REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj Gž-1214/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca: Marije Sošić kao predsjednice vijeća, Igora Rakića kao suca izvjestitelja i člana vijeća te Helene Poropat kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice AI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanoj po punomoćniku Srećku Ljubičiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika KI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Svjetlani Lidmila, odvjetnici u Zagrebu, radi predaje u suposjed, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-52/2023-12 od 12. srpnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 8 . listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika – i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ps-52/2023-12 od 12. srpnja 2024.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadu troška žalbe.
Obrazloženje
1. Pobijanom je presudom odlučeno:
"I. Nalaže se tuženiku KI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici AI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], preda u suposjed stan koji se sastoji od suvlasničkog udjela redni broj 381, upisanog kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb u listu A posjedovnici (prvi odjeljak) u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pod rednim brojem 1. kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi dvorište površine jedno jutro 574 čhv ili 7819 m2, pod rednim brojem 2. kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi dvorište (trafostanica) površine 17 čhv ili 49 m2, pod rednim brojem 3. kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi stambeno- poslovni objekt oznake KC-4, popisni broj 466 u [adresa], Južni i Zapadni dio i dvorište, sada u Ulici S. Draganića 7 i 9, Ulici I. B. Mažuranić 48, 50 i 52, površine 567 čhv ili 2038 m2, pod rednim brojem 4. kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi Stambeno- poslovni objekat oznake KC-4, popisni broj 466 (istočni dio) u [adresa], sada [adresa], 56, 58 i 60, površine 321 čhv ili 1156 m2, pod rednim brojem 5. kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi Stambeno-poslovni objekat oznake KC-3, u [adresa] – sa 10 ulaza, sada Ulica S. Draganića 1, 3 i 5, Ulica A. T. Mimare 24, 26 i 28, [adresa], 48, 50 i 52, površine 916 čhv ili 3294 m2 i pod rednim brojem 6. kao kč. br. [katastarska čestica] u naravi dvorište, površine 16 čhv ili 59 m2, sveukupne površine 1 jutro 2408 čhv ili 14415 m2, te na tom suvlasničkom dijelu uspostavljeno i s njim neodvojivo povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) upisano u listu B Vlastovnica, pod rednim broj 381, kao suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-381), a koji dio u naravi predstavlja stan broj 154, tip 3 E/a, trosobni stan u IV (četvrtom) katu, površine 83,53 čm, te + dvosobni stan u potkrovlju površine 59,12 čm, IX (deveti) ulaz, [adresa], te da obje etaže slobodne od osoba preda tužiteljici u suposjed na korištenje i raspolaganje te da joj preda ključeve od svih brava ulaznih vratiju u IV katu i potkrovlju, šupe, zajedničke prostorije u prizemlju zgrade i poštanskog sandučića sve u roku od 15 dana.
II Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 625,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 12. srpnja 2024. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana."
2. Protiv te je presude žalbu podnio tuženik navodeći da je podnosi zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Žalbeni je prijedlog tuženika da se pobijanu presudu preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti uz dosudu tuženiku troškova žalbe, odnosno da se istu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.
3. Sa tom je žalbom postupljeno prema odredbi čl. 359. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP).
4. Odgovor na žalbu podnijela je tužiteljica navodeći da su svi žalbeni razlozi tuženika neosnovani te predlaže da se istu odbije kao neosnovanu i potvrdi prvostupanjsku presudu.
5. Žalba tuženika nije osnovana.
6. Pobijanom presudom tuženiku je naloženo da tužiteljici preda u suposjed stan koji se nalazi na IV. katu i potkrovlju zgrade u [adresa], koji je upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], E-381, u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, te da obje etaže preda tužiteljici u suposjed na korištenje i raspolaganje kao i da joj preda ključeve od svih brava ulaznih vratiju u IV katu i potkrovlju, šupe, zajedničke prostorije u prizemlju zgrade i poštanskog sandučića, a tu svoju presudu prvostupanjski sud temelji na primjeni odredbe čl. 37. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. Narodne Novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZV).
7. Ispitujući pobijanu presudu u granicama navoda žalbe, pazeći dodatno po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, a sve kako je to propisano odredbom čl. 365. st. 2. ZPP-a, ocjena je ovog suda, kao suda drugog stupnja, da je pobijana presuda, u njenom bitnom dijelu, valjana i zakonita.
8. Prije svega valja navesti da kod donošenja pobijane presude prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredbi parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a ni onih na koje ukazuje tuženik u svojoj žalbi, a koje bi pobijanu presudu učinile nevaljanom i/ili nezakonitom.
9. Predmetna presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, ista sadrži i valjanu ocjenu provedenih dokaza tako da pri donošenju iste prvostupanjski sud nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, a ni one iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 8. ZPP-a.
10. Samo zbog činjenice što tuženik nije zadovoljan sa takvom ocjenom provedenih dokaza ne znači da je ocjena provedenih dokaza pogrešna i/ili nepotpuna.
11. Po ocjeni ovoga suda u provedenom postupku prvostupanjski sud je pravilno utvrdio slijedeće pravno relevantne činjenice i to:
- da su tužiteljica i tuženik suvlasnici predmetnog stana (koji se nalazi na IV katu i potkrovlju zgrade u [adresa]),
- da su ranije, odnosno za vrijeme trajanja zajedničkog braka, stranke bile suposjednici predmetne nekretnine, a potom su u dva navrata jedan drugome taj posjed smetali, pri čemu je činjenično stanje sada takvo da je predmetna nekretnina, odnosno obje stambene jedinice u isključivom posjedu tuženika, što ni on sam nije osporavao,
- da tužiteljica nedvojbeno nema faktičnu vlast niti nad jednim dijelom predmetne nekretnine, a upisana je kao suvlasnica u ½ dijela, pa da osnovano od tuženika traži predaju suposjeda, slijedom čega je prvostupanjski sud pozivajući se na odredbu čl. 37. st. 4. ZV-a donio pobijanu presudu.
12. U ovakvoj pravnoj situaciji, jasno je da tužiteljica kao suvlasnica predmetne nekretnine ima pravo na suposjed iste (po čl. 37. st. 4. ZV-a), pa stoga tužiteljica ima pravo na predaju suposjeda toga stana primjenom odredbe čl. 161. st. 1. ZV-a.
13. Konačno, sud prvog stupnja je pravilno zaključio i da je za pravnu poziciju stranaka neodlučno da li se predmetna nekretnina fizički može podijeliti na dijelove koji odgovaraju suvlasničkim omjerima stranaka, jer osim fizičke postoji i civilna dioba, a sve dok se ista ne provede u izvanparničnom postupku, koji je nesporno u tijeku, stranke kao suvlasnici imaju identično pravo na suposjed (drugačije tuženik nije dokazao, a na njemu je bio teret dokaza).
14. Slijedom iznijetog, valjalo je odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu, te odlučiti kao u izreci (po čl. 368. st. 1. ZPP-a).
15. Odluka o troškovima žalbe tuženika temelji se na odredbi čl. 166. st. 1., u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP-a.
U Puli-Pola 8. listopada 2025.
Predsjednica vijeća:
Marija Sošić