Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

Poslovni broj: P Ob-339/2020-31

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Renati Šrekais, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice VI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnici Vladimiri Hebrang, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika NI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi utvrđenja bračne stečevine, nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene 10. rujna 2025. u nazočnosti punomoćnice tužitelja Vladimire Hebrang, odvjetnice i tuženika, 8. listopada 2025.,

p r e s u d i o j e

I.) Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice KI [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] koji glasi:

„1./Utvrđuju se da bračnu stečevinu tužiteljice, VI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i tuženika, NI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], čini nekretnina upisana kod Općinskog suda Novi Zagreb, zk.ul. Klara, zk.č.br. 3196, stambena zgrada br. 58A i dvorište, [adresa], površine 387m2, 2. suvlasnički dio:

1814/10000 etažno vlasništvo (E-2), trosobni stan trosobni stan oznake - B u prizemlju Stambene zgrade, koji se sastoji od ulaznog prostora, kuhinje i blagovanja, dnevnog boravka, 2 sobe, kupaonice i loggie s pripadajućim parkirnim mjestom oznake P-6 koje se nalazi u dvorištu ispred objekta i vrtom oznake V-2 koji se nalazi iza objekta, ukupne netto korisne površine 57,06 m2, te pripadajućim udjelom u zajedničkim dijelovima zgrade te se ovlašćuje tužiteljica VI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da temeljem ove presude zatražiti i ishodi uknjižbu prava vlasništva u svoje ime i za svoj račun u 1/2 dijela opisane nekretnine, a tuženik NI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] dužan je trpjeti uknjižbu prava vlasništva u korist VI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u 1/2 dijela.

2. Nalaže se tuženiku NI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi tužiteljici, VI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom od donošenje prvostupanjske presude do isplate po stopi koja vrijedi za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.“

Obrazloženje

1. Tužiteljica KI u tužbi koju je podnijela kod ovog suda dana 07.12.2020. navodi da je s tuženim bila u bračnoj zajednici koja je prestala te da je brak razveden nepravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P Ob- 861/2019. Nadalje navodi da su njih dvoje započeli intimnu i emotivnu zajednicu 2006. U prosincu 2009. tužiteljica i tuženik kupuju nekretninu u Zagrebu upisanu kod Općinskog suda Novi Zagreb, zk.ul. Klara, zk.č.br. 3196, stambena zgrada br. 58A i dvorište, [adresa], površine 387m2, 2. suvlasnički dio: 1814/10000 etažno vlasništvo (E-2), trosobni stan trosobni stan oznake - B u prizemlju Stambene zgrade, koji se sastoji od ulaznog prostora, kuhinje i blagovanja, dnevnog boravka, 2 sobe, kupaonice i loggie s pripadajućim parkirnim mjestom oznake P-6 koje se nalazi u dvorištu ispred objekta i vrtom oznake V-2 koji se nalazi iza objekta, ukupne netto korisne površine 57,06 m2 te s pripadajućim udjelom u zajedničkim dijelovima zgrade. Predmetna nekretnina kupljena je sredstvima kredita Privredne banke Zagreb d.d., u visini od 57.700,00 EUR. Kako je kupoprodajna cijena iznosila 67.000,00 EUR razliku iznosa podmirile su stranke iz vlastitih sredstava. Nakon kupoprodaje predmetne nekretnine stranke su se uselile u predmetni stan. Tijekom 2012. rođeno je prvo zajedničko dijete. Stambeni kredit otplaćivan je za vrijeme trajanja bračne zajednice iz zajednički sredstava stranaka. Iako prema Obiteljskom zakonu, djeca stranka imaju pravo ostati u predmetnom stanu koji je njihov dom, tuženik se unatoč pokušajima dogovora izjasnio kako predmetna nekretnina ostaje njemu. S obzirom na činjenično stanje nesporno je kako je predmetna nekretnina kupljena za vrijeme trajanja zajednice stranaka koja je bila ekonomska, psihička i seksualna pa s obzirom na ove elemente takva zajednica ima svojstvo izvanbračne zajednice. Dodatno, zajednica stranaka je prešla u bračnu u kojoj je rođeno troje djece. Kako postoji kontinuitet zajednice i da je ista ojačala svoj pravni status (iz izvanbračne je postala bračna) postoji i kontinuitet imovine koja je bila prvo izvanbračna stečevine, a nakon toga bračna (tako i Vrhovni sud u Rješenju Rev 1364/2010 od 21. studenoga 2012). Nesporno je kako je predmetna nekretnina otplaćivana za vrijeme trajanja bračne zajednice iz sredstva stečenih radom obje stranke. S obzirom na navedeno nesporno je kako je nekretnina upisana kod Općinskog suda Novi Zagreb, zk.ul. Klara, zk.č.br. 3196, stambena zgrada br. 58A i dvorište, [adresa], površine 387m2, 2. suvlasnički dio: 1814/10000 etažno vlasništvo (E-2), trosobni stan trosobni stan oznake - B u prizemlju Stambene zgrade, koji se sastoji od ulaznog prostora, kuhinje i blagovanja, dnevnog boravka, 2 sobe, kupaonice i loggie s pripadajućim parkirnim mjestom oznake P-6 koje se nalazi u dvorištu ispred objekta i vrtom oznake V-2 koji se nalazi iza objekta, ukupne netto korisne površine 57,06 m2, te pripadajućim udjelom u zajedničkim dijelovima zgrade bračna stečevina stranaka. Stoga predlaže sudu donijeti sljedeću presudu: „I./Utvrđuju se da bračnu stečevinu tužiteljice, VI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i tuženika, NI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], čini nekretnina upisana kod Općinskog suda Novi Zagreb, zk.ul. Klara, zk.č.br. 3196, stambena zgrada br. 58A i dvorište, [adresa], površine 387m2, 2. suvlasnički dio:

II./ Nalaže se tuženiku NI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], nadoknaditi tužiteljici, VI iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom od donošenje prvostupanjske presude do isplate po stopi koja vrijedi za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.“

2. U odgovoru na tužbu tuženik je u cijelosti osporio tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice, istaknuo je da tužba ne sadrži sve što je potrebno prema čl. 186. st. 1 .ZPP- a jer tužiteljica nije predložila dokaze na navode tužbe, osim svjedoka koji su u obiteljskom ili bliskom prijateljskom odnosu s njom. Istaknuo je da ljubavna veza koja je između stranaka započela 2007., a ne 2006. kako navodi tužiteljica, nije niti ne može biti izjednačena s izvanbračnom zajednicom jer ne sadržava elemente koji bi prema sudskoj praksi bili dostatni da se određena ljubavna veza ima smatrati izvanbračnom zajednicom. Tužiteljica je tijekom trajanja ljubavne veze s tuženikom živjela i studirala u Mostaru, dok je tuženik živio i radio u Metkoviću, a potom u Zagrebu. Viđanja između stranaka su se odvijala povremenim dolascima tužiteljice u Metković i Zagreb, ali u većini slučajeva odlascima tuženika u posjet tužiteljici u Bosnu i Hercegovinu. Navedena dinamika povremenih viđanja između stranaka trajala je sve do sredine 2012. kada je tužiteljica, tek mjesec dana nakon sklapanja braka, koji je sklopljen 15.04.2012., prvi puta uselila u nekretninu koja je predmet spora. Ujedno ističe da tužiteljica u navedenom periodu prije sklapanja braka nije bila u radnom odnosu, nije imala bilo kakvih vlastitih sredstva te su stoga neistiniti i proizvoljni navodi tužiteljice da bi bilo kakvim sredstvima sudjelovala u kupnji nekretnine 2009. Tuženi je samostalno kupio nekretninu koja je predmet spora tako što je 18.12.2009. sklopio Ugovor o kupoprodaji kojim je od prodavatelja LUKENDA d.o.o. i LOVRIĆ NEKRETNINE d.o.o. stekao stan u [adresa] kao vlastitu imovinu i uselio u isti. Kupoprodajna cijena stana iznosila je 66.000,00 Eur, s tim da je tuženik isplatio prodavateljima iznos od 8.300,00 Eur, svakom u ½ dijela, na dan potpisa ugovora, a ostatak cijene od 57.700,00 Eura je isplatio iz kredita realiziranog kod Privredne banke Zagreb d.d. s kojom je sklopio Ugovor o stambenom kreditu 22.12.2009. temeljem kojeg mu je od strane banke isplaćen iznos od 57.700,00 Eur koji je uplatio prodavateljima. Nadalje, predmetnu nekretninu uređivao je vlastitim sredstvima, kao i sredstvima koja su mu dali na raspolaganje teta i tetak tj. njihovim kreditnim karticama. Izt navedenog je razvidno da je tuženik 2009. samostalno stekao stan kao svoju vlastitu imovinu u koji se sam uselio i potpuno samostalno otplaćuje kredit za sta. Slijedom iznesenog predložio je odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu parničnog troška.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u ugovor o kupoprodajni nekretnine od 18.12.2009., ugovor o stambenom kreditu od 22.12.2009., preslik uplatnica o obavljenoj uplati dijela kupoprodajne cijene od 18.12.2009., saslušane su stranke, kao i svjedoci VIČ, ŽI, ĐI i DI, provedeno je saslušanje tužiteljice i tuženika kao stranaka te je razgledana ostala priležeća dokumentacija u spisu, dok nisu saslušani svjedoci JI jer je tuženik odustao od njezinog svjedočenja, niti EI koji je tijekom postupka umro. Ujedno, sud nije prihvatio dokazni prijedlog tužiteljice za saslušanjem svjedoka FI i LI jer je izvođenje tog dokaza predloženo nakon zaključenja prethodnog postupka što je suprotno odredbi čl. 219. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), a tužiteljica nije dokazala da izvođenje tih dokaza nije mogla bez svoje krivnje predložiti prije zaključenja prethodnog postupka.

4. Sud je, sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Uvidom u ugovor o kupoprodaji nekretnina od 18.12.2009. utvrđeno je da ovdje tuženik NI kupio od prodavatelja LUKENDA d.o.o. Utinska cesta 19, Zagreb i LOVRIĆ NEKRETNINE d. o.o. Resnički puta 108, Zagreb, u cijelosti suvlasničke udjele od ½ svakog, na nekretnini upisanoj u zk. Ul. [broj ZK uloška], [broj poduloška], k. o. [katastarska općina] i to. 2. ETAŽU- 1814/10000 dijela nekretnine na zkčbr. [katastarska čestica] Stambena zgrada br. 58A i dvorište, [adresa] ukupne površine 387 m2, odnosno stambena straga br. 58/A, [adresa] površine 132 m2 i dvorište površine 255 m2, upisane u posjedovni list 4569 k. o. [katastarska općina], povezano s vlasništvom trosobnog stana oznake B- u prizemlju stambene zgrade u površini od 57,06 m2 s pripadajućim udjelom u zajedničkim dijelovima zgrade i zemljišta u skladu sa suvlasničkim omjerom srazmjerno površini stana, sve povezano sukladno čl. 68., 69. i 370. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Člankom 3. istog ugovora određeno je da kupoprodajna cijena za predmetni stan iznosi 66.000,00 Eura te da kupac na dan potpisa ugovora isplaćuje prodavateljima iznos od 8.300,00 Eura u kunskoj protuvrijednosti, na ime uplate prvog obroka na način da svakom prodavatelju uplati ½ dijela tog iznosa, a da će preostalih 57.700,00 Eura u kunskoj protuvrijednosti isplatiti prodavateljima sredstvima realiziranog kredita kod Privredne banke d. d. Zgreba na način da će sredstva uplatiti svakom prodavatelju jednu polovinu iznos i to najkasnije do 31.01.2010. Nadalje je čl. 5. istog ugovora određeno da će prodavatelji dozvoliti kupcu stupanje u posjed i vlasništvo kupljene nekretnine na dan uplate cjelokupnog iznosa kupoprodajne cijene na žiro račun prodavatelja sredstvima realiziranog kredita Privredne banke Zagreb d.d.

6. Iz potvrde o obavljenoj doznaci Privredne banke d.d. Zagreb proizlazi da je NI uplatio dana 18.12.2009. na račun LOVRIĆ NEKRETNINA d.o.o. iznos od 30.242,28 kn i na račun LUKENDA d.o.o. iznos od 30.242,28 kn na temelju ugovora o kupoprodaji nekretnine.

7. Uvidom u ugovor o stambenom kreditu broj 9014744685 koji je sklopljen između Privredne banke Zagreb d.d. , Zagreb, Račkoga 6 i ovdje tuženika kao korisnika kredita utvrđeno je da se istim banka obvezala korisniku kredita staviti na raspolaganje iznos u kunama koji odgovara protuvrijednosti od 57.700,00 Eur po srednjem tečaju banke važećem na dan korištenja kredita za kupnju nekretnine – stana ili obiteljske kuće, da se kredit odobrava za plaćanje po Ugovoru o kupoprodaji nekretnine od 18.12.2009. ovjerenog kod javnog bilježnika Željke Maroslavac od 21.12.2009. broj OV-40896/09 uz rok otplate od 180 mjeseci. Nadalje je utvrđeno da je navedeni ugovor o kreditu solemniziran po javnom bilježniku Željki Maroslavac pod brojem OV-210/10 dana 07.01.2010.

8. Iz potvrde Privredne banke Zagreb d.d. od 16.08.2022. proizlazi da je DI navedenog dana uplatio iznos od 107.784,00 kn na račun HR64 2340 0091000000013 na ime dijela dugovanja po kreditu 7601897254, dok iz potvrde iste banke od 07.07.2023. proizlazi da je navedenog dana DI uplatio NI na račun 7601897254 iznos od 9.000,00 Eura kao uplatu na kreditni račun broj HR007601897254 .

9. Saslušana kao stranka tužiteljica KI (ranije NI) je iskazala da je njihova izvanbračna zajednica započela u 3. mjesecu 2006. godine, da je za Božić 2006. tuženik počeo raditi u podružnici firme Mandarinko u Zagrebu te se preselio u Zagreb u iznajmljeni stan. Za to vrijeme ona je znala povremeno dolaziti kod njega iz [adresa] u [adresa] i prespavati u stanu u [adresa]. Dana 31.12.2009. zajedno su uselili u stan u [adresa] koji je predmet spora s time da je ona znala povremeno odlaziti na 20 dana kući u [adresa]. Od 2010. počeo je teći kredit za stan koji je tuženi podigao na iznos od oko 60.000,00 Eura, a rata je bila 3.750,00 kn. Tvrdi da je dio učešća za taj kredit tj. 2.700,00 Eura dala njezina majka njima. Dana 15.04.2012. sklopili su brak koji je razveden u 7. mjesecu 2020. Iako ona 31.12.2009. još nije bila službeno zaposlena pomagala bi tuženiku na hladnjači kad je bila sezona jer se on bavio prodajom mandarina kao voditelj poslovnice Mandarinko d.o.o. u Zagrebu. On je bio jedini zaposleni u Zagrebu, pa je te mandarine raznosio po shoping centrima ali i vozio izvan Hrvatske, dok se ona za to vrijeme brinula o domaćinstvu. Zaposlila se u toj firmi 2012. na radnom mjestu administratora i tamo je radila do 01.09.2013. Nakon toga je radila u Importne galeriji oko godinu i pol dok nije otišla na porodiljini sa sljedećim djetetom, a djecu je rodila 2012., 2015. i 2018. godine i brinula se o toj djeci. Nisu imali nikakav pisani dogovor o raspoređivanju njihovih financija u braku. Teško je reći kada je prestala njihova faktična bračna zajednica, zna da ju je tuženik prevario 2017. godine, no nakon toga su se pomirili i 2018. se rodio V. Tuženik joj je dao riječ da će se drugačije ponašati, no te se riječi nije držao i ona je 24.06.2019. pokrenula na Zavodu postupak za razvod braka. Nakon toga se više nisu pomirili nego su samo nastavili živjeti zajedno pa je tako 14.01.2021., nakon što je tuženik počinio obiteljsko nasilje, bila s troje djece smještena u sigurnu kuću. Prethodno su oboje bili odvedeni u policiju i nakon toga kod prekršajnog suca koji je rekao da ih oslobađa, a ako se ponovno pojave da će ih oboje zatvoriti. Kontaktirala je Centar i oni su joj rekli da ode u sigurnu kuću. Nakon sigurne kuće uselila se u stan kod svog brata na Kajzerici zajedno s djecom. U sporni stan se s djecom vratila 03.09.2023. kada je tuženi potpisao voditelju nadzora da se djeca i ona mogu vratiti u stan. Za vrijeme trajanja braka troškove režija, hrane i potrebe djece podmirivali su zajednički, a pomagali su im i njihovi roditelji. Nisu točni navodi tuženika da je predmetni stan stekao isključivo sam i to prije nego što su oni počeli njihovu zajednicu jer im je njena majka dala učešće za kredit od 2.700,00 Eura, što je dokaz da su bili u vezi. Prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora tuženik je dobio novce od oca koji je taj novac dobio prodajom dionica INA-e. Trenutno u stanu stanuje njihovo troje djece i ona, no problem je što je tuženik iznajmio stan u zgradi do i sada u ovaj stan dolazi kad hoće i kad su tamo i kad njih nema te koristi stan kao da i dalje u njemu živi, što nema smisla jer su se razveli. Tako se ponaša od 08.09.2024. od kada se uselio u nenamješteni stan u blizini, iako su mu policajci rekli da to ne radi. Dok su bili u zajednici tuženiku se putem trajnog naloga oduzimalo od njegove plaće iznos rate kredita, a za to vrijeme ona je snosila zajedno s njim troškove hrane i brige o djeci. Tuženik nikada nije rekao da je taj stan njegov jer je planirao živjeti s njom, a na vratima je i pisalo N, te je ona djevojački N. Ne može objasniti zašto je upisan samo on u zemljišne knjige.

10. Saslušan kao stranka tuženik NI je iskazao da je do 2006. tužiteljica živjela u [adresa], a on u Gabela Polju i da su bili cura i dečko. Od 2005. radio je u Mandarinko d.o.o. u Opuzenu i već je 2005. došao u Zagreb kao voditelj poslovnice. Tužiteljica nikada nije radila u Mandarinku, posebno nije u 7. mjesecu 2012. jer je tada rodila prvo dijete, bila je samo formalno prijavljena da bi dobila dječji doplatak. Ona je dolazila povremeno kod njega u to vrijeme, a studirala je u Mostaru gdje je i stanovala kod njegove sestre. U sporni stan doselila se tek 2012.kada je trebala roditi K, vjenčali su se 15.04.2012., a Ž se rodila 08.07.2012. Navodi da 2011. godine nije bio u Hrvatskoj nego je prodavao mandarine u Moskvi. Tužiteljica je bila zaposlena sve do 2013. u Mandarinku i to formalno, a nakon toga je radila još samo godinu i pol u jednom butiku u Zagrebu za plaću od 4.000,00 kn i više nije radila nigdje, niti danas ne radi. Za cijelo vrijeme braka tužiteljica se brinula o djeci i domaćinstvu. Hranu bi dobivali od njihovih roditelja ili bi on donio s hladnjače. Rate kredita otplaćivao je putem trajnog naloga s plaće koja je iznosila 13.000,00 kn i od toga je plaćao račune tj. režije. Potrebe djece financirao je isključivo on. Radio je po 48 sati u komadu i za to vrijeme tužiteljica je bila s djecom ali znao ih je i on odvesti u vrtić jer je mogao slobodno odrediti radno vrijeme i imao je 20 zaposlenih pa joj je tako svaki dan servirao kruh i mlijeko za doručak. 2.700,00 Eura koje je dala njezina majka je novac za koji su kupili Opel Astru za tužiteljicu za 5.000,00 Eura od njegovog tetka, a nije dala ulog za kredit. Učešće za stan dao je njegov otac u iznosu od 8.000,00 Eura za što je priložio račune. Kredit je bio 56.000,00 Eura u PBZ. Njih dvoje nisu imali nikakav pisani dogovor oko financija. Točno je da se tužiteljica s djecom vratila u stan u 9. mjesecu 2023. jer ga je nazvala kćer i pitala da bi se djeca htjela vratiti u stan i on je pristao. Iznajmio je sebi stan na godinu dana do 09. mjeseca 2024. i na prijedlog tužiteljice dok je tražio novi stan se vratio u ovaj stan. Sada je iznajmio stan u kući do za 400,00 Eura koji je nenamješten pa je to razlog zašto povremeno dođe u ovaj stan kako bi si oprao robu, ali se uvijek najavi. Nenajavljeno dođe jedino kad su djeca sama, jer ona vozi jedno od djece na slobodne aktivnosti. Tužiteljica i danas ne radi, a blokirala je njegov tekući račun s ovrhom za uzdržavanje koju je plaćao za djecu.

Ima namjeru kupiti namještaj za stan čim riješi te dugove. Unatoč tome njegova je želja i volja da tužiteljica nastavi živjeti u tom stanu s djecom, no ne želi o tome potpisati nikav dokument iz razloga koji ne može objasniti. Na posebno pitanje punomoćnice tužiteljice jesu li bili u izvanbračnoj zajednici u vrijeme kupnje stana izjavljuje da su bili dečko i cura od 2006. godine i da je to od početka bila ozbiljna veza i da je tužiteljica odmah htjela dijete. On je htio da završi fakultet i tužiteljica je završila fakultet uz pomoć njegove sestre. Stan je opremio tako što mu je teta JI dala karticu da opremi stan.

11. Iz iskaza svjedokinje VIČ, vjenčane kume stranaka proizlazi da KI poznaje od malena i da se njih dvije i dalje druže, dok se s tuženim više ne druži od kad su se razveli. Dok su njih dvoje bili zajedno, njih oboje su joj bili prijatelji, a njihova djeca su i dalje u kontaktu. NI je upoznala negdje 2006. ili 2007. kad su njih dvoje počeli hodati i živjeli kao cura i dečko. U Zagreb je došla iz Ljubuškog 2001. kada je upisala fakultet i tada su KI i ona zajedno stanovale negdje 2 godine dok je KI studirala pravo i onda se vratila u [adresa] i upisala fakultet u Mostaru kao izvanredni student, Nakon toga se vratila u Zagreb negdje 2005. ili 2006. Navodi da je 2005. i 2006. neko vrijeme živjela u [adresa], no zna da je KI 2006. ili 2007. živjela s NI na Cvjetnom kao podstanar. Nakon toga živjeli su u [adresa], misli 2008. Ne sjeća se je li ona za to vrijeme studirala u Mostaru, no zna da je bila izvanredni student i odlazila samo tamo na ispite, no nikada nije tamo živjela. Moguće je da je tužiteljica živjela i kod tuženikove sestre u Mostaru, no 2006./2007 njih dvoje su stanovali u [adresa]. Nakon što su bili podstanari na te dvije adrese odlučili su kupiti stan i to u Klari, a prije toga su gledali nekakav stan na Vrbiku. Stan je kupljen 2009. i ne sjeća se je li ona tada radila, no zna da je jedno vrijeme radila u butiku Tereza. Za kupnju stana pomogla im je majka tužiteljice Đ, ne zna koliko je novaca dala ali se sjeća da je dolazila u Zagreb, razgledavala stan i pričala njoj i njenoj majci da će pomoći KI i NI da se skuče. Nije im dala cijeli iznos jer zna da su morali dizati kredit. Misli da je kredit dizao NI ali ne zna koliki je kredit bio. Misli da je tuženik tada radio u MANDARINKU koji se bavio otkupom voća i povrća, a kasnije je mijenjao posao. On je isto tako izvanredno studirao u Mostaru isto kao i KI. Poznato joj je da su njih dvoje uselili u stan krajem 2009. a to zna zato jer su rekli da je to novi početak, a ona je u to vrijeme stanovala u [adresa] i tada su se intenzivno družili. Njih dvoje su se vjenčali u 4. mjesecu 2010. ili 2011. više se ne sjeća. Ne zna kako su njih dvoje imali regulirane financije jer ju to nije zanimalo, niti su o tome govorili, no djelovali su skladno i zaljubljeno pa pretpostavlja da je to sve bilo zajedničko. Njih dvoje su zajedno tražili stan ali se ne sjeća da li su pričali o tome kako će ga financirati. Dolazila je kod njih u stan i nikada NI u razgovoru nije rekao da bi to bio njegov stan, niti joj je KI ikada rekla da je to stan koji si je on kupio, već je to sve bilo zajednički. Sjeća se da je KI radila u butiku Tereza, u Eurohercu u osiguranju i da je bila na tri porodiljina ali se ne sjeća kada je to bilo. Između ostalog radila je računovodstvene poslove za Ilijinu firmu, a misli da je to bilo kad su već živjeli zajedno u novom stanu. KI se cijelo vrijeme brinula za djecu. U posjeti u stanu kod stranaka bila je sigurno par puta mjesečno, ako ne i češće. Kad je dolazila u stan vrlo često je tamo bio i tuženi, više nego 5 puta. Selila se vrlo često i NI bi joj pomagao u selidbi ali to nije bilo pet puta u tri godine. Nije nikada vidjela nikakve dokumente od banke o kreditu koji je NI digao. Ne zna na čiji račun su plaćene naknade od Grada Zagreba za troje djece i ponavlja da nije imala uvida u nikakve financijske odnose između stranaka.

Ne zna na koji način i kako je plaćan namještaj za stan niti na koga je glasio kredit za auto Opel Astra koji je bio njihov auto u vozili su ga oboje. Njih troje su se družili i prije njihovog braka radnim danima i vikendima kad su izlazili. Koliko zna tuženi je studirao informatiku u Mostaru.

12. Svjedokinja ŽI je iskazala da poznaje stranke te da je tužiteljicu upoznala još 2002 kada se uselila u stan u kojem je ona stanovala s drugim djevojkama kao podstanar i od tada su se počele intenzivno družiti pa sve do danas. Tuženika je upoznala 2006. ili 2007. kad su jednom prilikom bili na večernjem izlasku u [adresa] te su tužiteljicu ostavili na benzinskoj pumpi gdje je po nju došao tuženik i tada ga je prvi puta upoznala. Ne zna da li su baš taj dan prohodali ili su samo imali dogovor. Kasnije je tuženika znala sresti nekoliko puta na piću ali se njih troje nisu pretjerano družili. Misli da su oni počeli hodati 2006. ili 2007. Tužiteljica je neko vrijeme živjela u [adresa], pa je onda otišla u [adresa] jer se upisala na studij u Mostaru. U Zagrebu je prethodno studirala na Pravnom fakultetu od 2001. ali ga nije završila. Nakon što je otišla studirati u Mostar došla je u Zagreb kod tuženika u [adresa] jer su hodali, a kod njega se preselila negdje 2009. Sjeća se da je on bio podstanar u [adresa] i u [adresa] te je znala dolaziti u te stanove s time da je njega samo jednom prilikom vidjela u stanu u [adresa]. Tužiteljica je prvo kod njega dolazila u te stanove a onda je počela s njim i živjeti. Na pitanje kako zna da je s njim počela živjeti i zašto to tvrdi izjavljujem da to tvrdi jer je to istina.

Tužiteljica je radila s tuženikom neko vrijeme na hladnjači u MANDARINKU i to onda kada je povremeno dolazila u Zagreb, a kada je prestala raditi u MANDARINKU onda se i stalno doselila kod njega. Završila je faks u Mostaru. U jednom trenutku njih dvoje su odlučili osnovati obitelj pa su razmišljali i o kupnji stana, a u to su vrijeme bili u izvanbračnoj zajednici i ne zna koliko dugo su tražili stan, no zna da su ga našli u Svetoj Klari. Tuženik je tada radio i imao dobru plaću te je uzeo na sebe kredit. Uselili su se na Staru Godinu 2009. što zna jer joj je tužiteljica prijateljica i njih dvije se čuju najmanje 3 puta tjedno. Tužiteljica je radila i to najprije kod tuženika u MANDARINKU, onda u dućanu na prodaji odjeće, pa je imala svoj obrt za osiguranje. Prije nego što je stan kupljen radila je u Mandarinku pa je rodila K, nakon toga radila je na prodaji odjeće, a nakon toga u osiguranju. Neko vrijeme nije radila i poznato joj je da je trenutno nezaposlena i to nakon što je unazad par mjeseci prestala radili u slastičarnici. Tužiteljica nikada nije odbijala poslove i radila je bilo koji posao da bi se mogla brinuti o djeci. Koliko joj je poznato njih dvoje su razvedeni već negdje šest i pol godina. Na pitanje suca znam li na koji način i kojim sredstvima je kupljen predmetni stan izjavljuje da se jako teško petljati ljudima u financije pa o tome nema saznanja, no znam da je tužiteljičina majka sudjelovala u kupnji stana, odnosno da je dala neka sredstva ili za kupnju ili za uređenje ali ne zna kolika. Za kredit zna jer joj je KI rekla da će tuženik dići stambeni kredit za kupnju stana, a poznato joj je da je on uvijek bio radišan i sposoban. Zna da su stranke zajedno tražile stan u [adresa], no ne zna jesu li tražili dugo i na koji način, a zna da su zajedno tražili jer su svi prijatelji u to vrijeme tražili stanove, a oni su bili u izvanbračnoj zajednici pa su tražili stan i o tome su govorili. Često je dolazila u taj stan u [adresa] jer imaju slične starosti djecu, a dok su bile na porodiljinom dopustu su se često družile. Na pitanje da li je ikada tuženik iskazao da je to njegov stan i da ga je kupio za sebe ili je li to rekla tužiteljica izjavljuje da to nije nikada na taj način komunicirao već da je to zajednički stan te je ona onda zaključila da je to zajednički stan. Ne poznaje niti oca niti sestru tuženika i nije bila na njihovom vjenčanju, a koliko zna vjenčanje je bilo u Hercegovini. Nikada nije vidjela tužiteljicu da plaća račune sa svog tekućeg računa. Misli da su rate kredita bile oko 400,00 do 500,00 Eura, što zna iz razgovora s tužiteljicom. Nije joj poznato je li tužiteljica plaćala pola rate kredita. Ne zna kojim sredstvima i na koji način su kupili namještaj i jedino što zna je da je majka tužiteljice djelomično pomogla u financiranju stana. Ne zna na koga je glasio kredit za Opel Astru.

13. Svjedok DI, otac tuženika je iskazao da se ne sjeća od kada su stranke bile u izvanbračnoj zajednici, no navodi da je on tužiteljicu upoznato tek na svadbi i poznato mu je da su oni u bračnoj zajednici od 2012. godine. Stan u [adresa] kupljen je 2010. godine, s time da je on sinu pomogao kod učešća za kredit s 10.000,00 Eura. Misli da njih dvoje nisu bili zajedno u vrijeme kad je stan kupljen. Poznato mu je da je sin bio podstanar prije nego što je kupio stan u [adresa], no ne zna od koje godine je živio kao podstanar u Zagrebu i da li je i tužiteljica s njim stanovala neko vrijeme. On im je bio u posjeti kada su već bili u braku. Osim učešća za kredit uplatio je i 170.000,00 kn 2022. godine, a 2023. uplatio je još 8.000,00 Eura i time je kredit zatvoren jer je prijetilo da sinu banka uzme stan. Te je novce dao svom sinu, a prethodno ih je pozajmio od GI i to 22.000,00 Eura koje novce mu još nije vratio te je u tijeku vraćanje. Naime, u trenutku kad je novce posudio nisu potpisali nikakav ugovor, GI mu je susjed, nego je GI nakon par godina uzeo advokata koji je onda napisao ugovor u kojem stoji tko će vraćati novce i kojom dinamikom. Tako sada njegova kćer vraća po 500,00 Eura mjesečno, još nije u cijelosti vratila dug i ne zna koliko je još ostalo. Trenutno stanuje sa sinom u stanu u [adresa]. Kada mu se predočava uplatnica na listu 21 i pita je li 2009. godine uplatio Lovrić nekretninama 30.240,00 kn izjavljuje da ako tako piše onda vjerojatno je. Sin je do kupnje tog stana bio podstanar u Zagrebu, ali ne zna na kojoj adresi i nije bio nikada kod njega. KI je prvi puta vidio nakon što su se su se vjenčali kada je došla u kuću kod njega, a na svadbi nije bio jer nije bila velika svadba. Na dalje pitanje kako zna da njih dvoje nisu bili zajedno u vrijeme kad je kupovan sporni stan izjavljuje da to zna jer je to čuo iz priče u kući tj. rekla mu je žena. Prvo dijete dobili su 2012. i tada su živjeli zajedno u tom stanu. Na pitanje tuženika je li mu uplatio 10.000,00 Eura kad je kupovao stan svjedok izjavljujem da je.

14. Iz iskaza svjedokinje RI, sestre tuženika proizlazi da je s bratom u dobrim odnosima te joj je poznato kako su se odvijali odnosi stranaka, kao i odnosi što se tiče financija. Poznato joj je da je oko 2006. godine brat počeo raditi u Zagrebu na nagovor vlasnika firme i od tada je i živio u [adresa], dok je ona u to vrijeme živjela i radila u Mostaru. Tvrdi da njih dvoje nikada nisu živjeli u izvanbračnoj zajednici nego su bili dečko i cura i to negdje od 2005. ili 2006. Kad je brat došao u Zagreb najprije je stanovao kod sada pok. tetka i tete JI u [adresa], a onda je stanovao u iznajmljenom stanu u [adresa], no ne mogu točno reći u kojem periodu, ali to je sve bilo do kupnje stana. Cijelo vrijeme je kao podstanar stanovao sam, a tužiteljica je za to vrijeme živjela s roditeljima u [adresa] s time da bi povremeno dolazila u Mostar polagati ispite i tamo je završila višu ekonomsku školu. To joj je poznato jer je tužiteljici pomagala oko nekih ispita i tužiteljica je i dolazila kod nje na stan pred ispit u Mostar na par dana. Za to vrijeme tužiteljica je kod tuženika dolazila samo povremeno u Zagreb, ali nije s njim živjela. Kako je brat pristojno zarađivao tetak ga je nagovorio da krene u kupnju stana kako bi te novce investirao, pa je s njim otišao u banku i tamo je brat dobio kredit za stan, a to je bilo krajem 2009. godine. U to vrijeme otac je dobio otpremninu u firmi od cca 100.000,00 kn od čega je oko 70.000,00 kn dao bratu kao učešće za stan. Stan je koštao više pa je brat morao dići kredit mislim na oko 55.000,00 Eura. Trebao je kupiti i namještaj za stan pa mu je tetka dala svoju kreditnu karticu da isti kupi na rate a kasnije joj je to brat vraćao i tako samostalno i opremio taj stan. Za to vrijeme tužiteljica je još bila u [adresa] odnosno povremeno u Mostaru. Njih dvoje zajedno su počeli živjeti tek nakon svadbe. Krajem 2011. brat je otišao u Rusiju radi posla i kada mu je KI javila da je trudna vratio se te su se u 4. mjesecu 2012. oženili. KI je onda par tjedana nakon svadbe ostala s roditeljima u [adresa] ne zna zašto, i onda je tek došla u Zagreb kod brata i prvo dijete im se rodilo u 7. mjesecu 2012. Osim novca za učešće kasnije su u otplati tog stana bratu pomogli otac i ona i to tako da je 2022. godine otac još dao 15.000,00 Eura i 2023. godine 8.000,00

1 0

Eura s obzirom da je stan bo pod ovrhom, a te novce su zajednički zaradili na zemlji preko ljeta i pomogli bratu, i sada je stan u cijelosti otplaćen. Bratova firma više ne postoji jer je pod ovrhama. Na pitanje u kakvim je odnosima s tužiteljicom izjavljuje da ju pozdravlja, a da je tužiteljica dobila presudu za obiteljsko nasilje jer ju je napala. Ponavlja da ju iz pristojnosti pozdravi. Nije podnijela kaznenu prijavu protiv tužiteljice već je to učinila policija, a oštećeni su bili brat i ona. Pretpostavlja da bi tužiteljica prespavala u stanu kod tuženika kada bi došla u Zagreb. Poznato joj je da njih dvoje nikada nisu pričali o kupovani stana zajednički, a to joj je poznato zato jer je bila izuzetno bliska i s KI i s bratom. Nisu pričali niti o stambenom kreditu već je tetak pričao s bratom o tome. Na pitanje ako je brat imao dobru plaću zašto mu je otac morao pomoći za kupnju stana s učešćem izjavljuje da je brat imao dobru plaću ali nije imao ušteđevinu. Kredit je otplaćen od rada na zemlji oca, brata i nje, zemlju imaju u Gabela Polju u površini od 5000m[2] na kojoj sade blitvu, paradajz, lubenicu i dr. s time da manje uzgajaju na toj zemlji od kada je krenuo razvod stranaka u ovom postupku jer su se roditelji teško razboljeli. U Metkoviću nemaju zemlju jer im je konfiscirana 1962. Osim rada na zemlji novce su bratu dali i od pozajmice i kredita kojeg je ona podigla, a radi se o nenamjenskom gotovinskom kreditu od 25.000,00Eura kojeg je digla 2023. od čega je 8.000,00 Eura otišlo na stan. Poznato joj je da je tužiteljica podnijela 2019. zahtjev za razvod braka, a stan je otplaćen 2023. godine. Na pitanje tužiteljice koja je njena funkcija bila u obitelji RI izjavljuje da su oni bili dečko i cura do 2012., a da je potom bila supruga njezinog brata do 2019. godine.

15. Odredbom čl. 36. st. 1. Obiteljskog zakona (NN 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, dalje: ObZ) propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, dok je st. 3. istog članka propisano da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drugačije ugovorili.

16. Nadalje, prema odredbi čl. 39. st. 1. istog zakona imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka ostaje njegova vlastita imovina, dok je st. 2. istog članka propisano da je vlastita imovina i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od temelja iz čl. 36. tog zakona.

17. Pritom se napominje da se sukladno odredbi čl. 11. st. 1. i 2. ObZ-a na izvanbračnu zajednicu stranaka, budući da je trajala duže od 3 godine, na odgovarajući način primjenjuju odredbe ObZ-a o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova.

18. Tijekom postupka stranke su učinile nespornim da su bili u vezi od 2006. g., da je tuženik zbog posla u to vrijeme već radio i živio u [adresa] i da je stanovao kao podstanar najprije kod tete u [adresa], a potom u [adresa] te da je potom 18.12.2009. sklopio kupoprodajni ugovor s prodavateljima LOVRIĆ NEKRETNINE d.o.o. i LUKENDA d.o.o. i kupio stan u [adresa] koji je predmet ovoga postupka, kao i da je majka tužiteljice dala strankama 2.700,00 Eura. Nesporno je i da stranke nisu imale nikakav pisani ugovor oko uređenja imovinskopravnih odnosa na postojećoj niti budućoj imovini.

19. Sporno je jesu li stranke u vrijeme kupovine stana koji je predmet ovoga postupka bile u izvanbračnoj zajednici i ako jesu je li predmetni stan bračna stečevina ili vlastita

1 1

imovina tuženika, kojim sredstvima je kupljen sporni stan, za koju svrhu je majka tužiteljice dala strankama 2.700,00 Eura (kao polog za kupnju stana ili dio novca za kupnju automobila Opel Corsa).

20. Na temelju izvedenih dokaza utvrđeno je da u vrijeme kupnje spornoga stana tj. na dan 18.12.2009. između stranaka nije postojala životna zajednica koja bi ispunjavala uvjete iz čl. 11. st. 1. ObZ-a koji su propisani za izvanbračnu zajednicu.

21. Naime, iako je nesporno utvrđeno da su se stranke upoznale 2006. g. i da je prema iskazu tuženika, njihova veza od početka bila ozbiljna jer je tužiteljica odmah htjela dijete, na temelju izvedenih dokaza i to iskaza svjedoka VI, DI i tuženika utvrđeno je da je tužiteljica u početku te veze samo povremeno dolazila i prespavala u stanu tuženika i to dok je bio podstanar u [adresa] i [adresa] i kasnije u stanu u [adresa], jer je tužiteljica u to vrijeme živjela kod roditelja u [adresa] i kao izvanredni student studirala u Mostaru gdje bi prije ispita prespavala kod sestre tuženika RI. Ujedno je utvrđeno da tužiteljica u tom razdoblju nije bila zaposlena, već da je, kada se doselila u Zagreb u sporni stan nakon rođenja prvog djeteta bila formalno prijavljena u firmi tuženika, pa je radila u butiku Tereza jedno vrijeme, no da je to sve bilo nakon svadbe 15.04.2012.

22. Sud je prihvatio kao istinite iskaze svjedokinje VI i tuženika kao i DI da je tužiteljica sve do vjenčanja 15.04.2012. g. živjela u [adresa] i izvanredno studirala u Mostaru, a samo povremeno dolazila kod tuženika u Zagreb te da je doselila u sporni stan i počela živjeti s tuženikom nakon vjenčanja, kao međusobno suglasne i uvjerljive, a koje potvrđuju i izvedeni materijalni dokazi.

23. Istovremeno, sud nije mogao prihvatiti kao istinit iskaz tužiteljice da je izvanbračna zajednica stranaka započela već u ožujku 2006. te da su se njih dvoje 31.12.2009. uselili u stan u [adresa] i da su tada živjeli u izvanbračnoj zajednici jer istovremeno tužiteljica sama navodi da je u to vrijeme povremeno boravila u stanu, no navodi i da je pomagala tuženiku na hladnjači i brinula o domaćinstvu te da su zajednički snosili troškove hrane i brige o djeci dok se novac za otplatu kreditu oduzimao s tuženikove plaće, što se očigledno, budući da spominje djecu, odnosi na period njihova zajedničkog života u braku i to nakon 7. mjeseca 2012. kada je rođeno njihovo prvo od troje djece. Uz to je i životno neuvjerljivo da bi tužiteljica istovremeno uspjela studirati u Mostaru, polagati ispite, pomagati tuženiku na hladnjači, ostvarivati prihode i brinuti o domaćinstvu tuženika.

24. Nadalje, kako je Ugovor o stambenom kreditu od 22.12.2009. kojim je tuženiku odobren kredit u iznosu od 57.700,00 Eura solemniziran po javnom bilježniku dana 07.01.2010. te je logično da je Privredna banka Zagreb d. d. kao davatelj kredita isplatila prodavateljima spornoga stana navedeni iznos tek nakon solemnizacije kredita, tj. najranije 07.01.2010., a prema čl. 5. Ugovora o kupoprodaji predmetnog stana prodavatelji su se obvezali dozvoliti kupcu stupanje u posjed kupljene nekretnine na dan uplate cjelokupnog iznosa kupoprodajne cijene na žiro račun prodavatelja sredstvima realiziranog kredita Privredne banke Zagreb d.d., očigledno je da je neistinit iskaz tužiteljice i u dijelu u kojem navodi da se s tuženikom u sporni stan uselila 31.12.2009. g.

1 2

25. S obzirom na navedeno nije prihvaćen kao istinit niti iskaz svjedokinje MI u dijelu u kojem navodi da se tužiteljica doselila k tuženiku na Staru godinu 2009. i počela s njim živjeti, a osim toga njezino obrazloženje da to tvrdi jer je to istina, po mišljenju suda nije uvjerljiv argument, bez obzira što svjedokinja tvrdi da su tužiteljica i ona dobre prijateljice i da se čuju 3 puta tjedno. Jednako tako nije prihvaćen kao istinit niti iskaz svjedokinje VIČ u dijelu u kojem navodi da su stranke zajedno kupile sporni stan i zajedno se uselile 2009. g. jer ranije citirani materijalni dokazi ukazuju da isto nije istinito. Ujedno, iskaz svjedokinje CI u dijelu u kojem navodi da su stranke zajedno tražile stan, što zna jer je u to vrijeme stanovala na [adresa] pa su se intenzivno družili, dok istovremeno ne zna da su se stranke vjenčale u travnju 2012. već govori o travnju 2010. ili 2011. također sud nije mogao prihvatiti kao istinit jer je životno neuvjerljivo da se vjenčana kuma ne sjeća kada su se stranke vjenčale, ali se sjeća da su njih dvoje zajedno tražili stan.

26. Niti iskaz svjedokinje MI nije prihvaćen kao istinit u dijelu u kojem navodi da zna da su stranke zajedno tražile stan jer su svi prijatelji tada tražili stan i jer su se u to vrijeme intenzivno družili budući da su imali djecu slične dobi i bili istovremeno na porodiljnom jer iz navedenog proizlazi da su se njih dvije intenzivno družile od ljeta 2012. g. u vrijeme dok je tužiteljica bila na porodiljnom dopustu nakon rođenja djeteta, a ne u vrijeme koje je prethodilo kupnji stana u prosincu 2009.

27. Jednako tako sud nije mogao prihvatiti kao istinit iskaz tužiteljice u dijelu u kojem navodi da im je njezina majka pomogla oko plaćanja učešća za kredit u iznosu od 2.700,00 Eura jer je nelogično da bi majka dala tako veliki iznos novca i 12. mjesecu 2009. strankama koje još nisu bile u braku i jer su sklopili brak tek nakon dvije i pol godine tj. 15.04.2012. i to nakon što je tužiteljica ostala trudna s prvim djetetom, kao i zato što bi u slučaju da su stranke namjeravala zajednički kupiti stan taj stan bilo logično da se stan upiše kao suvlasništvo oba izvanbračna druga. Ujedno se ukazuje da neuvjerljivost iskaza tužiteljice u dijelu u kojem navodi da im je majka darovala 2.700,00 Eura za učešće za stan proizlazi i iz činjenice što isto navod tek prilikom saslušanja, dok to ne spominje u činjeničnim navodima tužbe.

28. Stoga nije mogao biti prihvaćen kao istinit niti iskaz svjedokinje VIČ da je majka tužiteljice Đ pričala njenoj majci i njoj da je financijski pomogla strankama u kupnji stana jer svjedokinja ne zna niti o kojem se iznosu radilo ali istovremeno zna da nije dala cjelokupan iznos jer je NI morao dizati kredit, a ne zna kako su stranke imale regulirane financije jer ju to nije zanimalo niti su o tome govorili.

29. Naime, iskazi svjedoka koje je predložila tužiteljica su neusklađeni i neuvjerljivi, a tužiteljica nije pribavila niti druge dokaze kao npr. potvrde o prebivalištu, plaćene režijske račune, dokaze o prihodima i sl. kojim bi dokazala svoje navode o postojanju izvanbračne zajednice s tuženim u vrijeme kupnje spornoga stana.

30. Dakle, kako tužiteljica, na kojoj je bio teret dokaza, nije dokazala da je u vrijeme kupnje spornoga stana 18.12.2009. g. bila u izvanbračnoj zajednici s tuženikom budući da na temelju iznesenih iskaza saslušanih svjedoka i stranaka i priloženih materijalnih dokaza sud nije mogao utvrditi postojanje izvanbračne zajednice stranaka u vidu trajnije

1 3

seksualne, psihičke i ekonomske zajednice koja podrazumijeva volju oba druga da ostvaruju sadržaje braka te je stoga primjenom pravila o teretu dokaza utvrđeno sukladno odredbi čl. 219. ZPP-a da stranke u vrijeme kupnje spornoga stana nisu bile u izvanbračnoj zajednici zbog čega posljedično predmetni stan ne predstavlja bračnu stečevinu stranaka u odnosu na koji bi tužiteljica imala pravo uknjižiti pravo vlasništva na svoje ime u ½ dijela te je valjalo odlučiti kao pod toč. I.1. izreke ove presude i odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.

31. Ujedno, valja istaknuti, da budući da je između stranaka nesporno da nisu imali sklopljen bračni ugovor kojim bi bio obuhvaćen predmetni stan i njegovo vlasničko obilježje bilo pretvoren u bračnu stečevinu, očigledno je da je stan niti po toj osnovi ne predstavlja bračnu stečevinu već je isključivo tuženikova vlastita imovina.

32. Ujedno se ističe da i u slučaju da je tužiteljica tijekom postupka dokazala da je izvanbračna zajednica stranaka već postojala u trenutku potpisivanja predmetnog ugovora o kupoprodaji 18.12.2009., s obzirom da je tuženik tijekom postupka dokazao da je učešće za predmetni stan dobio od oca (ukupno 60.484,56 kn), da je stan kupljen kreditom od 66.000,00 Eura koji je otplaćivan tijekom braka stranaka, te da je potom otac otplatio dugovanje po kreditu i to 107.784,00 kn dana 16.08.2022. i 9.000,00 Eur dana 07.07.2023. kako stan ne bi bio prodan u ovršnom postupku, bilo bi utvrđeno da predmetni stan u pretežnom dijelu predstavlja vlastitu imovinu tuženika stečenu sukladno odredbi čl. 39. st. 2. ObZ-a, a ne bračnu stečevinu stranaka.

33. Kako je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti odbijen kao neosnovan, valjalo je sukladno odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a odbiti i zahtjev za naknadu parničnih troškova tužiteljice kao neosnovan i odlučiti kao pod toč. I. 2. izreke ove presude.

U Zagrebu, 8. listopada 2025.

Sudac:

Renata Šrekais

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od petnaest od dana primitka pisanog otpravka iste.

Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne strane, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. tužiteljici po punomoćniku

2. tuženiku

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte