Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1050/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda i to Borisa Mimice, kao predsjednika vijeća, Andree Boras-Ivanišević kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Sonje Meštrović, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Dejan Đerić, odvjetnik u Bjelovaru, protiv tuženog AN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici Zajedničkog odvjetničkog ureda Jovana Doneskog, Perice Medakovića, Nere Panjkret, Bojana Doneskog i Antonia Mihocia, Pisarnica u Bjelovaru, radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Bjelovaru pod poslovnim brojem: P-626/2020-45 od 15.siječnja 2024. , u sjednici vijeća održanoj 8. listopada 2025.

p r e s u d i o j e:

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje presuda Općinskog suda u Bjelovaru pod poslovnim brojem: P-626/2020-45 od 15.siječnja 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom naloženo je tuženiku BN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tužitelju RN iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], preda u posjed nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to [katastarska čestica] oranica [adresa] površine 768 čhv i [katastarska čestica] oranica [adresa] površine 768 čhv, slobodnu od osoba i svojih stvari, u roku od 15 dana ( točka I. izreke).

1.1. U odluci pod točkom II. izreke naloženo je tuženiku da tužitelju naknadi troškove postupka u izrnosu od 2.024,71 EUR-a, u ročku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude, u dijelu kojim je odbijen njen tužbeni zahtjev te odlučeno o troškovima postupka, žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka. 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u pobijanom dijelu shodno žalbenim razlozima, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.

2.1. Na žalbu nije odgovoreno.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijanu presudu u okviru u smislu odredbe čl. 365. st. 2. u svezi čl. 354. st. 2. ZPP-a, pazeći po službenoj dužnosti na postojanje apsolutno bitnih povreda postupka, ovaj sud nije utvrdio da bi donošenjem pobijane presude bila počinjena neka od navedenih povreda postupka.

4.1. Neosnovanu žalitelj ukazuje i na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi s člankom 8. ZPP osporavajući ocjenu dokaza prvostupanjskog suda. Upravo suprotno tvrdnji žalitelja, postupak je proveden te je ocjena izvedenih dokaza data u skladu s odredbom članka 8. ZPP, a takva ocjena dokaza u svojoj ukupnosti nije dovedena u sumnju ni žalbenim navodima. Naime, sukladno načelu slobodne ocjene dokaza, sud kod ocjenjivanja dokaza nije vezan ni za kakva pravila o dokaznoj snazi izvedenih dokaznih sredstava, ali je bit slobodne ocjene dokaza da se u danom slučaju ocjenjuje i više međusobno proturječnih dokaznih sredstava i da im se u svakom pojedinom slučaju ocijeni pripadajuća dokazna snaga, odnosno vrijednost i to kroz ozbiljne, logične, jasne, uvjerljive i razborite razloge na koji se način otklanja arbitrarnost suda u ocjenjivanju dokaza. U okolnostima konkretnog slučaja prvostupanjski sud je upravo tako i postupili cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj međusobnoj povezanosti te dajući za svoju ocjenu jasne, uvjerljive, ozbiljne, logične i razborite razloge.

4.2. Suprotno navodima žalbe, presuda ima jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama, koji nisu u proturječnosti s izrekom presude, ni razlozima obrazloženja niti sa sadržajem spisa. Ne postoje ni drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati, slijedom čega nije ostvaren žalbeni razlog iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju povredu ukazuje žalitelj u svojoj žalbi, a ujedno se ističe da presuda ima potpuno i jasno obrazloženje, pa su utoliko u tom pravcu neosnovani navodi žalbe.

5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari predstavlja tužbeni zahtjev tužitelja kao vlasnika nekretnine označene kao [katastarska čestica] i [katastarska čestica] upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] radi predaje u posjed, koje nekretnine tužitelj unatrag četiri godine daje u zakup UN.

5.1.Tužitelj u tužbenim navodima ističe kako je tuženik krajem 2019. samovlasno ušao u posjed tužiteljevih nekretnina, a tužitelja je o tome pisanom izjavom obavijestio zakupnik jer nije mogao obrađivati zakupljene nekretnine pa tužitelj i zakupnik nisu sklopili ugovor o zakupu za 2020.

6. Pobijanom presudom sud prvog stupnja je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja jer je smatrao utvrđenim kako je tužitelj u postupku sukladno odredbi članka čl. 161. st. 1. i čl. 163. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 77/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) dokazao pravo vlasništva na predmetu spora koje u posjedu drži tuženik, čime su ostvarene pretpostavke za pružanjem stvarno pravne zaštite tužitelju u ovom postupku.

6.1. Uvodno opisano materijalno-pravno stajalište, prvostupanjski sud temelji na slijedećim, iz dokaznog postupka proizašlim činjeničnim utvrđenjima:

-kako iz priloženog izvatka iz zemljišne knjige proizlazi da je tužitelj u zemljišnoj knjizi upisan kao vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koju između ostaloga čine [katastarska čestica] oranica [adresa] površine 768 čhv i [katastarska čestica] oranica [adresa] površine 768 čhv;

- kako se kupoprodajni ugovora od 28. veljače 2002. između VN kao prodavateljica i IN, tuženikov otac, odnosi se nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koju čine [katastarska čestica] oranica [adresa] površine 652 [katastarska čestica] oranica [adresa] površine 652 čhv i [katastarska čestica] livada i oranica površine 1028 čhv;

-kako je predmetne nekretnine tužitelj ugovorima o zakupu od 2. ožujka 2016., 3. siječnja 2017., 7. ožujka 2018. i 7. ožujka 2019. dao u zakup zakupoprimcu [obrt] iz [adresa], svaki put na razdoblje od jedne godine;

-kako je uviđajem na licu mjesta i mjerničkim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Damiru Mlinariću utvrđeno je da [katastarska čestica] i [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zajedno s [katastarska čestica] [katastarska čestica] iz iste katastarske općine čine jednu gospodarsku cjelinu, tj. jednu oranicu unutar koje nisu vidljive bilo kakve međašne oznake ili granice uživanja;

-kako oranicu kakva je zatečena na licu mjesta čine [katastarska čestica], čk.br. 1116/2, čk.br. 1116/4 i čk.br. 1116/5 iz k. o. [katastarska općina] ([katastarska općina] ne postoji ni u katastarskom operatu ni u zemljišnoj knjizi), ali se grafičke površine katastarskog operata (katastarskog plana) ne slažu s pisanim površinama, time da površina [katastarska čestica] prema grafičkom dijelu katastarskog operata je 7108 m2, a prema pisanom dijelu katastarskog operata je 2762 m2, površina [katastarska čestica] prema grafičkom dijelu katastarskog operata je 2543 m2, a prema pisanom dijelu katastarskog operata je 2345 m2, dok je površina [katastarska čestica] prema grafičkom dijelu katastarskog operata1240 m2, a prema pisanom dijelu katastarskog operata je 2762 m2, tako da je ukupna površina tih čestica prema grafičkom dijelu katastarskog operata 1 ha, 8 a i 91 m2, dok je ukupna površina tih čestica prema pisanom dijelu katastarskog operata i zemljišnoj knjizi 1 ha, 2 a i 14 m2, što je razlika od 677 m2.;

-kako zemljišnoknjižni podaci o površinama čestica odgovaraju pisanom dijelu katastarskog operata (evidentirana je površina svake sporne čestice od 768 čhv);

- kako čk. br. 1116/5 nije ucrtana u katastarski plan pa je nije bilo moguće uključiti u ovu analizu pa zbog takvog nesklada između stanja zemljišne knjige, stanja grafičkog dijela i pisanog dijela katastarskog operata i plana i stvarnog stanja, jer katastarski plan nije usklađen s pisanim dijelom katastarskog operata, na skici izmjere nije bilo moguće grafički označiti i pozicionirati [katastarska čestica] i [katastarska općina] iz k. o. [katastarska općina];

-kako na licu mjesta postoji jedna izorana poljoprivredna površina koja se sastoji od više parcela, ali raspored svake pojedine parcele unutar te izorane površine nije moguće odrediti jer katastarski plan nije ažuriran pa bi se položaj čestica koje su predmet spora mogao utvrditi samo na temelju suglasnog pokazivanja stranaka na licu mjesta, a to je u ovom slučaju izostalo.

- kako je rješenjem Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju od 15. srpnja 2015 tuženikova supruga RNC upisana kao nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva sa sjedištem u [adresa].,

- kako je to obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo djelomično prema podacima navedene Agencije, upisano kao nositelj prava na spornim česticama koje čine ARKOD parcelu ID3335115 za koju je tuženikova supruga zatražila isplatu poljoprivrednog poticaja

- kako iz iskaza tuženik i tijekom postupka saslušanih svjedoka RNC, tuženikove supruge, i PN, tuženikove majke, proizlazi da RNC kao nositeljica obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva obrađuje sve nekretnine koje su u vlasništvu i u posjedu njihove obitelji, uključujući i sporne [katastarska čestica] i [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a tuženik nije zaposlen, nego radi na poljoprivrednom gospodarstvu čiji je nositelj njegova supruga.

7. Polazeći od sadržaja odredbe čl. 161. st. 1. ZV-a, prema kojoj vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja posjeduje njegovu stvar da mu ona preda svoj posjed te stvari, a prema odredbi čl. 163. st. 1. ZV-a posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje je ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed), prvostupanjski sud je utvrdio da je tužitelj upisan kao samovlasnik predmetnih nekretnina, za koje je, između ostalog, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo tuženikove supruge RNC kao korisnik ARKOD parcele ID3335115 zatražilo poljoprivrednu potporu. Pri tome navodi tuženika i njegove supruga na uviđaju održanom 16. ožujka 2023. da su izorali cjelokupnu poljoprivrednu površinu unutar koje se nalaze i sporne čestice, dakle, ne samo onaj dio koji čini navedenu ARKOD parcelu, ukazuju na neosnovanosti prigovora tuženika. U utvrđenju pak činjenice koja proizlazi iz vlastitih navoda tuženika, kako obrađuje sporne čestice i kada je uočio radnike svjedoka UN na tim nekretninama, da je upravo tuženik upozorio zakupnika tužitelja UN da njegovi radnici ne smiju obrađivati sporne čestice, prvostupanjski sud zaključuje da je tuženik u posjedu spornih [katastarska čestica] i [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez obzira na evidencije ARKOD-a (svrha tih evidencija nije utvrđivanje posjeda i vlasništva nekretnina, za tako nešto ustrojeni su katastar i zemljišne knjige), čime je pasivno legitimiran u ovome sporu, a njegov prigovor promašene pasivne legitimacije nije osnovan

8. S druge strane, tuženik nije dokazao pravo na posjed predmeta spora jer kupoprodajni ugovor na koji se isti poziva u odgovoru na tužbu između VN kao prodavateljice i IN, tuženikova oca, ne odnosi se predmetne nekretnine, jer tuženikova tvrdnja da je [katastarska čestica] zapravo [katastarska čestica] ničim nije dokazana. Pri tome dozvola NN članovima obitelji RNC da obrađuju [katastarska čestica] i [katastarska općina] o kojoj govori tuženik u navodima odgovora na tužbe, prestala je smrću NN. jer je nakon njene smrti kao vlasnik te čestice uknjižen tužitelj, a on ni tuženiku ni članovima njegove obitelji nije dao pravo na posjed sporne čestice, nego je sa UN za 2016., za 2017., za 2018. i za 2019. sklapao jednogodišnje ugovore o zakupu poljoprivrednog zemljišta koji su, između ostalih, obuhvaćali i [katastarska čestica] [katastarska čestica].

9. Iznesena činjenična utvrđenja, kao i na njima zasnovano materijalno-pravno stajalište prvostupanjskog suda, u cijelosti pravilnim i rezultatom zakonite ocjene provedenih dokaza, u smislu odredbe članka 8. ZPP-a prihvaća i ovaj sud te ista nisu dovedena u sumnju žalbenim navodima tuženika.

10. U odnosu na navode žalbe kako iz utvrđenja prilikom očevida obavljenog u nazočnosti vještaka mjernika nije razvidno na koju se točnu nekretninu odnosi zahtjev tužitelja jer isti nije mogao pokazati na licu mjesta granice između pojedinih čestica za odgovoriti je žalitelju kako slijedi.

11. Naime, tuženik je u odgovoru na tužbu, osporavajući pasivnu legitimaciju te činjenicu posjeda tužitelja, ujedno priznao kao nespornu činjenicu da je predmet tužbenog zahtjeva nekretnina označena kao [katastarska čestica], koju je kupio tužiteljev otac EN, a koju su nakon njegove smrti naslijedili tuženik i PN, supruga EN, time da je tu česticu nastavila uživati tuženikova supruga koja je 15. srpnja 2015. postala nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. U odnosu, pak, na nekretninu označenu kao [katastarska čestica] prema navodima tuženika istu obitelj EN uživa od 1999. na temelju dozvole tužiteljeve tetke NN.

12. U navedenom proizlazi nedvojbeni identitet nekretnina u odnosu na čiju predaju tužitelj ustaje kao vlasnik stvarnom pravnom tužbom za predaju posjeda sukladno odredbi članka odredbe čl. 161. st. 1. ZV-a, pa su utoliko u tom smislu neosnovani navodi žalbe .

12.1. Naime, da bi tužitelj u ovom sporu ostvario svoj vlasnički zahtjev za povrat stvari, on mora u smislu čl. 161. i čl. 162.ZV-a dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se stvar nalazi u tuženikovu posjedu, pri čemu ta stvar mora biti opisana po njezinim osobinama koje je razlikuju od istovrsnih stvari.

12.2. Stoga ovaj sud prihvaća ocjenu suda prvog stupnja da odstupanja stvarnog stanja i katastarskog plana u odnosu na podatke zemljišne knjige ne mogu utjecati na tužiteljevo pravo vlasništva predmetnih nekretnina koje je upisano u zemljišnoj knjizi upravo u navedenim površinama i u odnosu na koje se zahtjeva predaja u posjed u ovom postupku.

13. S druge strane u postupku je utvrđeno da se radi o nekretninama faktičnog posjeda tuženika unutar OPG –a kojeg je RNC, supruga tuženika, nositeljica i u kojem sudjeluje i njen suprug, a što je razvidno i iz kazivanja tijekom postupka saslušanog tuženika i u svojstvu svjedoka RNC, ali i PN, tuženikove majka. Naime, u svojim iskazima svjedoci ukazuju da se radi o nekretninama koje su u vlasništvu i u posjedu njihove obitelji, uključujući i sporne [katastarska čestica] i [katastarska čestica] iz k. o. [katastarska općina], koje se obrađuju unutar obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, čiji je nositelj tuženikova supruga.

14. Ovdje je u odnosu na tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije prije svega za istaknuti kako je prema odredbi članka 5. Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu („Narodne novine“ broj 29/18 i 32/19 - dalje: ZOPG), važećeg u vrijeme osnivanja OPG-a nositeljice supruga tuženika, obiteljsko gospodarstvo sastavljeno od domaćinstva koje svojom radnom snagom obrađuje svoj posjed, a članovima obitelji smatraju se između ostalog bračni drugovi.

15. U konkretnom slučaju tuženik svoj angažman u OPG-a supruge opisuje kao pripomoć obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu tako da održava kuću, hrani stoku i obavlja poljoprivredne radove, ali pri tom ističe da tužitelju ne brani pristup na [katastarska čestica], ali brani svoju [katastarska čestica] te, nudi tužitelju kupoprodaju [katastarska čestica] i rješavanje spornog pitanja u odnosu na [katastarska čestica], uvjetujući predaju [katastarska općina] rješavanjem spora oko [katastarska čestica].

16. Dakle,. tuženik kao član obiteljskog kućanstva obiteljskog gospodarstva čiji nositelj njegova supruga, obrađuje sporne čestice i prema vlastitom priznanju kada je uočio radnike svjedoka UN na tim nekretninama, upravo je tuženik bio ta osoba koja je razgovarala sa UN opominjući ga da njegovi radnici ne smiju obrađivati sporne čestice.

16.1. Potrebno je pri tome napomenuti i da se član obiteljskog kućanstva kojem poljoprivreda nije jedino ili glavno zanimanje, tj. ukoliko je član korisnik mirovine ili redoviti učenik ili student ili je obvezno osiguran po drugoj osnovi, ne mora se upisati kao član OPG-a u Upisnik OPG-ova ( članak 28. ZOPG) pa je navedena činjenica upisa pravno neodlučna u odnosu na osnovanost istaknutog prigovora promašene pasivne legitimacije tuženika.

17. Utoliko s pravom prvostupanjski sud otklanja tuženikov prigovor u odnosu na tužiteljev stvarno-pravni zahtjev za predaju u posjed predmeta spora od strane tuženika uz zaključak da je tuženik kao član obiteljskog domaćinstva supruge u posjedu spornih [katastarska čestica] i [katastarska čestica] iz k. o. [katastarska općina] i to bez obzira na evidencije ARKOD-a (svrha tih evidencija nije utvrđivanje posjeda i vlasništva nekretnina, za tako nešto ustrojeni su katastar i zemljišne knjige), čime je pasivno legitimiran u ovome sporu.

18. S druge strane sukladno čl. 163. st. 1. ZV-a posjednik ima pravo odbiti predaju stvari njezinom vlasniku ako ima pravo koje ovlašćuje na posjedovanje te stvari (pravo na posjed).

19. Suprotno navodima tuženika, okolnost što je dotadašnji zakupnik predmetnih nekretnina TN **.**.2019. prenio prava na tuženikovu suprugu RNC kao nositeljicu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i ona je nastavila obrađivati [katastarska čestica] ne otklanja obvezu tuženika za predaju predmet spora u posjed. Naime, tijekom postupka saslušani u svojstvu svjedoka TN, koji je u sustavu ARKOD ranije bio evidentiran kao korisnik predmetnih nekretnina, u svom iskazu navodi kako je obzirom da mu je tuženik zabranio daljnje obrađivanje spornih čestica potpisao zapisnik o evidenciji prijenosa prava na plaćanja subvencija od 19. travnja 2019. kojim je kao preuzimatelj prava upisana tuženikova supruga kao nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (svjedok TN u svom iskazu opisuje da je to bio dužan učiniti jer je prestao posjedovati čestice, time da ARKOD služi za dodjelu poljoprivrednih potpora, a davanje netočnih podataka može posljedično značiti kazneno djelo).

19.1. No, taj postupak svjedoka UN ni na koji način ne ograničava tužiteljevo pravo vlasništva spornih čestica niti tuženiku daje pravo na njihov posjed, kako to pravilno zaključuje sud u pobijanoj presudi.

19.2. Osim toga prema odredbi članka 357. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje u tekstu: ZOO) ZOO-a, .zakupnik može predati stvar u podzakup samo ako time ne nastaje šteta vlasniku, što nije konkretni slučaj.

20. I na koncu u odnosu na navode žalbe valja istaknuti kako se u konkretnom slučaju radi o tužbi kojom se traži predaja u posjed od posjednika nevlasnika i kako se radi o poljoprivrednom zemljištu, a ne stanu, kući ili drugom objektu. Utoliko je pravilno tužitelj zatražio da mu tuženik preda u posjed nekretninu koja je točno određena onako kako je ona navedena u zemljišnoj knjizi (broj čestice, zk. uloška, katastarska općina i naziv te površina čestice) pri čemu iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlazi nedvojbeno utvrđeni indentitet predmeta spora, a način na koji će tuženik izvršiti predaju posjeda tužitelju nije bitan za prihvaćanje tužbenog zahtjeva.

21. Slijedom naprijed izloženog, kako nisu ostvareni navodi žalbe niti ovaj sud nalazi ostvarenje bitnih povreda postupka na koje pazi po službenoj dužnosti u okviru odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-.a, žalbu tuženika je valjalo odbiti kao neosnovanu, i pobijanu presudu potvrditi na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a te na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a i odluku o naknadi parničnog troška zasnovanu na valjanoj primjeni odredaba članak 154. stavak1. u svezi s odredbom članak 155. ZPP-a..

U Splitu, 8. listopada 2025.

Predsjednik vijeća

Boris Mimica