Republika Hrvatska
Županijski sud u Varaždinu
Stalna služba u Koprivnici
Koprivnica, Hrvatske državnosti 5
Poslovni broj: Gž Ovr-357/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Vesni Rep, kao sutkinji pojedinki, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja ED, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po opunomoćenici Katji Šesnić, odvjetnici iz Splita, protiv protivnice osiguranja DD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi osiguranja nenovčane tražbine privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja, protiv rješenja Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu poslovni broj Ovr- 779/2024-20 od 15. svibnja 2025., 8. listopada 2025.,
r i j e š i o j e
Žalba predlagatelja osiguranja odbija se kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku, Stalne službe u Kninu poslovni broj Ovr-779/2024-20 od 15. svibnja 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka glasi:
„Odbija se prijedlog predlagatelja od 09. listopada 2024.g. radi osiguranja njegove nenovčane tražbine prema protivnici određivanjem privremene mjere zabrane protivnici da na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] izvodi bilo kakve građevinske, zemljane, poljoprivredne ili bilo koje druge radove do pravomoćnosti odluke u predmetu ovog suda posl. broj Z-9375/24 pod prijetnjom izricanja odštete predlagatelju u iznosu od 1.000,00 EUR za svaki dan nepoštovanja predložene mjere ukoliko protivnica ne bi postupila po istoj mjeri.“
2. Protiv rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnio je predlagatelj osiguranja 16. svibnja 2025. zbog svih zakonom dopuštenih razloga te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje i donese zatraženu privremenu mjeru ili da pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
3. Odgovor na žalbu nije dan.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predlagatelj osiguranja navodi kako žalbu podnosi zbog svih žalbenih razloga, dakle i zbog bitnih povreda odredaba postupka, s tim što ne konkretizira koju je bitnu povredu počinio prvostupanjski sud.
5.1. Stoga je ovaj sud temeljem članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 11219/99., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007.-Odluka USRH, 84/2008., 96/2008.-Odluka USRH, 123/2008.-ispravak, 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), a koji Zakon se primjenjuje i u ovršnim postupcima temeljem članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016.-odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/2017., 131/2020. i 114/2022.; dalje: OZ) ispitao pobijanu odluku u odnosu na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a te je ocijenio da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od navedenih bitnih povreda.
6. U svom prijedlogu za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelj osiguranja navodi da je on stvarni vlasnik i posjednik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u odnosu na koju nekretninu je pokrenuo pojedinačni ispravni postupak radi sređivanja zemljišnoknjižnog stanja, a koji se vodi pred Općinskim sudom u Šibeniku pod brojem Z-9375/24 na temelju posjedovnog lista u kojem je kao posjednik te nekretnine upisan njegov otac pok. LD. Predlagatelj osiguranja da je ogradio nekretninu sa svih strana, ali je protivnica osiguranja provalila zaključana vrata s katancem, ukrala prednju željeznu ogradu zajedno sa vratima i katancem te stupićima koji su držali ogradu, cijelu parcelu prekopala traktorom i iskopala kanal uz put za gradnju zida. Zbog takvog postupanja protivnice osiguranja da je on podnio kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku. Protivnica osiguranja da si svojata vlasništvo predmetne nekretnine, te da on zbog postupanja protivnice osiguranja trpi ogromnu i teško nadoknadivu štetu jer ista mijenja stanje nekretnine te nekretninu uništava. Zbog toga traži da joj se zabrani izvođenje bilo kakvih građevinskih, zemljanih, poljoprivrednih radova ili radova bilo koje druge vrste do pravomoćnog okončanja postupka u predmetu Z-9375/2024, a kao osiguranje da će protivnica osiguranja postupiti po rješenju suda da joj se za svaki dan nepoštivanja naloga suda naloži da predlagatelju osiguranja isplati iznos od 1.000,00 eura.
6.1. Prvostupanjski sud je uvidom u dokumentaciju koja je pobrojana u točki 3. obrazloženja prvostupanjske odluke zaključio kako nisu ispunjeni uvjeti iz članka 346. OZ-a za donošenje privremene mjere jer predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine, a niti opasnost da bi bez predložene mjere protivnica osiguranja spriječila ili znatno otežala ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenila postojeće stanje stvari niti je učinio vjerojatnim da je predložena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete. Kako predlagatelj osiguranja nije upisan kao suvlasnik ili vlasnik predmetne nekretnine u vlasničkom listu niti kao suposjednik ili posjednik u posjedovnom listu te nije dostavio dokaz da je LD pok. E iz [adresa] njegov otac, to da nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine. Okolnost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka za predmetnu nekretninu i narudžba izrade geodetskog elaborata za istu da ne znači da je predlagatelj vjerojatni vlasnik predmetne nekretnine.
7. Predlagatelj osiguranja u svojoj žalbi ocjenjuje kako je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo jer da je on podnošenjem prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u odnosu na konkretnu nekretninu, a temeljem kojeg prijedloga je zemljišnoknjižni sud svojim rješenjem otvorio postupak, učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine odnosno učinio vjerojatnim da je on vlasnik predmetne nekretnine. Navodi da je geodetski elaborat ovjeren od strane Katastra Šibenik i da je tim elaboratom proveden posjed na traženje i u interesu predlagatelja, a u odnosu na tvrdnju prvostupanjskog suda da nije dokazao da mu je LD otac, da je sam sud mogao provjeriti istinitost te tvrdnje putem eEvidencija. Isto tako da je prvostupanjski sud zanemario da su predlagatelju pravo posjeda i vlasništva priznali dostupni upisani vlasnici i posjednici i njihovi potomci.
8. Člankom 341. OZ-a propisano je da se privremena mjera može predložiti prije pokretanja i tijekom sudskog ili upravnog postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovog Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrjepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.
8.1. Člankom 346. OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Odredbe članka 344. stavak 2. i 3. ovog Zakona primjenjuju se i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina.
8.2. Predlagatelj osiguranja i protivnik osiguranja moraju biti u određenom pravnom odnosu na način da protivnik osiguranja svojim postupanjem osporava pravo predlagatelja osiguranja za koje on smatra da postoji.
8.3. U konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja tvrdi kako je on vlasnik nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je radi upisa tog svog prava u zemljišnu knjigu pokrenuo pojedinačni ispravni postupak kod nadležnog suda, dok da mu protivnica osiguranja svojim ponašanjem to pravo osporava. Pokretanjem navedenog pojedinačnog ispravnog zemljišnoknjižnog postupka da je učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine.
8.4. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige i u posjedovni list za predmetnu nekretninu utvrđeno je kako predlagateljica osiguranja nije na predmetnoj nekretnini upisana niti kao suvlasnica niti kao posjednica ili suposjednica. Protivnica osiguranja bi mogla u pojedinačnom ispravnom postupku koji je pokrenuo predlagatelj osiguranja podnijeti prigovor, bez obzira što nije upisana kao suvlasnica ili posjednica, a što bi moglo rezultirati usvajanjem prigovora i odbijanjem prijedloga ili odbijanjem prigovora i uputom da ona svoje pravo može ostvariti tužbom za ispravak.
8.5. Predlagatelj osiguranja je u prijedlogu opisao na koji način odnosno koje radnje je prema njegovoj tvrdnji učinila protivnica osiguranja (provala zaključanih vrata, odnošenje željezne ograde i stupića, preoravanje nekretnine i kopanje kanala uz put), međutim predlagatelj osiguranja ne navodi da je protiv takvog ponašanja protivnice osiguranja isti zatražio adekvatnu sudsku zaštitu u vidu tužbe za smetanje posjeda ili slično, a priložena kaznena prijava se temelji samo na tvrdnjama predlagatelja osiguranja kao podnositelja kaznene prijave da je protivnica osiguranja učinila kaznena djela koja on navodi u prijavi.
8.6. Dakle, kako predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine (prava vlasništva) u odnosu na protivnicu osiguranja (ista nije upisana kao suvlasnica, a niti kao posjednica predmetne nekretnine), te kako nije učinio vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari (pravo vlasništva je stvarno pravo koje postoji ili ne postoji i preoravanjem nekretnine ili micanjem ograde se ne može spriječiti ili otežati da to svoje pravo na predmetnoj nekretnini predlagatelj osiguranja ostvari ako su za to ispunjeni zakonski uvjeti), te kako nije učinio vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (ne navodi u čemu bi se sastojala nenadoknadiva šteta), to nije bilo niti osnova za donošenje privremene mjere koju je protivnik osiguranja predložio. Ukoliko je predlagatelj osiguranja u posjedu predmetne nekretnine, kako to tvrdi i smatra se vlasnikom iste, tada je pravni put zaštite njegovog prava od trenutnih postupanja protivnice osiguranja pokretanjem parnice za smetanje posjeda.
9. Zbog toga je ovaj sud odbio žalbu predlagatelja osiguranja i potvrdio pobijanu odluku primjenom članka 380. točka 2. ZPP-a u svezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a.
Koprivnica, 8. listopada 2025.
Sutkinja
Vesna Rep
