Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj Gž Ovr-607/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Branki Ježek Mjedenjak, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o., Horvatova 82, Zagreb, OIB: 76674680107, i novog ovrhovoditelja VIGA SOLUTIONS d.o.o., Čičkovina 21, Zagreb, OIB:07144802484, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Kapor, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika PV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Nada Velimirović, odvjetnica u Zagrebu, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovr-318/2021 od 20. travnja 2023., 8. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

Uvaženjem žalbe ovršenika ukida se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj Ovr-318/2021 od 20. travnja 2023. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, osim u odnosu na žalbeni razlog iz članka 50. stavka 1. točke 7. i 11. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda u točki I. izreke, dopuštena je promjena u osobi ovrhovoditelja – subjektivna preinaka na strani ovrhovoditelja u predmetnom ovršnom postupku, te je u točki II. izreke odlučeno da je novi ovrhovoditelj u predmetnom ovršnom postupku VIGA SOLUTIONS d.o.o.

1.1. Točkom III. pobijanog rješenja na temelju isprava – Ugovora o [broj kredita], ovjerenog 24. studenog 1997. godine od strane Javnog bilježnika Ive Dujmović iz Zagreba pod brojem OU-1472/97, a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u ukupnom iznosu od 754.989,28 kuna, te Ugovora o [broj kredita], ovjerenog 24. studenog 1997. godine od strane Javnog bilježnika Ive Dujmović iz Zagreba pod brojem OU-1474/97, a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u ukupnom iznosu od 263.383,92 kuna, i radi naplate troškova ovršnog postupka s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom, određena je ovrha na nekretnini ovršenika upisanoj u Zemljišnim knjigama Općinskog suda u Novom Zagrebu, z.k. odjel, k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica], stambena zgrada [adresa] sa 213 čhv ili 766 m2, i to 32. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-32), stan na II. katu - desno, koji se sastoji od dvije sobe i ostalih prostorija u površini od 36,75 m2, i pripadajuće drvarnice u podrumu površine 3,90 m2, kao poseban dio k. č. [katastarska čestica] koji je neodvojivo povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali dijelovi, i to zabilježbom ovrhe u zemljišnim knjigama, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, njezinom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom

1.2. Točkom IV. izreke naloženo je ovršeniku naknaditi ovrhovoditelju troškove ovršnog postupka u iznosu od 215,00 eur.

2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnio ovršenik ne konkretizirajući žalbene razloge, u bitnome ističući da je prvostupanjski sud propustio utvrditi činjenicu da se u konkretnom slučaju radi o potrošačkim ugovorima i da ovršenik ima svojstvo potrošača te da je propustio pravilnom primjenom prava utvrditi da se radi o ništetnim odredbama ugovora o kreditu temeljem kojih ne postoji osnova za određivanje ovrhe, slijedom čega ovršenik smatra da je prijedlog za ovrhu trebalo odbiti. Također, ovršenik žalbom pobija i odluku o subjektivnoj preinaci na strani ovrhovoditelja, ističući da predmetna tražbina nije valjana s obzirom da se radi o jednostrano utvrđenoj tražbini temeljem ništavih odredbi o redovnoj i zateznoj kamati, te se kao takva nije mogla prenijeti ugovorom o cesiji. Uz navedeno, ovršenik ističe i prigovor zastare tražbine.

2.1. Stoga predlaže da se pobijano rješenje o ovrsi preinači i ovršni prijedlog odbije u cijelosti, podredno da se ovršenika uputi u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom i odgodi ovrhu po službenoj dužnosti do okončanja parničnog postupka.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj osporava žalbene navode ovršenika te predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu.

4. Žalba je osnovana.

5. Iz spisa predmeta proizlazi:

- da je prvostupanjski sud na prijedlog ovrhovoditelja donio pobijano rješenje o ovrsi na temelju ugovora o kreditu sklopljenih između Raiffeisenbank Austria d.d. kao kreditora i ovršenika kao korisnika kredita – Ugovora o [broj kredita], ovjerenog 24. studenog 1997. godine od strane Javnog bilježnika Ive Dujmović iz Zagreba pod brojem OU-1472/97, a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u ukupnom iznosu od 754.989,28 kuna, te Ugovora o [broj kredita], ovjerenog 24. studenog 1997. godine od strane Javnog bilježnika Ive Dujmović iz Zagreba pod brojem OU-1474/97, a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u ukupnom iznosu od 263.383,92 kuna, i radi naplate troškova ovršnog postupka s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom,

- da je radi osiguranja navedenih tražbina zasnovano založno pravo na predmetnoj nekretnini u korist novog ovrhovoditelja,

- da su temeljem ugovora o prijenosu sklopljenog između Raiffeisenbank Austria d.d., kao cedenta i ranijeg ovrhovoditelja EOS MATRIX d.o.o, kao cesionara, 23. veljače 2021. solemniziranog 23. veljače 2021. od strane javnog bilježnika Ilinke Lisonek iz Zagreba pod brojem OV-1339/2021, na ranijeg ovrhovoditelja prenesene tražbine prema ovršeniku, a koje proizlaze iz navedenih ugovora,

- da je podneskom od 7. veljače 2022. novi ovrhovoditelj podnio prvostupanjskome sudu prijedlog da mu se dopusti na temelju članka 32. stavka 3. OZ-a da stupi na mjesto ranijeg ovrhovoditelja u predmetnom ovršnom postupku budući da je tražbina prema ovršeniku prešla na njega ugovorom o cesiji od 21. siječnja 2022., ovjerenom kod javnog bilježnika Ilinke Lisonek, iz Zagreba, 02. veljače 2022., pod brojem OV-842/22.

6. Ispitujući pobijano rješenje o ovrsi pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge propisane sukladno članku 50. stavku 5. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20 - dalje: OZ), ovaj sud je utvrdio da isprave na temelju kojih je određena ovrha ne sadrže klauzule ovršnosti, pa je za sada upitno predstavljaju li priloženi ugovori o kreditu valjane ovršne isprave.

7. Naime, prema odredbi članka 23. točke 5. OZ-a, ovršna isprava je između ostaloga i ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava, dok prema odredbi članka 28. stavka 1. OZ-a, javnobilježnička isprava je ovršna ako je postala ovršna po posebnim pravilima koja uređuju ovršnost takve isprave.

8. Odredbom članka 54. stavka 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“ broj: 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09., 120/16. i 57/22., dalje: ZJB) propisano je da je javnobilježnički akt ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obvezanika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilnu ovrhu. Prema stavku 6. istog članka isti učinak kao i isprava iz stavka 1. ovoga članka ima i privatna isprava koju je javni bilježnik potvrdio (solemnizirao), a prema stavku 7. u slučajevima iz stavka 1., 3. i 6. toga članka javni bilježnik će, na zahtjev stranke, sam staviti na ispravu potvrdu o njenoj ovršnosti.

9. Kako je uvidom u spis predmeta utvrđeno da isprave na temelju kojih je pobijanim rješenjem određena ovrha ne sadrže klauzule ovršnosti izdane po javnom bilježniku sukladno citiranim zakonskim odredbama, za sada nije moguće prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da bi za donošenje pobijanog rješenja o ovrsi bile ispunjene potrebne pretpostavke. Stoga će u nastavku postupka sud pozvati ovrhovoditelja da dostavi valjane ovršne isprave.

10. Nadalje, osnovani su žalbeni navodi ovršenika da je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijanog rješenja o ovrsi propustio pravilnom primjenom materijalnog prava utvrditi sadrže li predmetni ugovori o kreditu nepoštene odnosno ništetne ugovorne odredbe. Naime, u konkretnom slučaju ovrha je određena na temelju isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu, pri čemu niti u parničnom postupku koji se vodio kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem P- 7533/2011, u spis kojeg predmeta je ovaj sud izvršio uvid, nije ispitana ništetnost ugovornih odredaba predmetnih potrošačkih ugovora niti se ovršenik u navedenom parničnom postupku pozvao na potrošačku zaštitu.

11. Naime, na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 11. ožujka 2022. usvojen je zaključak prema kojem postoji obveza ovršnog suda da u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispita sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.

12. U skladu s navedenim zaključkom, sudovi koji postupaju po vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima ili solemniziranim privatnim ispravama koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, a u ovom slučaju ovršni (prvostupanjski) sud, imaju ovlaštenje i dužnost da po službenoj dužnosti paze na ništetnost ugovornih odredaba potrošačkih ugovora, neovisno o tome je li takav prigovor bio istaknut.

13. U vezi s tim valja navesti kako je u Obavijesti Europske komisije - Smjernicama za tumačenje i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL C 323, 27.9.2019., str. 4. -92.), u vezi s praksom Suda Europske unije, zauzeto pravno shvaćanje cit.:

„Nacionalni sud obvezan je ispitati, po službenoj dužnosti, nepoštenost ugovorne odredbe kada su dostupni pravni i činjenični elementi potrebni za to. Ako smatra da je određena ugovorna odredba nepoštena, ne smije se primijeniti, osim ako se potrošač tome protivi“ (C-243/08 Pannon GSM).

Sud je nekoliko puta naglasio da postupci kojima se vjerovnicima daje mogućnost bržeg izvršenja potraživanja na temelju naloga za izvršenje koji nisu presude dobivene na temelju spora o meritumu i koji ne podrazumijevaju meritorne provjere nacionalnih sudova ili podrazumijevaju samo ograničene meritorne provjere, ne smiju potrošače lišiti njihovog prava na odgovarajuću zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba. To znači da posebna vrsta postupka koju prodavatelj robe ili pružatelj usluga odabere, ili koja se u suprotnome primjenjuje, ne smije smanjiti temeljna postupovna jamstva koja se na temelju Direktive o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima zahtijevaju radi dobrobiti potrošača“ (C-618/10 Banco Español de Crédito, C-415/11 P; C-76/10 Pohotovost’ i C-77/14 Ć Radlingerová). To znači da je potrebno uzeti u obzir zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba u različitim fazama postupaka, koja se osigurava nacionalnim pravilima, na primjer u fazi prije izdavanja platnog naloga ili u fazi izvršenja ili opozicije ili u vezi s pravnim lijekovima protiv ovrhe na temelju hipoteke koja se temelji na javnobilježničkoj ispravi.“ (C-49/14 Finanmadrid; C-176/17 Profi Credit Polska; C632/17 PKO i C-448/17 EOS KSI Slovensko i C-32/14 ERSTE Bank Hungary).“

14. Iz navedenog proizlazi da je prvostupanjski sud dužan u bilo kojoj fazi ovršnog postupka, u skladu s iznesenim zaključkom i Smjernicama, po službenoj dužnosti ispitati i utvrditi sadrže li predmetne isprave na temelju kojih je doneseno pobijano rješenje o ovrsi nepoštene (ništetne) odredbe. Stoga će prvostupanjski sud u nastavku postupka postupiti sukladno ukazanom, pri čemu se napominje da je u tu svrhu, primjenom odredbe članka 7. stavka 2. OZ-a, ovlašten održati i ročište radi utvrđenja svih relevantnih činjenica.

15. U odnosu na žalbene navode ovršenika kojima osporava valjanost spisu priležećih ugovora o prijenosu potraživanja odnosno kojima osporava legitimaciju ovrhovoditelja, kako prethodnog tako i novog, te u odnosu na ovršenikov prigovor zastare tražbine, a koji predstavljaju žalbene razloge propisane člankom 50. stavkom 1. točkom 7. i 11. OZ-a, valja istaknuti da o navedenim žalbenim razlozima ne odlučuje drugostupanjski sud, već prvostupanjski u skladu s člankom 52. OZ-a.

16. Slijedom navedenog, valjalo je primjenom članka 380. točke 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, ukinuti pobijano rješenje o ovrsi sadržano u točkama III. i IV. izreke pobijanog rješenja prvostupanjskog suda i predmet vratiti istom sudu na ponovni postupak.

17. S obzirom da je ukinuto rješenje o ovrsi sadržano u točkama III. i IV. izreke pobijanog rješenja i predmet vraćen na ponovni postupak, valjalo je ukinuti i pobijano rješenje u točkama I. i II. izreke, te i u tom dijelu predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

U Rijeci 8. listopada 2025.

Sutkinja

Branka Ježek Mjedenjak