REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-3314/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji Lidiji Prica, uz sudjelovanje Gordane Katarine Ronyi, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja SF, državljanina Republike Turske, kojeg zastupa opunomoćenik Zoran Bauer, odvjetnik u Zagrebu, Kozarčaninova 2, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Zagreb, Ilica 335, OIB: 36162371878, radi međunarodne zaštite, 8. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprave za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, KLASA: UP/I-216-03/22-06/6626, URBROJ: 511-01-212-24-12 od 2. srpnja 2024. i odobravanje tužitelju međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj.

II. Odobrava se besplatna pravna pomoć tužitelju u predmetnom upravnom sporu.

III. Nalaže se Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, OIB: 36162371878, da isplati odvjetniku Zoranu Baueru, pružatelju pravne pomoći, iznos od 1.250,00 EUR, u roku od 15 dana od dostave računa za pruženu pravnu pomoć.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-216-03/22-06/6626, URBROJ: 511-01-212-24-12 od 2. srpnja 2024., odbijen je zahtjev tužitelja za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj te je određeno da u roku od 8 dana od dana izvršnosti mora napustiti Europski gospodarski prostor (EGP), jer će u protivnom biti prisilno udaljen s područja EGP-a.

2. Tužitelj u tužbi opisuje kako je ujgurski narod u Kini proganjan te ga se pokušava iskorijeniti na način da se istima zatre podrijetlo te da ih se inkorporira u kineski narod, pri tome da se onemoguće svi običaji, jezik i slično kao i tibetanski narod. Pri tome S nemaju u Kini nikakva prava kako bi eventualni bili uključeni kao takvi u društveni i politički život Kine. Položaj F u [adresa] je nemoguć, a Republika Turska je rado primala P sve do 2015. godine, kada su se stvari po P u [adresa] korjenito promijenile. Naime, i sam tužitelj je naveo da je imao problema zbog toga što je otvorio posao te je sav posao vodio preko računa banke Asya, zbog čega ga se povezivalo s Gulenovim pokretom. Ujedno, tužitelj je poslovao tj. vršio dostavu putem Suret Cargo službe, a koja je isto tako bilo prepoznata kao dio trgovačkih društava koja podržavaju Gulenov pokret. Kako se postojeći predsjednik radikalno obračunao sa svim pripadnicima i simpatizerima tog pokreta, tako je nastao i „lov na vještice”, a u kojem je i tužitelj prepoznat kao osoba koja simpatizira predmetni pokret isključivo iz razloga što je svoje poslovanje vodio putem predmetne banke i predmetne dostavljačke službe. Smatra da je tuženik trebao primijeniti blagodat sumnje sukladno čl. 29. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, jer je tužitelj u upravnom postupku doista uložio izniman trud da potkrijepi dokazima svoj zahtjev, a tuženik se poziva da tužitelj nije dostavio dokaze za koje nije realno ni razumno očekivati da bi se takvi dokazi mogli dostaviti, da je tužitelj uopće mogao dobiti bilo kakvu potvrdu ili poziv na informativne razgovore. Naime, tužitelj je naveo da je, a kada bi došao u policiju na informativni razgovor, morao predati poziv te ga nije dobio natrag. Ukoliko tuženik misli da bi tužitelj sada, kad je pobjegao iz Turske trebao kontaktirati policijsku postaju i tražiti dokaze o informativnim razgovorima, tada je tuženik trebao procijeniti koliko bi takva radnja predstavljala novu traumu i neugodnost po tužitelja, a koliko bi već prešla u osobnu opasnosti po tužitelja. Nadalje, tužitelj je rekao da je doživljavao maltretiranja policije u svom lokalu te da su takve stvari bile znatno neugodnije od informativnih razgovora. Tuženik ove okolnosti da je policija dolazila u lokal tužitelja nije ocijenio uopće, jer se tuženik referira samo na okolnosti je li tužitelj išao na informativne razgovore na policiji ili nije. Dakle, ukoliko tom dijelu iskaza, a koji je sam po sebi već dovoljan kako bi se utvrdilo da je tužitelj ciljan od strane policije jer su smatrali da je bio dio Gulenovog pokreta, tuženik ne prigovara, tada ga percipira kao razložnim i mogućim te vjerodostojnim. Tužitelj navodi kako je bio komitent banke i dostavljačke službe koja se usko povezuje s Gulenovim pokretom, bio je pretplatnik novina koje se povezuju s tim pokretom te je bio zakupoprimac u lokalu koji je bio u vlasništvu osobe koja je bila značajna u Gulerovu pokretu, zar onda nije logično zaključiti da bi tužitelj bio označen kao metom koju se treba maltretirati? Tužitelj je za većinu toga dostavio materijalne dokaze u predmet upravnog postupka. Nadalje, tužitelju su roditelji na žalost ostali u Narodnoj Republici Kini te tamo trpe sve posljedice koje trpi narod F, jer su ih i izbacili iz njihove kuće. Zbog toga je tužitelj išao i protestirati pred kinesko veleposlanstvo u Turskoj, a što na žalost nije naišlo na pozitivne odjeke kod vlasti te je i s te strane tužitelj bio diskriminiran i maltretiran. Zbog toga je tužitelj primio prijetnje i dolazak policije u kuću, a rekli su mu da će vidjeti svoje, a takva prijetnja od strane policije se svakako mora shvatiti ozbiljno te se svakako radi o prijetnji koja potencijalno ugrožava nečiji život. Prijetili su mu i protjerivanjem u Kinu te da će mu oduzeti državljanstvo i putovnicu. Upravo je primjer negativnog i pogrešnog rezoniranja od strane tuženika činjenica da nakon svega što je tužitelj iznio o tome što mu se događalo u Turskoj i zbog čega je Tursku napustio, zaključak da je tužitelj napustio Tursku zbog ekonomskih razloga. Predlaže poništiti osporeno rješenje i odobriti mu međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj, kao i odobriti mu besplatnu pravnu pomoć.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe kako odbija kao neuvjerljive navode tužitelja koji se odnose na njegovu povezanost s Gulenovim pokretom. Tužitelj je prilikom saslušanja objasnio kako je imao problema s poslovanjem, jer je imao otvoren transakcijski račun u banci „Asya” te je koristio njihove kartice i pos aparate za plaćanje prijevoza robe, a navedena banka je proglašena dijelom Gulenovog pokreta. Nadalje, tužitelj je i sam naveo da nikada nije bio priveden kao član Gulenovog pokreta niti je protiv njega podignuta optužnica. Također je imao pretplatu na dnevne novine „Zaman", koje su dio Gulenovog pokreta, no tužitelj je i sam naveo kako su on i supruga brzo otkazali pretplatu, jer ne znaju dobro čitati turski. Vezano za pozive na razgovor u policijsku postaju, tužitelj je i sam naveo da je imao pozive, ali ih je bacio kako ih drugi ne bi vidjeli. Vezano za tužiteljeve probleme koje je imao kao M, tužitelj navodi kako je ujgurski narod proganjan u Kini i da nemaju nikakva prava. Međutim, tužitelj je prilikom uzimanja zahtjeva za međunarodnu zaštitu izjavio kako se odrekao kineskog državljanstva prije stjecanja prava na tursko državljanstvo. Tužitelj je izjavio da je član Svjetskog saveza Ujgura i da je išao na prosvjede protiv kineskih vlasti te mu je policija prijetila da će ga protjerati u Kinu, bez obzira na to što ima tursko državljanstvo i da će mu oduzeti putovnicu. U izvješću Radio Free Asia (RFA) navodi se da je turski ministar vanjskih poslova FF izjavio da njegova zemlja neće popustiti pod pritiskom Kine da izruči P koji imaju tursko državljanstvo. Turska je jedna od najgostoljubivijih zemalja za P s kojima G dijele etničke, vjerske i jezične veze te je turska vlada ponudila D sigurno mjesto za život izvan sjeverozapadne kineske regije Xinjiang, gdje su suočeni s progonima i kršenjima ljudskih prava. Tužitelj je otišao iz Turske u Maroko 2019.g. te se vratio natrag u Tursku, pri čemu ga dvije godine nitko nije proganjao ili tražio zbog sudjelovanja na prosvjedima F niti zbog članstva u Gulenovom pokretu. Stoga tuženik ostaje pri razlozima svoje odluke navedenim u rješenju i predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu te je održao raspravu.

6. Sud je raspravu 11. rujna 2025. proveo u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, koji izostanak nije opravdao, na temelju članka 91. stavka 3. u vezi članka 89. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 36/24, dalje ZUS). Opunomoćenik tužitelja je na raspravi ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva, a odustao je od dokaznog prijedloga za saslušanjem tužitelja, budući da je prije par dana provjerio u Prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite i utvrdio da se tužitelj u Prihvatilište nije vratio, a isto je prema službenoj bilješki u spisu od 24. svibnja 2025., napustio 2. siječnja 2025. te nije prijavio novo boravište u propisanom roku.

7. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj SF dana 17. studenoga 2022. g. u Prihvatnom centru za strance, Obedišće Ježevsko, izrazio namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu u Republici Hrvatskoj pod osobnim imenom PF, rođen **.**.1972. g. u mjestu Chin Arsu, Narodna Republika Kina, državljanin Narodne Republike Kine. Tužitelj je dana 18.11.2022. g. smješten u Prihvatilište za tražitelje međunarodne zaštite u Zagrebu. Zahtjev za međunarodnu zaštitu podnio je dana 13.07.2023. g. u službenim prostorijama Prihvatilišta za međunarodnu zaštitu u Zagrebu, pri čemu je izjavio da se zove SF, a preziva SF, rođen u mjestu Aksu, država Narodna Republika Kina, državljanin Republike Turske. Tužitelj je izjavio prilikom uzimanja zahtjeva za međunarodnu zaštitu da se odrekao kineskog državljanstva prije stjecanja prava na tursko državljanstvo. Po narodnosti je M, a po vjerskoj pripadnosti musliman. Materinji jezik mu je ujgurski, a govori i razumije turski jezik. Završio je osnovnu školu. U bitnome navodi da traži međunarodnu zaštitu zbog problema na poslu, jer je banka Asya i dostavno poduzeće Suret Cargo surađivalo i imalo kontakte s poduzećima koja su proglašena dijelom Gulenovog pokreta, a takvima su tretirani i oni koji su s njima surađivali. Tužitelja su povezivali s tim pokretom, jer je koristio usluge navedenih poduzeća. Na okolnost povratka u zemlju podrijetla naveo je da se boji da je i dalje „hajka" na pripadnike Gulenovog pokreta.

8. Povodom podnesenog zahtjeva za međunarodnu zaštitu, a radi izjašnjavanja o svim činjenicama i okolnostima koje su bitne za postupak odobravanja međunarodne zaštite, tužitelj je saslušan na zapisnik 13.09.2023., prilikom čega je potvrdio svoje navode o identitetu i dodatno pojasnio razloge traženja međunarodne zaštite. Tužitelj ne posjeduje originalnu putnu ispravu i osobnu iskaznicu, nego presliku navedenih dokumenata. Uvidom u službenu bilješku Prihvatilišta od 29.11.2022. utvrđeno je da je tužitelj nakon izražene namjere za međunarodnu zaštitu dana 24.11.2022. samovoljno napustio Prihvatilište, a vraćen je iz Švicarske po dublinskom postupku dana 21.06.2023. g. Tužitelj je izjavio da je napustio zemlju podrijetla zbog problema s poslovanjem. Imao je otvorenu trgovinu ljekovitim biljem, a problemi su nastali nakon 2016. g., jer je imao otvoren transakcijski račun u banci „Asya" te je koristio njihove kartice i pos aparat za plaćanje prijevoza robe, a navedena banka je proglašena djelom Gulenovog pokreta. S obzirom da su tužitelj i supruga poslovali preko banke Asye i da su bili klijenti navedene banke, počeli su doživljavati maltretiranja od strane policije zbog sumnje da su dio Gulenovog pokreta. Tužitelj je objasnio da je imao poslovni prostor u istoj četvrti gdje i njegov prijatelj I koji je imao veze s Gulenovim pokretom, a koji mu je predložio da se pretplati na dnevne novine „Zaman“, koje su dio Gulenovog pokreta, no on i supruga su to brzo otkazali, jer ne znaju dobro čitati turski. Tužitelj se družio i sa hodžom koji je bio član navedenog pokreta te se brzo maknuo iz tog društva, ali mu to više nije pomoglo. Tužitelj je naveo da je glavni problem bio što je imao bankovni račun i transakcije preko banke „Asye" te preplatu na novine, a što se smatralo članstvom u Gulenovom pokretu. Nikada nije bio priveden od strane policije kao osumnjičenik da je član Gulenovog pokreta niti je protiv njega podignuta optužnica. Tužitelj je objasnio da je zbog sumnje da je član Gulenovog pokreta doživio psihičko maltretiranje od strane policije i da je više puta morao ići u policijsku postaju gdje su ga ispitivali o samom pokretu i ponižavali ga, ali da mu je bilo puno gore kada su dolazili u njegovu trgovinu. Navedene pozive na razgovor u policijsku postaju je bacio kako ih drugi ne bi vidjeli. Policija je učestalo dolazila u njegovu trgovinu i raspitivala se o osobama koje poznaje i ima li veze s Gulenovim pokretom, a pri čemu su bili bahati i bezobrazni. Tužiteljevu suprugu nisu zvali na razgovor u policijsku postaju, ali su je također ispitivali o Gulenovom pokretu. Tužitelj je naveo da je dodatni argument policije bio taj što je lokal u vlasništvu osobe MF, a čiji sin R je visoko kotirao u Gulenovom pokretu te je bilo teško dokazati da on nema nikakve veze s tim pokretom i da je samo prostor unajmljen od njega.

9. Tuženik u osporenom rješenju navodi kako izvješće Nordic Monitor navodi da je glavni javni tužitelj GF opisao rutinske bankovne transakcije poput polaganja novca ili uzimanja kredita u banci Asya kao nezakonite radnje. Iako je tužitelj imao otvoren transakcijski račun u banci Asya, protiv njega nije podignuta optužnica da je član Gulenovog pokreta te je i sam izjavio da nikada nije bio priveden kao osumnjičenik da je član navedenog pokreta. Nadalje, tužitelj nije potkrijepio svoje navode da je bio pozvan na razgovor u policijsku postaju te o tome ne posjeduje nikakvu dokumentaciju. Kao drugi razlog napuštanja zemlje podrijetla, tužitelj navodi da je imao problema zbog nacionalne pripadnosti jer je M. Izjavio je da je član Svjetskog kongresa Ujgura i da je išao na više prosvjeda protiv kineskih vlasti. Tužitelj je prema svojim vlastitim navodima doživio prijetnje od strane policije na način da su mu rekli da će biti protjeran u Kinu, bez obzira na to što ima tursko državljanstvo i da će mu oduzeti putovnicu. Tužitelj je naveo da je policija u civilu jednom došla u njegovu kuću nakon prosvjeda te su ga pozvali da izađe iz stana, pri čemu su mu rekli „da će vidjeti svoje ako nastavi ići na prosvjede". Objasnio je da je ranije položaj F u [adresa] bio bolji i da se lako dobivao boravak, a s vremenom i državljanstvo, ali da se to promijenilo 2015.g. od strane turske politike. Nakon toga nije više želio ići na prosvjede te je odlučio napustiti Tursku. Nikada nije bio priveden zbog sudjelovanja na demonstracijama, nego je dva puta dobio prijetnje na licu mjesta i dva puta mu je policija došla kući zbog sudjelovanja na prosvjedima. U izvješću Radio Free Asia (RFA) turski ministar vanjskih poslova DF je izjavio da njegova zemlja neće popustiti pod pritiskom Kine da izruči P koji imaju tursko državljanstvo. Turska je jedna od najgostoljubivijih zemalja za P s kojima G dijele etničke, vjerske i jezične veze te je turska vlada ponudila D sigurno mjesto za život izvan sjeverozapadne kineske regije Xinjiang, gdje su suočeni s progonima i kršenjima ljudskih prava. Tužitelj nije potkrijepio svoje navode da će biti protjeran u Kinu zbog toga što je M bez obzira na to što ima tursko državljanstvo niti da je dobivao prijetnje od strane policije jer je sudjelovao na prosvjedima protiv kineskih vlasti te je i sam izjavio da nikada nije bio priveden zbog sudjelovanja na prosvjedima. Nadalje, tužitelj je iz Turske otišao u Maroko 2019. g. te se vratio natrag u Tursku 2020. g., pri čemu ga u te dvije godine nitko nije proganjao ili tražio zbog sudjelovanja na prosvjedima F niti zbog članstva u Gulenovom pokretu. Kao ključan razlog napuštanja Turske, tužitelj je naveo probleme s poslovanjem, što ukazuje na činjenicu da je bio motiviran ekonomskim razlozima da napusti Tursku.

10. Sud prihvaća ocjenu tuženika da zbog svojeg turskog državljanstva i ujgurskog identiteta tužitelj ne bi trebao imati problema pri povratku u zemlju podrijetla. Republika Turska se temeljem Odluke ministra unutarnjih poslova od 13. svibnja 2016. (Narodne novine broj 45/2016) smatra sigurnom zemljom podrijetla u smislu članka 44. stavka 1. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Narodne novine broj 70/15, 127/17, 33/23, 17/25, dalje Zakon), što je potvrđeno i izvješćima o zemlji podrijetla. Imajući u vidu da protiv tužitelja zbog navodne pripisane povezanosti s Gulenovim pokretom nije pokrenut nikakav postupak, nije optužen za članstvo u Gulenovom pokretu zbog otvorenog računa u banci Asya te je zemlju podrijetla napustio bez bilo kakvih problema na zakonit način, prema ocjeni suda tuženik je pravilno zaključio da nije utvrđeno da je tužitelj bio izložen proganjanju ili ozbiljnoj nepravdi niti je utvrđeno da postoji razuman stupanj vjerojatnosti da će povratkom u Tursku biti izložen postupcima koji predstavljaju rizik od proganjanja u smislu članka 20. Zakona ili ozbiljne nepravde u smislu članka 21. Zakona. Naime, tužitelj u Turskoj nikada nije bio kažnjavan, tužen, pritvaran, uhićen niti mu je mjesto boravka bilo pretreseno. S obzirom na nepostojanje individualnih elemenata prošlog proganjanja, odnosno rizika od trpljenja ozbiljne nepravde, utvrđeno je kako s obzirom na općenito sigurnosnu situaciju u Turskoj ne postoji budući rizik od proganjanja ili ozbiljne nepravde. Izvješće Voice of America navodi da je Turska godinama bila utočište za P koji su bježali iz Kine, dijelom zato što Ankara članove te etničke skupine vidi kao turske muslimane te ih odbija izručiti Kini. S ujgurskom populacijom od oko 50 000, Turska nudi poticajno okruženje u kojem ti pojedinci mogu održavati i njegovati svoj politički pokret protiv Kine. Izvješće US Department of State navodi da turski ustav predviđa slobodu unutarnjeg kretanja, putovanja u inozemstvo, iseljavanja i repatrijacije, ali da je vlada znala ograničiti putovanja u inozemstvo za pojedine građane koji su optuženi za terorizam ili povezanost s Gulenovim pokretom, a za što tužitelj u konkretnom slučaju nije optužen te nema prepreke za povratak u zemlju podrijetla. Budući da je tužitelj nakon izražene namjere dva puta napustio Republiku Hrvatsku i nastavio svoj put prema drugim zemljama Europske unije, tuženik osnovano ističe kako se može zaključiti da zloupotrebljava institut međunarodne zaštite u svrhu sekundarne migracije prema ciljanoj zemlji Europske unije. Slijedom navedenoga, sud nalazi da nije utvrđeno postojanje osnovanog straha od proganjanja u smislu članka 20. Zakona.

11. Vezano uz opće okolnosti u državi podrijetla, izvješća navode da je u svibnju 2016. g. Turska proglasila Gulenov pokret terorističkom organizacijom i da je pokušaj državnog udara 15.07.2016. pripisala Gulenovom pokretu te da je turska vlada provela suzbijanje pojedinaca i skupina za koje se vjeruje da su povezani s Gulenovim pokretom, što je rezultiralo stotinama uhićenja i zatvaranja. Međutim, tužitelj je i sam izjavio da bio nije uhićen niti optužen za članstvo u Gulenovom pokretu te je zemlju podrijetla napustio legalno. Utvrđujući osobne okolnosti tužitelja, a imajući u vidu opisano činjenično stanje, nisu nađeni nikakvi dokazi koji bi ukazivali da će se tužitelj povratkom u zemlju podrijetla suočiti s prijetnjom smrtnom kaznom ili smaknućem, kao ni da će biti izložen mučenju, nečovječnom i ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju, niti ozbiljnoj, individualnoj prijetnji životu zbog općeg nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba. Stoga nisu ispunjeni ni uvjeti iz članka 21. Zakona.

12. Slijedom navedenoga, prigovori tužitelja nisu od utjecaja na zakonitost osporenog rješenja te je sud na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

13. Kako iz zahtjeva za odobravanje besplatne pravne pomoći proizlazi da tužitelj nema novčanih sredstava za uzdržavanje u Republici Hrvatskoj, točkom II. izreke odobrena je besplatna pravna pomoć u skladu s člankom 8. stavcima 1. i 2. Pravilnika o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite (Narodne novine broj 140/15).

13.1. Budući da je pravnu pomoć pružio odvjetnik Zoran Bauer, točkom III. izreke naloženo je tuženiku da mu isplati iznos od 1.250,00 eur, u skladu s čl. 6. i 9. Pravilnika te tbr. 27., 46. i 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23). Odvjetniku je priznat trošak sastava tužbe i zastupanja na ročištu po 250 bodova, dakle 500 bodova, što pomnoženo s vrijednosti boda od 2,00 eura iznosi 1.000,00 eura te uvećano za PDV od 250,00 eura iznosi ukupno 1.250,00 eura.

U Zagrebu 8. listopada 2025.

Sutkinja

Lidija Prica

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (četiri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave ove presude. Žalba na presudu ne odgađa izvršenje rješenja (članak 51. stavak 3. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti).

Dna:

1. Odvjetnik Zoran Bauer, Kozarčaninova 2, [adresa] Zagreb

2. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Uprava za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, Ilica 335, [adresa] Zagreb

3. U spis