom uzela prezime BŽ, koji je brak prestao smrču RŽ dana 3. kolovoza 2008.
9. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu (list 7 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 20. lipnja 1980. u [adresa].
10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za pok. EŽ (list 6 spisa) sud je utvrdio da ima prijavljeno prebivalište od dana 11. lipnja 2001. na adresi u [adresa].
11. Predlagateljica je na ročištu održanom dana 21. svibnja 2024. iskazala da su pokojni ĆŽ i njegova supruga SŽ nje mene kupovali svinje kada su se vratili iz Njemačke, misli da je to bilo 2004. godine. 2009. godine je umrla SŽ. Naime njen je suprug umro 2008. godine i oni su je tješili pa su se poslije toga počeli posjećivati. Bili su u prijateljskim odnosima. Kada je umrla ĆŽ ju je nazvao iz bolnice i ona je njemu znala dolaziti sve do 2012. godine i tada bi mu čistila, znala je skuhati i onda bi se vraćala doma. Radila je sve. Njezina je majka umrla 2012. godine i tada se ona preselila u Dragutinovu kuću. Živjeli su zajedno kao bračni par ali nikada se nisu vjenčali. Kuća je bila velika, a oni su spavali zajedno u sobi. Nije imala ušteđevine ali zajedno su trošili, išli su svuda i kod doktora ga je vodila. Svuda su išli zajedno te se nisu niti svađali niti razdvajali. Ona je platila sve troškove pogreba i stajala uz lijes. Normalno da ga je voljela, a sigurno da je i on nju volio jer inače ona ne bi bila s njim. Živjeli su kao bračni par. II i III protustranke su kćerke ĆŽ. II protustranku CŽ nije nikada upoznala dok GŽ (III protustranka) posljednje četiri godine nije bila u kontaktu s ocem. Njoj je T rekao da njima niti ne govori za sprovod ali ih je ipak nazvala. 2014. godine je bila Dragičina svadba i tada su bili na svadbi ĆŽ i ona, potom je 2019. godine GŽ bila kod njih. Poslije su se pokojni ĆŽ i GŽ čuli telefonom i posvađali se te posljednje četiri godine nisu bili u kontaktu. ĆŽ se jednom telefonski čuo sa CŽ kada mu je ona predložila da se dođe liječiti u Njemačku a što je on odbio. CŽ nikada nije bila kod njih u kući. Posječivao ih je Nadin brat odnosno brat od pokojne supruge ĆŽ, na rođendanu su bile i njene kolegice te su bili u kontaktu i sa C i E koji su Nadina braća. Od rođaka pokojnog ĆŽ navodi da im je FŽ bio susjed, a koji je Dragutinov nećak. Povremeno ih je posjećivala i njezina kćerka ČŽ. U posljednje tri godine Dragutinovog života spavala je sa njim u krevetu i iz intimnih razloga i iz pomagačkih razloga. U njezinoj kući u [adresa] nije živio nitko. C ih je često posjećivao pa tako i posljednje tri godine Dragutinovog života, dok ih FŽ nije posjećivao, ali oni su se vidjeli jer je bio susjed. Više bi došla njegova supruga Ć. Uz lijes na sprovodu uz nju je stajala njezina kćerka te FŽ i njegova žena. ĆŽ i ona su često odlazili u Budinšćinu gdje se nalazio grob Nadinih roditelja i potom bi posjećivali Nadinu obitelj. Pokojni ĆŽ je primao njemačku mirovinu te ju je podizao. Po njeznim saznanjima punomoć po Dragutinovom računu imala je i GŽ te je njoj nakon Dragutinove smrti došao izvještaj da je račun zatvoren i da su podignuti svi novci. Tamo je stajalo da je podignuti iznos od 27.000,00 eura. Ona nikada nije raspolagala sa sredstvima sa Dragutinovog računa. Nikada nije prijavila na Dragutinovu adresu jer to nije smatrala potrebnim, jer s obzirom na njegovu narav to joj nije bilo sigurno. Kada se 2013. godine preselila ĆŽ sa sobom je ponijela veš jer joj drugo nije bilo potrebno. Povremeno su ĆŽ i ona odlazili u [adresa] u njenu kuću, a jednom su prilikom tamo i zajednički prespavali. GŽ i ĆŽ uopće nisu komunicirali posljednje četiri godine Dragutinovog života. Jednom je prilikom ĆŽ nazvao GŽ ali nije mu se javila, te je rekao da ju uopće ne obavijestim kada umre. GŽ je jednom prilikom bila i kod nje u [adresa], a to je bilo prije njenog vjenčanja 2014. godine. ĆŽ joj je pred kraj dao svoju karticu da može podizati novce te je ona 01. rujna podigla iznos od 900,00 eura. Kasnije nakon smrti GŽ joj je prigovorila zašto sam podigla taj iznos.
12. II protustranka CŽ je na ročištu održanom dana 21. svibnja 2025. iskazala da sa svojim ocem ĆŽ nije bila u kontaktu. Za vrijeme korone jednom su se čuli i pričali telefonom. Međutim, čula se sa strinom VŽ koja živi u kući pokraj i majka je FŽ i ona bi joj govorila kakva je situacija u kući pa joj je i rekla da u kući ima pomoćnica koja dolazi i odlazi. To joj je rekao i stric Verin muž koji je lani preminuo. On je bio posvađan sa svojim bratom njezinim ocem oko nekakve nekretnine i nikada nije bilo nikakvih lijepih riječi, uvijek su se razilazili. Ona je 2014. godine bila tamo, bila je na grobu majke, otišla je kod strine koja joj je i tada rekla da postoji pomoćnica ali nikada joj nisu rekli da žena živi sa ocem. Rekli su da bi ĆŽ ujutro odlazio po nju i poslije je vraćao. To sve i FŽ zna. Tada su bile prisutne i dvije prijateljice i sve to čule. Poslije smrti njezine majke, njkoj je otac prijetio te je prekinut odnos nje i oca, međutim ona ga je nazvala za vrijeme korone zbog brige. Tada joj uopće nije rekao da živi u takvoj zajednici ili da postoji neka osoba a niti ga je ona pitala. U posljednje tri godine Dragutinova života čula se sa bratićem IŽ iz [adresa] koji je brat od FŽ. Međutim F također nije bio u kontaktu neposredno sa ĆŽ. Nema saznanja tko je i kako dovodio i odvodio gospođu kod oca u posljednje tri godine očeva života kada je on bio nepokretan. Sa strinom VŽ nije se čula već neko vrijeme jer ju zbog njene bolesti razgovori opterećuju, a misli da je prošlo već 6 godina.
13. III protustranka CŽD je na ročištu održanom dana 21. svibnja 2025. iskazala da je posljednji puta vidjela oca na njegov 80. rođendan 2019. godine kada je bila kod njega doma. Kasnije su se čuli telefonom, a zadnji puta su se čuli kada su razgovarali o računu a o čemu je govorila i predlagateljica. Na rođendanu njenog oca bila je prisutna i predlagateljica i to je bilo u kući njenog oca. Predlagateljica je skuhala ručak i napravila tortu. Između predlagateljice i ĆŽ je bio normalan odnos ali nisu primijetili da bi oni bili zajedno. Tada su tamo i prespavali, a u kupaonici nisu primijetili da bi postojale kakve ženske stvari, niti su vidjeli žensku odjeću. Prije toga je imala vrlo prisan odnos sa ocem i njoj je tada sve izgledalo isto kao i prije kada je tamo bila. Bila je na očevom sprovodu i vidjela predlagateljicu koja je stajala desno od lijesa, kada je došla stala je iza predlagateljice. Kada su bili kod oca na rođendanu predlagateljica je spavala u dječjoj sobi u kojoj je otac inače gledao televiziju. Kućanstvo njenog oca je bilo pospremljeno. Otac u telefonskim razgovorima nije spominjao predlagateljicu. Predlagateljica ju je nakon smrti oca nazvala u ponedjeljak i rekla da je otac umro u noći sa subote na nedjelju te ju je priupitala kada je sprovod i rekla je da je sprovod u četvrtak. Nije očekivala od predlagateljice da organizira sprovod. Sa svojim ocem se čula još svega 2 puta nakon njegovog rođendana 2019. godine i to prvi puta kada su se posvađali i jednom kasnije isto vezano uz račune te nema saznanja o zdravstvenom stanju oca nakon njegovog rođendana 2019.
14. Svjedok FŽ je na ročištu održanom dana 2. listopada 2025. iskazao da je on nećak od pok. ĆŽ te živi kuću pokraj pok. ĆŽ. ĐŽ je tamo živjela od oko 2010. – 2012. Ona je živjela sa ĆŽ u kući te su zajedno išli u trgovinu, radili su vrt, išli na izlete, kosili travu, dolazili su im ljudi, sjedili pod sjenicom. Bio je kod njih u kućanstvu te je znao vidjeti njezine osobe stvari tamo. Oni su bili zajedno sve do smrti strica. ĐŽ se brinula i za bolnicu i za doktora te se brinula o stricu i medicinski. Nema saznanja o njihovim financijama. Oni su izgledali ok, bili su sasvim normalan par, poštivali su se i voljeli. Bio je na Dragutinovom pogrebu, stajao je sam kraj lijesa a tamo je stajala i ĐŽ. Nisu se nikada razdvajali.
15. Sud u cijelosti prihvaća kao istinitog iskaz saslušanog svjedoka jer je dat sa sigurnošću, logično i uvjerljivo, kao što je suglasan i sa dokumentacijom koja prileži spisu, te je suglasan sa iskazom predlagateljice. Iz iskaza 2. i 3. protustranaka proizlazi da one nisu imale saznanja o posljednje tri godine života pokojnog EŽ, a niti su bile sa njim u kontaktu.
16. Odredbom čl. 22. st. 1. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji. U stavku 3. istoga članka propisano je da se članom obitelji iz članka 1. točka 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje tri godine.
17. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je nedvojbeno utvrdio da su predlagateljica i pokojni EŽ bili u vezi te su živjeli u istom domaćinstvu, puno duže od zakonom propisanog roka od 3 godine. Predlagateljica i pokojni EŽ nisu bili su u braku za vrijeme zajedničkog života u istom domaćinstvu koji je trajao sve do smrti EŽ te je Predlagateljica bila neudana, a pokojni EŽ neoženjen. Dakle, postojala je zajednica stanovanja odnosno zajedničko kućanstvo, a pored toga, bila je to ekonomska i emotivna zajednica u svemu jednaka zajednici muškarca i žene koji žive u bračnoj zajednici.
18. Slijedom navedenog, utvrđeno je da su ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 11. ObZ-pa je sud je utvrdio postojanje statusa izvanbračne zajednice i odlučio kao izreci rješenja.
U Zagrebu 8. listopada 2025.
Sutkinja:
Lucija Arelić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od petnaest (15) dana, računajući od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjerka za sud i stranke, a o njoj odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. Predlagateljici po pun. uz rješenje za plaćanje sudske pristojbe na rješenje
2. 1. protustranci
3. 2. i 3. protustrankama po pun.