Republika Hrvatska
Općinski sud u Makarskoj
[adresa], Z [adresa]
Pr-220/2022-43
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Makarskoj, po sucu Angeli Koštro kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ZL, [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Perkušiću, odvjetniku iz Imotskog, protiv tuženika Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova (OIB: 52634238587), zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Stalna služba u Makarskoj, Građansko upravni odjel, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 25. rujna 2025. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja Zvonimira Perkušića, odvjetnika i zz tuženika SL, zamjenice u ODO, dana 08. listopada 2025. godine
p r e s u d i o j e :
I/ Nalaže se tuženoj Republici Hrvatskoj, Ministarstvu unutarnjih poslova OIB: 52634238587 da u roku od 15 dana isplati tužitelju ZL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ukupan bruto iznos od 4.617,30 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama računajući od dospijeća svakog pojedinog iznosa do 31. prosinca 2022. godine po stopi zatezne kamate određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblja dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. godine pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja ej na snazi na dana 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dana 01. srpnja te godine, i to na iznos od:
- 66,43 EUR/ 500,50 kn od 16.06.2017. godine do isplate;
- 55,46 EUR/ 417,89 kn od 16.07.2017. godine do isplate;
- 75,74 EUR/ 570,64 kn od 16.08.2017. godine do isplate;
- 44,30 EUR/ 333,76 kn od 16.10.2017. godine do isplate;
- 62,25 EUR/ 469,04 kn od 16.11.2017. godine do isplate;
- 79,10 EUR/ 595,95 kn od 16.12.2017. godine do isplate;
- 70,78 EUR/ 533,28 kn od 16.01.2018. godine do isplate;
- 86,50 EUR/ 651,75 kn od 16.02.2018. godine do isplate;
- 81,68 EUR/ 615,42 kn od 16.03.2018. godine do isplate;
- 61,49 EUR/ 463,32 kn od 16.04.2018. godine do isplate;
- 34,86 EUR/ 262,62 kn od 16.05.2018. godine do isplate;
- 76,22 EUR/ 574,28 kn od 16.06.2018. godine do isplate;
- 83,84 EUR/ 632,71 kn od 16.07.2018. godine do isplate;
- 83,84 EUR/ 631,68 kn od 16.08.2018. godine do isplate;
- 74,90 EUR/ 564,33 kn od 16.09.2018. godine do isplate;
- 88,84 EUR/ 669,34 kn od 16.10.2018. godine do isplate;
- 77,67 EUR/ 585,20 kn od 16.11.2018. godine do isplate;
- 82,22 EUR/ 619,50 kn od 16.12.2018. godine do isplate;
- 79,35 EUR/ 597,87 kn od 16.01.2019. godine do isplate;
- 23,20 EUR/ 174,80 kn od 16.02.2019. godine do isplate;
- 79,36 EUR/ 597,96 kn od 16.03.2019. godine do isplate;
- 43,33 EUR/ 326,48 kn od 16.04.2019. godine do isplate;
- 94,11 EUR/ 709,05 kn od 16.05.2019. godine do isplate;
- 79,08 EUR/ 595,84 kn od 16.06.2019. godine do isplate;
- 86,72 EUR/ 653,40 kn od 16.07.2019. godine do isplate;
- 88,55 EUR/ 667,20 kn od 16.08.2019. godine do isplate;
- 37,67 EUR/ 283,80 kn od 16.09.2019. godine do isplate;
- 81,32 EUR/ 612,69 kn od 16.10.2019. godine do isplate;
- 81,35 EUR/ 612,92 kn od 16.11.2019. godine do isplate;
- 84,94 EUR/ 639,99 kn od 16.12.2019. godine do isplate;
- 86,05 EUR/ 648,31 kn od 16.01.2020. godine do isplate;
- 56,88 EUR/ 428,58 kn od 16.02.2020. godine do isplate;
- 56,79 EUR/ 427,92 kn od 16.03.2020. godine do isplate;
- 87,78 EUR/ 661,36 kn od 16.04.2020. godine do isplate;
- 20,67 EUR/ 155,73 kn od 16.05.2020. godine do isplate;
- 156,67 EUR/ 1.180,41 kn od 16.06.2020. godine do isplate;
- 88,63 EUR/ 667,81 kn od 16.07.2020. godine do isplate;
- 63,03 EUR/ 474,90 kn od 16.08.2020. godine do isplate;
- 83,10 EUR/ 626,04 kn od 16.09.2020. godine do isplate;
- 94,22 EUR/ 709,95 kn od 16.10.2020. godine do isplate;
- 45,55 EUR/ 343,21 kn od 16.11.2020. godine do isplate;
- 100,30 EUR/ 755,72 kn od 16.12.2020. godine do isplate;
- 86,70 EUR/ 653,24 kn od 16.01.2021. godine do isplate;
- 90,54 EUR/ 682,20 kn od 16.02.2021. godine do isplate;
- 96,08 EUR/ 723,97 kn od 16.03.2021. godine do isplate;
- 97,17 EUR/ 732,15 kn od 16.04.2021. godine do isplate;
- 92,45 EUR/ 696,54 kn od 16.05.2021. godine do isplate;
- 49,43 EUR/ 372,40 kn od 16.06.2021. godine do isplate;
- 90,38 EUR/ 680,94 kn od 16.07.2021. godine do isplate;
- 100,78 EUR/ 759,30 kn od 16.08.2021. godine do isplate;
- 96,74 EUR/ 728,88 kn od 16.09.2021. godine do isplate;
- 106,87 EUR/ 805,20 kn od 16.10.2021. godine do isplate;
- 108,46 EUR/ 817,20 kn od 16.11.2021. godine do isplate;
- 91,48 EUR/ 689,26 kn od 16.12.2021. godine do isplate;
- 115,69 EUR/ 871,68 kn od 16.01.2022. godine do isplate;
- 97,37 EUR/ 733,60 kn od 16.02.2022. godine do isplate;
- 38,58 EUR/ 290,70 kn od 16.03.2022. godine do isplate;
- 79,04 EUR/ 595,56 kn od 16.04.2022. godine do isplate;
- 101,07 EUR/ 761,54 kn od 16.05.2022. godine do isplate.
II/ Odbija se tužbeni zahtjev kao neosnovan u dijelu zahtjeva za isplatu zateznih kamata na porez na dohodak i prirez poreza na dohodak sadržanim u dosuđenom bruto iznosu od 4.617,30 eura.
III/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.000,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 06. listopada 2025. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dana 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, a sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
Tužitelj je podnio tužbu protiv tužene, radi isplate, dana 10. listopada 2022. godine u kojoj navodi da je djelatnik tužene, Ministarstva unutarnjih poslova u Ispostavi granične policije u Imotskom i zaposlen na poslovima kontrolora prelaska državne granice kod PGP Imotski, a koji rad obavlja kao smjenski po 13 sati. Navodi da je u razdoblju od 01. svibnja 2017. godine do 01. svibnja 2022. godine po nalogu nadređenih osoba imao obvezu dolaziti u Policijsku postaju prije početka rada na graničnom prijelazu, a nakon završene smjene na graničnom prijelazu vratiti se u postaju sve radi zaduživanja i razduživanja, a zbog čega je njegovo radno vrijeme duže po radnom danu za do jedan sat. Navodi da radi više od propisanog i plaćenog radnog vremena kod svake smjene u prosjeku 1 sat, a obzirom u prosjeku odradi 13 smjena mjesečno da iz toga proizlazi da radi 13 sati mjesečno više od onoga što mu je plaćeno. Navodi da obzirom na radno mjesto i bruto plaću tužitelja da cijena jednog sata iznosi od cca 35,00 kn do cca 58,00 kn, a po uređenom tužbenom zahtjevu po navedenom osnovu da potražuje isplatu iznosa od 4.617,30 eura.
U odgovoru na tužbu tuženik navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te se osporava kako osnov tako i visina tužbenog zahtjeva povrh iznosa od 5.047,74 kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom. Ističe da tužitelj neistinito navodi da je tužitelj u utuženom periodu dolazio 15 minuta ranije, a po završetku smjene dolazio pola sata kasnije. Ističe da je obveza ranijeg dolaska u smjenu postojala i postoji isključivo za rad na pograničnim prijelazima Sebišina-Slivno-Drinovci i Slivno- Drinovačko Brdo, ali ne i za međunarodne prijelaze Vinjani Donji i Vinjani Gornji. Ističe da je nakon 14. listopada 2013. za MGP ukinuta obveza ranijeg dolaska zbog preuzimanja službe te otpreme službe, a od tada da se obavlja na samom graničnom prijelazu. Policijskim službenicima da je omogućeno da na navedene granične prijelaze dolaze i privatnim osobnim automobilima točno po početku službe. Ističe da je za policijske službenike koji rade na tim prijelazima omogućeno, ukoliko nemaju svoj prijevoz, da koriste organizirani prijevoz koji polazi 15 minuta ranije iz policijske postaje, i koji se mogao koristiti po izboru svakog djelatnika pa tako i tužitelja. Navodi da su jedino voditelji smjene na međunarodnim graničnom prijelazima imali obvezu vratiti se u policijsku postaju radi predavanja izvješća, a svi ostali djelatnici pa tako i tužitelj da su mogli ići jer im je služba prestala na graničnom prijelazu. Ističe da je nesporno tužitelj kroz utuženo razdoblje radio određeni broj smjena i na pograničnim graničnim prijelazima što je vidljivo iz podataka o broju smjena te da je zbog dislociranosti tih prijelaza isti imao obvezu doći ranije pola sata u PGP imotski zbog otpreme službe i putovanja na ove granične prijelaze, da mu je isto toliko bilo potrebno i za povratak u postaju, a za dolazak na ove prijelaze tužitelj je mogao koristiti isključivo službeno vozilo odnosno tuženikov organizirani prijevoz.
U dokaznom postupku sud je izveo dokaz uvidom u odgovor tuženika na zahtjev tužitelja za mirnim rješenjem spora od 08. rujna 2022 (list 11-13), obračunske liste plaće (list 14-135), zapisnik o saslušanju svjedoka u predmetima Općinskog suda u Splitu broj Pom-37/19 i Pom-36/19 (list 142-148), obračunske liste plaće (list 157-278, tablice s brojem smjena i izračunom (list 279-286), presudu Županijskog suda u Splitu broj Gž R-53/2021 (list 300-303), presudu Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R- 201/2021 (list 304-309), presudu Županjskog suda u Splitu broj Gž R- 713/2019 (list 310-312), presudu Županijskog suda u Zagrebu broj Gž R-948/2021 (list 313-316), obračun potraživanja tužitelja (list 318-319), izveo dokaz saslušanjem svjedoka OL, i KL (list 332-334), svjedoka GL (list 340-342), svjedoka JL i TL (list 348-352), svjedoka ML (list 359- 361), izveo dokaz saslušanjem tužitelja u svojstvu parnične stranke (list 361-362), izvršio uvid u pregled sati za izradu obračuna PGP Imotski (list 372-403), evidenciju sati rada tužitelja (list 408.409), podatke o broju smjena (list 410-415), presudu Vrhovnog suda RH broj Rev-924/2024 (list 420-425 ), uz suglasnost stranaka pročitan iskaz svjedoka EL iz predmeta ovog suda broj Pr-36/19 (list 433-438), te izvršio uvid u spise Općinskog suda u Splitu broj Pr-439/2016 i Pr-6823/2021.
Specificirani tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.
Među strankama u ovom postupku nije sporna činjenica da je tužitelj djelatnik MUP-a u Ispostavi granične policije u Imotskom, te da je zaposlen na poslovima kontrolora prelaska državne granice kod PGP Imotski.
Među strankama nije sporno ni to da je tužitelj podnio tuženoj zahtjev za mirno rješenje spora. Nije sporno niti da je tužitelj na navedenim poslovima radio u turnusima.
Među strankama je sporno pripada li tužitelju naknada za rad duži od punog radnog vremena i u kojem iznosu.
Temeljem odredbe čl. 41 s-1 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 89/122 i 04/13) plaću službenika i namještenika čine osnovna plaća i dodaci na plaću.
Odredbom čl. 41. st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (narodne novine 93/08, 89/12 i 104/13 dalje: KU) propisano je da će osnovna plaća službenika i namještenika se uvećati za svaki sat rada i to za rad noću 40 %, za prekovremeni rad 50%, rad subotom 50%, za rad nedjeljom 35 %, za rad blagdanom , neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs 150 %, za rad u drugoj smjeni ikoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10%, za dvokratni rad s prekidom dužim od 80 minuta 10%, za rad u turnusu 5%.
Saslušani svjedoci OL, KL, FL i TL u bitnom su suglasno iskazali da su u utuženom razdoblju radili smjenski, da su do mjesta rada iz PP Imotski odlazili organiziranim prijevozom. Zbog navedenog da su svakog dana u postaju dolazili 15 minuta ranije, a za udaljenije prijelaze Sebišina i Slivno i pola sata ranije. Pojedini prijelazi kao npr. Sebišina, Slivno da su značajno udaljeni od policijske postaje u Imotskom, pa da su policijski službenici koji su bili raspoređeni na te pogranične prijelaze na posao trebali doći i ranije 30 minuta), te da je vožnja do mjesta rada trajala u tim slučajevima od 40 do 60 minuta obzirom na udaljenost, gustoću prometa, gužve na prijelazima. Jedno službeno vozilo da je odvozilo sve policajce na prijelaze u istom smjeru, te da su policajci iz suprotne smjene nakon primopredaje službe istim vozilom se vraćali u policijsku postaju. Naime, iz navedenog proizlazi da su se policajci po završetku smjene, organiziranim prijevozom u PGP Imotski vraćali ne odmah po završetku smjene u 7:00 tj 19:00 nego i cca 20, 30 do 60 minuta nakon završetka smjene. Svi saslušani svjedoci, u bitnom su iskazali da granični prijelaz, bio on međunarodni ili pogranični, nisu mogli niti smjeli napustiti u 7:00 tj. 19:00, odmah po završetku smjene nego su mjesto rada napuštali tek po dolasku policajaca koji rade u slijedećoj smjeni odnosno nakon primopredaje smjene na svakom pojedinom graničnom prijelazu kojim su prolazili, organiziranim prijevozom. Po dolasku u policijsku postaju u Imotskom voditelj smjene da je trebao razdužiti službeno vozilo, te predati radna izvješća, za što mu je trebalo dodatno vrijeme s tim da su ovu obvezu imali i ostali policijski službenici za kontrolu državne granice ukoliko je samo jedan policajac raspoređen na pograničnom prijelazu, a što je bilo gotovo uvijek. Iz iskaza navedenih svjedoka proizlazi da je tužitelj ZL u utuženom razdoblju radio na poslovima policijskog službenika za kontrolu državne granice kako na međunarodnim, tako i na pograničnim graničnim prijelazima. Iskazima navedenih svjedoka ovaj sud je poklonio vjeru obzirom smatra da su isti iskazivali životno, logično, u bitnom suglasno, koji iskazi se međusobno nadopunjuju.
Iskazi svjedoka GL, EL i ML u dijelu u kojem navode da su od 2013. godine naovamo policijski službenici koji rade na međunarodnim prijelazima Vinjani Donji i Vinjani Gornji imali mogućnost dolaska na granični prijelaz i svojim privatnim osobnim automobilom u suprotnosti je sa iskazima ostalih saslušanih svjedoka kojima je ovaj sud poklonio vjeru. Naime, iz pročitanih iskaza svjedoka, te iskaza svjedoka koji su saslušani u ovom postupku, a kojima je ovaj sud u poklonio vjeru, proizlazi da su tužitelj kao i ostali policijski službenici koji rade na poslovima kontrole državne granice, u utuženom razdoblju bili u obvezi odlaziti na granične prijelaze i vraćati se do policijske postaje Imotski isključivo službeno organiziranim prijevozom.
Imajući u vidu prednja utvrđenja ovaj sud zaključuje da tužitelju pripada pravo na naknadu za rad u turnusima tj. za vrijeme provedeno na radu dulje od formalno propisanog radnog vremena sve pozivom na čl. 39 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (narodne novine broj 92/04, 114/04 i 150/04) te čl. 44 Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Narodne novine broj 93/08, 89/12 i 104/13) a prema kojoj odredbi se osnovna plaća službenika može uvećati, između ostalog, i po osnovi rada u turnusima. Vrijeme provedeno na radu dulje od formalno propisanog radnog vremena mora se honorirati tužitelju, pa bi tužitelju na temelju navedene odredbe pripadalo pravo na uvećanje plaće za rad dulji od punog radnog vremena.
Visinu pripadajuće razlike plaće u utuženom razdoblju tužitelj je izračunao na bazi prosječne vrijednosti sata za svaki pojedini mjesec i podataka o broju odrađenih turnusa u mjesecu.
Prigovor tužene u odnosu na tužiteljev izračun visine preciziranog tužbenog zahtjeva na bazi prosječne vrijednosti sata je neosnovan. Naime, državnim službenicima i namještenicima su priznata određena prava na dodatke na plaću, koji jedni druge na isključuju osim u slučaju dodatka za rad u turnusu i rad u toj smjeni, pa je stoga pravilan izračun visine preciziranog tužbenog zahtjeva, temeljem prosječne bruto satnice, s sve polazeći od dokumentacije koju je dostavio tuženik. Istovjetan stav zauzela je i sudska praksa u odluci Županijskog suda u Splitu broj Gžr-713/19 od 29. travnja 2020. godine, kao i odluke Vrhovnog suda RH broj Revr-184/19 od 30. siječnja 2019. godine , Rev 39/2022 od 27. lipnja 2023. godine i Rev-924/2024 od 11. prosinca 2024. godine prema kojem iz odredbi Zakona o radu i KU-a proizlazi da se državnim službenicima i namještenicima priznata određena prava na dodatke na plaću koji jedni druge ne isključuju osim u slučaju dodatka za rad u turnusu i rada u drugoj smjeni. Mjesečni iznosi navedeni u preciziranom tužbenom zahtjevu dospijevaju 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec sukladno odredbi čl. 84. st. 3. Zakona o radu odnosno čl. 92. st 3 ZR/14., izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak. Naime, u skladu s čl. 45. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dohodak (narodne novine broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH -120/13, 125/13, 148/13, Odluka USRH-83/14, 143/14, 136/15 dalje zakon) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz čl. 14 istog Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.
Odredbom čl. 45. st. 4 i 5 Zakona i čl. 61. st. 1 i 9 Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine broj 95/05,96/06,68/07,146/08, 2/09, 9/99, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14, dalje: Pravilnik ) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14 tog zakona i čl. 11, 12 i 15 tog Pravilnika, umanjenog za obračunate i uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenog za iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl. 12 st. 9 tog Zakona, te umanjenog za osobni dobitak. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i isplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada kao porez po odbitku. Obzirom na navedeno, porez na dohodak i prirez na dohodak, koji čine sastavne dijelove bruto plaće (uz neto plaću i doprinose) dopijevaju tek s isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza na dohodak, pa se na te iznose kamate ne obračunavaju te je u tom dijelu zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata odbijen kao neosnovan.
Na sve dosuđene iznose tužitelju je dosuđena i zatezna kamata sukladno odredbi čl. 29. Zakona o obveznim donosima („Narodne Novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, dalje ZOO) .
U odnosu na zatraženi paricijski rok od 8 dana, za istaknuti je da tužitelj nema zakonske osnove potraživati ispunjenje tražbine u navedenom roku, budući je odredbom čl. 328. st. 2. ZPP-a propisano da ako posebnim propisom nije drugačije određeno da rok za izvršenje činidbe je 15 dana time da je rok za ispunjenje od osam dana propisan samo u mjeničnim i čekovnim sporovima. Dakle, kako drugim propisom osim ZPP-a nije propisan drugi rok za izvršenje činidbe, to je valjalo tuženiku naložiti izvršenje u roku od 15 dana, a ne kako je tužitelj zatražio tužbenim zahtjevom. Tužitelju je priznat trošak parničnog postupka sukladno čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/04, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 u daljnjem tekstu ZPP) imajući u vidu vrijednost predmeta spora i važeću Odvjetničku tarifu i to za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 200,00 eura, za sastav tužbe iznos od 20,00 eura prema Tbr. 7. toč.1., za sastav podnesaka od 04. prosinca 2013. godine i dana 02. lipnja 2025. godine svaka radnja po 200,00 eura prema Tbr, 8, toč.1., za zastupanje na ročištima dana 11. prosinca 2013. godine, 27. veljače 2024. godine, dana 26. travnja 2024. godine, dana 02. srpnja 2024. godine, dana 09. listopada 2024. godine i dana 25. rujna 2025. godine, svaka radnja po 200,00 eura prema Tbr. 9. toč.1., koji iznosi čine ukupan trošak tužitelja u iznosu od 2.000,00 eura.
Tuženiku nije dosuđen zatraženi parnični trošak obzirom je tužitelj u cijelosti uspio u postupku sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a.
Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci.
U Makarskoj, dana 08. listopada 2025. godine
S u d a c
Angela Koštro
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude (članak 348. ZPP-a).
Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (članak 335 ZPP-a).
DNA:
1. Pun. tužitelja
2. Zz tuženika
3. U spis
