Baza je ažurirana 22.08.2025.
zaključno sa NN 85/25
EU 2024/2679
1
Broj: Ppž-11667/2022
REPUBLIKA HRVATSKA |
|
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske |
Broj: Ppž-11667/2022 |
Zagreb |
|
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. D. L. i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17. i 126/19.), odlučujući o žalbi okr. D. L., podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Đakovu od 18. listopada 2022., broj 9. Pp-684/2021-23, u sjednici vijeća održanoj 20. rujna 2023.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba okr. D. L., a u povodu te žalbe i po službenoj dužnosti, ukida se pobijana prvostupanjska odluka u odnosu na okr. D. L. te se predmet u tom dijelu dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom i rješenjem Općinskog suda u Đakovu od 18. listopada 2022., broj 9. Pp-684/2021-23, u ponovljenom postupku, proglašen je krivim okr. D. L. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je izrečena novčana kazna 3.000,00 kuna / 398,17 eura, koju je dužan platiti u roku 30 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezan je i na naknadu troškova prekršajnog postupka 500,00 kuna.
1.1. Istom odlukom, na temelju čl. 155. Prekršajnog zakona, riješeno je da se prekršajni postupak protiv okr. S. K. obustavlja.
2. Protiv te odluke, žalbu je podnio okr. D. L., putem branitelja odvjetnika J. J., zbog svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da ga se oslobodi optužbe, a podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i donošenje odluke.
3. Žalba je osnovana.
4. U pravu je okrivljenik kada ističe da je prvostupanjski sud počinio apsolutno bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 9. Prekršajnog zakona(„Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), jer je povrijedio odredbu čl. 202. st. 4. Prekršajnog zakona.
5. Naime, optužnim prijedlogom Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave osječko-baranjske, Policijske postaje Đakovo, kojim je ovaj prekršajni postupak pokrenut, okr. D. L. (i okr. S. K. koja je preminula tijekom ponovljenog postupka) je bilo stavljeno na teret da je počinio prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pri čemu je u činjeničnom opisu optužbe bilo navedeno da je inkriminiranom događaju bio nazočan M. L., rođen 2008., mlt. sin okr. D. L.
6. Prvostupanjski sud je, presudom broj Pp J-227/2020-22 od 24. veljače 2021., okr. D. L. (i okr. S. K.) proglasio krivim za prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji unatoč tome što je iz činjeničnog opisa optužbe ispustio navod da je inkriminiranom događaju bio nazočan M. L., rođen 2008., mlt. sin okr. D. L., dakle ispustio je upravo onaj dio koji je odlučan da bi se prekršaj mogao kvalificirati kao čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
7. Protiv gore navedene prvostupanjske presude (broj Pp J-227/2020-22 od 24. veljače 2021.), žalbe su bili podnijeli oboje okrivljenih, a ovaj sud je, u povodu tih žalbi, a po službenoj dužnosti, navedenu odluku ukinuo i vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje (rješenje broj Ppž-3694/2021 od 18. svibnja 2021.). S obzirom da je protiv navedene prvostupanjske presude bila podnesena samo žalba u korist okrivljenih (jer se tužitelj nije žalio), došlo je do uspostavljanja načela reformatio in peius. U drugostupanjskoj odluci, kako se to pravilno ističe u žalbi, ovaj sud je upozorio na činjenicu da je prvostupanjski sud, iz činjeničnog opisa optužbe, ispustio odlučnu činjenicu koja čini biće kvalifikatornog oblika nasilja u obitelji iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zbog čega djelo opisano u pobijanoj presudi nema obilježja tog prekršaja te je upozorio prvostupanjski sud da u ponovljenom postupku, zbog uspostavljenog načela zabrane reformatio in peius, ispuštenu odlučnu okolnost više ne može dodati u činjenični opis.
8. Dakle, navedenim drugostupanjskim rješenjem, prvostupanjski sud je bio upozoren da u ponovljenom postupku obrati pozornost kako ne bi povrijedio načelo zabrane reformatio in peius. Međutim, prvostupanjski sud je, unatoč takvom izričitom upozorenju ovog suda, u činjenični opis dodao da je inkriminiranom događaju bio nazočan M. L., rođen 2008., mlt. sin okr. D. L. i time je u činjenični opis optužbe dodan konstitutivni element koji čini biće kvalifikatornog oblika nasilja u obitelji iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Time je prvostupanjski sud povrijedio odredbu čl. 202. st. 4. Prekršajnog zakona, jer je u ponovljenom postupku, iako je taj postupak rezultat samo žalbe izjavljene u korist okrivljenika, donio presudu na štetu okrivljenika.
9. Odredbom čl. 202. st. 4. Prekršajnog zakona propisano je: „ako je podnesena samo u korist okrivljenika žalba, presuda se ne smije izmijeniti na njegovu štetu“. Propisana zabrana, nakon što je uspostavljena, a to znači nakon što je protiv prvostupanjske presude podnesena samo žalba u korist okrivljenika, kao što je to bio slučaj u ovom postupku, vrijedi kako u žalbenom postupku pred drugostupanjskim sudom, tako i u novom postupku pred prvostupanjskim sudom. Važnost propisane zabrane preinačenja na gore je poglavito u postupku pred prvostupanjskim sudom nakon donošenja rješenja o ukidanju prvostupanjske presude, a što je i izrijekom propisano odredbom čl. 210. st. 4. Prekršajnog zakona. Zabrana vrijedi i u slučaju da se u ponovljenom postupku utvrdi drugačije činjenično stanje koje bi bilo na štetu okrivljenika. Jedina iznimka od primjene načela zabrane preinačenja na gore u ponovljenom postupku je proširenje optužbe na novo djelo, koje je otkriveno ili počinjeno tijekom ponovljenog postupka, o čemu se u ovom prekršajnom postupku ne radi.
10. Prema tome, na opisani način, ostvarena je bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 9. Prekršajnog zakona, na koju okr. D. L. osnovano ističe u žalbi.
11. Nadalje, ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio da je pobijanom presudom počinjena i bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se temelji na nezakonitom dokazu.
12. Naime, u prethodnoj drugostupanjskoj odluci (rješenjem broj Ppž-3694/2021 od 18. svibnja 2021. kojim je ukinuta prvostupanjska presuda broj Pp J-227/2020-22 od 24. veljače 2021.) prvostupanjski sud je upozoren da se ispitivanje maloljetnih svjedoka mora izvršiti sukladno odredbama čl. 114. i čl. 115. Zakona o sudovima za mladež te čl. 292. Zakona o kaznenom postupku. Prvostupanjski sud je, unatoč jasnim zakonskim odredbama na koje mu je bilo ukazano tom drugostupanjskom odlukom, dopisom od 25. svibnja 2022. zatražio da ispitivanje svjedokinje mlt. A. D. (rođene 12. svibnja 2005.) obavi psiholog Centra za socijalnu skrb Đakovo pa je u dokaznom postupku pročitao službenu zabilješku psihologa Centra za socijalnu skrb Đakovo od 12. srpnja 2022. o obavljenom razgovoru s mlt. A. D. Ni jednom zakonskom odredbom na koju je prvostupanjski sud bio upućen nije propisano da se ispitivanje maloljetnog svjedoka može provesti na takav način. Izjava svjedokinje mlt. A. D. pred djelatnicom Centra za socijalnu skrb u Đakovu nije dokaz o prekršaju i počinitelju prekršaja na kojem bi se mogla temeljiti presuda u prekršajnom postupku.
13. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada gore navedeni dokaz ocjenjuje i analizira te na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o prekršajnoj odgovornosti okr. D. L. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona.
14. Slijedom svega gore navedenog, prvostupanjsku presudu je trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje
15. Osim toga, iako se ne radi o bitnoj povredi na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a niti je okr. D. L. ističe u žalbi, potrebno je napomenuti da prvostupanjski sud pobijanom presudom nije potpuno riješio predmet optužbe (bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 8. Prekršajnog zakona). Ovo iz razloga što je tužitelj, dopisom od 13. kolovoza 2020., izmijenio optužbu u odnosu na okr. D. L., koja izmjena nije obuhvaćena pobijanom presudom. No, imajući na umu da je protiv ove presude podnesena samo žalba u korist okr. D. L. (jer se tužitelj nije žalio), prvostupanjski sud će u novom postupku paziti da i u tom dijelu ne počini povredu zabrane reformatio in peius.
16. U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će na odgovarajući način otkloniti istaknute bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, provesti sveobuhvatan dokazni postupak (uz napomenu da je svjedokinja A. D. sada već punoljetna) te će na temelju provedenih dokaza donijeti novu, na zakonu osnovanu, odluku, u kojoj će navesti jasne razloge o svim pravno relevantnim činjenicama.
17. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.
Zapisničarka: |
|
Predsjednica vijeća: |
|
|
|
Emina Bašić, v.r. |
|
Goranka Ratković, v.r. |
Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Đakovu u 4 ovjerena prijepisa za spis, okr. D. L., branitelja i tužitelja.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.